Terraformiranje drugih svjetova - etički prihvatljivo ili ne baš?

[Acheron]

masti i ugljikohidrati

Janjetina i mladi krumpir

[Šegi]

I tako smo kroz zadnja 4 posta stigli natrag na "etiku": mast, pivo, proteini i ugljikohidrati 

[Štefek]

I tako smo kroz zadnja 4 posta stigli natrag na "etiku": mast, pivo, proteini i ugljikohidrati 

Da , tako je lakše. Nije sporna (samo)destruktivnost ljudske vrste , a nije sporno ni to da se to neće brzo i lako promijeniti. Etika ne bi trebala biti opravdanje za ono što činimo ili ne činimo, jer se pojednostavljivanjem na "korov ili žito " , "mi ili oni" ili bilo kakovu crno-bijelu usporedbu može opravdati sve , ako se stvari dovoljno razvuku. Etika bi trebala pojasniti "sivo"  . Etika na pojedinačnom nivou i ima smisla (čovjek se može voditi pitanjem bi li nešto što je ili nije napravio , mogao reći majci, ženi/mužu , djetetu) , ali etika skupine ili čak civilizacije , barem naše , biti će odredjena evolucijskim potrebama , pohlepom, obijesti , ignorancijom, ....a etikom će se baviti filozofi, redovnici ,znanstvenici , a oni koji vladaju ili su jači će ju prilagodjavati trenutnim potrebama.
Je li terraformiranje etično . Nije baš u skladu s ovom redovničko-filozofskom etikom , i ja nekako mislim da bi trebali više težiti "terrauskladjenju" nego terraformiranju. Hoću reći da bi trebali težiti da dio korova ostane i kukcima, zečevima, ... jer tko će oprašiti voćke ako kukaca ne bude...

[Human]

Zamrla je rasprava o etici teraformiranja.
Što smo zaključili? Jel etično teraformirati svijet na kojem pronađemo vlastiti ekosustav, život, floru i faunu? Gljive?
Jel etično iskrčiti šume i "teraformirati" područje za uzgajanje hmelja, krumpira, janjaca? U ovom slučaju je prikladnije reći "kultiviranje".

To u stvari već radimo od kad je krenula Agrarna revolucija. Tako je naziva Yuval Noah Harari u svojoj fantastičnoj knjizi "Sapiens, kratka povijest čovječanstva". (Svakako preporučam za pročitati. A i ostale njegove knjige isto tako.)

Do Agrarne revolucije nismo "teraformirali" ništa. Brali smo smokve (čitaj: sakupljali plodove) i hvatali životinje za hranu. Nismo ništa od toga uzgajali. Od Agrarne revolucije nadalje to se promijenilo. Od tad smo krenuli s teraformiranjem svijetova. Od tad krčimo šikare i planski sadimo biljke, uzgajamo životinje. I nije nas briga što time uništavamo šume i ostale životinje koje su do tad tu živjele. Briga nas je samo za našu hranu.

Vrijeme prije Agrarne revolucije je trajalo milijunima godina. Ono što se danas zna je da je to cca 2,5 milijuna godina. A vrijeme kad je Agrarna revolucija počela je prije cca devet tisuća godina. To ovisi o mjestu svijeta, lokaciji. Negdje je počela i tisućama godina kasnije.

I ako ćemo moći, ako budemo u mogućnosti, nastavit ćemo to raditi i dalje, na drugim planetima.

No, što se etike tiče, ako zaključimo da teraformiranje drugih svijetova nije etično, onda zadnjih desetak tisuća godina i nismo baš nešto etični. Pitanje je koliko smo bili etični i prije toga.

[Šegi]

No, što se etike tiče, ako zaključimo da teraformiranje drugih svijetova nije etično, onda zadnjih desetak tisuća godina i nismo baš nešto etični. Pitanje je koliko smo bili etični i prije toga.

Mislim da smo zaključili da nismo etični, vjerojatno nikada nismo ni bili a koliko vidim nećemo ni bit.

[Danijel]

Stvari funkcioniraju po svojem prirodnom principu. Sve van toga je čovjek izmislio i nema nikakve veze s krajnjim rezultatom. To su samo putevi kojima odabiremo ići da bismo došli do cilja. Ne osvojimo li druge planete, izumrijet ćemo ostanemo li na Zemlji. I to dosta brzo jer Zemlja ima konačne resurse. Kako bi Balašević rekao, princip je isti, sve drugo su nijanse.

[Dag]

Ne znam ima li ovdje više mladih ili starih i možda to nije ni bitno.
Malo mi je žao što osjećam uglavnom ton mirenja sa sudbinom, nešto kao "... eh, tako je kako je i što se tu može, uvijek je tako bilo i uvijek će tako i biti ...". Rezigniranost, bezidejnost, beznađe ...
Kao što neki dižu glas protiv bezumnog iskorištavanja Zemlje, mislim da treba također biti jasni oko drugih stvari i pustiti svoj glas da se čuje. Barem u svojem okruženju. Stvari i mišljenja se mijenjaju polako, ali moguće ih je mijenjati.
Bolje nego ne činiti ništa.

[Arkturus]

Ubijanje, gaženje, uništavanje, destrukcija nije etički prihvatljivo. Ali samo ako se odnosi na živa bića.
Ako života nema, onda nema ni etike. Stoga, teraformirat beživotno tijelo je etički prihvatljivo.
Teraformirat tijelo na kojem si uporno i dugo tražio život i nisi ga našao je etički prihvatljivo, ako i postoji život. Etika proizlazi iz našeg ponašanja. Ako mene neko gurne i slučajno mi ispadne čekić i padne tebi na nogu nisam ja neetičan zato što sam nosio čekić (neetično je što ću se smijat i reći, da je bar bio teži ). Ja sam se etično ponašao i nisam želio da se to dogodi.
Slažem se da se stvari i mišljenja mijenjaju polako. I to se i događa. Nismo još prestali biti životinje, ali prestajemo. Pustit glas etike ili moralnosti da se čuje je napraviti prvih 1% na tom putu. I da, bolje je nego ne činiti ništa. Ali ne treba ni zaboraviti da treba još 99% prijeći i tu slijede još tisuće i tisuće godina.