Izašao 9 i 10 broj M111 - stari časopis u novom izdanju!

Petak, 18. siječnja 2008. u 19:31 sati

Svi ste već čuli za M111, a za one koji se prvi puta susreću s tim pojmom reći ćemo da je riječ o prvom Hrvatskom elektroničkom časopisu za astronomiju koji je potpuno besplatan i možete ga skinuti s web-a, a već četvrtu godinu za redom stvaraju ga za vas astronomi Astronomske udruge Vidulini. U M111 osim njih, pišu i svi zainteresirani zaljubljenici u noćno nebo i svemirske letove. M111 ima i novog glavnog urednika, koji nastavlja tradiciju uređivanja ovog sjajnog časopisa, Marino Tumpić preuzeo je od Lucijana Blagonića mjesto glavnog urednika te ionako odličan časopis, učinio još atraktivnijim. Odmah na početku primjećuje se da je M111 zaodjenut u novo ruho, grafički je još dotjeraniji i atraktivniji. Siguran sam da će vam se dopasti na prvi pogled. Pa krenimo onda u "listanje" ova dva posljednja broja. Još samo da napomenem da je riječ o brojevima koji su trebali izaći ranije, no kako je priprema ovakvog časopisa golemi posao, a pišu ga ljudi koji nisu profesionalci, znači u svoje slobodno vrijeme, zaostatak je razumljiv. Marino me zamolio da napravim recenziju ova dva broja, a to nisam mogao nikako odbiti i čast mi je bila što među prvima imam priliku zaviriti u njih. Gurmani bi rekli, da ti sline cure. Nakon što sam "obrisao sline" bacio sam se u zagledanje sadržaja i evo što sam saznao.

M111 broj devet

Tema devetog broja je Svemir za učenike i studente. No krenimo redom. Kao i svaki časopis, na nekoliko prvih stranica možete pročitati novosti. Iako malo kasne, moram priznati da su toliko zanimljive da sam ostao iznenađen njihovim izborom i saznao puno toga što nisam znao. Pa evo o čemu se radi. Antiope dvostruki asteroid, naslov je teksta koji nam otkriva da postoje dvostruki i višestruki asteroidi, a to je novost novijega datuma jer do prije desetak godina se smatralo da takve zajednice ne mogu postojati. Zatim, tu je novost koja nam razotkriva misterij nestanka letjelice Beagle na Marsu. Uz tekst se nalazi i fotografija kratera koji je napravila letjelica prilikom udara u planet.

Pored još nekoliko kratkih zanimljivosti iz svijeta astronomije i astronautike zapeo mi je za oko jedan članak o Kineskom satelitu ubojici gdje se opisuje kako su Kinezi izradili i isprobali satelit kojim su uništili svoj drugi satelit u direktnom sudaru. Iako to nije prvi puta da se takvi pokusi izvode u svemiru, to je ipak izazvalo pravu bujicu nezadovoljstva među Amerikancima. Tu je i članak o vrlo popularnom kometu McNaught koji je prošle zime bio meta mnogih astronoma. Zatim, vjerojatno ste čuli za pravu dramu koja se odvijala među američkim astronautima, bolje rečeno ljubavna drama u kojoj je na kraju astronautkinja Lisa Nowak ostala bez posla. Tako je to kada ljubomora prevagne i karijera joj zbog toga propadne, a mogla je letjeti u svemir. Isplati li se to? Od mnoštva kratkih i lako čitljivih vijesti na čak 21 stranici, a od kojih ste neke mogli čitati i na stranicama Zvjezdarnice pa ih nećemo ponavljati, izdvojit ću još jednu, a to je ona o potpunoj pomrčini Mjeseca koja se događala u noći 3/4. ožujka prošle godine, a koju su sa zanimanjem promatrali svi astronomi i tom prilikom načinili mnoštvo prekrasnih fotografija crvenog Mjeseca. Svakako ih pogledajte.

Na 22. stranici počinje tema broja koju sam najavio na početku. O čemu se tu radi? Svi znamo da svemirske velesile poput Amerike i Rusije, kojima su se pridružile još neke zemlje imaju golemi potencijal za svemirska istraživanja. A, mogu li se u svemirska istraživanja uključiti i male zemlje poput Hrvatske? Kada pogledamo razvoj tehnologije od prije pola stoljeća do danas, vidjet ćemo da je skok nevjerojatan. Prve su letjelice bile toliko jednostavne da se danas čudimo kako su uopće mogle bilo što raditi. Danas na raspolaganju imamo sve blagodati moderne tehnologije da za vrlo malo novca možemo napraviti recimo - satelit. Ne vjerujete? Pročitajte članak naslova Svemir za učenike i studente i sve će vam biti jasno. Kada kažemo riječ satelit, svima je na umu nekakva golema naprava veličine kombija, ako ne i veća. No, jeste li čuli za malene satelite, mini satelite, mikro, nano i piko satelite? Niste? To su jednostavne naprave koje zahvaljujući minijaturizaciji u svijetu elektronike i mehanike mogu izvršavati puno zadataka u svemiru, a koštaju toliko da ih mogu izraditi učenici u školskim radionicama i zatim ih svemirske kompanije mogu uz prihvatljive cijene lansirati u svemir. Naravno, osim škola tu bi svoju korist i računicu mogle pronaći i mnoge tvrtke. Danas je to postalo sasvim moguće i nama u Hrvatskoj. Samo je pitanje vremena kada će biti lansiran prvi Hrvatski satelit, a što će on raditi, ostavljam vam na maštu. Na žalost, država nije uopće zainteresirana pa treba ići drugim putem. Tu uskače CASP - Hrvatski aeronautički i svemirski program. O ovoj ideji pročitajte u članku i bit će vam jasno da nije sve tako crno. Znanja i iskustva imamo, treba ih samo sprovesti u djelo. Hoće li nam to uspjeti?

Idući članak na stranici 30 govori kako možemo snimiti Mjesec i dobivenu astrofotografiju obraditi i obojiti tako da jasno vidimo zastupljenost pojedinih metala na Mjesečevoj površini. Naravno, dobivenu fotku možete tada usporediti s onom koju je načinila svemirska letjelica Galileo i vidjeti koliko ste dobro obavili posao. Pravi izazov za astronome amatere koji se bave astrofotografijom.

Na 34. stranici nalazi se članak o Messierovom maratonu 2007 - Višnjan-Rušnjak. Tu možete pročitati kako je proteklo natjecanje, što kažu učesnici i kako je to doživio pobjednik maratona Janko Mravik, koji je zaslužan što se časopis Astronomija može kupiti i u Hrvatskoj, naravno preko Zvjezdarnice.

Na 37. stranici počinje članak o meteorima. Što su meteori, što se s njima događa, koje su razlike među njima i još mnoštvo toga, vrlo zanimljivoga možete pronaći na pet stranica. Naravno, sve je to bogato ilustrirano i objašnjeno tako da će vam biti jasno o čemu se govori, a preporučio bih da to posebno pozorno prouče novinari koji se vole upuštati u pisanje čudnih članaka o ovoj temi koju ne razumiju pa zbog toga dospiju u Crnu rupu na Zvjezdarnici. Dio članka posvećen je i meteorskoj astronomiji u Hrvatskoj kao i o radio promatranjima meteora Perzeida 2006. godine. Niste znali da se meteori mogu "promatrati" pomoću radio antena i uređaja? O da, mogu, radio amateri ih koriste kako bi pomoću refleksija radio valova od ioniziranog sloja koji izazivaju meteori održali daleke veze koje inače ne bi bile moguće. Kako su članovi Astronomske udruge Vidulini slušali meteore možete pročitati u kratkom ali zanimljivom članku.

Čuli ste za letjelicu New Horizons koja je nakon čekanja dugog tridesetak godina, napokon poletjela na svoj put do dalekog cilja, bivšeg planeta Pluton i još dalje, u Kuiperov pojas. Put koji će trajati deset godina, i još dulje ako sve bude u redu, do neslućenih daljina i ciljeva. Na tri stranice možete pročitati sve o njoj kao i pogledati fotografije koje je načinila prilikom susreta s Jupiterom.

I zadnji set članaka devetog broja M111 posvećen je osnivanju Astronomske udruge Mirko Danijel Bogdanić iz Virovitice koja nosi ime po Hrvatskom i Virovitičkom astronomu iz 16. stoljeća, a koji je iza sebe ostavio vrijednu ostavštinu, značajnu za ono vrijeme. Tu je i tekst o Virovitičkom astronomskom zborniku koji je zbornik radova i djelovanja astronoma Virovitičkog kraja.

I time završavam listanje devetog broja M111. Što zaključiti? Kao i uvijek do sada kada je riječ o M111, radi se o vrlo zanimljivom štivu, možete ga čitati u trenucima dokolice, ili kada ste baš "nabrušeni" na čitanje takve tematike. Tekstovi su vrlo dobro pisani tako da vam neće biti dosadno i uživat ćete u čitanju. Uostalom, to vas ništa ne košta, časopis je potpuno besplatan. Pokupite ga i - uživajte.

Deseti broj M111

Prvo što mi je zapelo za oko je vrlo lijepa i živahna naslovnica. Za one koji M111 vole ispisati na pisaču, preporučam da naslovnicu ispišu u boji, zaista je atraktivna. Kontrast između tamnog neba i Sunčeva žutog diska zaista je pravi bombon za oči. Kao i ranije, početak časopisa namijenjen je zanimljivostima u obliku kratkih informativnih kartica teksta s fotografijama. Ima ih dosta pa ću se kao i na početku posvetiti onima koje su mi se učinile posebno interesantnima. Tu svakako spada vijest da je zagonetna "crna rupa" na Marsu ništa drugo do obični krater, starosti nekoliko desetljeća. Znači ništa od marsovaca koji kopaju "bunare". Zatim jedna zanimljivost sa Međunarodne svemirske postaje u kojoj su astronauti pronašli prave male kolonije mikroba i gljivica koje su se sasvim lijepo snašle i prilagodile svemirskim uvjetima.

A, kada smo već kod mikroba, zanimljivost pod naslovom Phoenix Mars hita ka cilju, objašnjava nam kako su stručnjaci misije Phoenix namjerno letjelicu usmjerili da promaši Mars za punih milijun kilometara i zatim joj ispravili putanju da ipak dođe tamo gdje je i trebala biti upućena. A, razlog su mikrobi i mikroorganizmi. Kakve oni imaju veze s tom misijom, pročitajte sami u desetom broju M111. Mars je zanimljiv i tko god se počne njime baviti, ne odlazi s njega samo tako, naročito nakon što je svemirska letjelica Mars Reconnaissance Orbiter snimila nanos koji je nedavno napravila voda na rubu kratera Zunil. A, osim Marsa, pod povećalom je i planet Saturn, to je onaj s prekrasnim prstenom, oko kojega je letjelica Cassini otkrila šezdeseti satelit. Prije dolaska Cassinija, bilo ih je poznato samo osamnaest!

Naslov ovog broja M111 je - Prvi ekstrasolarni planeti snimljeni iz Hrvatske! Do sada smo vjerovali da je ovo područje rezervirano samo za profesionalce, sa skupim i velikim teleskopima, na velikim zvjezdarnicama. Astronomska udruga Vidulini napravila je nešto što spada u sam vrh astronomije, i to s vrlo skromnom opremom, uvjetno rečeno naravno. Uspjeli su fotometrijskom metodom tranzita po prvi puta u hrvatskoj snimiti postojanje dvaju planeta oko drugih zvijezda. Kako im je to uopće uspjelo i kako su to potvrdili, pročitajte u ovom napetom članku.

Da Vidulinci ne spavaju na lovorikama, vidi se i u tekstu o vizualnim opažanjima meteora Perzeida 2007, kada su u noći 12/13 kolovoza promatrali i obradili prikupljene podatke o uočenim meteorima.

Slijedeći članak opisuje i objašnjava fenomen pod nazivom Einsteinov križ. Riječ je o jednom fenomenu koji je Einstein predvidio još početkom 20. stoljeća, a sada se to i potvrdilo. Glavni glumci su galaksija PGC 69457 udaljena 500 milijuna svjetlosnih godina i jedan kvazar QSO2237+0305 udaljen 13 milijardi svjetlosnih godina. Pa kakve sada oni imaju veze jedan s drugime kada su tako nezamislivo daleko jedno od drugoga? Pitajte Einsteina. Ili pročitajte ovaj odličan članak i sve će vam biti jasno. U razjašnjavanju će vam pomoći mnoštvo ilustracija i fotografija.

Što su asteroidi, kako su otkriveni, otkada se promatraju, čime ih je najbolje promatrati, kako su raspodijeljeni, gdje se kreću… Pitanja je puno, a odgovor se nalazi u članku naslova Asteroidi - mala tijela Sunčeva sustava. Na čak 12 stranica, opisano je sve što bi vas moglo zanimati o njima, pa čak i što bi se dogodilo ako bi se Zemlja (opet) sudarila s nekim od njih. Puno fotografija i ilustracija pojasnit će vam sve nedoumice, a vidjet ćete i one koje su snimile letjelice koje su se čak spustile na njihovu površinu.

Tema broja posvećena je svjetlosnom onečišćenju, zagađenju noćnoga neba. Pod naslovom Sačuvajmo zvjezdano nebo nad Hrvatskom, na sedam stranica pročitat ćete sve o ovome vrlo neugodnom problemu koji je direktna posljedica čovjeka i njegovog neodgovornog ponašanja prema prirodi i okolini u kojoj boravi. Ako do sada niste znali za ovaj problem koji je doveo do toga da u mnogim gradovima ljudi više ne vide zvijezde, onda obavezno pročitajte tekst i pogledajte primjere iz stvarnosti. Možda ćete i u svojoj blizini moći pronaći primjer o kojem ste tu čitali, a nikada ga niste prije toga primijetili, jer niste bili svjesni njegova postojanja.

Jeste li ikada poželjeli imati pravi astronomski teleskop? Jedno su želje, a drugo su mogućnosti. Ukoliko ste se išli raspitivati o cijeni, vjerojatno ste odustali od nabavke. Naravno, tu su teleskopi iz samoposluživanja, robnih kuća i sličnih trgovina u kojima osim salate možete usput u svoja kolica staviti i teleskop. Ako ste pomislili da je to rješenje za vas, grdno ste se prevarili. Sve što ćete postići je da ćete baciti novac za nešto što samo mislite da je teleskop, a kada otvorite kutiju u njoj će vas dočekati hrpa plastike s plastičnim "lećama" kroz koje ćete vidjeti - mutnu kuću vašeg susjeda, gotovo ni jednu zvijezdu ili Mjesec toliko mutan da će se prelijevati u svim duginim bojama zbog kojih ga nećete moći jasno vidjeti. Nakon toga, proći će vas volja za bilo kakvim astronomskim promatranjima, a teleskop ćete pokloniti djeci za igru. Oni koji su tako napravili, zacijelo će se prepoznati u ovom mojem tekstu, a vi koji niste nasjeli šarenim natpisima o povećanjima od 1500 puta, imali ste zaista sreću. Za relativno malo novca, možete si sami napraviti pravi pravcati astronomski teleskop. Malo vremena, spretne ruke i kvalitetni dijelovi s pravim staklenim lećama napravljenim baš za teleskope, možete načiniti spravu s kojom ćete uživati svaki puta kada ju okrenete prema zvjezdanom nebu. A, kako to sprovesti u djelo, pročitajte u članku pod naslovom Teleskop refraktor 60/195 - samogradnja.

I zadnji članak na 48 stranici upoznat će vas s "cLARKe 2007", tradicionalnom ljetnom astronomskom radionicom koja se svake godine održava u Astronomskoj udruzi Vidulini. Po čemu je posljednji "cLARKe" bio poseban i  s kojim su se problemima voditelji projekta nosili, što su napravili i kako je to sve završilo, pročitajte u ovom članku.

I eto, došao sam do kraja recenziranja ova dva posljednja broja M111. U pripremi je i novi broj koji će napokon izaći na vrijeme i na taj način, nadam se završiti sa svim kašnjenjima koja su postala boljka u posljednje vrijeme, a nama donijeti zadovoljstvo da možemo redovito pratiti novosti koje su nam vrijedni autori pripremili. A, vi im možete također pomoći oko toga. Imate li svoje radove iz astronomije, imate li smisla za pisanje, pratite događanja i želite se uključiti u nastanak novih brojeva M111, onda ne morate dalje tražiti. Ekipa M111 vas očekuje, spremna na suradnju. No, ako nemate takvih sklonosti, nema veze, vaše je samo da redovito posjećujete stranice časopisa M111 i poslužite se svime što tamo pronađete. Slobodno skinite sve brojeve časopisa koji su vam ponuđeni, potpuno su besplatni i čekaju na vas. Iz njih ćete puno naučiti o astronomiji, astronautici i svijetu oko nas koji nas okružuje. Što ga bolje upoznamo, bolje ćemo ga razumjeti, a time i zavoljeti. Jer, svemir nije samo crn, nego je i čudesan, prekrasan i naša je budućnost prema kojoj smo zakoračili. A u ljudskoj prirodi nije da ide unatrag nego naprijed. Budite i vi dio toga!