Curiosity

[Acheron]

Ima promjena u albedo pojavama, već i sam to vidim da su neke svjetle regije postale manje svjetle i obrnuto.
U globalu su detalji ostali isti, ali one finese između njih su dobile novo ruho.
Ono što je fora je da je Valles Marineris sada pun svjetle prašine i lako se da fotografirati. Treba sad tu jarugu upecati vizualno :)

http://alpo-j.asahikawa-med.ac.jp/kk18/m180815r.htm

[Astrobobo]

Baš dobra skica!

[Arkturus]

Nakon 54 dana (52 sola) mali se pokrenuo. 
Postoji rupa u mjernim podacima od mjesec dana, al glavno da je on nama živ.

[Danijel]

Toooooo!

[Arkturus]

Čini se da su se sve poslijedice globalne oluje napokon smirile. Prema meteo podacima vrijednosti tlaka su opet u prosjeku.
Mars dolazi u afel i ponovo je najveći dio CO2 zamrznut. Dakle trebala je jedna zemaljska godina (pola marsove) da se tlak stabilizira.

Sad je još pitanje koliko je oluja počistila od prašine područja s manjim ili većim albedom i kako će to tijekom približavanja perihelu utjecati na zagrijavanje i topljenje CO2 u idućim mjesecima.

[Frenki]

 

[Acheron]

Daj neki graf :)

[Arkturus]

Na!

[Acheron]

Zakon!

[Arkturus]

Eh da, zaboravio sam napomenuti da je tlak sveden na istu visinu po principu 0,066 mb/100 m.

[Arkturus]

Nakon što je imao 75 dana konjuktivitis (sa Suncem), spaček opet vozi. Pokrenuli su ga i izgleda da je sve u redu jer je odvozio punih 42 m.

[2001]

spaćek, di si njega poistovjetio...hehehe, znaci marsovci naucili cemu sluzi i kako se okrece onaj kljuc za pokretanje motora (prije su to pokusavali sa busilicom pa sjebali svrdla i ostalo :) )

[Frenki]

 

[Arkturus]

Evo, pravio sam se vrijedan i marljiv pa sam obradio upravo završenu četvrtu sezonu iz dostupnih podataka.
Ova zadnja Marsova godina imala je u početku pješčanu oluju koja je trajala otprilike 75 dana. Stoga godina nije reprezentativna, a i bilo je 10% izgubljenih mjerenja (kao i prve sezone). Do sada je treća godina bila najkvalitetnija što se mjerenja tiče.

Ovdje su grafovi za kretanje tlaka i najviše dnevne temperature. Tlak je sveden na istu razinu po principu 0,66mb/100 m visinske razlike.
Vidi se u četvrtoj godini poremećaj tlaka uzrokovan pješčanom olujom i koji se nije smirio do dolaska zime (sol 491)
Drastično se osjetio poremećaj u temperaturi čim je oluja došla do rovera (sol 24). Ovdje je samo graf najviših dnevnih temperatura zraka, ali kod svih temperatura je poremećaj očit. S tim da su maksimalne dnevne temperature zraka i tla znatno niže, dok su minimalne temperature zraka i tla puno više od uobičajenih, što je i logično, jer ako se nešto sporo zagrijava onda se i sporo hladi.

[Acheron]

Fin posao!