ŽACove zvjezdane avanture

Autor zac, 27.05.2018. u 22:01:39 sati

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 2 Gosti pregledava ovu temu.

zac

U pravu si 99,5%. Naime, i na najgorem mjestu može se poklopit po ure savršenog seeinga, samo je to jaako rijetko. Ko zna...

Meni su tvrdili da se anticirkumpolarne zvijezde ne mogu vidjeti, međutim postoji mala zona od oko pola stupnja u kojoj ih refrakcija može dići iznad teoretsko obzora. Imam par takvih opažanja, ide dakle... donekle...

Dakle, ako je netko imao sreću da u pravom trenu gleda velikim skopom u pravu zvijezdu, mouće ju je razdvojil.. bum probal prekopat stare knjige...
T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

zac

Eto za promjenu nešto malo drugačije. Pogledao sam T CrB i pokušao joj odrediti sjaj. Nekad smo to radili argelanderovom metodom, čak je bila opisana u Almanahu Bošković, no u novija vremena se uglavnom (AAVSO npr.) koristi jednostavnija Pickeringova metoda, a tu i ja preferiram, jer mi se računaju najmanji kvadrati i ne crtaju grafovi mjerenja. Lijenost pobjeđuje!

Dakle, sa 10x50 dvogledom nisam bio siguran ni da li ju vidim, pa je moja procjena bila "malo slabija od najslabije zvijezde koju još vidim", odn. negdje oko 8m8-9m0. Zadnja mjerenja na AAVSO stranici su 9m0...

Bacio sam oko i na obližnju R Crb, ona je blizu maksimuma, sjaj oko 6m0. Tu ni bilo problema vidjet je!

Kaj je nebo bilo koma mutno uz seeing 0,0 (od 5) poslal sam sve kvragu i otišel buljit u TV...

Ono kaj me frustira je, da ako T CrB zbilja i erumpira, to bu taman onda kad bu u smjeru Sunca...
T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

Acheron

Većina mjerenja T CrB smješta na 10.5, barem vizualnih, ali ona kada grune u par sati dosegne maksimum, na njemu je pola dana - dan i već nakon tjedan dana izblijedi s m=2 na m=6. Ovo bi doslovno mogla biti zvijezda gdje se na početku večeri primijeti da je svjetlija nego na kraju večeri.
Astrobobo je podijelio s nama super predavanje u koje se vidi da je baš čudljiva. Samo predavanje je super.

https://www.youtube.com/watch?v=1Zfg67Q-szU&t=967s

ediglavas

Citat: zac  u 29.06.2024. u 17:16:37 satiNi Sco već kod 46x se u blizini opaža jedna slabija zvjezdica. Sa 230x mi se čini da razdvajam A, ali nesigurno i samo povremeno jer seeing je očajan. Međutim, slabija zvjezdica u blizini jasno se razdvojila na dvije zvijezdice slabog sjaja. Bez obzira na seeing, gazim povečanje na 300x i sad je A sigurno razdvojena (opet u rijetkim trenucima), sa vrlo tankom crnom linijom između A i B. A mi djeluje toplo žuto, sve ostale zvjezdice jednostavno, zvjezdice...

E sad, SAC40 kaže 4m4 6m8 sa 0"9 razmaka i pa2, slabiji par je 41" daleko, 6m4 7m8 2"3 na pa51. Po tome AB ne bih trebao moći razlućiti, pa sam pogledao u Deep Sky Reissefuhrer (R. Stoyan) koji kaže slijedeće: 4m4 5m4 1"2 pa3, 6m7 7m8 2"2 pa56, razmak oba para 41". 1"2 bi taman mogao "razbiti" to mi djeluje stvarnije. Nažalost ni jedan od dva spomenuta izvora ne spominje godinu za koju su dani podaci, a bliske dvojne često dosta brzo mijenjaju razmake i pozicione kuteve. Ostaje da se opažanje ponovi kad bude bolji seeing, vjerovatno kad ova sparina prođe...

20.08.2020. "H V 6, Nu Sco, Jabbah: vrlo svijetla zvijezda, ogroman razmak, obje bijele, kod jedne vidim još jednu dvojnu. Trebao bih vidjeti i kod druge ali ne razdvaja se, to je dosta nisko prema horizontu. Čudi me, jer bih prije trebao vidjeti dvojnu uz manje svijetlu zvijezdu nego uz Jabbah. (39,4", 2,3", 1,3", m 4,2-6,6); Jedan od prvih parova koje je Herschel promatrao. Interesantno, nije zabilježio da ih je više na okupu;"

[/quote]
Na kraju, kod traženja M4 opazio sam sitnu zvjezdicu uz sigma Sco, Reisefuhrer ne pokazuje da je dvojna (volim koristiti njegove karte jer su laminirane), ali SAC40 kaže ovo: 2m9 8m5 20" pa274. Dakle ipak dvojna, a karte često pokazuju samo odabrane objekte, za koje autori misle da su u "dometu" ili zanimljivi, ili su objekti jednostavno automatski izvučeni iz većih kataloga, pa ima svega i svaćega (ili nema).
[/quote]

20.08.2020. "H IV 121, Sigma Sco: prva je jako svijetla, bijela. Ovo je ogromna razlika u sjaju, pet šest magnituda, teško mi je i procijeniti, oko dvadeset sekundi razmaknute (20,3", m 2,9-8,4). H: bjelkasta i crvena. Noviji promatrač da su plavičasto bijela i bijela;"


Teofil

#199
Citat: zac  u 01.07.2024. u 15:32:01 satiEto za promjenu nešto malo drugačije. Pogledao sam T CrB i pokušao joj odrediti sjaj. Nekad smo to radili argelanderovom metodom, čak je bila opisana u Almanahu Bošković, no u novija vremena se uglavnom (AAVSO npr.) koristi jednostavnija Pickeringova metoda, a tu i ja preferiram, jer mi se računaju najmanji kvadrati i ne crtaju grafovi mjerenja. Lijenost pobjeđuje!

Dakle, sa 10x50 dvogledom nisam bio siguran ni da li ju vidim, pa je moja procjena bila "malo slabija od najslabije zvijezde koju još vidim", odn. negdje oko 8m8-9m0. Zadnja mjerenja na AAVSO stranici su 9m0...

Vizualnih mjerenja je malo i približno su još uvijek između 10.2 i 10.5 magnitude.
https://app.aavso.org/webobs/results/?star=T+CrB&num_results=25&obs_types=all&page=1
AAVSO karta
https://app.aavso.org/vsp/chart/X36874T.png

Radi usporedbe uzeo sam dio AAVSO karte i dio moje snimke T CrB od 1. lipnja 2024. (koju sam rotirao). Vizuala je tada prosječno mjerila V = 10.3 magnitude.

T CrB by Zlatko F. Kovacevic, on Flickr

zac

za vizualna mjerenja pogledajte

https://app.aavso.org/webobs/results/?star=000-BBW-825&num_results=200

Ima sasvim dosta mjerenja, AAVSO ima stogodišnju tradiciju i sve su bolji. Naravno prikupljaju i fotometriju, i CCD fotometriju, ali i vizualu.
T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

zac

Citat: ediglavas  u 01.07.2024. u 15:51:11 sati20.08.2020. "H V 6, Nu Sco, Jabbah: vrlo svijetla zvijezda, ogroman razmak, obje bijele, kod jedne vidim još jednu dvojnu. Trebao bih vidjeti i kod druge ali ne razdvaja se, to je dosta nisko prema horizontu. Čudi me, jer bih prije trebao vidjeti dvojnu uz manje svijetlu zvijezdu nego uz Jabbah. (39,4", 2,3", 1,3", m 4,2-6,6); Jedan od prvih parova koje je Herschel promatrao. Interesantno, nije zabilježio da ih je više na okupu;"


Na kraju, kod traženja M4 opazio sam sitnu zvjezdicu uz sigma Sco, Reisefuhrer ne pokazuje da je dvojna (volim koristiti njegove karte jer su laminirane), ali SAC40 kaže ovo: 2m9 8m5 20" pa274. Dakle ipak dvojna, a karte često pokazuju samo odabrane objekte, za koje autori misle da su u "dometu" ili zanimljivi, ili su objekti jednostavno automatski izvučeni iz većih kataloga, pa ima svega i svaćega (ili nema).


20.08.2020. "H IV 121, Sigma Sco: prva je jako svijetla, bijela. Ovo je ogromna razlika u sjaju, pet šest magnituda, teško mi je i procijeniti, oko dvadeset sekundi razmaknute (20,3", m 2,9-8,4). H: bjelkasta i crvena. Noviji promatrač da su plavičasto bijela i bijela;"



Thnx edi, tu smo negdje. Probat ću još ako se uskoro razvedri, ineće će mi pobjeć iza šume...

T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

zac

sory, krivi link, tam je udrobljeno sve, a to su uglavnom ccd mjerenja. Evo, uspio sam iskopati samo vizualna opažanaj, ima i njih:

https://app.aavso.org/webobs/results/?star=T+CrB&start=2024-06-15&end=2024-07-01&num_results=25&obs_types=vis

T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

Astrobobo

Zbilja svima preporučam da pogledaju ono predavanje koje je Acheron ulinkao, ja osobno nisam fan dugačkih Youtube filmića, ali ono je stvarno jako zanimljivo. BTW na spaceweather.com u desnom stupcu imaju prikazanu trenutnu magnitudu. Jučer sam imao baš super plan ufotkati ju, ali naravno da sam se cijelu noć borio sa softverom  :-P
http://astrobobo.net : http://recenzije.astrobobo.net : http://ekorasvjeta.net
Celestron EdgeHD 8", Pentax 105 SDP, Nikon Monarch 7 8x42, Lunt 60mm
iOptron HAE29, Celestron CGEM, Giro GR3, SBIG STL-11000, Player One Uranus-C + Mars-II mono, Nikon D5500 mod.

zac

Hmm, ja ne bum, držim se vizuale. Sve je manje ljudi koji to rade, pa se osječam kao elita :)
T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

zac

Evo, malo drugih objekata. Jučer sam opet napao Antares, da ta njegova B komponenta je koma za vidjet. Nakon 4 ili 5 pokušaja, još uvijek nisam 100% siguran da sam uspio. Uglavnom koristim 130 mm APO i 3 mm okular, ali seeing je uvijek onaj faktor koji onemogući opažanje. Antares je jednostavno prenisko, a seeing je zadnje virjeme loš i na većim visinama.

Ukratko, nakon svih tih pokušaja, da, plavi filter pomaže utoliko što makne većinu crvenog svjetla kojeg Antares ima na bacanje, tako sreže i atmosfersku disperziju (jako primjetna na 300x) i smanji blještaje Antaresa. U nekoliko rijetkih trenutaka mi se pojavila mala točkica uz ogibnu sliku Antaresa, otprilike na pravom pozicionom kutu, ali samo na trenutke, a tu je nažalost i babin faktor, tj. "što se babi htilo, to se babi snilo", odn. uvijek je moguće da u ovakvim teškim uvjeti misliš da si nešto vidio samo zato jer znaš da bi to trebalo biti tamo.

Zeleni filter isto je dao dobre rezultate, ali ništa jasniji zaključak, ljubičasti je debelo pretaman, a i objektiv nije baš optimiran za ljubičasto :)

Provjerio sam cijelu priču na Izaru, koji je puno više na nebu, sa sličnim razmakom, ali i manjom razlikom u sjaju. Izar B sam vidio bez problema skoro cijelo vrijeme i bez filtera, plavi filter uljepša sliku, a zeleni je super, praktički se vide dvije lijepe ogibne slike. Naravno, tu se gubi informacija o boji, sve je plavo/zeleno...

Recimo da ponekad treba probat...

T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

Acheron

 *pljesk*

"što se babi htilo, to se babi snilo" - ovog se treba sjetiti svaki promatrač, da ne ispadne da ga je sama želja da vidi nešto prevarila da stvarno to vidi.

Lucius

Da pogotovo kod dvojnih. Koliko puta možda vidim B zvijezdu, ali ako nisam baš siguran rađe ne pišem da sam uspio. Bolje pokušat opet.
T: SW Flextube 250P, SW Mak 150
M: EQ5

Astrobobo

Zanimljivo mi je ovo korištenje filtera u boji za dvojne zvijezde.
http://astrobobo.net : http://recenzije.astrobobo.net : http://ekorasvjeta.net
Celestron EdgeHD 8", Pentax 105 SDP, Nikon Monarch 7 8x42, Lunt 60mm
iOptron HAE29, Celestron CGEM, Giro GR3, SBIG STL-11000, Player One Uranus-C + Mars-II mono, Nikon D5500 mod.

zac

Citat: Astrobobo  u 31.07.2024. u 14:10:06 satiZanimljivo mi je ovo korištenje filtera u boji za dvojne zvijezde.

Je, netko je spomenuo, poslije sam našao i na nekom forumu, za zeleni filter. Očito se treba igrati, a to je i poanta našeg druženja sa zvijezdama... Meni to nikad ni palo na pamet...
T: 100 i 180 mm MAK, klasični refraktori 46, 63 80 i 100 mm, 130 mm APO
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Lacerta, 20/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

🡱 🡳