Živjeti s podivljalom klimom

Utorak, 13. ožujka 2007. u 02:38 sati

Članak je izvorno objavljen 11. ožujka 2007. godine u Glasu Istre.


 Danas više nije pitanje utječe li čovjek svojim postupcima i tehnologijom na svjetsku klimu već kako taj utjecaj vratiti u okvire koji neće devastirajuće djelovati na čitav planet i učiniti ga negostoljubivim za opstanak ljudske vrste! Nedavni zaključci UN-a (Intergovernmental Panel on Climate Change – IPCC-a) alarm su za neodgodivu akciju svih država na planetu.

Desetljećima unazad svjedoci smo promjena klime oko nas, ne samo oko nas u Istri, očigledne, markantnije promjene događaju se u čitavom svijetu. Godinama smo slušali i čitali kako se samo radi o prirodnim fluktuacijama klime, kako je samo riječ o jednoj ili dvije toplije godine, kako su prljave kiše posljedica - eto jednog slučajnog nevremena negdje iznad Afričkog kontinenta, kako su nezapamćene oluje posljedica slučajnih atmosferskih prilika, kako je eto, ove godine  proljeće malo uranilo, kako je zima ove godine izuzetno blaga...


Povezanost svjetske klime

Danas znamo da to nije samo tako. Planetarna klima mijenja se u veoma kratkom vremenskom intervalu naočigled svih nas. Dosadašnja mnogobrojna interdisciplinarna istraživanja obuhvaćala su veliki broj raznih varijabli, od utjecaja svemirskog vremena i posebice aktivnosti Sunca, preko geoloških aktivnosti, prirodnih procesa pa sve do ljudskog upliva u zamršeni skup uzajamnih interakcija koje sve zajedno mijenjaju klimu našeg planeta.


Pustinje se šire svake godine nekoliko stotina metara
ponegdje čak i po par kilometara

Početkom veljače, Ujedinjeni narodi izašli su u javnost i pred državnike sa nikada ozbiljnijim znanstveno istraživačkim dokumentima - IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change) u kojima je za podivljalu klimu, napokon, sa 90% sigurnosti osumnjičen pravi krivac - čovjek. Dokumentom je jasno rečeno kako je globalno zatopljenje činjenica i kako ga uzrokuje povećana koncentracija ugljik-dioksida u atmosferi kao rezultat čovjekove aktivnosti, te kako je posljedica toga otapanje ledenih polarnih područja i ledenjaka na kontinentima, povećani broj izuzetno toplih dana tijekom godine, pojava devastirajućih vjetrova, poplava i pomicanja tla, gubitak obradivih površina, povišenje razine mora i mnogobrojne druge, za ljudsku civilizaciju, nepovoljne posljedice.


Ledenjaci odlaze u povijest da bi se vratili u velikom stilu

Šefica IPCC programa Rajendra Pachauri izjavila je kako se nada da će ovaj alarmantni dokument šokirati i javnost i političare i ponukati ih na akciju u smislu kontrole emisije štetnih plinova u atmosferu i to tempom koji je znatno veći od predviđenog iz Kyoto protokola.

Posljedice smanjenja emisije štetnih plinova uzrokovati će milijarde i milijarde gubitaka te povećanje troškova u gotovo svim segmentima čovjekova rada, bilo je čak pokušaja nekih multinacionalnih kompanija koje će najviše biti pogođene restrikcijama koje su nužne da potplate znanstvenike kako bi svoje studije i završno mišljenje "modificirali" da ne izgleda katastrofično. Na sreću, preko 2500 znanstvenika iz 130 zemalja prevelik su zalogaj za takvu "financijsku operaciju" i dokumenti su ugledali svjetlo dana.


Zemljina je klima krhka poput ovojnice cvjetnog ploda
(foto: Marino Tumpić)

Ubrzo po objavljivanju, stigle su i reakcije političara, začudo ovaj put su izgleda prihvatili sugestije i prijedloge znanstvenika, ozbiljno shvatili moguće posljedice. Nekoliko je američkih senatora spremno čak ići i u krajnosti poput ograničenja putovanja ukoliko ona nisu nužna. Trezvenija razmišljanja i postupci idu u smislu gradnje kuća visokih toplinskih svojstava, novih iskoristivijih tehnologija za pokretanje strojeva (automobila, aviona, brodova), upotreba drugačijih postupaka u proizvodnim procesima, sve u cilju smanjenja emisije  ugljik-dioksida i očuvanja planeta kao dobrog prirodnog habitata za ljudski rod.


Nakon globalnog zatopljenja dolazi – ZIMA, bregi oko krapinskih toplica ubrzo
bi mogli postati okovani debelim ledenjacima (foto: Marino Tumpić)

Znanstvenicima je već poodavno jasno kako se zbog prirodnog efekta staklenika na Zemlji razvio život kakav poznajemo. Prema svim mjerenjima i pokazateljima da tog efekta nema, na Zemlji bi prosječne temperature bile dvadesetak stupnjeva Celzijevih niže od današnjih. Unatrag svega stotinjak godina, a naročito zadnjih nekoliko desetljeća, prosječna temperatura na Zemlji povišena je za 1.6°C. Projekcije povišenja temperature do 2100. godine kreću se od narednih 1,3°C pa sve do katastrofičnih 6,4°C. Naizgled par stupnjeva ovamo ili onamo ne izgleda puno, međutim treba se prisjetiti da je za vrijeme ledenog doba, prosječna temperatura na Zemlji bila niža za svega 5°C!


Predviđanje podizanja razine mora do 2100. godine

Razina mora također raste, i to brže u zadnjih pedesetak godina nego cijelo tisućljeće prije toga! Projekcije IPCC-a do 2100. godine pokazuju kako će se razina mora i dalje povećavati i ovisno o konkretnoj lokaciji između 10 cm - 60 cm. Ni ovaj podatak ne izgleda drastično, no bez ogromnih infrastrukturnih investicija pri podizanju razine mora za više od pola metra od sadašnje razine, preko dvije trećine obalnih gradova utonuli bi u pličine, a luke postale neupotrebljive! Svjetska ekonomija bi se raspala i samo zbog jedne od niza mogućih posljedica globalne promjene klime.


Uzroci promjene razine mora

UN zvoni na uzbunu, o klimi ovisimo svi. Promjene koje nas očekuju rezultat su našeg utjecaja na okoliš u prethodnim desetljećima! Neodgodiva akcija diljem planeta neće odmah rezultirati promjenama, na njih će trebati čekati nekoliko desetljeća, ali one daju nadu za očuvanje kakve takve podnošljive klime.


Podizanje razine svjetskih mora u mm na godinu

U svijetlu tih događanja i vlastitih istraživanja Europska svemirska agencija (ESA), proglasila je 01. ožujka 2007-2008. godinu Međunarodnom polarnom godinom (International Polar Year 2007-2008 – IPY) u kojoj će se fokus istraživanja prebaciti na polarne predjele Zemlje radi praćenja i razumijevanja promjena koje se ondje događaju. Otapanje polarnih kapa, i drastična promjena klime možebitan je uzrok ili posljedica i budućih previranja u vlasništvu nad danas nedostupnim "ledeno bijelim" područjima koja bi, u ne tako dalekoj budućnosti mogla postati jedina područja s umjerenom klimom. Arheolozi tako nešto jedva priželjkuju, ispod leda nalaze se ostaci biljne i životinjske povijesti Zemlje za koju sada tek pretpostavljamo da je morala postojati u nekim drugim vremenima.


Podizanje razine mora uzrokovati će nesagledive posljedice obalnim područjima
(foto: Marino Tumpić)

Monitoring Arktika i Antarktika provoditi će stotine znanstvenika iz tridesetak zemalja, a u cijelom tom poslu asistirati će im i sateliti u Zemljinoj orbiti. Nedavno je glavna uzdanica ESA-e "Cryosat" uništen pri neuspješnom lansiranju, no već se gradi njegov nasljednik "Cryosat 2", koji će za nekoliko godina moći interdisciplinarno skenirati polarne kape na temelju čega će biti znatno lakše izraditi zaključke što se sa njima događa i kakva nas sudbina očekuje.

Zanimljivo je spomenuti kako je posljednja Međunarodna polarna godina bila 1957-1958. (prije nje bile su proglašene još samo dvije i to 1882/1883. i 1932/1933.) a sama ideja o obilježavanju polarne godine potječe od Austrijskog istraživača Karla Weyprechta (ujedno i  dozapovjednika) u Austro-Ugarskoj polarnoj ekspediciji 1872-1874. u kojoj su sudjelovali i Hrvatski pomorci!


Sumrak civilizacije upravo je u tijeku, možda posljednji "normalni"
zalazak Sunca kraj Rovinja (foto: Marino Tumpić)

Promjena klime "prema toplom" ne znači da ulazimo u dugo toplo razdoblje, naprotiv, Glas Istre je već pisao o predstojećem kratkotrajnom izuzetno toplom razdoblju, koje prethodi novom ledenom dobu. Svi uzroci i posljedice globalnog zatopljenja zapravo u konačnici, potpomognute geološkim aktivnostima planeta, do zaustavljanja toplinske pumpe – Golfske struje! Oceani ubrzo po zatopljenju iznad "točke bez povratka" (temperatura oceana za 4,5°-8°C viša od sadašnje) postaju "mrtve mase" za izmjene topline, ledeni zrak obuzima polarne predjele, temperature počinju u svega par godina naglo i jako opadati, a led se širi sve do srednjeeuropskih prostora, prekratko vrijeme da bi se pokrenula toplinska pumpa planete i svijet ulazi u novo ledeno doba!

Na nama ostaje da čuvamo svoj okoliš, zbog nas samih i onih koji će ovdje tek živjeti ali i iz poštovanja prema onima koji su nam ostavili prelijepe krajolike i nevjerojatno bogatstvo bioraznolikosti.