Autor Tema: Pogled na crnu rupu  (Posjeta: 6727 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Acheron

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 14535
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • SkyWatcher 300/1500 GoTo
    • Zvjezdopisi
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #20 u: 05.02.2017. u 15:41:47 sati »
Iako Newtonovska mehanika nije baš zgodna za ekstremne slučajeve kao crne rupe,
brzina oslobađanja se računa po sljedećoj formuli.


Kada ta brzina bude jednaka ili veća c, imaš crnu rupu. Tako da hoće li nešto biti crna rupa zvjezdane mase ovisi o njenoj gustoći. I ta gustoća nije beskonačna. U slučaju supermasivnih crnih rupa u središtima galaksije one mogu imati gustoću manju od vode.

Ispravna formula za radijus crne rupe


Čak i ovom primjeru, gdje se vidi kako bi 3 mase Sunca dalo 3 puta širu crnu rupu vidiš da gustoća naglo pada. 3x šira i masivnija crna rupa ima 27x veći volumen (u grubo), što znači kako je njena gustoća samo 1/9 crne rupe koju tvori masa jednaka sunčevoj.
« Zadnja izmjena: 05.02.2017. u 15:44:05 sati od Acheron »

Offline Đeno

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1655
  • Lokacija: Split
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #21 u: 05.02.2017. u 20:21:53 sati »
Dakako potpuno točno,  matematički dobro prikazano.
Ali ipak  onaj tko pita , postavlja pitanje radi toga  da bi nekako logički dokučio i nekako zorno  razumio određenu pojavu koja stoji iza ove pokazane  jednostavne računice.

Kako se termonuklearnom fuzijom zvijezda  urušava  , iz jezgri lakših elemenata formiraju se teži uz mali gubitaka- mase- energije. Kada sve gorivo zvijezde sagori, kod masivnih zvijezda dobiva se strahovito kompresirana masa, zvijezda postaje sve gušća i gravitacija se sve više pojačava smanjenje radijusa te mase. Kada postane tako malena da brzina svjetlosti zbog tolikog uvečanja gravitacije ne može uteći , a ništa prema Einsteinu ne može putovati brže od svjetlosti, sve ostaje zarobljeno na površini zvijezde. Prema tome tijelo postaje crno jer apsorbira svu svjetlost snagom gravitacije koja pada na nj, a ništa ne emitira. To znači da smo na takvom tijelu sa raketom, brzina našeg bijega sa njega  je nemoguća i kada bi mogli postići i brzinu svjetlosti. Ta kritična granica , unutar koje su zarobljeni svi predmeti, naziva se Schvarzschildov radijus zvijezde. Taj radijus se izračunava skoro pa po identičnoj formuli Newtona za brzinu planeta oko Sunca. Rsch=2MG/c2 (M=masa , c = brzina svjetlosti) Kad se uvrsti u formulu masa Zemlje, da bi bila stisnuta unutar sfere crne rupe, jednostavnom računicom  iznosi svega jedan centimetar, ili samo jednu milijardninu njezinog pravog radijusa. Ako je zvijezda krajnje masivna , onda  gustoća, na kojoj je sav njezin materijal unutar Schwarzschildovog radijusa, ne treba biti vrlo visoka. Na primjer,zvijezda koja je sto milijardi puta teža ima samo gustoću vode, što je već spomenuto u prethodnom postu.
Što se tiče rotirajućeg oblaka.
Radi se o vodikovom plinu ili kondenzaciji međuzvjezdanog materijala, koja stvara oblake ili kapljice materije. Kad  takav  oblak dođe u blizinu "horizonta događaja" crne rupe tada on počinje rotirati sve većom brzinom oko nje , i postiže brzinu blizu svjetlosti a zbog  elektrostatičkog trenja počinje  svijetliti na stotine puta jače od bilo kojih drugih zvijezda u okolici. Jedan dio oblaka  usisava rupa dok ga vremenom cijelog ne popapa. Ova se pojavu  zove u astronomiji Kvazarom . Znači da je astronomija  utvrdila da Kvazar nije ništa drugo nego crna rupa koja ždere. (oblak)  :shock:             
« Zadnja izmjena: 05.02.2017. u 20:26:31 sati od Đeno »
Nek samo rotira...

Offline capella

  • Astronom
  • ***
  • Postova: 74
  • Lokacija: 45:21:57,82 14:19:31,74
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #22 u: 05.02.2017. u 21:36:09 sati »
Ja bi imao dva pitanja,
1. kondenzirani disk plina vrti se velikom brzinom, pretpostavljam
da mu tu brzinu daje sama CR da ili ne?
2.ako se CR vrti jako velikom brzinom onda postoji i jako velika
centrifugalna sila, u tom slučaju bi trebala postojati isto toliko
jaka centripetalna sila koja baš i nebi dozvoljavala tako veliko
žderanje, da ili ne
hvala na odgovoru

Offline Arkturus

  • AstroOtkrivač
  • ****
  • Postova: 4993
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #23 u: 05.02.2017. u 21:57:15 sati »
Što se tiče gustoće.
Ona se vjerojatno ne smanjuje. Masa bi trebala biti koncentrirana u centru. Samo se Schwarzchildov radijus povećava rastom mase. Nema nikakve fizikalne osnove da masa bude ravnomjerno raspoređena unutar radijusa horizonta događaja. Ona mora biti u centru i gustoća mora biti veća proporcionalno s povećanjem mase.
No, osnovno pitanje je bilo o razlici gravitacije CR i Sunca.
Dalje od polumjera Sunca razlike praktički nema, jer je masa koja privlači ista. Razlika nastaje unutar polumjera Sunca, jer onda oni slojevi Sunca koji ostaju iznad tebe praktički ne doprinose masi koja te privlači prema centru.

Ja bi imao dva pitanja,
1. kondenzirani disk plina vrti se velikom brzinom, pretpostavljam
da mu tu brzinu daje sama CR da ili ne?
2.ako se CR vrti jako velikom brzinom onda postoji i jako velika
centrifugalna sila, u tom slučaju bi trebala postojati isto toliko
jaka centripetalna sila koja baš i nebi dozvoljavala tako veliko
žderanje, da ili ne
hvala na odgovoru
1. Kad te tijelo privlači onda te ubrzava. Čestice koje postižu veliku brzinu i u međusobnim sudarima (trenju) zrače veliku količinu energije (kako je Đeno rekao). Da gravitacija CR daje tu brzinu.
2. Rotacija CR je, čini mi se, nepoznata. Više puta smo o tome ovdje razglabali i nikad ništa pametno nismo zaključili. :111:

Offline capella

  • Astronom
  • ***
  • Postova: 74
  • Lokacija: 45:21:57,82 14:19:31,74
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #24 u: 05.02.2017. u 22:03:46 sati »
Hvala na odgovoru :115:

Offline Đeno

  • AstroBrbljavac
  • *
  • Postova: 1655
  • Lokacija: Split
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #25 u: 05.02.2017. u 22:49:25 sati »
Svakako dobra pitanja.
Treba ipak malo voditi računa da sam ja kao i svi vi samo pasionirani ljubitelj znanosti.
Na prvo pitanje- odgovor je da, kad su u pitanju brzine blizu brzine svjetlosti

Kod drugog pitanja, treba znati da  brzina rotacije CR ne uvjetuje brzinu "kondenziranog" diska već ogromna snaga gravitacije CR .
To je snaga gravitacije koja je na horizontu događaja   mnogo jača od bilo koje centripetalne sile pa i one koja omogućava brzinu svjetlosti .
Pa ,rekli smo ranije da je svjetlost zatočenik  crne rupe. U konačnici zato je i zovemo CR. 

 Zato odgovor glasi  Ne.
Sve što je  CR-i na  stolu  horizonta događaja, servirano nema šanse da neće biti popano. da li je gurman nije u pitanju, "Brzo"  reš pečeno ili "Sporo" sirovo , za nju nema razlike, ona je svemogući  svežder.
Nemojte uzeti , nepristojnim ali sada MORAM poći leć , tako je propisom određeno.
Ako treba pomoći i sutra sam tu. [10*         
Nek samo rotira...

Offline capella

  • Astronom
  • ***
  • Postova: 74
  • Lokacija: 45:21:57,82 14:19:31,74
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #26 u: 05.02.2017. u 23:00:11 sati »
Hvala Đeno i laku noć [71*

Offline Acheron

  • Važna Osoba
  • AstroVeličanstvo
  • *****
  • Postova: 14535
  • Lokacija: Novo Čiče
  • Spol: Muški
  • SkyWatcher 300/1500 GoTo
    • Zvjezdopisi
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #27 u: 05.02.2017. u 23:22:59 sati »
Što se tiče gustoće.
Ona se vjerojatno ne smanjuje. Masa bi trebala biti koncentrirana u centru. Samo se Schwarzchildov radijus povećava rastom mase. Nema nikakve fizikalne osnove da masa bude ravnomjerno raspoređena unutar radijusa horizonta događaja. Ona mora biti u centru i gustoća mora biti veća proporcionalno s povećanjem mase.

Zašto je ovo tako? Jer kada pređemo Schwarzschildov radijus naši zakoni fizike a i logika možda više ne vrijede. Za nas je crna rupa upravo taj radijus.

Offline Arkturus

  • AstroOtkrivač
  • ****
  • Postova: 4993
  • Lokacija: Virgo superskup
  • Spol: Muški
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #28 u: 06.02.2017. u 01:03:48 sati »
Samo matematika i fizika ne vrijede (točnije: nisu dosta jake). Logika vrijedi.
Zvijezda se urušava - povećava joj se gustoća - raste gravitacija. Nema nuklearnog procesa koji će zaustaviti urušavanje. Jedino što sprječava dalji kolaps su dimenzije čestica koje se odupiru stiskanju. No ako je masa velika onda se i čestice raspadaju na kvarkove. Oni drže ravnotežu da se i dalje ne urušava. Ali masa je još veća i tvar se raspada na ono što današnjoj fizici nije dostupno. Jednostavno gravitacija tako guste mase je prejaka. Drobe se i kvarkovi i ono preostalo od kvarkova i ono još manje.
A što će onda držat tvar između 'središta' dimenzije X i Schwarzchildovog radijusa? Brzina kruženja ne postoji. Ona je unutar S radijusa daleko iznad c. Ono što se odupire nastavku kolapsa je jedino fizička gustoća tvari u kojem god stanju ona bila. Zato masa mora biti u centru.
Za CR od 100.000.000 Ms prosječna gustoća bi bila kao prosječna gustoća Sunca. Međutim prosječna gustoća Sunca je takva zato jer energija dobivena u središtu gura materiju prema van. U CR toga nema. Ništa ne gura prema van. Sva masa je debelo ispod S radijusa.
Da, za nas izvan, CR počinje na S radijusu, ali 'prava' masa je u centru.

Offline bojan

  • AstroMudrac
  • ***
  • Postova: 3700
  • Lokacija: Melbourne, Australia
  • Amater
Odg: Pogled na crnu rupu
« Odgovori #29 u: 06.02.2017. u 01:31:51 sati »
....
Da, za nas izvan, CR počinje na S radijusu, ali 'prava' masa je u centru.

Hmm.. ne bas....
Ako gledamo pojednostavljeno i sa stanovista klasicne mehanike, onda da.
Ali, CR su relativisticki objekti..

Sa stanovista promatraca izvan CR imamo materijal koji pada (skoro) brzinom svjetlosti na Horizont dogadjaja.. i kad ga dostigne, to vrijeme stane... tako da je za nas izvan sva masa CR "nalijepljena" na Hozontu dogadjaja.

Medjutim, sa stanovista materijala koji pada u CR, lokalno vrijeme " ide" dalje (dok se je vanjsko vrijeme beskonacno ubrzalo) pa materijal zavrsava u centru, u Singularnosti.

Amater
Skype: bojans0509