Gustav Kren, Dobra Duša zagrebačke Zvjezdarnice

Zagrebačka Zvjezdarnica ima Gustava, Dobru Dušu Zvjezdarnice kojega znaju svi koji su se tamo družili sa zvijezdama.

Članak
0Komentari
Broj otvaranja5582

Ja sam uvijek bio sklon nizanju činjenica i bio manje vješt u pisanju eseja. S Gustavom se susrećem od njegova dolaska na Zvjezdarnicu. Moj je prvi kontakt sa Zvjezdarnicom bio u prosincu 1965. godine kada je u V. gimnaziji išla najava po razredima, astronomskog tečaja na Zvjezdarnici. Javio sam se i ostao vjeran astronomiji, kao i svakoj prvoj ljubavi. Bio sam sklon čitanju i pisanju, dok sam praktični rad gotovo izbjegavao. Jedinih se opažanja sjećam, drugih nije ni bilo, kada sam radio radnju za prvo savezno natjecanje iz astronomije 1967. godine u Beogradu. Temu mi je predložio pokojni Zlatko Britvić, koji je prema meni uvijek bio dobar i obziran. Čak mi je bio i žirant za studentski kredit. Radnja se zvala "Određivanje unutrašnjeg promjera kružnog mikrometra". S dalekozorom sam promatrao neke zvijezde, ne sjećam se koje. Radnju mi je na pisaćoj mašini napisao Zlatko Britvić, kao i svima ostalima budući u to vrijeme nismo znali sami pisati, niti smo imali mašine kod kuće.


Gustav Kren. Ljubaznošću: Rajko Sušanj, travanj 2008. godine
Sjećam se da je to bilo u sjedištu Hrvatskoga prirodoslovnoga društva u Zagrebu, u Ilici 16, III. kat. Sa znatnim sam strahopoštovanjem koračao drvenim podovima toga hrama prirodoslovlja. Bila je tamo i velika knjižnica. Kasnije je HPD preseljen, što je od svega ostalo ne znam. Na natjecanje u Beograd smo išli vlakom. Negdje imam i fotografije. Kasnije je Gustav bio poznat svojim fotografiranjima, radom u tamnoj komori, ekspedicijama, itd. Na Zvjezdarnici je upoznao Tatjanu s kojom se kasnije vjenčao i dobili su dvije kćeri. S oboje sam bio prisan i dijelio slične životne poglede.

Obljetnice Zvjezdarnice u Zagrebu su mi otvorile oči. Spoznao sam što su sve učinili Gustav i Tatjana. Nisu to bili stručni i/ili znanstveni radovi, nego astronomija od krvi i mesa. Gustav je bio "tata mata" za promatranja, fotografiranja, izradu različitih karata. Kada sam o njima pisao 1993. i 2003. želio sam to i proširiti. Tatjanu još nisam "opisao" iako je njezin astronomski kulturni rad jako dragocjen. Ona je jedina u Hrvatskoj koja je astronomiju gledala s te strane. Osim Toga ima i književni dar. Posebno mi je drago da je svojevremeno prihvatila moj prijedlog i u jednom Bolidu objavila istraživački rad o svim osobama koje su se spominjale od osnutka Zvjezdarnice u Zagrebu 1903. pa naovamo. Sakupila je više od  5000 različitih Imena. Čak smo se i fotografirali na terasi kupole, što je objavljeno u jednoj njezinoj knjizi. Dolaskom demokracije s Tatjanom i Gustavom sam žustro raspravljao o novim vremenima.

Gustav Kren
hrvatski zvjezdoznanac i popularizator astronomije, humanist, pedagog, publicist


1950. - 26. kolovoza, rođen u Zagrebu
Djetinjstvo - zanimao se astronomijom
1967. - dolazi, kao srednjoškolac, na zagrebačku Zvjezdarnicu
1967. - 2014. - astronomske članke, fotografije nebeskih objekata i pojava i druge priloge objavljivao u  časopisima Zemlja i svemir, Čovjek i svemir, Vasiona (Beograd), Astro-amater (Sarajevo), Drvo znanja, Homo kaj Kosmo, Sky and Telescope (USA), Tähdet ja Avaruus (Finska), Češki kalendar Jednota (Daruvar), Föld és ég i Meteor (Budapest), Napfolt (Mađarska), Sarkcsillag (Mađarska), Bolid, Priroda, tjednicima, dnevnicima i drugdje
1967. - 2014. - održao nekoliko tisuća javnih popularnih astronomskih predavanja za učenike i odrasle; izradio tisuće astronomskih dijapozitiva za predavanja
1969. - završio Školski centar za strojarstvo i elektrotehniku u Zagrebu
1971. - član Astronomsko-astronautičkog društva SR Hrvatske (AADSRH), osnovanog 20. ožujka 1971. u Zagrebu
1973. - stručni suradnik zagrebačke Zvjezdarnice, na kojoj se na prijedlog Sekcije nastavnika AADSRH osnovao Dan astronomije 5. prosinca
1973. - izradio brončanu spomen plaketu Zvjezdarnica HPD Zagreb 1903-1973.
1973. - izradio brončanu spomen plaketu Nikola  Kopernik 1473-1973
1974. - tajnik Astronomsko-astronautičkog društva SR Hrvatske
1974. - sudionik Kongresa amatera-astronoma u Ozdu u Mađarskoj
1974. - 2005. - glavni urednik časopisa Bolid (102 brojeva)
1974. - 2014. - član redakcije časopisa Bolid (1-137) Zagreb)


O Gustavu Krenu

Nemam pojma kada sam točno upoznao Gustava, ali to je moralo biti za vrijeme studentskih dana, negdje  u drugoj polovini sedamdesetih, kad sam često posjećivao Zvjezdarnicu, ili eventualno malo kasnije, kad mi je puno pomogao dok sam tražio nedostajuće brojeve ČIS-a. Godinama smo komunicirali telefonom, ponekad se susrećući na Zvjezdarnici, prilikom mojih povremenih dolazaka u Zagreb.

Sve je kulminiralo 12. travnja 2008., kad je udovoljio mojoj zamolbi, i učinio nam izuzetnu čast, prihvaćajući otvoriti Izložbu astrofotografije u Ogulinu. Sad tek vidim da je prošlo već šest godina, a sjećanja su još tako živa.

Rajko Sušanj, Ogulin

1975. - s Tatjanom Vranić-Kren, (prvo izdanje) Karta sjevernog zvjezdanog neba od +90° do -40°. Južno nebo od -40° do -90° (68.4 x 97.9 cm, Zvjezdarnica, Zagreb)
1975. - s Tatjanom Vranić-Kren, II. (drugo) nepromijenjeno izdanje Karta sjevernog zvjezdanog neba od +90° do -40°. Južno nebo od -40° do -90° (69.9 x 99.1 cm, Zvjezdarnica, Zagreb)
1975. - s Tatjanom Vranić-Kren, treće izdanje - dopunjeno  Karta sjevernog zvjezdanog neba od +90° do -40°. Južno nebo od -40° do -90° (68.7 x 97.9 cm, Zvjezdarnica, Zagreb)
1975. - 1990. - osam izdanja Karta sjevernog zvjezdanog neba u osam izdanja (Zagreb 1975. 1.-3. izd. 1977., 1989., 1990.)
1976. - član ekspedicije zagrebačke Zvjezdarnice za promatranje prstenaste pomrčine Sunca 29. travnja u Turgutreisu (Karatoprak) kraj Bodruma u Turskoj

Gustav i Bojan Štajcar, rujan 2000. godine
1977. - sudionik ekspedicije "Stazama Galileja" po talijanskim zvjezdarnicama
1977.  - Tatjana i Gustav Kren, četvrto izdanje izmijenjeno i dopunjeno Karta sjevernog zvjezdanog neba od +90° do -40°. Južno nebo od -40° do -90° (68.1 x 98.1 cm, Zvjezdarnica, Zagreb)
1977. - s Tatjanom Vranić-Kren i Čedomirom Igalyem karta Sunčev sustav. The Solar System (100 x 70 cm, Zagreb)
1977. - s Tatjanom Vranić-Kren i Čedomirom Igalyem uputa Kako koristiti kartu Sunčev sustav" (14.7 x 20.9 cm, Zagreb)
1980. - Tatjana i Gustav Kren, peto izdanje Karta sjevernog zvjezdanog neba od +90° do -40°. Južno nebo od -40° do -90° (70.1 x 99.8 cm, Zvjezdarnica, Zagreb)
1980. - član ekspedicije zagrebačke Zvjezdarnice za promatranje pomrčine Sunca 16. veljače u Keniji
1981. - član Astronomsko-astronautičkog društva Zagreb (AADZ), sljednika AADSRH od 17. rujna 1981.
1982. - 1983. - tajnik Saveza astronomskih društava Hrvatske (SADH), osnovanog 24. svibnja 1981. u Šibeniku
1983. - vršitelj dužnosti direktora zagrebačke Zvjezdarnice1983. - Mali astronomski godišnjak za 1984. godinu. Bolid 1983;(19):1-19.
1984. - 1. srpnja, primljen u radni odnos u zagrebačkoj Zvjezdarnici HPD-a
1984. - Kren G, Vršnak B, Ruždjak V. The determination of the reduction factors for Sunspot observations at the Astronomical observatory Zagreb. Hvar Observatory bulletin  1984;8(1):1-12.
1985. - Urpo S, Terasranta H, Ruždjak V, Vršnak B, Rompolt B, Kren, G. Microwave emission from the limb of the Sun: the events of September 8, 1980 and May 10, 1981. (preliminary communication) Hvar Observatory bulletin  1985;9(1): 25-32.
1985. - Mali astronomski godišnjak za 1985. godinu. Bolid 1985;(22):1-30.


Gustav, ključni kotačić u astronomskom mehanizmu

Zemlja je oko Sunca obišla već  42 puta od vremena kad sam kupio prvi teleskop. Zaslugom Gustava Krena teleskopska astronomija postala je neupitna činjenica u mojem životu. Sreća je imati vedro nebo baš u trenutku neponovljivog nebeskog događaja, a sreća u sreći je imati Gustava za savjetnika jer tada rezultati promatranja ili fotografiranja postaju više od pukog dokumenta.

Današnjoj generaciji mladih zaljubljenika u astronomiju sve rečeno može zvučati pretenciozno jer se danas putem Interneta do potrebnih informacija dolazi jednostavno i brzo. Pripadam generaciji koja je pola života znanja o svemiru crpila iz malobrojnih knjiga i časopisa,  generaciji koja je sustav školovanja završila prije pojave osobnih računala, digitalne fotografije i mobitela. Pamtim škripave nauljene drvene stube kojima se uspinjalo do vrha drevnog Popovog tornja na promatranje "velikim Zeissom" ili po savjet Gustavu. Ne bih spoznao puninu prijateljstva i altruizma da ga nisam sreo na životnoj stazi.

Zlatko Kovačević, Virovitica

1985. - veljača, objavio s Tatjanom Kren Vrteća karta neba za zemljopisne širine oko +45° (Astronomska biblioteka "Spika")
1985./1986. - koautor izdanja Halley '86. Čovjek i svemir 1985/1986;(izv.dvobr.):1-48.
1986. - koautor izdanja Halleyev komet. Bolid 1986;(26):10-21. 1986. - Mali astronomski godišnjak za 1986. godinu. Bolid 1986;(27):1-22.
1986.  - predsjednik Saveza astronomskih društava Hrvatske
1986. - član ekspedicije zagrebačke Zvjezdarnice za promatranje Halleyeva Kometa u Asuanu u Egiptu
1987. - Mali astronomski godišnjak za 1987. godinu. Bolid 1987;(30):1-30.
1988. - Mali astronomski godišnjak za 1988. godinu. Bolid 1988;(34):1-28.
1989. - Mali astronomski godišnjak za 1989. godinu. Bolid 1989;(38):1-14.
1990. - Mali astronomski godišnjak za 1990. godinu. Bolid 1990;(42):1-17.

Gustav na ulazu kupole zagrebačke Zvjezdarnice, 2007. godine
1990. - svibnja, Gustav i Tatjana Kren, šesto promijenjeno izdanje Karta neba. Sjeverna polukugla i dio južnog neba od +90° do -40°. Dio južnog neba od -90° do -40° (70 x 100 cm, Zagreb)
1980. - 30. svibnja, Kren G i T. Karta zvjezdanog neba. Upute za korištenje. Uz šesto promijenjeno izdanje (prvo izdanje u boji). (14.8 x 21.1 cm, Zagreb)
1990. - ožujak, objavio s Tatjanom Kren Vrteća rotirajuća okretna karta neba za zemljopisne širine oko +45°. 2. izdanje
1990. - Brajša R, Kren G, Roša D, Ruždjak V, Vršnak B. Naša zvijezda Sunce. Osnovni pojmovi u nama najbližoj zvijezdi. Bolid 1990;(43-44-45):1-82.
1990. - suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža - Pomorski  leksikon
? - suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža - Pomorska enciklopedija


Gustav je moj prijatelj

Moja suradnja s Gustavom počela je, zamislite znam i datum, 15. veljače 1982. godine. Tada sam kao šesnaestogodišnjak imao svoj prvi teleskop i aktivno se bavio skiciranjima Sunca. Svakog vedrog dana iznosio sam teleskop van i napravio crtež Sunca metodom projekcije na ekran. Moj tadašnji mentor iz astronomije, a današnji dugogodišnji prijatelj prof. Zlatko Kovačević, povezao me s Gustavom Krenom sa zagrebačke Zvjezdarnice koji je tada radio to isto. I tako sam ja Gustavu slao svaki mjesec pismo s mojim crtežima Sunca. To je tada za mene bio pojam, surađivao sam s nekime iz Zagreba, s nekime sa Zvjezdarnice.

Nije tada bilo Interneta. Sve što bih trebao ili sam razgovarao telefonom ili sam slao pismo. Znate, ono koje nosi poštar. Koliko vas je u zadnjoj godini dana napisalo takvo pismo i poslalo nekoj drugoj osobi? E, tako je to onda funkcioniralo. Tada sam i češće putovao u Zagreb nego danas. Sve što sam trebao, uvijek sam morao sjesti na vlak i putovati u Zagreb.

I tada sam redovito odlazio na Zvjezdarnicu posjetiti Gustava, popričati s njime, otišli bismo pod kupolu tadašnjeg teleskopa i pričali, ako je bilo vedro, pogledali bismo Sunce istom tom metodom projekcije na ekran. To je za mene bio doživljaj. Gustav mi je svaki puta u ruke gurnuo nekakvu knjigu, Bolid, časopis Čovjek i svemir kojega sam tada strastveno skupljao i čitao. I danas sam pretplatnik, no mene su zanimali i brojevi koji su izlazili prije nego sam ja znao da taj časopis postoji. Gustav mi ih je nabavio i danas su u mojem vlasništvu i iz njih vam dva puta mjesečno u Škrinjici objavljujemo po neki tadašnji članak...

 

Danijel Reponj prvi puta na zagrebačkoj Zvjezdarnici kada ga je Gustav
snimio za uspomenu, osamdesetih godina prošlog stoljeća


...Gustav je Dobra Duša zagrebačke Zvjezdarnice. Nema posla kojega on ne zna odraditi, još i danas negdje imam njegove karte zvjezdanog neba, njegove članke u ČiS-u, a kako sam se ponešto bavio i astrofotografijom, onom na klasičnom filmu, nije tada bilo digitalnih fotoaparata, neke od njih mi je Gustav objavljivao i uz njegove članke u časopisu Priroda. Od njega sam pokupio puno savjeta koji su mi koristili u astronomiji. Šteta samo što nisam stanovao u Zagrebu, visio bih u Zvjezdarnici svaki dan. Uvijek sam bio oduševljen kada sam mogao stati pod stari veliki teleskop ili prošetati među policama s knjigama. Sjećam se i drvenoga poda koji bi škripao svaki puta kada bih se prošetao na putu do Gustavove sobe.

Danas rijetko idem u Zagreb, ali se s Gustavom čujem telefonom ili mailom, no kada se nađem u Zagrebu, obavezno svratim do njega i kao ranije, odemo na vidikovac kod kupole i lijepo se ispričamo o svemu što nas toga trenutka ponese. Zagrebačka Zvjezdarnica ne bi bila to što je, da nema Gustava. Možda zvuči čudno, no nikada nisam znao što sve Gustav radi. Da nije ovoga članka, puno toga o njemu ne bih saznao. Gustav je uvijek samozatajan, nikada ne priča puno o sebi, no uvijek je tu kada treba pomoći. Smiren i nasmiješen. Takvi su ljudi rijetki.

I sada ću javno reći - Gustav mi je bio uzor! Kada biste tadašnjeg tinejdžera pitali tko mu je uzor, bio bi to neki poznati nogometaš, pjevač ili netko slični. Ja bih uvijek rekao - Gustav Kren sa zagrebačke Zvjezdarnice i gledao zbunjenost na sugovornikovom licu jer ljudi tada nisu znali ni što je astronomija ni tko je taj Gustav. A meni je tada bila čast i ponos što sam surađivao s Gustavom. Gustavom sa zagrebačke Zvjezdarnice! Sjećam se kao danas kada mi je Gustav rekao, budimo na ti, nemoj mi Vikati, nije potrebno. Tada sam znao - postali smo prijatelji, a imati prijatelja sa Zvjezdarnice, to se nikada ne zaboravlja.

I zato Gustave, hvala ti na tvojem prijateljstvu!

Živjeli! :-)

Danijel Reponj, Virovitica


1991. - Kren G, ur. Ivanišević G. Leksikon izvangalaktičke astronomije. Bolid 1991;(47-48):1-40.
1991. - Mali astronomski godišnjak za 1991. godinu. Bolid 1991;(46):1-24.
1992. - Mali astronomski godišnjak za 1992. godinu. Bolid 1992;(50):1-20.
1993. - Mali astronomski godišnjak za 1993. godinu. Bolid 1993;(54):1-21.
1993. - prilog "Zvjezdano nebo iz naših širina" u zborniku Marković Z, ur. Pogled u svemirski ocean (1993:117-132.)
1994. - Mali astronomski godišnjak za 1994. godinu. Bolid 1994;(58):1-32.
1994. - Astronomski godišnjak za 1995. godinu. Bolid 1994;(59-60-61):1-68.
1995. - Astronomski godišnjak za 1996. godinu. Bolid 1995;(63-64-65):1-76.
1996. - Astronomski godišnjak za 1997. godinu. Bolid 1996;(66-67-68):1-52.
1996. - Kako promatrati Sunce. Bolid 1996;(69):1-28.

Gustav i Danijel Reponj na terasi Zvjezdarnice, 2007. godine
1996. - studeni, objavio Nebeska vrteća karta za zemljopisne širine oko +45° (treće izdanje)
1997. - veljača, Repatica C/1995 01 Hale Bopp. Nekoliko riječi o Zvjezdarnici HPD.
1997. - Mali astronomski godišnjak za 1998. godinu. Bolid 1997;(71-72-73):1-52.
1998. - Mali astronomski godišnjak za 1999. godinu. Bolid 1998;(74-75-76):1-68.
1999. - Mali astronomski godišnjak za 2000. godinu. Bolid 1999;(79-80-81):1-77.
1999. - 17. veljače AADZ i Hrvatska udruga tehničke kulture "Dr. Oton Kučera" osnovali Zagrebački astronomski savez (ZAS)
1999. - član ekspedicije zagrebačke Zvjezdarnice za promatranje pomrčine Sunca 11. kolovoza u Mađarskoj
2000. - Astronomski/Bolid godišnjak za 2001. godinu. Bolid 2000;(83-84-85):1-92.
2001. - Astronomski/Bolid godišnjak za 2002. godinu. Bolid 2001;(87-88-89):1-94.
2001-2006. - glavni i stručni voditelj Astronomske ljetne škole astronomije (XXXII-XXXVII) na Prviću i Brodarici
2002. - Astronomski/Bolid godišnjak za 2003. godinu. Bolid 2002;(90-91):1-94.
2003. - Astronomski/Bolid godišnjak za 2004. godinu. Bolid 2003;(96-97):1-94.
2003. - prilog "Hrvatska astrofotografija i Zvjezdarnica" u zborniku

Gustav pored starog teleskopa, osamdesetih godina prošlog stoljeća
Spomenica Zvjezdarnice Zagreb 1903.-2003. (2003:115-120.)
2003. - prilog "Motrenja Sunca sa zagrebačke Zvjezdarnice" u zborniku
Spomenica Zvjezdarnice Zagreb 1903.-2003. (2003:121-128.)
2004. - Astronomski/Bolid godišnjak za 2005. godinu. Bolid 2004;(99-100-101):1-95.
2004. - Kako motriti i snimati Sunce. Bolid 2004;(98)1-36.


Gustav - veoma važna osoba u astronomiji

Početak jeseni početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća jedno dijete bojažljivo ulazi u kabinet tehničkog i fizike... Prvi susret "oči u oči" sa mnoštvom tehničkih stvari, alata, uređaja, opreme... Na prenapučenim stolovima hrpa literature iz svijeta znanosti i tehnike. Miris, opojan "miris svijeta" koji je ljude odvojio od ostatka živućih stvorenja na planeti i podario homo sapiensu nešto dotad neviđeno na trećem kamenčiću od Sunca.

Bilo je to vrijeme taman prije polijetanja Columbie. Na stolovima u kabinetu nalazilo se mnoštvo literature iz astronomije i astronautike. Bilo je tu enciklopedija, knjiga, časopisa... Bio je to moj prvi susret sa Čovjekom i svemirom. Prvo saznanje o "nekom" Gustavu Krenu.

Prolazili su mjeseci, a s njima i halapljivo čitanje literature. Sve više sam uviđao da je Gustav veoma važna osoba u astronomiji. Krenula su pisma. Najprije sam mislio kako je mala vjerojatnost da će Gustav dobiti baš moje pismo, a kamo li odgovoriti. No Gustav je redovno odgovarao na pisma. Pomagao mi je nabaviti stare brojeve ČiSa iako ih kao dijete veoma lošeg imovnog stanja nisam mogao kupiti. Dolazile su i karte neba, Mjeseca, Sunčeva sustava, vrteća karta neba, Bolid. Poslao sam Gustavu moje prvo opažanje Mjeseca. Ne, isto nije bilo za objavljivanje ali me Gustav u odgovoru ohrabrio da nastavim raditi i neka uživam u promatranju nebeskih ljepota. Bila mi je želja otići do Zvjezdarnice Zagreb, vidjet uživo kako to izgleda i upoznat Gustava no spletom okolnosti iako sam par puta bio u Zagrebu na raznim natjecanjima i manifestacijama (PNM,INOVA..) nikako da dodjem do Gustava... 


Marino Tumpić i Gustav


...Prošle su godine i godine prije nego smo se napokon sreli prvi puta negdje 1997. godine. Bio je to susret dvoje ljudi koji su se znali "oduvijek". Nanovo sam vidio koliko Gustav živi za astronomiju i koliko je spreman dati samog sebe za popularizaciju znanosti. Desetak godina kasnije naša su se druženja intenzivirala dijelom zahvaljujući i Marceli Rasonja. Nas smo dvoje rijetko odlazili iz Zagreba, a da ne odemo na sat ili dva razgovora sa čovjekom iz kojeg je izbijala ljubav prema zvijezdama i rezignacija prema uništavanju duha popularizacije ove nebeske znanosti od strane pojedinaca. Svaki susret s Gustavom davao je teme za pričanje satima i danima kasnije. Sretali smo se i na natjecanjima i seminarima za nastavnike iz astronomije. Od Zavižana i Velebnog do raznih primorskih mjestašca…

Na jednom od svojih predavanja o astrognoziji Gustav se toliko zanio da je predavanje potrajalo više od dva sata… Bilo mi je zadovoljstvo gledati čovjeka opčinjenog zvijezdama kako je potpuno izgubio kompas i objašnjava što sve ima u južnim zviježđima, onima koji se ne vide iz naših krajeva. Kada su ga naposljetku prekinuli, Marcela i ja smo ostali s njim pričati i dalje. I bez slajdova njegova je mimika i glas te sjaj u očima bio daleko među zvijezdama. Neki od vas koji ga nisu upoznali između redaka će pročitati kako je čovjek "odužio" s predavanjem, no to je možda ponajbolja slika i prilika čovjeka koji je dao cijelog sebe u astronomiju.

Na njegovoj nesebičnosti počiva odrastanje mnogih današnjih astronoma, neovisno da li su amateri, profesionalci ili samo ljudi koji zastanu pod zvijezdama pokoji put u vrtlogu života. Zavolio sam tog gospodina. Koliko li je samo stranica ispisao, neumorno. Koliko li je životnih sudbina odredio svojim nesebičnim ponašanjem i otvorenošću. Svoj je zvjezdani pečat ostavio na Zvjezdarnici Zagreb iako za to nije baš dobio riječi hvale ni priznanja. Gustav, živući astronom pod zvijezdama - Hvala ti!

Marino Tumpić, Vidulini

2004. - član Hrvatskoga astronomskog društva, osnovanog u Zagrebu 1992. godine
2013. - s Goranom Ivaniševićem postavio na Zvjezdarnici Zagreb izložbu povodom 100. obljetnice rođenja Gabrijela Divjanovića
- dobitnik priznanja "Drava Valles" astronomskog kluba OŠ Vladimir Nazor u Virovitici
- počasni član hrvatskih astronomskih društava "Ivan Štefek" iz Kutine i iz Pitomače
- dugogodišnji član Državnoga povjerenstva za susrete i natjecanja iz astronomije
- 26.08.2015. - otišao u zasluženu mirovinu.

Gustav se bavio i slikarstvom pa je tako izradio i sliku-viziju preleta "Marinera" iznad Merkura
Literatura
Ivanišević G. Kren, Gustav. U: Marković Z, ur. Pogled u svemirski ocean. Uz 90. obljetnicu Zvjezdarnice u  Zagrebu.  Zagreb: Zvjezdarnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva. 1993:197-198.
Ivanišević G. Kren, Gustav. U: Kren T, Roša D, ur. Spomenica Zvjezdarnice Zagreb 1903.-2003. Zagreb: Zagrebački astronomski savez - Zvjezdarnica Zagreb. 2003:161.
Linkovi na baze s popisom objavljenih radova:
Kren, Gustav - Katalog NSK
Kren, G. - The Smithsonian/NASA Astrophysics Data System
Kren, Gustav  - Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI
Izdavač: Zvjezdarnica Zagreb - ZAS, ožujak 2014.
© G.  Ivanišević, Zagreb. 2014.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!