Deset godina Polarisa

Petak, 14. prosinca 2007. u 22:59 sati

Akademsko astronomsko društvo Rijeka izdalo je novi, redizajnirani i osvježeni, Polaris, časopis za astronomiju. Ako ne znate, Polaris je s nama već desetu godinu, od 1998. godine. Namijenjen je popularizaciji astronomije i edukaciji građana i učenika. U ruke mi je došao upravo taj, novi broj Polarisa. Sa zanimanjem sam ga proučio, zanimalo me što se u njemu može naći. Novi team, novi stari časopis. Ovoga puta, dva su imena ključna, Eva Ravnić i Dinko Brautović, kao glavni urednici časopisa. Naravno, i vrijedni suradnici koji im zdušno pomažu u stvaranju Polarisa. Časopis je i dalje zadržao stari A4 oblik, no prvo što upada u oči je boja. Puno boje. Sve stranice su od sada u boji tako da prelistavanje Polarisa sada djeluje sasvim drugačije, vedrije i zanimljivije. Ne znači to da prijašnji brojevi nisu bili dobri, naprotiv, izbor kvalitetnih tekstova i dalje je na visokoj razini, tradicija je to koja se nastavlja. Samo, to od sada postaje nekako prirodnije, punije.

I tako, prvi članak, nakon uvodnika, upoznaje nas s jednim zanimljivim teleskopom, GMT – Giant Magellan Telescope, Divovski teleskop Magellan. Projekt predviđa da će teleskop imati primarno zrcalo od nevjerojatnih 24,5 metara. Naravno, tu su i ilustracije tog teleskopa. Još zanimljiviji je članak o virtualnoj zvjezdarnici Slooh. Tu se moram pohvaliti da sam s autorom teksta, prošle zime imao prilike vidjeti prezentaciju ovoga zanimljivog projekta. Riječ je o tome da ne morate imati svoj vlastiti teleskop, već možete koristiti robotizirane teleskope na Tenerifima, Kanarsko otočje. Sve što vam treba je priključak na Internet i kreditna kartica. Na stranicama Slooh, kupite vrijeme koje mislite koristiti za promatranje i snimanje teleskopima i – snimate. Sučelje je jednostavno za korištenje, a sve fotografije koje snimite možete si i snimiti. I sve to lijepo iz udobne fotelje, bez da se maknete iz svoje sobe. Fotografije su kvalitetne i nećete ostati razočarani. To zaista funkcionira, isprobajte.

Zanima li vas Mars, idući članak govori upravo o tom planetu i njegovim tajnama. Pod naslovom Nova misija na Mars možete pročitati o misiji Phoenix, čija je letjelica upravo na putu prema crvenom planetu, a što će se dogoditi kada tamo stigne, otkrit će vam Dinko Brautović na četiri stranice s mnoštvom zanimljivih fotografija. Vanesa Ujčić, bivša glavna urednica Polarisa, uređuje rubriku Jesensko nebo i otkriva vam što možete promatrati u vedrim noćima na nebeskom svodu. Naravno, tu je i karta neba za taj period. U Vodiču kroz Sunčev sustav, Ivica Ćiković vam je priredio hrpu korisnih podataka o događajima u svemiru, poput Mjesečevih mijena, vidljivosti planeta, tranzitima, ukratko - efemeride za jesen. Neumorni Hrvatski astronom, poznat po promatranjima promjenjivih zvijezda, Marino Fonović, na čak šest stranica objasnit će vam što su to nove - kataklizmičke promjenjive zvijezde. Tako možete saznati koju je ulogu u tome imao Tycho Brahe prije više od četiristo godina, vidjet ćete mnoštvo fotografija i ilustracija nova u svim njihovim oblicima, od onih snimljenih zemaljskim teleskopima, pa do onih snimljenim čuvenim Hubbleovim svemirskim teleskopom.

Volite gledati svemirske ljepote dalekozorom ili teleskopom, ali vas osim vizualnog promatranja zvjezdanoga neba, zanima kako te ljepote snimiti, i koju opremu trebate imati? Tu će vam tajnu otkriti mladi zagrebački astronom Matija Pozojević, virtuoz čije astrofotografije krase članak pod nazivom Škola astrofotografije. Otkrit ću vam i jednu malu tajnu u vezi s njime. Želite li Matiji postaviti kakvo pitanje o njegovom radu sa suvremenom astrofotografijom, dođite svakako na AstroForum i pitajte ga, krije se pod imenom - HrAstro. No, u Polarisu ima još prekrasnih astrofotografija. Marino Fonović odabrao je svoje četiri lijepe fotografije na kojima se vide svijetli i tamni oblaci plina i prašine oko zvijezde Zeta Orionis, maglica Rosetta i otvoreni skup zvijezda u zviježđu Monocerotis, zatim prekrasna Orionova maglica koju ovih večeri možete vidjeti u zviježđu Orion, kao i nama najbližu galaksiju, poznatu svima pod imenom Andromedina maglica.

Na trenutak ćemo se iz nebeskih visina spustiti na zemlju i iz pera Elia Janko saznati ukratko o rezultatima 13. Messierovog maratona Višnjan-Rušnjak 2007. Svi znate da se Mjesec može vidjeti i po danu. Ništa posebno reći ćete. No, jedan je dan ipak bio poseban. Stipe Vladova otkrit će vam fotografijom i riječju, što se to točno događalo za sunčana dana, 18. srpnja 2007. godine, kada ste imali priliku bez puno muke, istovremeno vidjeti Mjesec i planet Veneru. Niste znali da se planet može vidjeti po danu? Naravno da može, ako znate gdje trebate gledati, jedan je planet u tome poseban, Venera. Ona je jedini planet koji se vidi i po danu. Eto, nađoh se i na kraju sadržaja. Na zadnje tri stranice mogu se pročitati kratke zanimljivosti, poput one o Okupljanju uglednih fizičara u Opatiji, saznati nešto o dobitniku Nobelove nagrade za fiziku 2006. godine, vidjeti kako je protekao Festival znanosti 2007, što se radilo u Malim edukativnim programima iz astronomije, provjeriti znanje u Maloj školi, odgovorima na deset zabavnih pitanja, kao i pročitati kako je bilo na prvom održavanju Međunarodne noći ulične astronomije, te o direktnom prijenosu pomrčine Mjeseca sa riječke zvjezdarnice.

I što reći na kraju? Drago mi je što se Polaris svrstao u kategoriju kvalitetnih časopisa, kako oblikom, dizajnom, sadržajem, tako i po tehničkoj opremljenosti. Tiskan je na kvalitetnom sjajnom papiru. Otvoren je suradnji prema svima koji žele pisati ili učestvovati svojim uradcima, bilo tekstovima, fotografijama, skicama, crtežima, informacijama. Vidi se da je u njegovo kreiranje uloženo dosta truda. Tekstovi su kvalitetni i zanimljivi, nema dosadnih tema, a vrlo su edukativni. Po kvaliteti i sadržaju, zaslužuje biti predstavljen učenicima svih uzrasta, kao i svim ljubiteljima astronomije. I cijena mu je pristupačna. Možete li, pomozite da časopis nađe svoj put do čitatelja u školskim klupama, vrijeme je da im se ponudi i malo drugačiji sadržaj od onoga na koji su do sada navikli. Veća ponuda i mogućnost izbora dovodi do kvalitetnijeg obrazovanja, pogotovo kada je riječ o grani znanosti o kojoj se u školama ne govori puno.

Nekada je astronomija u školi bila redovni predmet. Ljudi su znali što im se nalazi iznad glava, za razliku od današnjeg sustava obrazovanja. U vrijeme kada ljudi već rutinski žive u svemiru, letjelice su se razmiljele po cijelom Sunčevom sustavu, pa čak i dalje - školovani ljudi nemaju pojma što su zvijezde, i još sumnjaju da je čovjek bio na Mjesecu. Sramota, zar ne. Polaris je časopis koji će učenici brzo zavoljeti, a oni napredniji moći u njemu objaviti svoje radove. Časopis izlazi četiri puta godišnje, a trend izdavanja prilagođen je školskoj godini. Reklo bi se da je to časopis po mjeri učenika.

Cijena pojedinačnog primjerka je 20,00 kuna, a godišnja pretplata je 75 kuna. Nastavnici koji žele distribuirati Polaris u svojim školama, ili osobe koje imaju mogućnost prikupiti više pretplatnika, mogu postati povjerenici ako prikupe najmanje pet i više pretplatnika. Za njih su predviđeni i bonusi. Za sve informacije, javite se u riječku zvjezdarnicu, odnosno e-mailom na adresu polaris@aad.hr te, naravno, posjetite web stranice www.aad.hr ili nazovite telefonom na broj 051/400-658. Pomozite da Polaris postane još bolji i čitaniji časopis iz astronomije u Hrvatskoj. On to doista i zaslužuje.