Pitanje je u svakom slučaju zanimljivo. Recimo da vas imenuju za suca istražitelja kako bi ste radili?
Ja bih prvo provjerio što stoji u opisu djelatnosti institucije. Ako stoji da se između ostalog bavi i predviđanjem potresa tada bih tražio dokumentiranu normizaciju kako to rade. Recimo, govorim napamet, ako se podrhtavanje određene amplitude i tolike dužine trajanja u zadnja tri dana pojavio 2 puta vjerojatnost potresa je mala. Ako se pojavio 5 puta vjerojatnost potresa srednja, a ako se pojavio 10 puta velika. Kažem, to je samo primjer, jer u stvarnosti broj parametara bi morao biti veći i kompleksniji uvjeti. Ali kategorije vjerojatnosti moraju biti. Ako nema takvog dokumenta, odnosno ako se ne može napraviti, onda seizmološki zavod se ne smije baviti predviđanjem potresa i morali su tražiti da se ta djelatnost ukine u opisu posla.
Ako postoji navedena normizacija tražio bih sve mjerne rezultate i obavio ekspertizu. Je li prema pokazateljima vjerojatnost bila mala, srednja ili velika. Zatim bih provjerio njihove službene izjave i ukoliko su suglasne s mjernim rezultatima nisu krivi.
Zaključak:
Imaju utvrđenu djelatnost predviđanja potresa, nemaju normizaciju, djelomično su krivi, ali i inspekcija koja je to propustila.
Imaju normizaciju, nemaju rezultate mjerenaj, krivi su.
Bilo je malo podrhtavanja po mjerenjima, vjerojatnost je mala, izjava je da je vjerojatnost mala, potres se ipak desio. Nisu krivi.
Bilo je srednjeg ili većeg podrhtavanja, imaju mjerenja, vjerojatnost srednja ili veća, izjava da je vjerojatnost mala, potres se desio, krivi su.
Bilo je jakih podrhtavanja, velika vjerojatnost, izjava da je vjerojatnost velika, potres se nije desio, nisu krivi.
Nisu krivi niti u jednom slučaju, ako je njihova izjava sukladna normativnim rezultatima mjerenja.
Krivo su obradili podatke. To je sada složenije. Opet se ekspertizom utvrđuje radi li se o grubom kršenju radne obaveze ili previdu, ljudski je griješiti. U prvom slučaju teža krivica, u drugom manja.
To je samo IMHO.