Podaci su obrađeni i uvršteni u statistički prikaz. Pogledajte kako nas je naša zvijezda grijala prošle godine.

Samo dva planeta su u stanju napraviti spektakl sa Suncem u pozadini. Jedan je Venera, najbliži nam planet, a drugi je Merkur, Suncu najbliži planet.

Večeras imamo zanimljivost na noćnome nebu, prividni bliski susret Mjeseca i Jupitera. Naravno, ako vam to vremenske prilike dozvole, ovo nemojte propustiti promatrati.

Coma skup čini grupa galaksija u zviježđu Berenikina kosa, između zviježđa Lava i Volara. Udaljen je od nas cca. 320 milijuna svjetlosnih godina, a udaljava se brzinom od 6900 km/s.

Merkur, Mars, Mjesec, Međunarodna svemirska postaja, Jupiter, Vlašići… sve u jednom pogledu, ne propustite večeras, ali ni idućih večeri, promatrati ove ljepote.

Učili su nas u školi da proljeće počinje 21. ožujka. Nije da su vas krivo naučili - samo vam nisu ispričali do kraja.

Prije 717 milijuna godina započela je Sturtijska glacijacija koja je uskoro obuhvatila cijeli planet. Zemlju je prekrila globalna ledena kora i samo je uzak pojas uz ekvatore imao oceane bez ledenog pokrova.

U nedjelju, 26. ožujka 2017. godine u dva sata ujutro, prelazimo na ukazno, ljetno računanje vremena. Kako se to popularno kaže "kazaljke satnih mehanizama u dva sata ujutro pomičemo na tri sata".

Zima je za nama, eto nas u proljeću. Trajanje dana i noći približno je jednako, a kako proljeće bude odmicalo noći će se sve više skraćivati, a dani produljivati.

Venera, dragulj večernjeg neba u "dramatičnom" odlasku. Kretanje planeta na nebu, u kratkom vremenu donosi nam novi raspored među zvijezdama.

Sonda se prestala javljati nakon samo 312 dana, 29. kolovoza 2009. godine. Gotovo 9 godina kasnije, tim astronoma iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratorya uspio je radarom pingati dvije sonde u orbiti Mjeseca.

Već osmu godinu za redom, u Daruvaru se održava manifestacija koja iz cijele Hrvatske, a i šire, okuplja ljubitelje astronomije i znanosti. Pozvani ste i vi.

Za sada nije jasno je li se metalni vodik uklanjanjem ekstremnog tlaka jednostavno vratio u plinovito stanje ili se uzorak zagubio negdje u laboratoriju.

Pogledajte usporedbu velikog sedamdeset metarskog radioteleskopa NASA-ine komunikacijske mreže DSN i stadiona.

Nema ništa gore nego kada radite na računalu i onda vam se pojavi blue screen of death. Osim što vas oblije hladni znoj i dok tražite zadnji autosave vašeg rada, postavlja se pitanje što je uzrok tome?