Autor Tema: Mars Science Laboratory - Curiosity  (Posjeta: 69668 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #550 u: 03.03.2013. u 14:05:41 sati »
Ne znam koliko se konstrukcije trebaju uspoređivati. Letjelice nemaju toliko pokretnih dijelova (nešto malo mlaznice, nešto malo antena). Ovaj vrag je kompliciran. Sigurno je za ovu izvedbu trebalo brdo specijalnih materijala koji su dobri za jedno, a nisu dobri za drugo. Mislim da u tim kompromisima treba tražiti uzroke. :111:

Offline davor

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 12847
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #551 u: 03.03.2013. u 17:25:43 sati »
Ali koliko ja razumijem dobio je pogodak u mozak sustava, odnosno procesor. Rukice, nogice, svrdla, grablje i ostala mehanika ne bi trebala biti osjetljiva na zračenje.
Ja se ne želim raspravljati, samo hoću kazati da sam u pravu.

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #552 u: 03.03.2013. u 17:47:41 sati »
Ne, ali za dizajnirat nešto što će raditi na Marsu moraš upotrijebiti razne materijale otporne na promjene temperature i općenito raznolike uvjete rada. Dio toga sigurno ne može istodobno biti i zaštita od vjetra i zaštita od temperature i zaštita od zračenja i zaštita od....
Negdje se moraju napraviti kompromisi. Pretpostavljam da je u tome stvar. Po principu, da bi mehanička ruka mogla raditi u uvjetima ekstremnih varijacija temperature, moramo upotrijebiti taj i taj materijal. No materijal zgloba mehaničke ruke uzrokovat će da zaštita od zračenja ne može biti od potrebnog materijala jer bi se konstrukcija brzo električki nabila. Moramo znači upotrijebiti lošiju zaštitu. Koliko je loša? Recimo da se vjerojatnost oštećenja smanjila na 1:1000. Prihvatljivo? Je. Idemo s tim.
Ali nekad se dogodi onaj 1.

Na ovako nešto sam mislio.

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #553 u: 06.03.2013. u 12:41:13 sati »
Evo dok je rover na popravku da probamo sumirati dosadašnje.

Spustio se na Mars dva mjeseca prije zenitnog Sunca. Počeo je mjeriti na sol 15. Na cijeloj južnoj polutci je bila zima. Tlak je bio vrlo nizak (oko 7,30 mb), južna polarna kapa se nije počela topit i nije puno CO2 ušlo u atmosferu.
Na sol 53 počelo je proljeće. Tlak lagano raste (topljenje južne polarne kape).
Minimumi temperatura također su u porastu. Sve do sola 96 porast je sasvim blag jer je tlo još nezagrijano od dugotrajne zime.
Maksimumi variraju jer su osjetljiviji na lokalnu meteosituaciju. Do sola 54 su pozitivni, a zatim idućih 50 solova negativni.
Zenitno Sunce je na sol 72.
Nakon toga Mars već osjetno prilazi perihelu, južna polutka se postupno zagrijava, jer je Sunce visoko, i počinje ubrzani porast svih parametara. Kako se sve brže topi južna polarna kapa i CO2 ulazi u atmosferu tlak ubrzano raste. U prvih 90 solova popeo se za 1 mb, a u idućih 50 solova za još 0,9 mb.
Zbog sve zagrijanijeg tla minimumi također počinju ubrzano rasti. Do sola 95 jedva su se popeli na -70 OC, a potom se više nisu spustili ispod te crte. Na solu 153 zabilježen je najviši minimum -63 OC.
Maksimumi također bilježe lagani trend rasta i na sol 102 zabilježena je temperatura od +8 OC. No kako je Sunce prošlo zenit trend rasta se polako usporio. Također su i dalje prisutne velike varijacije jer u tom periodu je još nestabilna meteo situacija. Još nije prošlo doba pješčanih oluja (monsuna).

Na sol 167 Mars je u perihelu.
Iako se u idućem periodu, od perihela do početka ljeta (sol 197), Sunce još penje prema jugu, tlak uglavnom stagnira i konstantan je na 9,20 mb, jer se već otopilo sve što se moglo na južnoj polarnoj kapi.
U tom periodu Mars ne samo da se udaljava od Sunca nego je i roveru Sunce niže. No tlo je zagrijano i minimumi sada stagniraju na prosječno -67 OC.
Doba turbulencija je prošlo i maksimumi koji su na njih osjetljivi uglavnom se drže u pozitivi.
To je situacija do početka ljeta odn. do pauze u radu rovera (sol 199).

Idući period (IMHO) je doba kad se Mars udaljava od Sunca, ali roveru će zato Sunce biti sve više i do tog doba može se očekivati stagnaciju maksimuma, i lagani pad tlaka (lagani početak rasta polarne kape). Minimumi bi mogli možda čak i malo porasti. No prognoza je prognoza. Što će stvarno biti vidjet ćemo.

Offline garlic

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1939
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #554 u: 10.03.2013. u 12:48:39 sati »
Vidite da se mali marsovci pojavljuju iz stijena? Par staklastih očiju promatra rover  :mrgreen:. Misli si marsovac...kojeg vraga sad tu bušiš?...morao sam izaći da vidim koji je đavo posrijedi!? "Aha, zemljani buše...e čuješ MSL..jesi mi donio koju Coca-Colu?" "Toga tu gore nemamo."

Bit znanosti je u tome što ona ispravlja samu sebe - Carl Sagan.

I'm a Jedi, like my father before me...


Offline garlic

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1939
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #555 u: 19.03.2013. u 17:06:26 sati »
 :286: Slika je sa Marsa. Planina Mount Sharp. Snimljena u svitanje. Kakvo lijepo plavo nebo  :zubo:
Kad atmosfera ne bi bila narančasta. Ali...photoshoperi su sredili sliku da izgleda kao da je snimljena na Zemlji. Tako da stručnjaci lakše vide prepoznatljive oblike i boje radi prepoznavanja takvih formi na Zemlji.




Oprez, ima oko 2 MB:  http://photojournal.jpl.nasa.gov/jpeg/PIA16768.jpg
« Zadnja izmjena: 19.03.2013. u 17:11:30 sati od garlic »
Bit znanosti je u tome što ona ispravlja samu sebe - Carl Sagan.

I'm a Jedi, like my father before me...


Offline davor

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 12847
  • Lokacija: Zagreb
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #556 u: 20.03.2013. u 11:51:42 sati »
Postoji li izvorna snimka s pravom bojom marsovog neba?
Ja se ne želim raspravljati, samo hoću kazati da sam u pravu.

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #557 u: 20.03.2013. u 14:01:35 sati »
A kak se s povrsine vide Phobos i Deimos?
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline F4ilure

  • Biser Galaktike
  • ****
  • Postova: 618
  • Lokacija: Zagreb, Bednja
  • Spol: Muški
Odg: Mars Science Laboratory - Curiosity
« Odgovori #558 u: 20.03.2013. u 15:52:56 sati »
Zanimljivo pitanje...

Našao sam tranzit Phobosa preko Sunčeva diska: http://en.wikipedia.org/wiki/Transit_of_Phobos_from_Mars
I tranzit Deimosa: http://www.planetary.org/blogs/emily-lakdawalla/2012/10031608-curiosity-catches-sunspots.html

Na prvom linku se može vidjeti da je kutni promjer Sunca sa Marsa otprilike 20,5 lučne minute, a Phobosa oko 15 lučnih minuta.
Znači Phobos bi se vidio otprilike kao pola promjera našeg Mjeseca. 
Olympus 10x50
SW Heritage 130/650
SW 200/1000 (dobson montaža)
Bresser Skylux 70/700, Astro 3 GEM
SW 102/1300 Maksutov
SPC 900NC