Autor Tema: Meteorska astronomija  (Posjeta: 16828 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Meteorska astronomija
« Odgovori #10 u: 13.11.2009. u 21:10:02 sati »
Odgovore potraži u članku Sto godina od Tunguske eksplozije i u PDF dokumentu znanstvenih članaka, a među njima je i Koradov.

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Meteorska astronomija
« Odgovori #11 u: 13.11.2009. u 21:14:46 sati »
Na hr.sci.astronomija Nikola Biliškov je najavio skori izlazak svoje knjige o meteorima. Pa kaže ovako:

Citat:
S velikim ponosom najavljujem vrlo skori izlazak svoje knjige "Meteori
- golim okom". Knjiga je sad u tiskari, tako da je mozete ocekivati
krajem studenog ili pocetkom prosinca. Izdavac je Sveucilisna knjizara
(nakladnicko poduzece, koje je 'kcerka' Izvora). S pisanjem knjige
zapoceo sam davno i onda se to razvuklo zbog mnogih drugih obaveza
(doktorat itd.)
Knjiga se zove "Meteori - golim okom", jer se u njoj radi o meteorima.
Golim okom, zato jer je posvecena dobroj staroj vizualnoj metodi
promatranja, metodi u kojoj nam nije potrebna nikakva instrumentacija,
osim nasih ociju.
Podijelio sam je na dvije cjeline. U prvom dijelu obradeni su sami
meteori. Tu sam pratio razvitak nase spoznaje tog fenomena. Prvo je
poglavlje zato posveceno mitologiji. Mozda ce takvo otvaranje knjige
nekoga iznenaditi, ali mitoloske prododzbe prethode znanosti. A
znanost o meteorima ima svoju povijest, koja je obradena u 2.
poglavlju. Tu je, naravno, obradena i povijest meteorske astronomije u
Hrvatskoj. Ovdje su ostale mnoge rupe i nepoznanice, ali to je prvi
put da je povijest meteorske astronomije u Hrvatskoj dana na jednom
mjestu. Slijedi poglavlje u kojemu govorim o suvremenim predodzbama o
meteorima. Poglavlje se zove "Sto su meteori?" i u njemu su dani
osnovni koncepti, a naci cete u njemu i nomenklaturu, koja je konacno
morala biti napisana, zbog mnogih terminoloskih dubioza sto stalno
prate meteorsku astronomiju u nas. Slijedi fizika meteorskih pojava,
poglavlje u kojem je detaljno obradena interakcija meteoroida s
atmosferom. I tu zavrsava prvi dio knjige.
Drugi dio knjige se zove "Promatranje meteora", a mogao sam ga
nasloviti i "Sto ja mogu uciniti?" ili "Kako mozemo doprinijeti znanju
o meteorima?" Taj dio krece s poglavljem "Promatranje meteora", gdje
je iznesena "kuharica", tj. kako promatrati, sta zapisivati (snimati
na ditafon ili slicno), sto ciniti kad nam iznad glava bijesni
meteorska oluja, kako prezivjeti na promatranjima pri temperaturama
daleko ispod nule itd. itd. Eto, sad smo vidjeli meteore, tj. imamo
sirove podatke, koje treba obraditi. A obrada je zapravo prilicno
zahtjevna, tako da je poglavlje "Analiza promatranja" najvece i sadrzi
najveci broj tablica, formula i sl. Sve je uskladeno sa standardima
Medunarodne meteorske organizacije Na kraju cete naci opis nekih
najatraktivnijih meteorskih potoka.
Tu su gotova dva dijela od kojih se knjiga sastoji, ali sama knjiga
fizicki nije time zakljucena. U nekoliko dodataka naci cete kako se
racuna longituda Sunca, lokalno zvjezdano vrijeme, naucit cete se
prebacivati iz Gregorijanskog u Julijanski kalendar, naci cete tu i
osnove sferne trigonometrije.. Onda slijedi tablica meteorskih potoka
(s njihovim karakteristikama, koje trenutno vrijede) pa poligoni za
odredivanje granicne magnitude. Prava knjiga te vrste ne bi bila
otpuna bez indeksa, tako da je opremljena i time, a svako poglavlje
prati i opsirna bibliografija.
Mislim da ce ova njiga biti dobar izvor informacija svima koji se zele
ili se vec bave meteorima. Pocetnicima to moze sluziti kao udzbenik,
amaterima kao prirucnik i kao inspirativno stivo za daljnji rad na
meteorima, a misli da ce i profesionalci tu naci dosta duhovne hrane
za sebe.
Pri izradi ove knjige nekoliko sam puta postavljao razlicita pitanja i
na ovoj listi i uvijek sam nailazio na jako dobar odaziv. Zato vam
svima jos jednom zahvaljujem!
Eto, to je to zasad od mene, cut cemo se jos, narocito kad konacno
budem imao knjigu u rukama.
Puno pozdrava,
Nikola

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Locutus

  • AstroOdisej
  • **
  • Postova: 2902
  • Lokacija: Donji Miholjac
  • Spol: Muški
  • eyes in the space
    • Luka Balkovic Photography
Odg: Meteorska astronomija
« Odgovori #12 u: 13.11.2009. u 21:16:57 sati »
mene samo zanima koliki meteorit može pasti na nenaseljeno područje, a da ne napravi krater i neku štetu - požar ili rušanje stabala, recimo.

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Meteorska astronomija
« Odgovori #13 u: 13.11.2009. u 21:22:26 sati »
Mislim da to ovisi o njegovoj masi, sastavu, brzini, kutu ulaska u atmosferu... Sve to utječe na ono što bi moglo utjecati da postane - meteorit. Detaljnije podatke ne znam :109:

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Cola

  • Biser Galaktike
  • ****
  • Postova: 605
  • Lokacija: Beograd, Republika Srbija 44° 49′ ′′ 20° 28′ ′′
  • Spol: Muški
  • http://colinaastronomija.wordpress.com
    • Čolina astronomija
Odg: Meteorska astronomija
« Odgovori #14 u: 15.11.2009. u 15:36:55 sati »
E pazi odredjeni materijal padne na Zemlju od svakog meteora, nikad on ne sagori do kraja, stim sto su mikroskopskih velicina i masa... A slazem se sa Danijeloom dosta toga zavisi da bi neka cestica postala pravi meteorit, inace godisnje Zemlja postane masivnija za minimum nekih 10 tona svemirskog materijala zahvaljuci meteoritima i prasini... Taka da uvek nesto pada a ne pravi stetu ;)
Libertati viam facere!!!!