Autor Tema: Rudarstvo na asteroidima  (Posjeta: 14617 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #30 u: 06.05.2012. u 22:38:11 sati »
Cijenim astronome (ili astrologe kak bi rekli nasi novinari) ali ne cijenim dok neko umjesto neceg konstruktivnog namjerno stavi neke povrsne argumente tek tolko da moze podjebavati i traziti muhe u necemu jer mu je dosadno. Koga ne zanima boje nek ignorira i ostavi nas ostalu djecicu da se igramo nego da ubada muhe
Vrlo dobro. Ja stavim upitnik, :?: a ti na mene iz svih oružja [05* [27* [28* [26*  [25* :120: o nekakvom trolanju, o osnovnoj školi i sl. :204:

Samo bih ti skrenuo pažnju da bi vjerojatno osnovnoškolci mogli shvatiti da bi najveći potrošak goriva bio povratak u LEO. Al dobro, mi osnovnoškolci ne znamo baš puno o nebeskoj mehanici pa se ne bi htio miješat. :103:

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #31 u: 06.05.2012. u 23:05:25 sati »
Komplimenti za celicne zivce i toleranciju.
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline BadMad

  • Galaktička Zraka
  • *****
  • Postova: 739
  • Lokacija: Rijeka
  • Spol: Muški
  • jesu likovi iz crtića obvezni avatari :-)?
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #32 u: 07.05.2012. u 09:07:00 sati »
A jesu se dogovorili ciji je Mjesec i na koji se nacin eventualni resursi mogu eksploatirati?
Po meni trebao bi imati neki status slican zemaljskim polarnim kapama a ne da tko god dođe iskopa sto mu treba.
Trebao bi biti na neki nacin zasticen, kao u ostalom i sva svemirska tijela. Mi smo na Zemlji navikli svojatati treritorij, kupovati ga i prodavati, ograđivati ga, iskoristavati i zagađivati.
Svako svemirsko tijelo je eko sustav za sebe i kao takvog bi ga se trebalo cuvati koliko je to moguce. Kao i neke specificne eko sustave na Zemlji.
Postoje li negi međunarodni dogovori u tom smislu ili je jos uvijek "tko prvi ..."?

Kad malo razmislim zapravo istrazivanje svemira trebale bi sve zemlje svijeta financirati, svatko prema svojim mogucnostima, i da uspjesi budu zajednicki. Hmm ... vuce malo na utopiju? :286:

Najvažniji akt je Sporazum o svemiru iz '67. Ukratko, ratificiralo ga je 100 zemalja (bitno da su ga potpisale sve "trenutno svemirski važne zemlje"). Dogovorili su se da se u svemiru, svemirskim tijelima i postajama ne smije instalirati ili skladištiti ili koristiti nuklearno oružje ili bilo koje drugo WMD. Svemirska tijela smiju se koristiti samo u miroljubive svrhe, a svemirska istraživanja moraju koristi svim zemljama i biti dostupna svima. Niti jedna zemlja ne smije prisvojiti ili proglasti suverenitet nad svemirskim tijelom. Svemir, svemirska tijela i resursi smatraju se Zajedničkom baštinom čovječanstava.
Država koja lansira objekt zadržava jurisdikciju i suverenitet nad objektom i odgovorna je za eventualnu štetu te ima obvezu paziti da ne onečisti svemir. Država je odgovorna za "nevladine aktivnosti" u svemiru i ima obvezu autorizirati i i nadzirati takve aktivnosti.

Skywatcher 114/900 eq1 |  kineski šrot zoom dvogled 8x50

Offline dag

  • Moderator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 16192
  • Lokacija: Zg
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #33 u: 07.05.2012. u 09:15:12 sati »
E tooo sam se pitao, znaci ipak ima nesto.
"Sve sto postoji samo je vise lica istoga, nastalih zbog loma simetrije kod promjene faze, zbog pada energetskog nivoa prilikom inicijalnog sirenja prostora." (Kruno)

Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #34 u: 07.05.2012. u 12:17:54 sati »
Na žalost to su mrtva slova na papiru. :278:
Mislim da Rusija nikad nije platila Kanadi za onaj pad radioaktivnog satelita na kanadski teritorij. Zakon jačeg. A mi tu govorimo o drugim nebeskim tijelima. Ovakvi sporazumi su mazanje oči kao, vidite kako smo pažljivi prema okolini.

Da ameri rade nuklearne pokuse na Mjesecu i kažu baš nas briga nećemo nikom platiti, jel bi se netko kačio s njima na Zemlji? To nikom ne šteti pa bi se malo gunđalo i nikom ništa (osim ako bi netko odlučio spustiti nešto na Mjesec, a ameri mu roknu bombu baš u to područje :mrgreen: ).

Zakoni su uvijek pisani isključivo s namjerom da se onemogući konkurencija. Ako si ti mali (npr. Sj. Korea, premda to nije konkurencija) i želiš napravit nuklearni pokus na Mjesecu dobit ćeš sankcije jer ne poštuješ sporazum. Ako si Kina, pa da vidim ko će to nametnut sankcije zbog pokusa na Mjesecu. Kao uvijek, nekoliko moćnih se sporazume da sačuvaju svoje interese, da malima onemoguće razvoj (novu konkurenciju). Što još ima novog?
Da financijski mogu ameri, rusi i kinezi već bi napravili trodiobu Mjeseca. Tu i tamo bi dali nešto Europi, Japancima i možda Indiji da im ne gunđaju.

Sori, ako sam previše pesimističan, ali iz mog kuta gledanja to je realnost. :278:

Offline Koki007

  • ZvjezdoZnanac
  • ****
  • Postova: 126
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #35 u: 07.05.2012. u 21:17:15 sati »
Vrlo dobro. Ja stavim upitnik, :?: a ti na mene iz svih oružja [05* [27* [28* [26*  [25* :120: o nekakvom trolanju, o osnovnoj školi i sl. :204:

Ja se ispricavam ako ono nije bilo trolanje, al stvarno ne vidim po kojoj logici bi se ovdje moglo raditi o novcu. Idu ulagat miljarde u nesto sto vec u startu ima vece sanse da propadne nego uspije. Ako i uspiju obaviti sav potreban R&D, razviti tehologiju i gotov proizvod- module za rudarenje, pitanje dal ce na kraju ispasti profitabilno. Ako se i domognu granice profitabilnosti pitanje je dal ce si uopce za svog zivota uspjet vratit ulozene pare za sav taj R&D i silna lansiranja, a kamoli nesto zaraditi. Na taj nacin sigurno nisu postali miljarderi.

Koliko sam upoznat, danasnji bolesno bogati ljudi kada iz nekog cudnog razloga zele zgrnut jos dodatne love obicno samo kupe firme u usponu, nakon sto je netko drugi obavio onaj dio sa riskantnim ulaganjima i razvojem.

Citat:
Samo bih ti skrenuo pažnju da bi vjerojatno osnovnoškolci mogli shvatiti da bi najveći potrošak goriva bio povratak u LEO. Al dobro, mi osnovnoškolci ne znamo baš puno o nebeskoj mehanici pa se ne bi htio miješat. :103:

Pa koliko sam ja upoznat sa tematikom, da bi uspio "pobjeci" od nekog objekta treba se postici odredena brzina relativna na taj objekt, koja ovisi o masi samog tog objekta - ili konstantna sila motora koja ponistava silu kojom Zemlja privlaci letjelicu + nesto sile za gurati naprijed. Buduci da je Zemlja prilicno masivna treba i relativno veliku brzinu postici, a takoder prije dolaska na asteroid i izjednaciti brzinu sa asteroidom ako se ne zeli da susret bude grubi. S druge strane, asteroid svojom proprilicno manjom masom stvara puno manji vektor sile na letjelicu pa ju je puno lakse ponistiti. Kad se tako lako moze kretati, lako je postave u poziciju da je Zemljina gravitacija pokupi u neku barem ekscentricnu orbitu kad asteroid prolazi u blizini Zemlje, te takoder moze umjesto kocenja iskoristiti atmosferu Zemlje za postupno smanjivanje brzine da se lakse postavi u zeljenu orbitu. Al mozda i nesto ne znam pa grijesim, orbitalna mehanika bas i nije moje podrucje.
« Zadnja izmjena: 07.05.2012. u 21:56:23 sati od Koki007 »

Offline Koki007

  • ZvjezdoZnanac
  • ****
  • Postova: 126
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #36 u: 07.05.2012. u 22:15:05 sati »
koja bi bila u stanju održavati astronaute živima kao i njihove nepostojeće uređaje kojima rudare.

Nije mi uopce bio jasan takav stav dok nisam dosao do dijela s astronautima. Mislim da sa astronautima u igri necemo u dogledno vrijeme vidjeti rudarenje ni na Mjesecu ni igdje drugdje osim na nasoj planeti.

Ja sam govorio o robotskim letjelicama za rudarenje, a tako planira i spomenuta firma Planetary Resources. Ne treba vode, hrane, kisik, atmosferski pritisak, stitove od radijacije, prostor za zivjeti, itd. .. i moze bit u svemiru godinama. U tom slucaju je jeftinije i lakse ici do asteroida nego do Mjeseca. Sto se tice "rudarenja" vode, moze biti i relativno mala, u studijama jednog laboratorija procitao da je moguce prilicno "jednostavno" kod asteroida sa vodom, fokusnim zrcalom se zagrije dio povrsine, para pocne probijati kroz povrsinu, te je onda ioniziraju i sakupe elektromagnetskim poljem. U teoriji.


Offline Arkturus

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5077
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #37 u: 07.05.2012. u 23:20:22 sati »
Psihologija Koki, psihologija. Ti basnoslovno bogati ljudi nisu stekli bogatstvo trošeći, nego stičući. U krvi im je profitabilnost. Bilo sada bilo kasnije. Svakako neće ulagati ako nemaju u vidu profitabilnu firmu. Tek toliko da troše. Pusti priče o entuzijazmu.
Valjda ti je jasno zašto je bio onaj upitnik. I sam kažeš da će prodavati i 'ako postane profitabilno'...
Naravno. Ako ne postane profitabilno kao da nije ni bilo. Kolko god bili bogati ne mogu trošiti, a da nemaju koristi. Odn. mogu, tako što na Zemlji zgrću više nego potroše. To upravo rade i velesile koje financiraju svemirske programe od poreza. I onda, kad tad dolazi do recesije, nemira i sl.
Neće ići bez profita.

Druga stvar je ta opskrba s asteroida. Fizika ne dozvoljava star trek i mijenjanje orbita kako se komu svidi. Sulu u onu orbitu, Geordi u ovu.
Kad ideš prema asteroidu moraš se prvo oslobodit Zemljine gravitacije, moraš postići 11,1-11,2. Nema problema. E, a sad se vrati u LEO. Kad se približavaš Zemlji onda ti Zemlja daje tih 11,1. LEO je na 7,8. Dakle moraš brodu s nekoliko tona rude oduzeti preko 3 km/s. To možeš na dva načina. Možeš svo potrebno gorivo nositi sa sobom do asteroida (što je suludo) ili, ako si išo s ionskim motorom možeš kočiti kroz Zemljinu atmosferu. Ovo nije ni najmanje precizno i zahtijeva dodatnu masu toplinskog štita, a uz to ti je potrebno i ne malo kemijskog goriva za veće manevre pri tome. Niti jedna letjelica koja se vraćala s Mjeseca nije niti pokušala ući u LEO. Napraviš toplinski štit i ideš na Zemlju, LEO zaboravi.
Tvoja opcija dakako bez problema prolazi ako povratak obavljaš samo ionskim motorom, ali onda ćeš se strpiti nekoliko godina. Ko živ ko mrtav.
Ne kažem da su poteškoće nesavladive, ali sumnjam da svi ti basnoslovno bogati ljudi imaju dovoljno love za prebroditi sve poteškoće. A još i ako promašiš koji asteroid! Lakše ti je napraviti opskrbu sa Zemlje.
Mislim da su to priče kao i planovi za Mars. Jedna ekspedicija možda može uspjeti, ali što dalje? Ne vidim u tome budućnost.
Dakako, ovo je samo moje mišljenje.

A još mi uvijek nije jasno što to konkretno spada u samoodržavanje. Jesu to samopopravljivi roboti ili što?


Offline Danijel

  • CEO of research space operations at the Observatory Apollo
  • Administrator
  • AstroVeličanstvo
  • *
  • Postova: 21568
  • Lokacija: Virovitica
  • Spol: Muški
    • Zvjezdarnica
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #38 u: 08.05.2012. u 00:18:58 sati »
...
Ja sam govorio o robotskim letjelicama za rudarenje...

A tko će popravljati i održavati te robote??? Znaš, i roboti se kvare i treba ih netko popravljati, podmazivati i sve što ide uz to. Nikakve koristi od robota koji se zaglavio unutar nekakvog asteroida i nema nikoga da ga trkne nogom u pravo mjesto da se pokrene. A taj koji ga treba pokrenuti treba biti živ i treba biti tamo.

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| SVIJET FOTONA | ZVJEZDARNICA APOLLO |

Offline Bobo

  • AstroPjesnik
  • *****
  • Postova: 5519
  • Lokacija: Petrova Gora
  • Spol: Muški
  • http://www.astrobobo.net
    • Astrobobo.net
Odg: Rudarstvo na asteroidima
« Odgovori #39 u: 08.05.2012. u 05:06:35 sati »
Cijenim astronome (ili astrologe kak bi rekli nasi novinari) ali ne cijenim dok neko umjesto neceg konstruktivnog namjerno stavi neke povrsne argumente tek tolko da moze podjebavati i traziti muhe u necemu jer mu je dosadno. Koga ne zanima boje nek ignorira i ostavi nas ostalu djecicu da se igramo nego da ubada muhe

 [71*  :112:
http://www.astrobobo.net
http://www.recenzije.astrobobo.net
Celestron EdgeHD 8", Pentax 105 SDP & 10x50 PCF WPII, Lunt 60mm, Celestron CGEM, Giro GR3, SBIG STL-11000, ZWO ASI 290, Nikon D5100 mod.