M111 - dvanaesti broj

Srijeda, 02. srpnja 2008. u 18:51 sati

Rješavajući zaostatke u izlaženju prijašnjih brojeva, novi, dvanaesti broj M111, prvog hrvatskog elektroničkog časopisa za astronomiju, dobio sam ranije na recenziju tako da sam imao vremena dobro ga "prekopati". Pa da vidimo što nam donosi. Tema ovoga broja su promjenjive zvijezde. Zašto baš one, vidjet ćemo kasnije.
Na dvadesetak prvih stranica možete pročitati sve važnije novosti iz svijeta astronomije i astronautike koje su se događale zadnjih mjeseci. Bilo bi previše nabrajati koje su, dio njih ste imali prilike čitati na Zvjezdarnici, pa ću izdvojiti nekoliko važnijih poput one o letjelici Messenger koja je proletjela pored planeta Merkur i poslala nam zanimljive snimke površine koja nam je do sada bila nepoznata, jer Merkur nije snimljen do kraja. Messenger će u Merkurovu stalnu orbitu ući 18. ožujka 2011. godine i tada ćemo napokon dobiti snimke cijele njegove površine.

Zatim tu je zanimljiv članak o prototipu podmornice za Jupiterov satelit Europa. Poznato je da je ovaj ledeni svijet prekriven ledom ispod kojega se nalazi vodeni ocean. A, gdje ima vode, moguće je da ima i života. Zatim tu je i članak o svima poznatoj samoljepljivoj traci, koju zovemo selotejp. Ona ima široku primjenu ne samo na Zemlji nego i u svemiru, a pomogla je i astronautima na Mjesecu da poprave oštećeni blatobran (prašinobran? - naime, na Mjesecu nema vode, a time niti blata).
Jedna od značajnijih vijesti je i ona o povratku Galileja u Vatikan. Znamo da ga je prije više od 400 godina Crkva prognala u doživotni kućni zatvor 1633. godine, a sve zbog njegovog znanstvenog istraživanja i želje da svijetu kaže istinu o tome da Zemlja nije središte svemira. Naravno, tada je na snazi bio geocentrični sustav i Galileova zastupanja heliocentričnog sustava bila su ravna veleizdaji. Danas su u svrhu iskupljenja ove tragične prošlosti, donijeli odluku da se 2009. godine u Vatikan postavi Galileova statua.

Tu je i vijest da je misija Cassini dobila produžetak za još dvije godine jer je toliko uspješna da su ju odlučili dodatno financirati. Na 23. stranici nalazi se članak o velikom i značajnom pothvatu hrvatskog astronoma, člana Astronomske udruge Vidulini, koji je otkrio novu promjenjivu zvijezdu. Naravno, ako još netko ne zna, riječ je o Gregoru Srdoč, a što je on to točno radio, možete pročitati u ovome članku. Sramotno je što se niti jedna TV kuća nije udostojala prenijeti ovu veliku vijest. Valjda zato što je to dobra vijest i u njoj nema niti jednog političara niti kakve nesreće kojima se "lešinari" iz tih "ozbiljnih kuća" hrane. Na sramotu im bilo.
Zatim tu je i članak o svima poznatom Arthuru Charlesu Clarkeu, čije smo knjige svi čitali i koji je postao najpoznatiji po svome djelu Odiseja u svemiru 2001. Iduća je godina proglašena Međunarodnom godinom astronomije - 2009. Što će se tada događati i zašto je baš ta godina dobila tu čast, pročitajte u prikladnom članku istoimenog naslova - Međunarodna godina astronomije - 2009.


Naslovnica dvanaestog broja M111

Kako je bilo na županijskom natjecanju iz astronomije u Višnjanu, pročitajte u članku Natjecanje mladih astronoma. Iz pera otkrivača nove promjenjive zvijezde, Gregora Srdoč, možete vidjeti sve dosadašnje rezultate promatranja i snimanja ekstrasolarnih planeta koju provodi Astronomska udruga Vidulini. Nakon toga slijede dvije astronomske karikature našega astroforumaša Davora Lacković, onako za opuštanje i podizanje raspoloženja.
Slijedi tema broja - Promjenjive zvijezde i njihovo opažanje. Autorica ovoga zanimljivog članka, Ivana Maružin, upoznat će vas s vrstama promjenjivih zvijezda i načinima njihovog opažanja, povijesti, a posebno je vrijedan dio o njezinim promatranjima u kojemu je pokazala rezultate do kojih je došla opažajući četiri promjenjive zvijezde: Algol (beta Perzeja), Lambda Tauri (lambda Bika), Delta Cephei (delta Cefeja), i Zeta Geminorum (zeta Blizanaca). Promatranja su vrijedna i zato što je autorica do njih došla vlastitim radom, dakle nisu prepisani iz drugih izvora što ovome članku daje posebnu vrijednost.

Što se sredinom 18. stoljeća dogodilo, točnije 1751. godine, kod Hrašćine u Hrvatskom zagorju, možete pročitati u zanimljivom članku naslova - Pad meteora kod Hrašćine 1751. godine. Naravno, riječ je o padu meteorita, a zašto je baš taj događaj poseban i jedinstven u svijetu, otkriva nam mr. sc. Branko Čičko u ovome zanimljivome članku.
Nedavno se na relaciji Hrvatska - svemir dogodio jedan zanimljivi događaj. Učenici Pazinske osnovne škole Vladimir Nazor, u suradnji s Radioklubom Pazin (9A7P) ostvarili su dugo očekivani projekt - razgovor s astronautima na ISS-u, u okviru programa ISS School Contact. Za ne povjerovati, sve su TV kuće u Hrvatskoj ovaj događaj ipak popratile. Kako je to bilo i kako su se učesnici pripremali, imate priliku pročitati u zanimljivome članku - ISS School Contact.

Danas nema čovjeka koji nema mobilni telefon. Te spravice su postale puno više od telefona. One su danas prvenstveno džepna računala s dodatkom telefoniranja jer su im mogućnosti daleko nadmašile telefoniranje. Bavite li se astronomijom, onda naravno trebate i podatke o tome gdje se što i kada nalazi na zvjezdanome nebu. Tu uskače planetarij kojega možete pohraniti u svoj mobilni uređaj i on će vam pokazati podatke koji vam budu zatrebali kada se odlučite otići pod zvjezdani svod i pogledati što ima iznad vaših glava. Riječ je o programu Mobile StarChart pa ako vam treba nešto poput toga, svakako pročitajte ovaj članak. Odmah ispod njega nalazi se i opis programa Solun"-u, slične namjene, također za mobilne uređaje.

Zatim, Slavko Stojanov opisuje nam kako je sagradio vlastitu allsky kameru za snimanje meteora. Imate li sklonosti "uradi sam" majstorluku, onda je ovo pravi tekst za vas, jeftino je i daje dobre rezultate. Meteori, čuvajte se, tu je novi lovac na bolide.
Jeste li znali da ima naivaca koji misle da mogu kupiti zvijezde? Ima, da. Oni su laka meta prevarantima koji će im te "zvijezde" i prodati. Sve se svodi na provjereni recept - ja tebi nelegalni i bezvrijedni "certifikat", ti meni legalno sredstvo plaćanja - novac. O čemu se radi pročitajte u članku Zvijezde nisu na prodaju.
Ima li bakterija u svemiru i kako su onamo dospjele, zagađujemo li druge svjetove zemaljskim mikroorganizmima odgovorit će vam članak Drage Dragovića koji vam odgovara i na pitanje - Može li se čitati pod svjetlošću zvijezda?
Jeste li čuli za časopis Urania? Ako niste, onda je ovo pravi članak za vas. Urania je bio časopis Pulske zvjezdarnice koji na žalost više ne izlazi. No, možda i neće biti sve tako crno jer Astronomsko društvo "Istra" Pula, na svojim web stranicama ima namjeru sve do sada izašle časopise digitalizirati i postaviti svima na slobodno korištenje. Što se zapravo dogodilo i kakvi su im planovi pročitajte u članku URANIA - časopis Pulske zvjezdarnice.

I zadnji članak u ovome broju M111 donosi opis o neprofesionalnoj astronomiji u Makedoniji, odnosno o Skopskom astronomskom društvu. Čime se bave i što rade svakako pročitajte u članku Radana Mitrović, astronoma poznatoga svima koji se druže s kolegama na astronomskim skupovima koji se povremeno ili tradicionalno organiziraju na ovim našim prostorima. I eto, time bih završio recenziju dvanaestog broja M111. Niste li do sada imali prilike čitati M111, onda hitro idite na stranice ovoga elektronca i sve do sada izdane brojeve, zajedno s ovim dvanaestim brojem, skinite na svoje računalo. Naravno, časopisi su besplatni, a jedini je uvjet da ih čitate i neograničeno distribuirate posvuda. Zato su i napisani. Uživajte u čitanju i upijanju novih znanja!