Bitka za blago Arktika

Srijeda, 15. kolovoza 2007. u 01:18 sati

"Tisuću opasnosti vreba na onoga tko želi da nešto stekne".
Japanska narodna poslovica

Daleko na sjeveru, u ledenim bespućima polarnih noći i dana, skriveno je veliko bogatstvo. Okovano ledom leži oko četvrtina svjetskih zaliha nafte i plina, velika mineralna i rudna bogatstva, važni trgovački putovi te strateške vojno-političke pozicije. Zajedno s tim bogatstvom, pod tim istim ledom, leži i tisuću opasnosti i nevolja. Sada, kada se led počeo topiti i otkrivati svoje tajne, svatko želi vidjeti što to tamo ima i uzeti sebi dio koji misli da mu pripada. Svatko želi svoj dio te, do sada, ničije zemlje - počela je bitka za Arktik.

Još od davnina sjever je ljudima bio nepoznanica. Zemlja okovana vječnim ledom, šibana snažnim hladnim vjetrovima i obasjana lijepim i tajanstvenim polarnim svjetlom... Zemlja gdje dan i noć traju po šest mjeseci očaravala je, ali i plašila ljude. Vikinzi su prvi istražili rubove tog ledenog carstva, ali se dalje od toga nisu usudili. Tek u 19. stoljeću brodovi hrabrih pustolova probijali su se kroz led sve više prema polu, magičnom krovu svijeta, mjestu sjecišta svih meridijana.

Priče pomoraca govorile su razna čudesa o neobičnim životinjama i ljudima, ali i dugim danima i noćima koje su obasjane magičnim svjetlom. Osim čudesnih, bilo je i strašnih priča o tragedijama i nesrećama koje su zatekle nespremne ili preodvažne mornare. Brodovi okovani ledom ili progutani od istog, ljudi prisiljeni na kanibalizam i slične grozote ne bi li dočekali spas popuštanja ledenog stiska ili slučajnog nailaska još pokojeg hrabrog istraživača ili spasioca.


Nesreća ekspedicije kapetana Johna Franklina pokazala je sve opasnosti
i strahote Arktika. Izvor: Gazelle Book Services

Priče o čudesima sjevera i želja za osvajanjem pola privlačili su mnoštvo istraživača. Čast osvojiti sjeverni pol, iako su mu neki često i osporavali, pripala je 06. travnja 1909. američkom istraživaču Robertu Pearyu. Nakon njega mnogi su dosegli pol, mnoga su istraživanja poduzeta i otkrivene mnoge tajne skrivene ispod leda. Međutim, oštra zima i debeli led otežavali su i onemogućavali bilo kakvo trajnije naseljavanje ili istraživanje tog područja. Sve donedavno.


Ilustracija doživljaja Arktika iz  "The Illustrated London News", Oct. 18, 1849.
Izvor: Rhode Island College

No prije nego što krenemo tragom leda koji nestaje, red je da objasnimo što je to Arktik i što sve obuhvaća. Arktik je područje oko Sjevernog pola našeg planeta. Ime mu potječe od grčke riječi arktos što znači medvjed. Razlog tome je zviježđe Velikog medvjeda koje je najbolje vidljivo nad tim područjem. Površina Arktika, zajedno sa subarktičkim predjelima, iznosi oko 26,4 mil. km2, od čega je 18,5 mil. km2 more, a 7,9 mil. km2 kopno. Kopno Arktika čine brojni otoci Arktičkog arhipelaga (Kanada), Grenland (Danska), Svalbard (Norveška) te brojni otoci uz obalu Sibira (Rusija). Subarktičko područje obuhvaća sjever Sibira, Aljaske, Norveške i Kanade.


Arktik pod ledom – danas je, na žalost, velik dio tog ledenog pokrivača nestao u nepovrat.
Izvor: United Nations Environment Programme

Arktika je većinskim dijelom veliko zaleđeno more koje se ponekad smatra produžetkom Atlantskog oceana, a ponekad zasebnim oceanom. Glavni dijelovi tog mora su dvije kotline - Kanadsko-sibirska od oko 4000 m dubine i Grenlandsko-norveška od oko 4846 m dubine. Kotline su odvojene hrptom Lomonosov, koji je trenutno sporna točka po pitanju pripadnosti jer ga za sebe žele i Rusija i Danska.


Arktički krug i granica srpanjske izoterme od 10°C koja je približno jednaka i granici rasta drveća.
Izvor: Arctic Portal

Uobičajeno se, po definiciji, Arktikom smatra područje sjeverno od Arktičkog kruga (66°33"N). Postoji definicija srpanjske izoterme (10°C) koja odgovara i vegetacijskoj liniji rasta drveća i ona kulturološka koja obuhvaća države koje graniče s Arktičkim morem, uključujući i Laponiju. Kopno Arktika čine brojni otoci Arktičkog arhipelaga (Kanada), Grenland (Danska), Svalbard (Norveška) te brojni otoci uz obalu Sibira (Rusija).


Kratko arktičko ljeto oboji jednoličan krajolik u mnoštvo živih boja.
Izvor: Travel Photos of Galen R Frysinger

Područje Arktika jedinstven je ekosistem. Flora obuhvaća, gdje to još uvjeti dozvoljavaju, tundru - zajednicu lišajeva, mahovina i kržljavog bilja. Ta naizgled sumorna i škrta biljna zajednica za kratkog arktičkog ljeta procvjeta i ukrasi krajolik mnoštvom boja. Drveće na Arktiku ne raste u vis, već šibano jakim vjetrom i oštrim uvjetima, raste po tlu pripijeno uz kamen.


Drveće na Arktiku raste po tlu, a ne u vis kao drugdje u svijetu.
Izvor: Teachers Experiencing Antarctica and the Arctic

Fauna tog kraja iznimno je bogata. Brojne riblje vrste i kitovi nastanjuju ta hladna mora čija je posebnost i jedinstvena vrsta kita, vjerojatno izvor legende o jednorogu – čudesni narval. Obale tog mora zaposjedaju nepregledne kolonije tuljana, morskih lavova i morževa. Njima društvo prave polarni zečevi, lisice, lasice, moškatni bivoli, vukovi te najveći grabežljivci tog kraja – polarni medvjedi. Svemu tome se svake godine pridruži nepregledno mnoštvo ptica koje tamo odlaze radi parenja.


Raznolikost života na hladnom sjeveru.
Izvor: Saskatchewan Schools and School Divisions 
National Geographic
Arctic coastal ice processes

U tom nepristupačnom krajoliku i čovjek je našao svoje mjesto. U arktičkom i subarktičkom području žive Neneci, Ostjaci, Jakuti, Tunguzi, Čukči, Eskimi i brojne druge manjinske zajednice sjevera. Eskimi su najsjevernija zajednica i odavno su se prilagodili surovim uvjetima i teškom životu na krajnjem sjeveru. Njihove priče nadahnjivale su legende i mitove, a znanje i vještina savladavanja arktičke zime pomogla je hrabrim istraživačima prilikom osvajanja pola.


Eskimska djeca u tradicionalnoj odjeći.
Izvor: Encyclopaedia Britannica

Prostor Arktika važan je i za razumijevanje klime i njenih promjena. Duboko u ledu pohranjene su informacije o klimi i njenim oscilacijama daleko u prošlost. Tu se nalaze i najstariji dijelovi kore našeg planeta, a time i najstariji fosili koji nam otkrivaju tajne samog početka evolucije. Taj prostor veliki je zamrzivač prošlosti koja nam može reći ponešto i o našoj budućnosti. Osim prošlih, tu se u brojnim meteorološkim stanicama sakupljaju i podaci o trenutačnim promjenama i vremena i klime.


Iglu je tradicionalno sklonište eskima, a psi vjerni pomagači i pratioci u lovu.
Izvor: Britannica Concise

Prostor Arktika izrazito je osjetljiv. On je prvi alarm koji nas upozorava na posljedice globalnog zatopljenja. Upravo zbog toga taj je jedinstveni svijet, taj nježan ekosistem jako ugrožen. Led se topi, a time nestaju lovišta i staništa životinja tog kraja. Toplina sa sobom donosi i nove vrste koje remete ravnotežu postojećeg ekosistema na izdisaju. Dok se ekolozi i prirodoslovci zgražaju nad time, ekonomisti i političari trljaju ruke jer im se otkrivaju novi izvori zarade.

Velika ležišta nafte i plina, među posljednjima na planetu, omogućavaju državi koja prevlada na Arktiku prevlast nad većinom energetskog tržišta (poglavito Rusiji koja bi dodatno učvrstila svoj status energetske, a time i vojno-političke sile). Osim nafte, topljenje leda otvara i jednu sasvim novu mogućnost – nove i kraće trgovačke rute.

Zloglasni, a opet slavni Sjeverozapadni prolaz ponovno je atraktivan. On omogućuje brz prolaz velikim brodovima i tankerima (koji ne mogu kroz Panamski kanal) iz Atlantika u Pacifik. Time se oživljava cijela regija Arktičkog arhipelaga, od čega najveću korist ima Kanada. S druge strane otvara se plovni put brodovima uz Sibir, nudeći direktnu vezu Europe i istočne Azije. Plovnost Arktičkog oceana također će skratiti put trgovačkim brodovima između Europe i Amerike i tako povećati frekvenciju plovidbe i količinu prenesenog tereta. Cijeli kraj oko Arktičkog kruga će se iz ledene pustoši pretvoriti u živu žilu kucavicu pomorske trgovine i rudarenja nafte, plina i drugih resursa.


Sjeverozapadni prolaz – jedan od najpogibeljnijih morskih puteva.
Izvor: Wikipedia

Ta otvorena prilika u sebi krije mnogo profita koji bi htjele sve zemlje koje imaju svoje teritorije na ili u blizini Arktika. Osam država polaže pravo na Arktik – Rusija, Norveška, Finska, Švedska, Danska (Grenland), Island, Kanada i SAD (Aljaska). Zemlja koja ostvari prevlast na Arktiku, ostvarit će i prevlast u profitu koji u njemu leži. Za sada najveću težnju prisvajanju Arktika pokazuje Rusija.

Rusija već posjeduje veliki komad tog prostora u cjelokupnoj dužini Sibirske obale s pripadajućim podmorjem, no želi još više. Njihova je tvrdnja da je Lomonosov hrbat dio kontinentalne kore Rusije, stoga i podmorje u njegovoj okolici sa svim bogatstvima pripada Rusiji. To znači da bi se ruski teritorij proširio sve do samog pola obuhvaćajući većinu Arktika. Tome se žestoko protivi Danska koja tvrdi da je isti taj hrbat produžetak Grenlanda, stoga taj prostor i bogatstva pripadaju Danskoj, a i Kanada koja tvrdi da polaže pravo na taj hrbat i prostor oko njega. Dugo je vremena to bila samo prepirka, no ovih dana, početkom kolovoza, ruska je ekspedicija (batiskafi MIR-1 i MIR-2) na dno sjevernog pola postavila zastavicu prisvajajući tako simbolički taj prostor. Kao odgovor na to, Danska pokreće svoju misiju na pol koja bi trebala dokazati njihovu tvrdnju o Lomonosovom hrbatu. Ledolomac "Odeon" će 11. kolovoza isploviti iz luke Tromso na sjeveru Danske kako bi mjesec dana skupljao podatke na području Sjevernog pola u korist Danske. Odgovor Kanade po tom pitanju još se iščekuje.


Podmorski hrbat Lomonosov izvor je spora glede teritorijalnih posezanja za Arktikom.
Izvor: MARUM - Dem Meer auf den Grund gehen!

Kanada se uključila u bitku za Arktik šire od Lomonosovog hrbata. Oni sebe smatraju čuvarima i baštinicima Arktika. Tako je odmah nakon ruskih misija kanadski premijer najavio dodatne fondove za razvoj zapostavljenog sjevera. Najavljena je i izgradnja dviju vojnih baza za stotinjak vojnika te luke na otoku Buffin. Taj potez doživio je oštru kritiku SAD-a, koji se u cijeloj priči oko prisvajanja Arktika nalazi u dosta nezavidnoj situaciji. Riječ je o tome da SAD još nije podnio zahtjev za teritorijalnim proširenjem UN-u, dok su Norveška, Rusija, Kanada i Danska to već učinile.


Ruska zastava na morskom dnu Sjevernog pola – simboličko prisvajanje teritorija.
Izvor: Telegraph newspaper online

Osim prava na teritorij zbog nafte i plina, razvila se razmirica i glede Sjeverozapadnog prolaza. Taj novi atraktivni put Kanada smatra svojim vlasništvom, a time i izvorom profita, dok SAD tvrdi da je riječ o općem dobru. Razlog tome je to što Kanada smatra more oko Arktičkog arhipelaga svojim teritorijalnim vodama, dok ih SAD tretira kao međunarodne vode. Po tom pitanju Kanada je u sporu i s Danskom glede otoka Hans  koji se nalazi na ulazu u Sjeverozapadni prolaz. Još 1984. danski je ministar zadužen za Grenland postavio zastavu na taj otok proglašavajući ga dijelom Danske, što je izazvalo žestoke prosvjede Kanade. Kao odgovor na dugogodišnje dansko svojatanje tog prostora, Kanada je najavila izgradnju osam novih patrolnih brodova koji će čuvati Prolaz i vode Arktičkog arhipelaga.

Osim gospodarskog značaja, Arkitk je i važna vojna strateška pozicija. Na razmeđi Europe, Azije i Amerike, vojna dominacija jedne države bitno bi narušila međunarodne odnose. Dominacijom na Arktiku otvara se mogućnost nadgledanja, ali i dosezanja bilo kojeg dijela triju graničnih kontinenata. Još za vrijeme Hladnog rata, američki su radari neprestano nadgledali to područje u strahu od raketa tadašnjeg SSSR-a. Danas će ulogu nadgledanja Arktika preuzeti mornarica, što bi moglo značiti povratak podmornica i bojnih brodova u modu.

Te i druge razmirice sve će više dominirati odnosima navedenih država, sve više kako će se led više topiti i otkrivati nova bogatstva te potencijale Arktika. Ruskim polaganjem posebno dizajnirane zastave od titanove legure na dno Sjevernog pola, započela je utrka za osvajanjem jednog od posljednjih neosvojenih predjela Zemlje. Status općeg dobra (ničije vlasništvo) ima još samo Antarktik (pitanje je hoće li globalno zatopljenje i njegov status dovesti u pitanje te tako dodatno zaoštriti međunarodne odnose istih zemalja već sukobljenih oko Sjevernog pola). Utrka je počela, bitka traje. Pitanje je tko će više novca i snage utrošiti na prisvajanje Arktika.


Nesreća broda „Exxon Valdez" ostavila je smrt i pustoš na tom dijelu Aljaske.
Sličan događaj na Arktiku bi imao nesagledive posljedice.
Izvor: MSNBC - Breaking World and US News Stories & Headlines

Tko god da pobjedi, Arktik će u tom sukobu izgubiti. Već sada je more tog kraja opustošeno ribolovom i kitolovom (unatoč konvencijama, zabranama i regulacijama). Povlačenjem leda nestaju uvjeti za mnoštvo životinja, a s toplijim morem dolaze i nove opasne invazivne vrste. Pridodamo li tome izgradnju platformi i povećanje plovidbe, ekosustav Arktika je osuđen na propast. Bića koja smo tamo upoznali, koja su očaravala nas i mnoge generacije prije, nikada više neće očaravati one koji dođu. Već sada je populacija polarnih medvjeda, kao i mnogih drugih vrsta, prilično ugrožena.


Nafta u pravilu donosi smrt. Balastne vode svakodnevno onečišćuju mora
širom svijeta, a uskoro bi mogle doći i do, za sada netaknutog,
Sjevernog ledenog mora.
Izvor: UL-Lafayette Computing Support Services

Čovjekova prisutnost uništit će mir i ravnotežu sustava. Životinje će izgubiti staništa. Brodovi i tankeri će sa sobom donijeti brojna onečišćenja (balastne vode), a opasno podmorje Arktika stalna je prijetnja nesrećom. Sjetimo se samo Exxon Valdeza iz 1989. i pomora koji je ta nesreća izazvala (više od milijun životinja je uginulo, a posljedice se osjećaju i danas - za pun oporavak trebat će i do 30 godina). Jedna takva nesreća u arktičkim vodama imala bi katastrofalan utjecaj na živi svijet i dalje no što je zatvoreni krug Arktičkog oceana. Čak da se to i ne dogodi, sama pojava i djelovanje čovjeka uzrokovat će da polarni medvjedi, narvali i ostala čuda Arktika zauvijek postanu prošlost. Na taj će način čovjekova glad za profitom i resursima uništiti još jedan predivan svijet prirode, jedan u nizu koje svakodnevno uništavamo.


Naftne platforme i tankerski promet, kao i onaj komercijalni, ubrzo bi mogli
postati arktička svakodnevica ugrožavajući cjelokupni živi svijet Arktika.
Izvor: University of Plymouth Research

Gospodarenje prirodnim resursima Arktika trebalo bi biti provedeno uz brigu o okolišu i živom svijetu koji ga nastanjuje. Neovisno od toga koliko se profita iz Arktika izvadi, nema novca koji će moći vratiti taj jedinstveno prirodni svijet kada ga jednom više ne bude. Tko god ostvari prevlast nad vodama i bogatstvom Arktika, mora uzeti za važnost i očuvanje tog ekosistema. Od velike je važnosti da mrjestilišta riba i staništa ptica ostanu očuvana kako bi se prirodni ciklus migracija i obnove živog svijeta nastavio unatoč eksploataciji resursa. Vrijeme je da počnemo razmišljati o održivom razvoju, a ne samo o svojoj koristi.

Za raspravu o ovoj temi i o još mnogo drugih pridružite nam se na našem AstroForumu.

Popis literature i izvori podataka iz novosti stranih medija glede pitanja Arktika:

Wikipedia, the free encyclopedia

Atlas svijeta, JLZ, Zagreb 1969.
Opća enciklopedija, svezak 1., Zagreb 1977.
National Geographic Hrvatska, siječanj 2004. – Arktik – ledeni živi svijet (J. S. Holland)
National Geographic Hrvatska, lipanj 2007. – Kobno otapanje (P. Nicklen)

New York Times
International Herald Tribune
Canadian PM vows to defend Arctic - CNN.com
Arctic explorers dismiss critics  - CNN.com
Russia to sink flag to Arctic Sea floor in oil, land grab - CNN.com
Russia "could claim Arctic region" - CNN.com