Autor Tema: Rudarstvo na asteroidima  (Posjeta: 14478 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #20 u: 05.05.2012. u 23:45:42 sati »
...Nitko se ne buni, nikome ništa ne razaraš, ne štetiš radijacijom. Milina jedna. :214: Rastopiš se od sreće. :125:

Ma nemoj mi reći :twisted:

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Koki007

  • ZvjezdoZnanac
  • ****
  • Postova: 126
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #21 u: 06.05.2012. u 11:38:30 sati »
Nisam ekspert, ali moram priznati da mi ekonomska strana ovoga zvuči čudno, pogotovo kada se sjetim koliko samo košta dignuti kilu tereta u nisku orbitu.. Pa kada uzmemo da projekcije troškova razvoja ovako nečega uglavnom možemo množiti sa najmanje 2x ili 3x, pa pogledamo koliko bi samo koštalo dignuti svu infrastukturu u orbitu, da li bi vraćena rudača bila veće vrijednosti od uloženog? Hm. Nekako mi ne djeluje vjerojatno. Znam da su tu nekakvi stručnjaci koji su pak izvrtili nekakve brojeve, ali ne znam političku pozadinu svega. Moram priznati da mi više djeluje kao nekakva patka u svrhu političkog manevriranja. Možda sam u krivu.

Da, "politicka" strana ovoga vise manje objasnjava sve nedoumice oko ovoga, a ona glasi: Nije ih briga da li ce uspjet zaraditi. Mozda ne znate cijelu pricu ako ste nabrzaka prosli kroz clanak ili (nedaj boze) procitali clanak o tome od strane hrvatskog novinara.

Uglavnom, postoje bolesno bogati ljudi koji ne znaju kamo sa svojim parama. Neki kupe nogometni klub, neki kupe svoj otok, neki kupe kruzer koji funkcionira ko cijeli omanji gradic, a neki su Star Trek fanovi. Zahvaljujuci ovim zadnjima nastala je firma "Planetary Resources".


Cilj te firme nije novac, nego osigurat stalnu samoodrzivu ljudsku prisutnost u svemiru.  Cilj firme je dovesti to na jedan visi nivo, gdje ce postojati stalna i samoodrziva infrastruktura koja ce X puta smanjiti trosak ljudskih aktivnosti u svemiru, i time omoguciti da idu dalje i duze u istrazivanju svemira.

To ce postici u nekoliko koraka, prvi dio ce raditi sa "rojem" mali satelita:

  • Poslat ce roj Arkyd-100 tipa letjelica sa teleskopima u LEO orbitu. Prvi letjelica iz serije 100 ce biti Arkyd-101. Bit ce velicine 40x40x100cm sa 22cm teleskopom, te ce skenirati NEO asteroide u potrazi sa kandidatima. U orbitu ce se slati kao i studentski CubeSat-ovi, tako da se "uvale" postojecim lansiranjima vecih satelita za dio cijene. Nakon sto odrade svoj posao iznajmljivat ce se raznim akademskim ustanovama za razna istrazivanja.
  • Salje se roj Arkyd-200 serija letjelica, koja je slicna 100-ki ali ima pogon te se svaki pribliziti nekom kandidatu i dodatno ga "skenirati"
  • Salje se roj Arkyd-300. Oni ce sluziti za finalno selektiranje, imat ce razne senzore i u rojevima ce se kretati od asteroida do osteroida radeci detaljna skeniranja
  • Nakon sto nadu pogodan asteroid sa resursima, u pocetku ce traziti samo vodu (za ljude najvrijedniji resurs van Zemlje), poslat ce posebne satelite koji ce ekstraktirati i akomulirati tu vodu. Prikupljenu vodu ce prodavati raznim drzavnim institucijama (razne misije, ISS) i privatnim (u to vrijeme ce gore vec biti osim onog testnog modula i veci Bigelow moduli - "hoteli" i znanstvene stanice) koju ce ti korisnici koristiti kao gorivo, pice, stit od radiacije, hladenje i sl...
  • Nakon sto/ako postane ovo gore samoodrzavajuce i profitabilno, pocet ce raditi planove za rudarenje ostalih resursa, kao sto su elementi koji su rijetki a industrijski iznimno korisni na Zemlji, npr. platina, zlato, dijamanti i sl...

Iza projekta stoje ovi bolesno bogati ljudi:

  • Larry Page - CEO Googla - Tezak $18 miljarda
  • Eric Schmidt - Google - Tezak $6.9 miljarda
  • James Cameron - reziser - tezak $650 miljuna
  • Charles Simonyi -  tezak oko $1 miljardu - dva puta si platio put na ISS, vjerojtno po cijeni od $20 miljuna po putu
  • K. Ram Shriram - Google, Amazon - tezak $1.6 miljardi
  • Ross Perot, Jr. - Biznismen - tezak $1.4 miljarde


Vise na:
http://www.gizmag.com/planetary-resources-asteroid-mining/22298/

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #22 u: 06.05.2012. u 13:58:06 sati »
Nije ih briga da li ce uspjet zaraditi.
...Cilj te firme nije novac, nego osigurat stalnu samoodrzivu ljudsku prisutnost u svemiru...
...Nakon sto nadu pogodan asteroid sa resursima, u pocetku ce traziti samo vodu (za ljude najvrijedniji resurs van Zemlje), poslat ce posebne satelite koji ce ekstraktirati i akomulirati tu vodu. Prikupljenu vodu ce prodavati...
Nakon sto/ako postane ovo gore samoodrzavajuce i profitabilno, pocet ce raditi planove za rudarenje ostalih resursa, kao sto su elementi koji su rijetki a industrijski iznimno korisni na Zemlji, npr. platina, zlato, dijamanti i sl...
:?:

Offline Koki007

  • ZvjezdoZnanac
  • ****
  • Postova: 126
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #23 u: 06.05.2012. u 16:51:23 sati »
:?:


Hm, ajde reagirat cu i na ovo obicno forumsko trolanje.

Ne znam kak da ovo dodatno objasnim, mislim da bi svakom sa barem osnovnom skolom trebalo biti jasno: "stalna samoodrziva ljudska prisutnost u svemiru" znaci da je cilj da bude.. hm.. stalna.. i samoodrziva. A samoodrziva bi znacila, kao sto i samo ime govori saaaamo-oooodrzivo, znaci da samo sebe odrzava. Nekad u koznatim remenima, zlatu i dukatima.. a danas u dolarima. U malo dubljem smislu, da i ostane profitabilno - a time i interesantno za dalje odrzavati i nakon sto ova sacica bogatasa otide u grob. Jer ako ne bude profitabilno, ne bude ni.. hm.. samoodrzivo... a time ni stalno, buduci da nitko nece biti zainteresiran  za preuzeti to nakon njihovog odlaska, sto je glavni cilj te sacice ljudi.

 Pretpostavljam da za potrebe forumskih moralista, cistunaca i junaka mogu i badava dijeliti tu vodu. Al onda cemu rudariti, neka napune Falcon 9 sa vodom i posalje gore. Al cemu onda slati gore vodu, mogu samo finacirati misije od strane agencija upitne efikasnosti, npr. NASA. Ima ona jedna jako jako stara anegdota sa time dal si pomogao covjeku ako mu das ribu ili ako ga naucis pecati.
« Zadnja izmjena: 06.05.2012. u 16:55:10 sati od Koki007 »

Offline orion69

  • AstroOdisej
  • **
  • Postova: 2591
  • Lokacija: Koprivnica
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #24 u: 06.05.2012. u 17:06:43 sati »
Nekako mi ovo liči na pravljenje ražnja, a zeca još nismo ni vidjeli. Čini mi se da je osnovni problem što putovanje do drugih planeta ili asteroidnog pojasa predugo traje da bi u bilo kojem smislu osim znanstvenog bilo isplativo, odnosno svemirske letjelice bi trebale biti brže vjerojatno barem 10 puta.
Ako bih smio primijetiti razvoj motora nije baš nešto otišao od 70-tih, još uvijek nas (ih) voze Rusi čije su rakete na istom pricipu kao i prije 40 godina...

 
...be open minded, but don't be stupid...

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #25 u: 06.05.2012. u 17:40:56 sati »
Nema od toga ništa, tehnologija za to će se tek morati razviti, a to će se raditi tek na Mjesecu. Tamo će se prvo rudariti i razvijati svemirska industrija rudarenja, kao i svega drugoga, pa tek kada se to dovede do nivoa kada će biti sigurno i isplativo ići će se naganjati asteroide po Sunčevom sustavu i čeprkati rudu iz njih. To je još jako daleko, rekao bih reda veličine 200-300 godina budemo li išli ovim tempom.

Mjesec je prvi, tek nakon njega dolaze asteroidi. Mjesec je "tu" na tri dana "jahanja", veliki je i ima gravitaciju, ne treba ga naganjati po svemiru. To olakšava i pojeftinjuje sve :amen:

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #26 u: 06.05.2012. u 18:31:22 sati »

Hm, ajde reagirat cu i na ovo obicno forumsko trolanje.

Ne znam kak da ovo dodatno objasnim, mislim da bi svakom sa barem osnovnom skolom trebalo biti jasno: "stalna samoodrziva ljudska prisutnost u svemiru" znaci da je cilj da bude.. hm.. stalna.. i samoodrziva. A samoodrziva bi znacila, kao sto i samo ime govori saaaamo-oooodrzivo, znaci da samo sebe odrzava. Nekad u koznatim remenima, zlatu i dukatima.. a danas u dolarima. U malo dubljem smislu, da i ostane profitabilno - a time i interesantno za dalje odrzavati i nakon sto ova sacica bogatasa otide u grob. Jer ako ne bude profitabilno, ne bude ni.. hm.. samoodrzivo... a time ni stalno, buduci da nitko nece biti zainteresiran  za preuzeti to nakon njihovog odlaska, sto je glavni cilj te sacice ljudi.

 Pretpostavljam da za potrebe forumskih moralista, cistunaca i junaka mogu i badava dijeliti tu vodu. Al onda cemu rudariti, neka napune Falcon 9 sa vodom i posalje gore. Al cemu onda slati gore vodu, mogu samo finacirati misije od strane agencija upitne efikasnosti, npr. NASA. Ima ona jedna jako jako stara anegdota sa time dal si pomogao covjeku ako mu das ribu ili ako ga naucis pecati.
Ja se ispričavam zbog neukosti. Zaista nisam mislio da trebam imati završenu osnovnu školu da bih razumio. Evo, dat ću sve od sebe da ju završim u dogledno vrijeme. :mrgreen:
Mislio sam da je dovoljno znati 2rpi i da se sve ipak vrti u krugu novca. E, sori ne mogu sad više pričati, moram u smjenu. Nema dosta ljudi za pometat ulicu nedjeljom naveče, pa eto ja moram. Tja, takav je posao. Mora se od nečeg živjeti.

Offline Koki007

  • ZvjezdoZnanac
  • ****
  • Postova: 126
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #27 u: 06.05.2012. u 20:10:59 sati »
Nekako mi ovo liči na pravljenje ražnja, a zeca još nismo ni vidjeli. Čini mi se da je osnovni problem što putovanje do drugih planeta ili asteroidnog pojasa predugo traje da bi u bilo kojem smislu osim znanstvenog bilo isplativo, odnosno svemirske letjelice bi trebale biti brže vjerojatno barem 10 puta.
Ako bih smio primijetiti razvoj motora nije baš nešto otišao od 70-tih, još uvijek nas (ih) voze Rusi čije su rakete na istom pricipu kao i prije 40 godina...

Da, al ni ne planiraju putovati do drugih planeta ili asteroidnog pojasa nego kane ganjati asteroide u blizini Zemlje.

A u vezi pogona, zalosna istina, al eto privatne firme opet spasavaju stvar (ili barem pokusavaju). Sto se tice dionice iz LEO na dalje, navodno ce se VASMIR testirati oko 2014-15 na ISS. Radi je privatna firma Ad Astra koju je osnovao bivsi NASA-in astronaut. A sto se tice sa Zemlje u LEO, navodno je nedavno postignut znacajan napredak kod Skylon projekta, kojeg radi britanska firma Reaction Engines Limited. Takoder slicni projekt rade i Indijci, naziva Avatar, al ne znam kakvi je status sa time, zadnje sto sam cuo da su radili aerodinamicke testove trupa.

Mjesec je prvi, tek nakon njega dolaze asteroidi. Mjesec je "tu" na tri dana "jahanja", veliki je i ima gravitaciju, ne treba ga naganjati po svemiru. To olakšava i pojeftinjuje sve :amen:

Ne nuzno, od 9000 poznatih asteroida u Zemljinoj "okolici", gotovo pola ih je energetski jednako jeftino ili jeftinije doseci nego Mjesec. Vrijeme putovanja njima nije tolko bitno, bitnije je koliko goriva treba potrositi da dode tamo i vrati se u LEO. Mjesec ima jednu veliku manu naspram njih sto ima puno vecu gravitaciju, pa treba relativno puno goriva potrositi sa relativno snaznim(neefikasnim) motorima  da sletis na povrsinu pa onda opet nazad u orbitu i otides u LEO. S druge strane, za "zajahati" asteroid je dovoljno samo ionskim pogonom promjenit orbitu u malo ekscentricniju i presjeci mu put. Moze se skoro pa badava navazati tamo i nazad ako dio skupljenog vodika iskoristi kao gorivo za ionski pogon.

Ja se ispričavam zbog neukosti. Zaista nisam mislio da trebam imati završenu osnovnu školu da bih razumio. Evo, dat ću sve od sebe da ju završim u dogledno vrijeme. :mrgreen:
Mislio sam da je dovoljno znati 2rpi i da se sve ipak vrti u krugu novca. E, sori ne mogu sad više pričati, moram u smjenu. Nema dosta ljudi za pometat ulicu nedjeljom naveče, pa eto ja moram. Tja, takav je posao. Mora se od nečeg živjeti.

Cijenim astronome (ili astrologe kak bi rekli nasi novinari) ali ne cijenim dok neko umjesto neceg konstruktivnog namjerno stavi neke povrsne argumente tek tolko da moze podjebavati i traziti muhe u necemu jer mu je dosadno. Koga ne zanima boje nek ignorira i ostavi nas ostalu djecicu da se igramo nego da ubada muhe

Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #28 u: 06.05.2012. u 21:34:12 sati »
...
Ne nuzno, od 9000 poznatih asteroida u Zemljinoj "okolici", gotovo pola ih je energetski jednako jeftino ili jeftinije doseci nego Mjesec. Vrijeme putovanja njima nije tolko bitno, bitnije je koliko goriva treba potrositi da dode tamo i vrati se u LEO. Mjesec ima jednu veliku manu naspram njih sto ima puno vecu gravitaciju, pa treba relativno puno goriva potrositi sa relativno snaznim(neefikasnim) motorima  da sletis na povrsinu pa onda opet nazad u orbitu i otides u LEO. S druge strane, za "zajahati" asteroid je dovoljno samo ionskim pogonom promjenit orbitu u malo ekscentricniju i presjeci mu put. Moze se skoro pa badava navazati tamo i nazad ako dio skupljenog vodika iskoristi kao gorivo za ionski pogon.
...

Ne čitaš pažljivo, 'ajmo ponovo:

Nema od toga ništa, tehnologija za to će se tek morati razviti, a to će se raditi tek na Mjesecu. Tamo će se prvo rudariti i razvijati svemirska industrija rudarenja, kao i svega drugoga, pa tek kada se to dovede do nivoa kada će biti sigurno i isplativo ići će se naganjati asteroide po Sunčevom sustavu i čeprkati rudu iz njih. To je još jako daleko, rekao bih reda veličine 200-300 godina budemo li išli ovim tempom.

Imamo li mi danas tehnologiju koju možemo otpremiti na Mjesec (ili asteroid) i rudariti? - NEMAMO
Imamo li mi danas tehnologiju kojom bismo mogli rudu u svemiru prerađivati? - NEMAMO

Tehnologiju prvo moramo razviti na Zemlji, zatim će ju morati primijeniti na Mjesecu, (jer je on tu, pred nosom i na njega možemo relativno brzo doći), ne na asteroidu, (jer se on brzo kreće, moramo ga hvatati po svemiru i nije nam pred nosom pa ne možemo do njega doći za tri dana i jer na njemu nema gravitacije ili je ima ali je zanemariva što stvara velike poteškoće...), gdje će se dalje usavršavati i naučiti kako ju primijeniti u takvim surovim uvjetima. Dakle, nemamo raketu u koju ćemo potrpati svu opremu i ispaliti ju u svemir, nego će ju trebati transportirati mjesecima, dio po dio na Mjesec, tamo sastavljati, zatim primijenjivati, popravljati, usavršavati, sa Zemlje ponovo dostavljati dijelove, nadograđivati...

I jednoga dana kada to sve bude usavršeno, imat ćemo industriju i tehnologiju koja sigurno radi u svemirskim uvjetima, koja je isprobana i sigurna. Tada kreće iskorištavanje ruda na Mjesecu, njihova prerada i transport produkata na Zemlju i njihova primjena na Mjesecu. Asteroidi su jaaaakoooo nepraktični i daleko od bilo kakvog korisnog korištenja jer niti znamo od čega se sastoje, niti možemo na njima razvijati tu nepostojeću tehnologiju, niti imamo uvjete postavljati logistiku koja bi bila u stanju održavati astronaute živima kao i njihove nepostojeće uređaje kojima rudare.

Ima toliko toga što nemamo i nećemo imati tako skoro da bismo mogli iskorištavati asteroide. Gorivo je tu najmanji problem. Asteroidi su potpuno nepraktični za bilo kakav početak svemirskog rudarstva. I ostat će takvima još stoljećima. Baš kao i sličan pothvat na Marsu. Mjesec je budućnost i idući korak kojega će čovječanstvo napraviti u tom pravcu. Sve drugo je neozbiljno i sa sobom nosi više problema nego koristi, a i poskupljuje cijeli projekt do besmislenosti.

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Steblaj

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1541
  • Lokacija: Pula
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #29 u: 06.05.2012. u 21:36:28 sati »
Vezano za NASA-u nedavno sam čitao zanimljivo mišljenje o tome što joj krate budget. Ukratko: nije to tako loše, dokle god se omogućava privatnim investitorima da sudjeluju u priči "osvajanja" svemira. Državne agencije su trome, financijski neodgovorne, ponekad se čak i previše komplicira (kao u onom vicu o kemijskoj olovci i običnoj olovci). Najbolji primjer za to mi je ona priča kako je ustanovio da se neki super-uber kompjuter od $xxx.xxx koristi u NASA-inim svemirskim pustolovinama, a on svoje rakete misli slati sa kompom od $500, koji inače upravlja bankomatima.

Želimo li vidjeti svemira, nema druge nego omogućiti što veću komercijalizaciju istoga. Prekjučer sam razgovarao sa prijateljem koji mi je priznao da je stavio sa strane novac za let u svemir, i pitam sekoliko je još tisuća takvih na svijetu. Nema tog poduzetnika kojeg te tisuće ljudi sa parsto tisuća dolara neće zanimati.
SkyWatcher APO 100/900
TS APO 80/480
AZ-EQ6GT
Orion OAG Deluxe + ALccd5L-IIc
Canon 600d