With (out) star trails :)

[pepi74]

Pozdrav.
Kako vedra jutra u Splitu još uvijek postoje, bacio sam oko na Orion, i meni najdraži M42.
Par noći eksperimenata i podosta surfanja po Netu: i ostala su još samo dva pitanja.

Našao sam "čuveno" pravilo da 500/(mm objektiva *1.6 ( jer imam crop senzor) daju maksimalnu duljinu ekspozicije a da zvijezde ne ostavljaju traga. Da, i nije isto snimaš li zvijezde u zenitu ili po "sredini" neba ali metodom pokušaja i promašaja, sveo sam to pravilo na 160/(mm objektiva *1.6).
Recimo sa objektivom postavljenim na 110mm Orion ne ostavlja traga na ekspozicijama ne dužim od 1 sekunde ( mada koristim 0.8 i ISO 3200) radi sigurnosti :) 
Prvo pitanje: gdje je moja "pogreška" jer nije to netko izmislio...

Drugo pitanje je ekstenzija prvog: želio bi "upariti" aparat i neku vrstu barn-dora, tako da mogu praviti i duže ekspozicije od recimo 30 sekundi. Dulje od toga niti trebam niti mogu imati, ali to praćenje mora biti jako fino . Mada se Zemlja uvijek jednakom brzinom okreće hoće li praćenje biti jednako dobro kada mi je objektiv na 18 ili na 200mm? Koliko shvaćam pomak na 200mm bi bio daleko veći jer je vidni kut manji. Kako to riješiti i imate li kakav jeftini električni barn-door za preporučiti koji bi zadovoljio ove uvjete.

[Astrobobo]

"Pravilo" ne ovisi o veličini senzora već o žarišnoj daljini i veličini piksela. Za izračunavanje preporučam ovu aplikaciju domaćeg autora, za Android i iPhone. Kod praćenja na većim žarišnim daljinama je važno precizno usjeveravanje, a javlja se i problem periodičke greške, odnosno zupčanici nikad nisu savršeno napravljeni pa uvode grešku u praćenju. Na manjim žarišnim daljinama se to ne vidi, na većima je potreban autoguiding ili se ograničiti na kraće ekspozicije pa probrati one koje su oštre. Kako izgleda periodička greška možeš vidjeti ovdje. Video je naravno jako ubrzan, jedan ciklus traje 5-10 minuta, ovisno o montaži.

Barndoor si možeš napraviti sam, a bez problema možeš (i trebaš  ) raditi dulje ekspozicije od 30 s. Postoji komercijalni mehanički tracker MiniTrack, možeš probati s AZ-GTi montažom (treba ti wedge), a tu je i Star Adventurer GTi.

[Acheron]

Još jedna stvar, M42 je blizu nebeskog ekvatora, prividno se tamo zvijezde "najbrže" kreću (15° po satu). Što si dalje od nebeskog ekvatora (deklinacija), to je brzina rotacije Zemlje manje izražena pa će tragovi biti kraći. Npr, na 45° deklinacije (kod nas je to zenit), mogao bi imati ekspozicije od 1.2 sekunde i zvijezde će ti biti jednako "jajaste" kao kod M42 na 0.8 sekundi. Na 60° deklinacije mogao bi proći s ekpozicijama od 1.6 sekundi itd... U konačnici, kad dođeš do samog nebeskog pola, zvijezde su tamo gotovo statične pa je zato Sjevernjača često točkica na dugim startrailovima.

[Astrobobo]

Zato sam ulinkao kalkulator aplikaciju, preporučam instalirati i probati, pogotovo jer je domaći autor 

[pepi74]

MiniTrack je potpuno mehanički tracker za širokokutnu astrofotografiju.

Ovoga sam se najviše i bojao: jer planiram kupiti 55-250mm  što bi sa crop faktorom 1.6 bilo 400 mm. To je sve osim širokokutne fotografije
Za početak i kako jako malo košta pokušat ću sa običnom barn-dorom i ručnim okretanjem. Ima podosta uputa kako ga napraviti, pa ako dobijem i ekspoziciju od 10 sekundi to je već super. Svi upozoravaju da što je veća žarišna duljina objektiva mora se preciznije usjeveriti, a ko za inat moj balkon je na južnoj strani, Sjevernjaču ne mogu vidjeti. Više će me koštati to što bi moglo usmjeriti u pravcu sjevera nego li cijeli barn-door :P

[Astrobobo]

250 mm je širokokutno. Za bilo kakav crop faktor - 250 mm je uvijek 250 mm, potrebna preciznost praćenja i dalje ovisi o veličini piksela na toj žarišnoj, bez obzira na stvarno vidno polje. MiniTrack nema mogućnost korekcije praćenja (autoguide) pa je zato ograničen na širokokutnu astrofotografiju. Niti s EQ6 nećeš dobiti potrebnu preciznost za astrofotografiju većim žarišnim daljinama ako nemaš autoguiding.

Usjeveravanje se može riješiti i da ne vidiš direktno sjever. A umjesto tog 55-250 bolje uzmi neki kvalitetni fiksni objektiv.

[Acheron]

Za usporedbu, na 70mm fokalne na Star Adventureru uspio sam dobiti pouzdano praćenje za 60 s ekspozicije, a i to je pod uvjetom da sam ga usjeverio u picinu dlaku.
I da, što se tiče objektiva, ako tražiš samo objektiv za astrofoto, bolje neki fiksni s velikom blendom. 50mm f/1,8 koji će na f/4 biti super i brži od bilo kojeg "zooma" te cijene.

[Astrobobo]

Da se nadovežem - ovdje se u imaging mode može vidjeti koju razlučivost daje neki objektiv na nekom fotoaparatu. Ja sam skroz random stavio 70 mm žarišnu i Nikon D5500 (kojeg imam). S pikselima 3.9 µm razlučivost je 11.5" po pikselu. Ako je neka normalna periodička greška bilo koje montaže +/- 20" to je izduženje 3.5 piksela. 

[pepi74]

Hvala vam na odgovorima, ali . Nemojte mi govoriti što bih trebao uzeti, jer ću ja svakako uzeti 55-250. Jer uz svo dužno poštovanje vama i vašem iskustvu, ja ne želim fotkati pola neba nego samo detalje neba. A sa 50mm ne mogu dobiti ono što mogu dobiti sa 250mm. I nema tog 50 mm objektiva koji mi može optički "približiti" detalj kako može 200 mm ili 250 mm. To su nažalost kruške i jabuke u optici i to je neusporedivo.
Ali svakako stoji novo saznanje ( hvala na njemu)
Više mm objektiva tražit vrlo precizno usjeverivanje ukoliko želim dobit točkice od zvijezda :)

[Astrobobo]

Promašio si poantu. Govorimo ti da ćeš bez korekcija praćenja (autoguiding) već i s manjim žarišnim daljinama imati pomak i morati ćeš probirati snimke, odnosno izbaciti one na kojima je pomak vidljiv. S većom žarišnom će to biti još izraženije. Drugo, bilo koji 55-250 je obični consumer zoom koji možda daje ok sliku po danu, ali u astrofotografiji, gdje fotkaš hrpu točkica, ćeš vrlo brzo vidjeti sve moguće aberacije. Da se smanje aberacije, mora se zatvoriti objektiv, pa čak i onaj najbolji, za blendu ili dvije. Pa ti sad izračunaj koliko će trebati produljiti ekspoziciju ako umjesto na f/4 fotkaš na f/11  I još jednom - 250 mm žarišne u astronomiji je širokokutno 

[Acheron]

Savjeti su dani u dobroj namjeri i iz vlastitog iskustva. Nitko nikog ne tjera da se taj savjet slijedi. Bit ce samo smjesno kada za godinu dana i s par sto eura manje, prirodnim tokom događaja se samostalno dođe do spoznaje iz savjeta.

[pepi74]

Sve što ste rekli stoji, ali vi meni recite kako bi ja mogao fotkati M42 sa postojećim aparatom i objektivima
da imam fotku koja M42 ne prikazuje kao sitnu crvenu mrljicu, nego da se tu nešto ipak vidi bez povećala :)
Sa 70 mm će sve biti daleko manje ( na istoj veličini slike) nego li sa 400 mm :)

[Acheron]

Na 50mm ces imati M42 lijepo kadriranu s Orionovom pojasom, na 250mm ces imati jedva nesto.
Ako ces zeljeti nesto na 250 ili 400mm, treba ti ozbiljnija montaza i autoguiding, sto je cca minimalno 800e ulaganja.

[pepi74]

Na 50mm ces imati M42 lijepo kadriranu s Orionovom pojasom, na 250mm ces imati jedva nesto.
Ako ces zeljeti nesto na 250 ili 400mm, treba ti ozbiljnija montaza i autoguiding, sto je cca minimalno 800e ulaganja.

To je odgovor kojio sam želio priuje svega.
Hvala.
To mi je van mogućnosti, stoga to neću niti pokušati.
Hvala

P.S meni ne treba lijepi odgovor ( ili odgovor "hodanja po jajima" da me ne ozljedite) nego jednostavno jasno i glasno.

[Astrobobo]

Pa napisali smo ti. Da si kliknuo na zadnji link koji sam stavio bi vidio da možeš upisati bilo koji fotoaparat i bilo koji objektiv, vidjeti vidno polje bilo kojeg Messierovog objekta i rezoluciju po pikselu, po čemu možeš vidjeti potrebnu preciznost praćenja. Mi i dalje ne znamo koju uopće opremu imaš. 250 mm nije 400 mm. 135 mm na najjeftinijem 55-250 zoom objektivu nije iste kvalitete kao 135 mm na dobrom fiksnom objektivu s većim otvorom blende. Pitao si za praćenje, završio si s veličinom objekta  I to baš kod M 42 gdje se čuda mogu iskopati na širokokutnim fotkama Mislim, daj pogle ovo, 135 mm objektiv, skroz bezveze.