Izašao osmi broj M111

Petak, 14. prosinca 2007. u 22:41 sati

Kako sam postao astronom amater

Bila je to jedna jesenska noć, prije devet godina, kada sam kroz rasklimani Bresser 76/700 teleskop prvi put ugledao Mjesec. Sjećam se da je bio tek nešto iza prve četvrti, veoma svijetao i prepun sjenovitih rupa. Nikada prije nisam bio tako blizu jednog drugog svijeta. Bio je to fantastičan događaj koji je rasplamsao moj interes za astronomiju. Prolazilo je vrijeme, a moj interes za astronomiju je varirao, od velikog do nikakvog. Kada sam shvatio da mi moji ne žele kupiti teleskop, prebacio sam se na gledanje dokumentarnih emisija i proučavanje razno raznih knjiga, časopisa i novinskih članaka.


Skica planeta Marsa, 14.10.2005. - © Vedran Vrhovac - Vizualna astronomija

Polako, vrijeme je prolazilo. Jednog sunčanog i vrućeg ljetnog dana vozio sam se s prijateljem Markom na biciklu i on je napomenuo da će Mars za kojih dvadesetak dana biti u najbližem položaju Zemlji u posljednjih 60.000 godina. Odmah smo pokušali osposobiti njegov teleskop, ali nismo uspjeli. Sjetio sam se sestrične i njenog Bressera 76/700 koji je već godinama skupljao prašinu. Nakon kratkog pregovaranja, uspio sam posuditi teleskop i prvom prilikom ga usmjeriti prema Marsu. U početku, Mars je bio tek mali narančasti disk. Pažljivim promatranjem uskoro se ukazala bijela pjega na dnu diska. "Fenomenalno!!!" - takva je bila moja reakcija. Sa svakim novim promatranjem, uočavao sam nove detalje, mrlje, pjege...


Messier 42 i 43 - © Vedran Vrhovac - Vizualna astronomija

Ponovno me obuzeo isti osjećaj kao kad sam gledao Mjesec prvi puta. Udaljen, i meni dotad nepoznat svijet je postao nešto vidljivo iz mog dvorišta, mojim očima. Nakon tih magičnih promatranja Marsa odlučio sam kupiti teleskop. Prvi instrument koji sam kupio bio je dvogled ProLux 20x50. Tada nisam shvaćao da će biti veoma teško koristiti 20x iz ruke. Unatoč tom velikom povećanju uspio sam, naslanjajući se na ograde i zidove, dobiti poprilično mirno sliku. Dvogledom sam uočio prve Messierove objekte, M45 - Plejade i M42 – Orionovu maglicu. Kroz sljedećih par mjeseci uspio sam uočiti Jupiterove satelite, elipsasti oblik Saturna, komet i cijelu hrpu Messierovih objekata. Dvogled se pokazao kao dobar instrument, ali on i dalje nije ispunjavao moja očekivanja. Zato sam odlučio uštedjeti za veliki teleskop.


Messier 33 - © Vedran Vrhovac - Vizualna astronomija

Sredinom srpnja 2005. godine iz Njemačke je stigla Betsy, moj 200mm F6 dobson s okular koferom. Prvo promatranja kroz Betsy bilo je fenomenalno iskustvo. Kada sam ugledao kuglasti skup M13 u okularu ostao sam šokiran brojem vidljivih zvijezda u njemu. Provjerio sam i M3 te M5 i ponovno sam ostao šokiran. Predivne kugle okružene zvjezdicama su od tada postale moje najdraže mete za promatranje. Prilikom prvih promatranja trudio sam se što više riječima opisati promatrane objekte ili na računalu simulirati njihov izgled. Promatranja Marsa u opoziciji te godine su pomogla u razvijanju tehnike skiciranja i u razdoblju od kolovoza do studenog sam napravio tridesetak skica.


Messier 15  - © Vedran Vrhovac - Vizualna astronomija

Nažalost, većinu originalnih skica nisam sačuvao jer sam ih u početku "digitalizirao" i prenosio na računalo. Dolaskom zime pojavio se Orion na noćnom nebu a s njime i Orionova maglica. Tako predivan i sjajan objekt, pun detalja, svakoga ostavlja oduševljenim. Skiciranje Orionove maglice je težak posao upravo zbog već navedenih karakteristika. Prvu skicu Orionove maglice napravio sam u prosincu 2005. i unatoč svim manama, jako mi se svidjela. Ponesen uspjehom, skicirao sam još neke objekte i malo po malo skiciranje mi je prešlo u naviku. Kroz vrijeme se i moja tehnika poboljšavala, a mijenjao se i format skice. Prvo sam za predložak koristio krug promjera 50mm, kasnije 70mm, jedno vrijeme čak 120mm da bih sada radio sa 100mm krugovima jer je to po mom mišljenju neka optimalna veličina.


Messier 16 - © Vedran Vrhovac - Vizualna astronomija

Pri obradi skica trudim se računalnu manipulaciju držati na minimumu, igram se samo s kontrastima i dimenzijama skice. Proces izrade skice je relativno dug i veoma ovisi o tipu objekta koji se skicira. Za neki manji otvoreni skup dosta je 20-30min, a za objekte poput M45 utrošio sam 70min ili čak 120min za M24. Sama skica nastala za teleskopom je više opisnog oblika, na njoj ucrtam glavne detalje, često konturama, zvijezde, povećanje i smjer sjevera. Nakon što završim s promatranjem trudim se skicu prenijeti odmah na papir kako bih spriječio utjecaj mašte.


Messier 33 - © Vedran Vrhovac - Vizualna astronomija

Poslije prenošenja na papir mogu mirno otići spavati ili krenuti u obradu, ovisi koliko sam umoran. Prilikom obrade skice pretvorim u grayscale, popravim poneku grbaviju zvijezdu i ostatak se svodi na igranje s kontrastom radi postizanja što veće sličnosti s papirnatom verzijom i onime što mi je ostalo u glavi od promatranja. Na kraju, skicu smanjim na dimenzije 600x600px i u paint-u dodam ispod nje podatke o vremenu, instrumentu i uvjetima u kojima je skicirano. Specijalne efekte dodane na računalu poput obojanih zvijezda, dodavanje boje maglicama i zamućivanja prezirem jer onda cijelo skiciranje gubi smisao. Možda kasnije i ja počnem crtati skice u boji, ali crtat ću ih na crnom papiru s bojicama a ne u Photoshop-u.


Vedran Vrhovac

Na kraju, par kratkih biografskih podataka: Zovem se Vedran Vrhovac, rođen sam krajem 1987. godine, živim s obitelji u selu Novom Čiču koje se nalazi 4km jugoistočno od Velike Gorice i 20km od Zagreba. Završio sam srednju Geodetsku tehničku školu u Zagrebu i trenutno studiram na Geodetskom fakultetu. Astronomijom se bavim zadnje 4 godine i trenutno posjedujem 200mm F6 Dobsonon teleskop s manjom zbirkom okulara i filtera. Osim astronomije i fakulteta interesiraju me računala, povijest i razna tehnička postignuća (zrakoplovi, rakete, brodovi, podmornice). Volim voziti bicikl, slušati glazbu i surfati internetom.

Osim ovoga, i ostale članke možete pronaći u osmom broju elektroničkog časopisa M111, a kojega potpuno besplatno skinite s web stranica M111, kao i sve ranije brojeve. Želite li raspravljati o astronomskim temama, dođite na astronomski forum i pridružite nam se u razmjenama ideja.