Lansiran svemirski teleskop Hubble

Ovaj instrument nosi ime američkog astronoma Edwina Hubblea koji je svojevremeno ustanovio konstantu širenja svemira.

Požutjele stranice skrivaju puno zaboravljenih znanja
Članak
0Komentari
Broj otvaranja905


Rubrika Škrinjica donosi vam tekstove od prije nekoliko desetljeća, kao osvrt i podsjetnik na neka druga vremena u kojima su se ljudi također bavili znanošću ali malo drugačije negoli je to danas običaj. Odabrali smo tekstove koje su nekada pisali naši prijatelji i kolege od kojih smo učili kako se baviti znanošću, ali i kako bismo ih izvukli iz zaborava. Nadamo se da ćete uživati čitajući ih.

Tekst je napisao Ante Radonić, a objavljen je u časopisu Čovjek i svemir broj 5-6, iz 1989-1990. godine.

24. travnja (aprila) 1990. godine uspješno je lansiran američki svemirski raketoplan "Discovery" noseći u svom teretnom prostoru dosad najskuplji astronomski instrument. Riječ je o satelitu-teleskopu nazvanom "Svemirski teleskop Hubble". Ovaj instrument nosi ime američkog astronoma Edwina Hubblea koji je svojevremeno ustanovio konstantu širenja svemira.

Ovaj divovski instrument svemirski raketoplan dopremio je u putanju oko Zemlje na visini od 611 km. To je ujedno bila rekordna visina leta Space Shuttlea. To je najveća visina koju su dostigli astronauti poslije prosinca 1972. g. kada su zadnji put letjeli na Mjesec (tada su ljudi zadnji put letjeli daleko od Zemlje).

Iz utrobe raketoplana svemirski teleskop "istovaren" je u svemirski prostor pomoću 15 metara dugačke mehaničke ruke kakva je i ranije korištena u svemirskim operacijama i koju su svojevremeno konstruirali i izradili stručnjaci u Kanadi. Satelit-teleskop ima masu od 11,5 tona. Tijelo ovog satelita ima približno oblik cilindra čiji je maksimalni promjer 4,3 metra, dok mu dužina iznosi 13 metara. S velikim panelima solarnih ćelija (koji su rasklopljeni u svemirskom prostoru) letjelica ima raspon od gotovo 14 metara.

Naslovnica časopisa Čovjek i svemir broj 5-6, iz 1989. - 1990. godine.
Ovaj svemirski teleskop reflektorskog je tipa. Objektiv ili glavno zrcalo teleskopa po svom obliku je konkavni hiperboloid i ima masu od 816 kg. Ovo primarno zrcalo nalazi se u središnjem dijelu svemirskog opservatorija. Ono "hvata" dolazeću svijetlost i reflektira je natrag, prema sekundarnom zrcalu čiji promjer iznosi 30 centimetara. Ovo sekundarno zrcalo nalazi se na prednjem dijelu satelita. Ono vraća svjetlosne zrake prema otvoru u sredini primarnog zrcala.
Primarno zrcalo ima promjer od 2 metra i 40 centimetara.

S obzirom da leti izvan Zemljine atmosfere i da je savršeno precizno izrađen, ovaj teleskop moćniji je od bilo kojeg optičkog teleskopa dosad sagrađenog na Zemlji. S obzirom na to da ovaj instrument može odigrati revolucionaran značaj u budućim astronomskim istraživanjima, mnogi za njega kažu da predstavlja najznačajniji astronomski događaj otkako je Galileo Galilei 1610. g. po prvi put promatrao nebo dalekozorom.

Pomoću novog instrumenta moći će se promatrati nebeska tijela i pojave čiji je sjaj i do 50 puta manji od onih koji se danas mogu promatrati najjačim optičkim teleskopom na Zemlji. S obzirom da prividni sjaj nekog objekta opada s kvadratom udaljenosti, to znači da nam se doseg optičkog pogleda u svemir povećava za oko 7 puta. Novim instrumentom moći će se istraživati oko 300 puta veći volumen svemira od onog dostupnog najvećim teleskopom na Zemlji.

Teleskopom Hubble bit će moguće u optičkom spektru promatrati galaktike udaljene i do 14 milijardi svjetlosnih godina! To znači da će se ujedno moći promatrati objekti onakvi kakvi su bili prije 14 milijardi godina. Bit će to promatranje u prošlost, u vrijeme kada još nisu postojali ni naša Zemlja ni naše Sunce. Bit će to promatranje u prošlost kada su se tek formirale galaktike.

Svemirski teleskop Hubble
Naravno, ovaj teleskop radit će u automatskom režimu, kao automatski orbitalni opservatorij. Sve podatke i snimke ova letjelica-teleskop emitirat će na Zemlju posredstvom relejnih satelita tipa "TDRS" koji se nalaze u geostacionarnoj orbiti. Planirano je da veliki svemirski teleskop funkcionira barem 15 godina. Približno svakih pet godina obavljat će se servisiranje teleskopa i to na taj način što će do njega pomoću Space Shuttlea stići astronauti da bi na licu mjesta zamijenili poneki dio opreme.

Svakoga dana Goddardov svemirski centar u blizini Washingtona primat će s teleskopa Hubble 400 milijuna bita informacija. To znači da će svakodnevno na Zemlju stizati količina informacija koja odgovara sadržaju jedne knjige enciklopedije. Kako budu stizali na Zemlju, svi podaci bit će kompjutorski obrađeni a zatim će se pohranjivati na videodiskove.

Godinu dana nakon što su informacije s teleskopa stigle na Zemlju, one će biti dostupne svakom znanstveniku na svijetu koji ih bude želio, bez obzira da li je njegova zemlja sudjelovala u financiranju divovskog instrumenta. Za konstruiranje, gradnju i lansiranje teleskopa Hubble potrošeno je blizu dvije milijarde dolara. Za 15 godina operativnog rada u svemiru bit će potrošeno još tri milijarde dolara, što znači da će ukupni troškovi biti oko pet milijardi dolara. Prema tome, ovaj svemirski teleskop najskuplji je znanstveni instrument svih vremena.

U ovim troškovima američka agencija NASA sudjeluje s više od 80 posto sredstava dok ostatak troškova podmiruje Evropska svemirska agencija. Sistem za kontrolu položaja satelita-teleskopa tako je savršen da će omogućavati usmjeravanje prema određenim objektima s točnošću od 0,007 lučnih sekunda. To je točnost od dva milijunta dijela stupnja, a to je upravo fantastično. Tako precizan položaj moći će se održavati neprekidno u trajanju od 10 sati.

Glavno zrcalo teleskopa tako je dobro izbrušeno da najveće odstupanje od matematički proračunatog modela iznosi ne više od pet milijuntinki centimetra. Kakva je to savršenost predočit će nam slijedeći primjer. Kada bi tako dobro izbrusili loptu veličine Zemljine kugle (s preciznošću kakvom je izbrušeno spomenuto zrcalo), najviša planina na takvoj lopti bila bi visoka najviše 13 centimetara!
Teško je i zamisliti kakva će sve otkrića napraviti ovaj izuzetan instrument. Možda će pomoću njega astronomi po prvi put ugledati planete oko drugih zvijezda? Možda ćemo tako prije kraja ovog stoljeća saznati i za postojanje planeta sličnih Zemlji, tko zna? Očekuju se mnoga nova saznanja o evoluciji zvijezda i galaktika, o ekspanziji svemira. Sve bi to moglo prouzročiti revolucionarne izmjene u dosadašnjim kozmološkim teorijama.

Saznanja, koja će biti prikupljena svemirskim teleskopom, možda će nam pomoći da pokušamo odgovoriti na ona vječna pitanja o tome kako je nastao svemir, da li se zaista bio dogodio takozvani Veliki prasak, kako su nastale galaktike...

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!