Autor Tema: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg  (Posjeta: 369 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Teofil

  • Atlas
  • **
  • Postova: 914
  • Spol: Muški
1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« u: 21.09.2022. u 23:13:03 sati »
Gornju snimku snimio sam 1974, a donju nakon 48 godina. 
Označena zvijezda 34 Cyg (P Cyg) je hiperdiv i jedna od najsjajnijih zvijezda u našoj galaktici.
Udaljenost ove promjenjive zvijezde je 5200 godina. Prividni sjaj +4.82 magnitude.
https://en.wikipedia.org/wiki/P_Cygni

Gornja c/b snimka:
12 kolovoza 1974
Film: Kodak Recording 2475 (ISO 1250)
Objektiv: Domiplan 2.8/50mm @ f/2.8
Refleksni fotoaparat: Praktica-L
Ekspozicija: 10 minuta
Isječak izvornog formata
Ručno praćenje ekvatorijalno montiranim refraktorom 60/910mm (EQ-1)

Donja kolor snimka:
21 rujna 2022
DSLR: Nikon D5200, ISO 1250,
Objektiv: Nikon 18-55mm @ 35mm
Ekspozicija  20s x 14, Sequator, GIMP
Isječak izvornog formata
Ručno praćenje ekvatorijalno montiranim refraktorom 60/910mm (EQ-1)

34 Cyg 1974 - 2022 by Zlatko F. Kovacevic, on Flickr


« Zadnja izmjena: 22.09.2022. u 14:32:59 sati od Teofil »
Najmoćnije riječi:   volim te,   oprosti,   opraštam ti

Offline bojan

  • Atlas
  • **
  • Postova: 993
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #1 u: 21.09.2022. u 23:53:48 sati »
 *tu*
amater

Offline Danijel

  • Glavni izvršni direktor istraživanja svemira u zvjezdarnici Apollo.
  • Administrator
  • Ariel
  • *
  • Postova: 2956
  • Spol: Muški
  • Svi smo mi jednom bili zvijezde! I opet ćemo biti.
    • Zvjezdarnica
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #2 u: 22.09.2022. u 00:24:05 sati »
Dobro je, još uvijek je tamo. :-)

| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamere: Astrolumina QHY 5-II-c i ZWO ASI462MC planetary camera |
| Filtri: Baader AstroSolar i Baader UV/IR cut and Luminance | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 136 m. |
| ZVJEZDARNICA APOLLO | SVIJET FOTONA | FLICKR |

Offline Teofil

  • Atlas
  • **
  • Postova: 914
  • Spol: Muški
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #3 u: 22.09.2022. u 09:07:38 sati »
Bojanu i Danijelu hvala za osvrt.  :-)

Dr.sc. Vladis Vujnović:
... "Slijede dvije posebno promjenjive zvijezde, P Labuda i SS Labuda. Prva je, kao i 61 Labuda, također jedva okom vidljiva. Od 1600. god. do 1715. god. pokazivala je nagla zasvjetljenja da bi od tada praktički mirovala. Svjetlost je jačala zato što je zvijezda izbacivala materijal. Slično se ponaša niz veoma jarkih modrih zvijezda čija je površina nestabilna i iz koje iskaču mlazovi tvari. Tvar ostaje u zvijezdinom okruženju, ujedno sama svijetli i upija svjetlost zvijezde. Danas se zna da je to svojstveno veoma masivnim zvijezdama koje pri nastanku prikupe oko pedeset puta više mase nego što je prikupilo Sunce. Masivna zvijezda kao P Labuda i njezine analogije, na gornjoj je granici egzistencije." ...  (Zvjezdane vatre dalekog svemira; Fizikalna astrognozija, Profil international, Zagreb 2009., str. 142.)

Udaljenost ove zvijezde je približno 5200 godina i njezina svjetlost krenula je na put u vremenu izrade prvih kotača. U Ljubljani se u Mestnom muzeju nalazi "Ljubljanski drveni kotač" - najstariji drveni kotač s osovinom na svijetu. Otkriven je 2002. nedaleko Vrhnike, a datiranje metodom C14 dalo je starost 5150 godina.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Ljubljanski_drveni_kota%C4%8D

Prva vozila s kotačima na Zemlji i Mjesecu bile su dvokolice. Naime, 1971. god. astronauti Apolla-14 na Mjesecu su koristili dvokolicu - rikšu (Apollo-14, MET):
https://en.wikipedia.org/wiki/Modular_Equipment_Transporter
« Zadnja izmjena: 22.09.2022. u 10:04:16 sati od Teofil »
Najmoćnije riječi:   volim te,   oprosti,   opraštam ti

Offline TonY206

  • Deimos
  • ***
  • Postova: 125
  • Spol: Muški
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #4 u: 22.09.2022. u 15:53:58 sati »
Jako zanimljivo  :-), a posebno sam fasciniran rezultatom dobivenim sa 10min ekspozicijom i ručnim praćenjem  *ave* *care*
SkyWatcher 130p heritage

Offline Teofil

  • Atlas
  • **
  • Postova: 914
  • Spol: Muški
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #5 u: 22.09.2022. u 23:41:44 sati »
TonY206,
hvala ti za komentar.  :-)

Jeftiniji od Kodak Recordinga 2475 bili su filmovi manje osjetljivosti ISO 400:   ORWO NP-27  i  ILFORD HP-4.
Ekspozicije kod snimanja zvjezdanoga neba s praćenjem bile su do 12 minuta.

Prilažem fotografiju setupa iz ranih 1970-tih kojim je načinjena ova snimka ljetnog neba.

Achromat 60_910mm manual tracking by Zlatko F. Kovacevic, on Flickr



« Zadnja izmjena: 24.09.2022. u 23:20:40 sati od Teofil »
Najmoćnije riječi:   volim te,   oprosti,   opraštam ti

Offline snhelix

  • Io
  • ****
  • Postova: 240
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #6 u: 23.09.2022. u 19:53:07 sati »
10min ručno  *šok* ,svaka čast.Meni su i danas više razvučene sa eq montažom nego ove vaše.Super !!!

Offline Teofil

  • Atlas
  • **
  • Postova: 914
  • Spol: Muški
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #7 u: 24.09.2022. u 17:06:04 sati »
10min ručno  *šok* ,svaka čast.Meni su i danas više razvučene sa eq montažom nego ove vaše.Super !!!

Snhelix
hvala ti za komentar.  :-)

Tu jednostavnu EQ-1 montažu može se relativno dobro usjeveriti za snimke širokokutnim i normalnim objektivom ekspozicijom trajanja do 15 minuta.

Postupak usjeveravanja prije snimanja:
1/  Promatram pomak neke sjajnije zvijezde uz lijevi ili desni rub vidnog polja okulara.
2/  Cijeli setup na tlu dvorišta neznatno rotiram u položaj u kojem se ta zvijezda može vidjeti uz rub vidnog polja duže vrijeme uz fino pomicanje satne osovine.
3/  Zatim tu ili neku drugu sjajniju zvijezdu okretanjem satne i deklinacijske osovine dovedem u centar vidnog polja okulara.
4/  Okretanjem satne osovine dovedem tu zvijezdu do ruba u kojem rotacijom Zemlje ona izlazi iz vidnog polja.
5/  Pritisnem okidač fotoaparata (kod analognih aparata to se radi tzv. žičanim okidačem pri ekspoziciji "beskonačno")
6/  Finim ručnim pomicanjem satne osovine svakih 3-4 sekunde tu zvijezdu, koja "bježi" iz vidnog polja, vraćam na rub vidnog polja. 

Prve snimke zvjezdanog neba načinio sam u studenome 1973, a nastavio u prosincu pri temperaturama ispod nule. Prsti su mi bili ledeni i između dvije ekspozicije morao sam izmišljati vježbe za razgibavanje tijela i prstiju.

U mraku kupaonice u posudicama s kemikalijama pri tamnozelenom svjetlu razvijao sam film (negativ), a nakon sušenja negativa izrađivao pozitive fotografije pri crvenom svjetlu. Snimke sam poštom slao u ZG Zvjezdarnicu gdje su na OGLASNOJ PLOČI našle mjesto među snimkama koje su ponajviše velikim Zeissom 130/1950mm snimali astrofotografi Zvjezdarnice (Gustav Kren, "Žac", "Zumbul", "bojan", Vladimir Bermanec, Krešimir Pavlovski i ostali.).

Snimka zviježđa Orion našla je mjesto i u časopisu Čovjek i svemir. Trideset godina kasnije čitajući SPOMENICU ZVJEZDARNICE ZAGREB 1903-2003 saznao sam još nešto o toj snimci.

Citat:
... "Popularno znanstveni časopis Čovjek i svemir također je donosio obavijesti o radu pojedinih astronoma-amatera, astronomskih grupa, sekcija i društava, a posljednjih godina i astronomske fotografije. Prvi astronom amater izvan Zagreba, član AAD SRH, kojem je časopis Čovjek i svemir u broju 6 školskoga godišta 1973/74 objavio fotografiju, zviježđe Oriona, bio je Zlatko Kovačević iz Virovitice."   
SPOMENICA ZVJEZDARNICE ZAGREB 1903-2003, Zagreb 2003, str. 116
« Zadnja izmjena: 24.09.2022. u 23:21:58 sati od Teofil »
Najmoćnije riječi:   volim te,   oprosti,   opraštam ti

Offline snhelix

  • Io
  • ****
  • Postova: 240
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #8 u: 25.09.2022. u 09:24:54 sati »
 *pljesk* *pljesk* *pljesk*

Offline Danijel

  • Glavni izvršni direktor istraživanja svemira u zvjezdarnici Apollo.
  • Administrator
  • Ariel
  • *
  • Postova: 2956
  • Spol: Muški
  • Svi smo mi jednom bili zvijezde! I opet ćemo biti.
    • Zvjezdarnica
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #9 u: 25.09.2022. u 12:21:38 sati »
Slično sam i ja radio. Samo, ja sam si iščupao vlas kose. Tada sam ih imao na bacanje. *zubko* S njom sam na mesinganom prstenu koji sam dobio s okularima i koji se nalazio sa stražnje strane u okularu, složio nitni križ. Zatim bih prateću zvijezdu malo razmutio da vidim niti križa u okularu, i onda ju ručno prateći, držao po 15 minuta u samom centru križa za vrijeme snimanja. I onda su snimci ispali ovako. :-)

| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamere: Astrolumina QHY 5-II-c i ZWO ASI462MC planetary camera |
| Filtri: Baader AstroSolar i Baader UV/IR cut and Luminance | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 136 m. |
| ZVJEZDARNICA APOLLO | SVIJET FOTONA | FLICKR |

Offline bojan

  • Atlas
  • **
  • Postova: 993
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #10 u: 26.09.2022. u 08:05:13 sati »
I ja sam koristio Ilford HP-4 Estar-H base (bilo ga je jako tesko potrgati.. )  i Rodinal r09. Vrlo zrnat ali i osjetljiv film..
Medjutim, moja montaza (onaj astrograf napravljen sa satnim mehanizmom iz dvo-tarifnog el. brojila) je imala veliku PE (zapravo nije bas bila jako periodicna..) pa nije svaka ekspozicija uspjela kako valja.
Bilo je lakse montirati kameru na Zvjezdarnicki Zeiss i onda pratiti rucno kroz okular teleskopa ili zuhera...
Eh, to su bila dobra vremena :-)
 
amater

Offline Teofil

  • Atlas
  • **
  • Postova: 914
  • Spol: Muški
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #11 u: 26.09.2022. u 09:23:47 sati »
I ja sam koristio Ilford HP-4 Estar-H base (bilo ga je jako tesko potrgati.. )  i Rodinal r09. Vrlo zrnat ali i osjetljiv film..
Medjutim, moja montaza (onaj astrograf napravljen sa satnim mehanizmom iz dvo-tarifnog el. brojila) je imala veliku PE (zapravo nije bas bila jako periodicna..) pa nije svaka ekspozicija uspjela kako valja.
Bilo je lakse montirati kameru na Zvjezdarnicki Zeiss i onda pratiti rucno kroz okular teleskopa ili zuhera...
Eh, to su bila dobra vremena :-)

Bojane, možda je riječ o astrografu koji si opisao.
Naime, iz tog vremena je slika mehaničkog astrografa koju mi je poslao Gustav Kren.

Da ne spamamo ovu temu, otvorio sam novu temu Mehanički astrograf u rubrici Izrada i modifikacija astronomskih instrumenata:
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=3460.msg38665#new
« Zadnja izmjena: 26.09.2022. u 15:25:29 sati od Teofil »
Najmoćnije riječi:   volim te,   oprosti,   opraštam ti

Offline bojan

  • Atlas
  • **
  • Postova: 993
Odg: 1974 - 2022: Hiperdiv 34 Cyg
« Odgovori #12 u: 26.09.2022. u 10:26:49 sati »
« Zadnja izmjena: 26.09.2022. u 10:50:20 sati od bojan »
amater