Utjecaj vlage na pocetnike?

Autor isvedic, 31.01.2022. u 22:45:27 sati

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

isvedic

Citajuci izvjestaje nocnih promatranja od drugih clanova dosta se spominje to kako im je vlaga poremetila planove pa imam pitanje za iskusne jer kao pocetniku ne nalazim precizne odgovore a tice se utjecaja vlage u zraku na vizualno amatersko promatranje dobson teleskopom. Zivim u kraju sa vecom kocentracijom vlage, tocnije selo uz Ogulin, 300m od rijeke Dobre, po noci se zadnjih 30 dana vlaga krece od 80-90% cijelu noc, temperature -5 do 5 noci vecinom vedre bez puno vjetra.

I sad da li su to dobri uvjeti, negdje pise preko 70% vlage a negdje 80% krece smetati, koliki utjecaj to ima na promatranje?
Da li je dovoljno staviti grijace protiv rosenja ili stvarno puno smeta pa ne vrijedi ni gledati nego cekati noci sa manje vlage?

Da li se svi teleskopi podjednako rose ili neki manje, pa je mozda neki tip teleskopa bolji za vlazne uvjete?

Zahvaljujem na odgovorima...

Nema labavo!

Štefek

Kad se govori o vlagi u zraku, obično se govori o relativnoj vlažnosti.  To znači da je to vlažnost za danu temperaturu.  Smanjiš li temperaturu dovoljno za taj isti zrak , doći će do kondenzacije (zamagljenja iliti rošenja) . Ta dovoljno niska temperatura je "temperatura rosišta" .  Ako hoćeš izbjeći zamagljenje, sve izložene optičke površine (leće, ogledala, itd) treba držati na temperaturi par stupnjeva iznad rosišta.  Neki to postižu grijačima, neki svako toliko pušu fenom, neki ne promatraju/snimaju pod takvim uvjetima.
Ja osobno imam mjerilo vlage koje pokazuje i temperaturu rosišta, pa ako pretpostavim da bi moglo biti rošenja, uključim grijače za teleskop i guider .
Teleskop:  Celestron SCT EDGE HD 800; APM/LZOS triplet 100/800; SW Esprit 120; Regal M2 100ed ;  iOptron CEM70G; iOptron GEM28EC, iOptron GEM45
Dvogled : Nikon 12x50
Kamere: QHY 268M, Omegon veTEC571 (ASI2600) , Touptek 571C , Nikon D7200; Altair 178C ; ASI 174mini, Player One Uranus-C
Ostalo:Celestron OAG ; Telecentric Barlow 3x, Powermate 4x

Zeleni_Zub

Stefek ti je sve super napisao, ja cu se samo nadovezati na ovaj dio
Citat:Da li se svi teleskopi podjednako rose ili neki manje, pa je mozda neki tip teleskopa bolji za vlazne uvjete?

Teleskopi koji imaju veliki stakleni prednji element su dosta podložniji rošenju (refraktori, SCT-ovi, maksutovi, mak-newtoni), to se moze donekle ublažiti korišetenjem većih dew shieldova, newtoni su negdje u sredini i kod njih sekundarno ogledalo dosta prije porosi u odnosu na primarno ogledalo. Najotporniji na rosu bi trebali biti RC-ovi i classic cassegraini.
Teleskopi: SW 150/750, Svbony 60/240
Montaze: EQ6-R Pro
Okulari: ES 82° 8.8mm, GSO 32mm Plossl, GSO 2x Barlow
Kamere: ASI1600MM-Pro, ASI290MC, Nikon D750
Ostalo: TSGPU CC, EFW 8x1.25", ZWO LRGB, ZWO SII-Ha-OIII 7nm , ZWO IR pass 850nm

|ASTROBIN |FLICKR| INSTAGRAM |

Acheron

#3
Ogulin je u dolini i to je prvi i najveći problem.
Naime, hladni zrak se spušta u doline, to ja najizraženije noću kada nema zagrijavanja od tla (Sunce grije tlo - tlo grije zrak). Zato ujutro često imamo maglu u dolinama, a okolni vrhunci su sunčani.
Iz tog razloga, bojim se da će vas kraj rijeke Dobre mučiti vlaga bez obzira na tip teleskopa. Ja bih pobjegao negdje u brda, barem do Bjelskog koje je 15min vožnje, a 250m je iznad doline.

PS: Mi smo bili u jednoj ekspediciji prije dva mjeseca u Trojvrhu (490m visine) da nađemo kuću za rentanje s dobrom livadom. Našli smo sve što nam treba, samo je cijena bila neprihvatljiva. Hoću reći da smo tražili najvišu lokaciju do koje se relativno lako đođe i ima čist horizont. Možda bi nrp. u Vojnovcu bolje prošli, ali on je u dolini, a magle imamo i u Zagrebu.

isvedic

Meni noci izgledaju vedre, nisam primjetio maglu, da li se mozda radi o izmaglici zbog visoke vlage koje se amaterskim okom bas ne primjeti ali kroz teleskop ima utjecaja?

Shvacam da vlaga dosta smeta naprednijim promatracima ili astrofotografima koji pokusavaju izvuci maksimum iz svojih teleskopa, ali da li je to slucaj i za pocetnike?

Sorry sto gnjavim sa pitanjima  *he*
Nema labavo!

Acheron

Možda si dosad imao sreće s vlagom. Vidjet ćeš po ljeti, prekrasna vedra noć a s optike se cijedi

Boski

Citat: isvedic  u 01.02.2022. u 16:29:33 sati
Meni noci izgledaju vedre, nisam primjetio maglu, da li se mozda radi o izmaglici zbog visoke vlage koje se amaterskim okom bas ne primjeti ali kroz teleskop ima utjecaja?

Shvacam da vlaga dosta smeta naprednijim promatracima ili astrofotografima koji pokusavaju izvuci maksimum iz svojih teleskopa, ali da li je to slucaj i za pocetnike?

Sorry sto gnjavim sa pitanjima  *he*

Vlaga će ti smetat ak ti se zamagle ogledala i to ti je to. Ne smeta vlaga za promatranje ako su ogledala čista i nisu zamagljena.
Teleskop: SW ED80 Apo
Montaže: HEQ5 Pro, SkyWatcher StarAdventurer
Dalekozori: Pentax 10x50 PCF WP II
Kamere: Qhy9c, Qhy5 II mono
Fotići, objektivi: Nikon D750; Nikon 18-55 mm, Samyang 14mm f/2.8, Samyang 16mm f/2.0, Samyang 135mm t/2.2, Nikon 35-105mm f/3.5-4.5, Yashica 50mm f/1.7, Tamron 70-200 mm f/2.8
https://www.astrobin.com/users/Boski/

isvedic

E bas su me te informacije zanimale! Hvala
Nema labavo!

vzr

Temperatura na kojoj se instrumeti pocinju orošavati (DP - Dew Point) je funkcija relativne vlažnosti (RH) ali i temperature (T). Najprostija formula za izračunavalje u stepenima Celzijusa bi imala ovu formu: DP = T - ((100 - RH)/5)

Uzmimo za primer sledeće vrednosti: neka je temperatura vazduha 14°C i neka je relativna vlažnost 60%:
DP = 14 - ((100-60)/5) = 6° znači do orošavanja će doći tek ako se staklo instrumenta ohladi na 6°C, što je vrlo malo verovatno na spoljašnjoj temperaturi vazduha od 14°C

U drugom primeru, neka je temperatura vazduha 10°C a relativna vlažnost 90%:
DP = 10 -((100-90)/5) = 8°
E ovde je već problem, jer je DP samo 2°C ispod od spoljašnje temperature vazduha i vrlo je verovatno da će doći do orošavanja optike i to vrlo brzo.

Radi toga se koriste Dew Heateri i kontroleri grejača koji PWM signalom regulišu na koju temperaturu grejač treba da zagreje teleskop da bi se to izbeglo. Samo mala napomena, formula koju sam koristio (koja se koristi u Dew Heater-u u OnStep kontroleru) je aproksimativna i uprošćena verzija fizičke realnosti.

Ali postoji još jedan problem. Temperatura vazduha, relativna vlažnost, pritisak, kao i visina objekta na nebu utiču i na količinu atmosferske refrakcije, te time mogu dovesti do greške praćenja. Ovo se veoma uspešno eleminiše vođenjem a napredniji kontroleri poput OnStep-a opremnjeni potrebnim senzorom mogu da vrše korekcije atmosferske refrakcije prilikom praćenja i bez vođenja.
Telescopius
AstroBin
Sky-Watcher 200P (tube flocked + mirror masked) | Meade Instruments DS2090 90/800 | Tair-3-Phs | Celestron CG-5 (GT2 belt + NEMA17 + OnStepX) | ZWO ASI120MM-S | TS 50/205 Guididescope | RaspberryPi (INDIlib) | Canon EOS 600D AstroMod
We are the Borg. You will be assimilated. Your biological and technological distinctiveness will be added to our own. Resistance is futile.

Bro

Imate li preporuku za USB dew heatere za okulare i odgovarajuci USB powerbank? Ako bi mogli sibnuti neki link na neki model koji vam se cini ok. Meni sve to izgleda isto...

Sa staklom objektiva nemam problema no stakla okulara cim se malo vise rashlade pocnu se magliti kad priblizim kapke.

Za kraca promatranja nije problem, no ako su okulari vani 1 sat u hladnijim mjesecima redovno se pocne magliti.
prostooki promatrač i prigodni dalekozoraš
Omegon 2x54


Bro

Hvala Acheron *pljesk*
U praksi jel bi to funkcioniralo da s tim jedni  omotam oba okulara ili svakog posebno sa svojim?
prostooki promatrač i prigodni dalekozoraš
Omegon 2x54

Acheron

Možeš pretražiti i USB Lens heater, on ti dođe sa čičak trakom, malo je duži i skuplji (10-15€). Ja s takvim grijem okulare i finder, a sekundarno špiglo mi ima ugrađeni grijač.
A ako ne mijenjaš puno razmak između okulara, mislim da nema frke oko toga da oko oba okulara namotaš.

Inače, vlaga utječe i na one koji nisu početnici. Dost nezgodan odabir naslova teme  *zubko*

🡱 🡳