Zvjezdarnica SkyArrow

[spadej]

i ja sam planirao 2x2m. Ako imas vise fotki, okaci...

[zac]

Ono sto mene muci, i jos nemam ideju, je kako osigurati krov da ga ne digne vetar? Udari vetra kod mene ponekad umeju biti veoma jaki. Pod obavezno mi je da krov bude spreman za te izazove u svim pozicijama, i zatvoren i otvoren.
Ima raznih resenja ali kako planiram da krov bude potpuno automatizovan, ne odgovaraju mi nikakvi klinovi, brave ili slicno. To jeste najednostavnije ali podrazumeva da neko mora da to rucno odblokira i otvori krov. Onda motorizacija nema svrhe.
Kakva su vasa iskustva?


Ja imam ovakve zatezače, kod svakog kotačića po jedan (svaki dio krova je na četiri kotačića). Nikad nije bilo problema sa vjetrom ili snijegom...

[Leviner]

Ja imam ovakve zatezače, kod svakog kotačića po jedan (svaki dio krova je na četiri kotačića). Nikad nije bilo problema sa vjetrom ili snijegom...

To je super rješenje ali ne za udaljenu zvjezdarnicu koja je u potpunosti automatizirana.

[bojan]

Ja sam to rijesio ovako:
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=932.15
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?action=dlattach;attach=14207;image

[bojan]

To je super rješenje ali ne za udaljenu zvjezdarnicu koja je u potpunosti automatizirana.

Za potpunu automatizaciju na krajevima tracnice se mogu staviti kratke debele sipke koje ulaze u kanale na pokretnom krovu (ili obratno).
Ili sipka ide preko kotaca i tako ga blokira. Tako da krov ne moze ici gore kad je zatvoren.

[zac]

Za potpunu automatizaciju na krajevima tracnice se mogu staviti kratke debele sipke koje ulaze u kanale na pokretnom krovu (ili obratno).
Ili sipka ide preko kotaca i tako ga blokira. Tako da krov ne moze ici gore kad je zatvoren.

Pa i moja je automatizitrana. Samo moram otić i ručno sve otovit :)

Btw, da Bojanova ideja, ili nešto slično, je dobro rješenje. U principu se može izvest i tako da je cijelim putem šipka ispod nekog profila koji ne dozvoljaba da se krov digne gore...

[zac]

Nego, evo i par sličica moje tvrđave. Otvorena, zatvorena, i par detalja...

U "prizemlju" je šupa vulgaris, a zvjezdarnica je na njoj. Tako sam se malo odmaknuo od ta i vrtloženja zraka uz njega. Stup koji nosi teleskop je na betonskom podnožju koje je oko pola metra u zemlji (premalo, znam, ali ide) i grunfovska je konstrukcija od otpadnih profila. Na vrhu je (ne vidi se jer je skribvena podom zvjezdarnice) željezna ploča na koju se može pričvrstiti stup koji nosi teleskop.

Stup se vidi na zadnjoj slici, isto komad neke cijevi s otpada, gore je onaj adapter za EQ6 o kojem smo već pričali. Ispod njega sam umetnuo prsten koji nosi držač kontrolera za EQ6 i koji se slobodno okreće oko stupa tako da si kontorler uvijek mogu namjestiti da mi je pri ruci i da se kablovi baš ne petljaju.

Kod moje EQ6 problematičan je utikač za napajanje, labav je i svako malo gubi kontakt, pa je to bitno. Jednog dana će mi puknut film pa ću zalotat nekaj jačeg na to mjesto...

[bojan]

 

[Acheron]

Žacova zvjezdarnica izgleda baš - komforno :)

[spadej]

Žac, rece li ti da je tvoja zvezdarnica 2x2 m? Na slici zaista izgleda komforno.
 
Bojanovo resenje je ono o cemu sam i ja razmisljao. Vrv cu tako nesto napraviti.

 

[bojan]

Moja je 3x6 m.

[zac]

malo je veća, bum zmeril točno. Konforna? Je, ak pitaš susedovog mačka, je. Stalno ga nalazim kak spava na stolu gdje držim karte :) Uspije se provuć između krova i grede po kojoj idu kotačići.

A ove godine "ugostio" sam i veliki broj smrdljivih martina. Nisu baš idealni gosti...

[Zumbul]

Ura na zidu ide po zvjezdanom vremenu, ili...

[zac]

Ura na zidu ide po zvjezdanom vremenu, ili...

Ne, slijepo prati radio signal iz Njemačke, ide dakle po ljetnom/zimskom vremenu, ali je barem točna :)

Sad si me sjetio, ne sječam se kad sam zadnji put vidio da netko prodaje sat koji ide po zvjezdanom vremenu :( Kad ih je i bilo, nisam si ih mogao priuštiti, sad je vuršt, svaki planetarij program koji drži do sebe bu ti dal i zvjezdano vrijeme!

[zac]

E da, igral sam se s metrom, moja zvjezdarnica je iznutra točno 2,40x2,63 m. Ona 3 cm su jaaako bitna :)

Evo još jednog detalja za samograditelje. Sjeverna greda je vodilica koja drži krov na mjestu, tj. ne dozvoljava mu da kod pomicanja padne s grede. Jednostavno sam na rubove grede zašarafil malo jače hrastove letvice, malo zakošene da kotačić ne struće bočno po njima, radi odlično. Kod ulaznih vrata je umjesto grede čelični U profil. Tak sam dobil malo na visini prolaza ispod, pa ne lupam glavom po gredi kad dolazim na zvjezdarnicu. Kako je na šupi, postoje naravno i stepenice, ove su V2, malo šire i lakše za penjanje/spuštanje noću.

U prvom planu je stari stup na koji sam stavljao teleskope na alt-az montaži kad nije bilo zvjezdarnice, a ni toliko vegetacije okolo. Sad ljeti služi kao ponosni nosač suncobrana :) I podsječa me na stare dane...


Na kraju krov: sklepana konstrukcija od polu greda (5x7 cm okvir) i bočnih nosača na kojima su gredice. Na njih su zabijene daske debele 19 mm (te su lijepo obrađene i dost jeftine, kupio u lokalno Bauhausu...). Na njih je direktno prikucana/zalijepljena šidra u roli, isto iz Bauhausa. Originalno su bili stakleni prozori, ali bilo ih je nemoguče držat čistima, pa je raspršeno svjetlo javne rasvete onemogučavalo bilo kakav pogled kroz njih prema zvjezdama. Kad su im nosači istrulili, došle su prije spomenute daske i krovni papir, a kad je i on dotrajao, umjesto njega je došla šindra. Ta se zasad jako lijepo drži.

I još jedan komentar o gredama. Prvo su bile hrastove gredice ca 5x8 cm, bile su dobre ali sam naučio da se hrastovina s vremenom savija pod opterečenjem. Tako da su se na mjestima gdje su stajali kotačići kod zatvorenog krova nakon 7-8 godina ulegnule za 1-2 cm. Onda sam jednostavno podignuo krov, ubacio na njih std. jelove grede 10x12 cm, položene bočno (12 cm je horizontalna strana, to je suprotno od ubičajenog postavljanja greda) i spustio krov na njih. One se ne savijaju, ali polako trunu, vanjski dijelovi su sad obnovljeni, tj. stavljeni su novi komadi, ali to je zahvat koji se obavi u jedno popodne... i ti dijelovi koji su vani sad na sebi imaju limeni pokrov, bumo vidli koliko bu to pomoglo.

Dio problema jei lokalno tržište, jelove grede su iz nizinskog brzog uzgoja i nisdu kvalitetno drvo. Planinska smreka bila bi puno bolja, kad bi je bilo na tržištu... nekad je to bio standard greda, ali lakomost koja je rezultirala mahnitom sječom i prodaja u izvoz su to dokrajčili.