Player One Poseidon M & C (IMX571)

[Neven]

Player One je ušao u igru s hlađenim kamerama. Odlično su složili tilt prsten koji se može lijepo na montaži podešavat bez da se skida kamera. Postavili su USB-C portove, ostalo je sve manje više standard. Imx571 je počeo biti traženo blago. 

web: https://player-one-astronomy.com/cooled-camera/
YT prezentacija: https://youtu.be/wYs2yPknxOA

[Astrobobo]

Koliko znam, Player One su "izbjeglice" iz ZWO ekipe  Vidi se da znaju posao!

[OuttaControl]

Kosta ko moja skorasnja u kunama :D

Ali i mene je PlayerOne najvise privlacio, stvarno sto kazes znaju posao em pasivni cooling em tilt em dobar dizajn i najvise radne memorije, ali jeftiniji svbony je pobjedio...

Mislim da ce se brzo probit na prvo mjesto ako nastave ovako 

[Štefek]

Ima sve više ponudjača kamera s IMX 571 senzorom, ali suštinski, samo 4 različita dizajna kamere (Touptek, ZWO, QHY, Moravian ) . Sada je tu i Player One , i njihova kamera nije samo prepakirani Touptek kao Omegon. Altair, TS,i mnogi drugi . Tako da imamo sada 5 različitih kamera na tržištu.  Malo sam usporedio Player One s mojim kamerama (Touptek/Omegon i QHY) s istim senzorom. Generalno, senzor je kakav je i  teško da se u amaterskoj fotografiji mogu vidjeti nekakve drastične razlike u fotografiji , ali različiti dizajni daju različite mogućnost prilagodbe na uvjete da bi se izvukao maksimum.
Player One generalno:
-Svidja mi se da ima upotrebljivi tilt adjuster, QHY i Omegon nemaju nikakakv, a ZWO je dosta nezgodan za namještanje
- Svidja mi se da ima USB-C port za komunikaciju i jedan dodatni za npr priključiti autofokuser ili filter wheel. U svakom sluča ju jedan kabel manje. QHY nema dodatni port, Omegon ima dva dodatna.
-Na papiru, Player One ima hladjenje koje ide do 40C ispod okolišne temperature, Omegon iQHY su u praksi oku 30-35C ispod okoline. No termalni šum IMX571 je toliko nizak da hladjenje ispod 0C nema prevelikog smisla, čak i 5C je OK, tako da tih 40C je lijepo na papiru, ali u praksi zapravo nebitno

Player One elektronika/korištenje:
- Interna memorija: Znamo da je ta memorija važna za minimiziranje amp. glow-a. i stabilni prijenos podataka, naročito kod jako kratkih ekspozicija. Player One je tu u zlatnoj sredini s 512MB. ZWO ima 256MB, Touptek isto 512MB a QHY ima 1GB.
- Player One ima full-well od 75ke pri najnižem gain-u i to je parametar koji tu kameru čini suštinski drugačijom od Toptek-a, ZWO, Moravin-a , koji imaju oko 50-55 ke. QHY je posebna kategorija, jer ima 4 moda korištenja i korisnik bira što želi i kako optimizirati.
-Player One ima read noise usporediv sa svima ostalima (više/manje to je karakteristika senzora) , ali daje mogućnos da se dostigne veliki full-well uz najmanju "žrtvu" read noise-a .
-Player one ima ovisnost dinamičkog raspona i read-noise-a usporedivu sa svima drugima , osim QHY koji je tu nešto bolji (ovisno o modu u kojem se koristi)

U svakom slučaju, Player One je jedna malo drugačija IMX571 kamera , modernija i bolja . Dečki su dosta dobro ukomponirali elektroniku is ovisnost gornja 3 parametra.

Za one koji su novi u kamerama:

Full-well :  Je maksimalni kapacitet jednog pixela koliko fotona može akumulirati. Ako dodje više od toga, naprosto neće biti registrirani i imamo saturaciju (tzv. sprženu sliku)
Read noise: Imamo nekoliko izvora šuma u slici .  Read noise je šum koji unosi elektronika i na njega imamo utjecaj pomoću gain-a (viši gain, manji šum, no s višim gain-om pada full-well i dinamički raspon ) . Read noise (a time i gain) uvijek treba optimizirati s druga dva parametra (full-well i dinamičkim rasponom)
Dinamički raspon:  Kamere su 16-bitne ili 14-bitne. To će reći da da broj fotona po pixelu  možemo opisati s vrijednostima od 0 do 65535  za 16bitnu kameru. (iliti 16 koraka) . Kad povećavamo gain, broj koraka pada i broj fotona se može opisati s manje "koraka" , ako bi ušli u ekstrem, i broj koraka bio samo dava onda bi bez obzira na broj fotona na pixelu mi mogli reći da je ili crno ili bijelo. Ako bi broj koraka bio 4 , onda bi već imali 16 nijansi sive, itd. Važno je reći da 16 bitna kamera neće nužno imati 16 koraka raspona, jer u obzir treba uzeti i šum koji to onda smanjuje.  Ja pojednostavljeno, objasnim dinamički raspon ovako, ako vozite i sunce vam tuče u oči, ako bi pri tome mogli primjetiti ivanjsku mušicu koja svijetli, to je extremni dinamički raspon. Ako ne vidite ni duga svjetla koja vam idu ususret, e to je mali dinamički raspon.  Orion je lijepi primjer za dinamički raspon i full-well

Ukratko , barem na papiru, Player One je kamera vrijedna svake preporuke, naročito kad se uzme u obzir cijena.

[Neven]

Dinamički raspon:  Kamere su 16-bitne ili 14-bitne. To će reći da da broj fotona po pixelu  možemo opisati s vrijednostima od 0 do 65535  za 16bitnu kameru. (iliti 16 koraka) . Kad povećavamo gain, broj koraka pada i broj fotona se može opisati s manje "koraka" , ako bi ušli u ekstrem, i broj koraka bio samo dava onda bi bez obzira na broj fotona na pixelu mi mogli reći da je ili crno ili bijelo. Ako bi broj koraka bio 4 , onda bi već imali 16 nijansi sive, itd. Važno je reći da 16 bitna kamera neće nužno imati 16 koraka raspona, jer u obzir treba uzeti i šum koji to onda smanjuje.  Ja pojednostavljeno, objasnim dinamički raspon ovako, ako vozite i sunce vam tuče u oči, ako bi pri tome mogli primjetiti ivanjsku mušicu koja svijetli, to je extremni dinamički raspon. Ako ne vidite ni duga svjetla koja vam idu ususret, e to je mali dinamički raspon.  Orion je lijepi primjer za dinamički raspon i full-well

Štefek nemoj se ljutiti ali moram te ispravit malo.

Dinamički raspon je karakteristika senzora dok je dubina bit-a karakteristika ADC-a. (Analog to Digital Converter)

Dinamčki raspon se računa u stopama i on je razlika između potpune tamne vrijednosti i potpuno sjajne vrijednosti tj. senzor bolje kvalitete će moći detektirati fotone sa daleko tamnijih površina dok lošiji senzor te iste površine neće moći detektirati. Povećanjem Gain ili ISO vrijednosti umanjuje se taj raspon zbog uvođenja dodatnog naboja u senzor te isti gubi kvalitetu. Tu dinamički raspon završava priču.

16-bitni ADC ima računicu 2^16 što znači da po pikselu kamera daje vrijednost od 0 do 65535 što bi značilo da od najtamnije vrijednosti do nasvjetlije vrijednosti postoje 65534 nijanse sive, promjena gain-a ne utječe na te vrijednosti, ono što može utjecati je 'frame rate'.

Ja bi to definirao ovako;
Dinamički raspon je razlika između ekstremnog svjetla i ekstremnog mraka, dok dubina bita definira broj koraka između. Jedan umjetni simbiotski odnos.

U svakom slučaju uvijek dajemo prednost dinamičkom rasponu jer dubinu bita od 10 nadalje ljudsko oko ne može registrirati.

[Štefek]

Ne ljutim se , dapače, samo da pojasnim, kad ja kažem "senzor" mislim i na Si "senzor" (dopirana pločica silicija koja energiju fotona konvertira u naboj , analogna pretpojačala i AD s brojačem na koje je Si pločica "bondana", ili kraće , "chip" jer je jedno neodvojivo od drugoga .Naravno  dinamički  raspon je omjer izmedju šuma (read+dark) i max full well , i karakteristika je senzora,. To je nekakava konačna brojka i kaže generalno koliko ti max. nijansi sive taj dinamički raspon teoretski nudi . Za taj broj nijansi sive onda treba i adekvatni broj bitova u brojaču. Inače nemaš koristi od tog cijelog dinamičkog raspona. Npr , zamislimo  koliki bi dinamički  raspon stvarno vidio da imaš 1 bitni AD konverter.
Ono što hoću reći je da je chip cjelina, i ako je AD konverter potentniji od dinamičkog raspona senzora onda od njega imaš koristi, ako je AD konverter manje potentan onda od dinamičkog raspona nemoš punu korist.
Ljudsko oko ne može više od 10bita, ali software može (fotometrija, spektroskopija,...) .
Slažem se da objašnjavati dinamički raspon preko broja nijansi sive nije najspretnije i nije potpuno točno na fizikalnom nivou , ali htio sam skrenuti pažnju da  kod dinamičkog raspona nije važno samo vidiš li razliku izmedju minimuma i maksimuma (npr izmedju 1 i 100 ,što je 7 " stopova" ) već je važno i možeš li napraviti razliku izmedju npr. 8 i 11)

[Neven]

Pokušavam biti maksimalno jednostavan ako već pišemo onima koji su novi u kamerama. Ne sumnjam ja da ti to ne razumiješ već to što pišeš je meni teško skužit pa vjerujem da onima koji neznaju ništa o kamerama će tek imat problem pojasnit si taj tekst. No dobro ovo nije tema za ovu raspravu.


Uglavnom izašao je prvi review Poseidon-a.
https://www.youtube.com/watch?v=QTpE8ZNTqXc

[Astro Lux]

Po onome što je on rekao Player One ne koristi klasičan IMX 571 iz ostalih kamera nego bolju verziju, stoga nije ni upitno kako su uspjeli tolko poboljšati specifikacije pogotovo Full Well-a u odnosu na QHY 268 liniju ili ZWO 2600

[Štefek]

Pokušavam biti maksimalno jednostavan ako već pišemo onima koji su novi u kamerama. Ne sumnjam ja da ti to ne razumiješ već to što pišeš je meni teško skužit pa vjerujem da onima koji neznaju ništa o kamerama će tek imat problem pojasnit si taj tekst. No dobro ovo nije tema za ovu raspravu.


Uglavnom izašao je prvi review Poseidon-a.
https://www.youtube.com/watch?v=QTpE8ZNTqXc

Da, vjerojatno nije tema. Mislio sam da će svijetleća mušica i sunce biti dosta jednostavno objašnjenje , ili visoki dinamički raspon (veliki broj "stopova" ) omogućiti će da se vidi "slaba" zvijezda u svijetloj maglici.
Ako sam zakomplicirao, ispričavam se.
U svakom slučaju za većinu astrofotografa , prema specifikacijama, ovo je vjerojatno najbolji izbor kamere s IMX571 chipom. Za napredne fotografe, koji ne zaziru od fotometrije, spektroskopije itd., QHY268 je još uvijek nešto bolji izbor , barem tako ja mislim.

[Štefek]

Po onome što je on rekao Player One ne koristi klasičan IMX 571 iz ostalih kamera nego bolju verziju, stoga nije ni upitno kako su uspjeli tolko poboljšati specifikacije pogotovo Full Well-a u odnosu na QHY 268 liniju ili ZWO 2600

Mislim da to nije posebni ili unaprijedjeni IMX571, već je više do elektronike (gain control) i "firmware" - a.  QHY taj dio ima još malo naprednije , pa da korisniku da izabere jedan od 4 moda u kojima kamera operira, s različitim krivuljama gain-full well-dynamic range -read noise . U dva od ta 4 moda full well je >80ke pri gain 0 . U svakom slučaju za većinu korisnika, QHY i Player One su usporedive po mogućnostima, i po tome bolje od ostalih,no Player One je jeftiniji.

[Neven]

Mislim da to nije posebni ili unaprijedjeni IMX571, već je više do elektronike (gain control) i "firmware" - a.  QHY taj dio ima još malo naprednije , pa da korisniku da izabere jedan od 4 moda u kojima kamera operira, s različitim krivuljama gain-full well-dynamic range -read noise . U dva od ta 4 moda full well je >80ke pri gain 0 . U svakom slučaju za većinu korisnika, QHY i Player One su usporedive po mogućnostima, i po tome bolje od ostalih,no Player One je jeftiniji.

Ja još nebi trčao pred rudo. Player One je za sad samo na papiru dobar.

[Štefek]

Ja još nebi trčao pred rudo. Player One je za sad samo na papiru dobar.

Apsolutno Nevene, kako rekoh "..., prema specifikacijama". QHY i Touptek imam i znam kakve su i što mogu, za Player One Poseidon, ne znam, specifkacije izgledaju dobro, imam njihov Uranus, i ono što sam vidio, je u skladu sa specifikacijama na pairu.

[Astrobobo]

Player One je za sad samo na papiru dobar.

Meni je dobar u ormaru 

[Neven]

Meni je dobar u ormaru 

Ma mislio sam na Poseidon. Uranus smo se uvjerili da je odličan.

[Astrobobo]

Jasno, ma šalim se na svoj račun jer od onog ljetnog isprobavanja nisam koristio kameru. Sviđa mi se Player One jer se trude napraviti nešto drukčije, imaju pametna i korisna rješenja.