Komet 12P/Pons Brooks

[tome]

Ovaj komet spada u Halley-ev tip kometa. Orbitalni period od 71.3 godine. Otkriven je 1812g. i ovo mu je 4.prolazak kojim se bilježi i promatra. POstoje indicije da je i ranije promatran.
Perihelion mu je tek u 4/2024 te bi sada trebao biti oko mag 13-14. Ali od ljeta pokazuje aktivnost. Sada već 4.izboj materijala i zasjao je pune 4 magnitude više od očekivanja. Isto tako vide se svakodnevne promjene u njemu. Razvio je lijepu komu, u kojoj su se ranije pojavile 2 pruge pa su mediji počeli pisati o "rogatom" kometu i slično.
Sada ima jasno definiranu jednu tamnu prugu.
Smatra se da je matično tijelo od kapa Drakonida.


Kliknuti na:
12P Pons Brooks

 
Lokacija; zvjezdarnica Astronomskog centra Rijeka
Vrijeme snimanja: 19.11.2023. 18:46-19:13 CET
Teleskop; Meade LX200 16''
Kamera; Omegon veTEC 533c
Ekspozicije: 160x10 sec (bez kalibracije)
Obrada; Siril, Gimp

[Lucius]

  
Probaj 144P/Kushida. Na dobroj je poziciji i sjajniji. Perihelion mu je u 1. mjesecu.

[Acheron]

Zanimljivih repić!

[Leviner]

Stvarno zanimljiv komet!
 

Nego, ste uspjeli sloziti guiding?

[tome]

Hvala vam.
I meni je zanimljiv, bilo bi idealno snimati ga više dana za redom, promjene su skoro svakodnevno vidljive.

Leviner, nismo još. Borimo se još sa kompjuterizacijom montaže. Ali nadam se da nešto bude...

[Zeleni_Zub]

Aaa kako predobro! Super je komet, bas interesantan

Borimo se još sa kompjuterizacijom montaže

Joj Meade su katastrofa po tom pitanju, ovdje u udruzenju imamo LX200 i ja bi za snimanje najradije skinuo cijev i stavio je na SW montazu

[Stipa]

Bravo 

To je dosta cropano?

[tome]

Hvala

To je dosta cropano?

Pa nije jako puno, oko trećine.
Zaboravio sam napisati da je korišten reduktor fokusa, te je žarišna 2730 mm.
Ovo je vidno polje 11,4'x11,4'.

 

[Zumbul]

Super je slika. 40 cm je ipak živina. Ja sam ga snimao u kolovozu (istoimeni post od 24.8.) - jedva se vidio. Ali gdje ste iskopali taj "perihelion" ? Čitajte malo astronomsku literaturu na hrvatskom (ima), a ne samo sliniti po internetu. PERIHEL !!!

[Astrobobo]

Kad smo kod toga, ovo je odlična knjiga, preporučam    https://shop.skolskaknjiga.hr/rjecnik-astronomije-i-fizike-svemirskog-prostora.html

[tome]

Čitajte malo astronomsku literaturu na hrvatskom (ima), a ne samo sliniti po internetu.

Ja ne bi cjepidlačio toliko. Mislim da dosta koristimo HR jezik na forumu, ali jednostavno je tako da je velika većina literature i komunikacije na ENG jeziku.
Pa i riječi tipa; orbita, atmosfera, azimut... deklinacija, rekstacenuzija... efemerida, konjunkcija....kolimacija...itd.itd.itd. nisu hrvatske, pa ih koristimo.

 

[Astrobobo]

Ne mogu se složiti, to su isto hrvatske riječi, ali pišemo efemerida, a ne ephemeris  Slažem se da ne treba cjepidlačiti, no mislim da su Zumbulove napomene dobrodošle, naročito za nove članove   

[Zumbul]

Ja ne bi cjepidlačio toliko. Mislim da dosta koristimo HR jezik na forumu, ali jednostavno je tako da je velika većina literature i komunikacije na ENG jeziku.
Pa i riječi tipa; orbita, atmosfera, azimut... deklinacija, rekstacenuzija... efemerida, konjunkcija....kolimacija...itd.itd.itd. nisu hrvatske, pa ih koristimo.

 

Nije cjepidlačenje poštovanje vlastitog jezika. Većina astronomskih naziva dolazi iz starogrčkog ili latinskog (čak i arapskog - imena mnogih zvijezda). Kasnije su razne govorne skupine prilagođavale te nazive vlastitom jeziku. Negdje doslovnim prijevodom, negdje se samo malo popravljao izgovor, pismo ili nastavci, a negdje se zadržao izvorni oblik. Primjeri koje si naveo su uglavnom oni čija prilagodba bi zahtijevala širi opis, a to nije praktično, pa su ostali kakvi su utemeljeni. Ili ako bi prijevod bio višeznačan, pa da se istakne astronomsko podrijetlo (lat. orbite = hrv. orbita=staza). To su sve prihvaćeni hrvatski nazivi, koji su nastali prihvaćanjem ili prilagodbom izvornika. Ali perihelion je tuđica. Hrvatsko nazivlje se sastoji uglavnom od prilagođenih izvornika (lat. perihelion = perihel, lat. perigaeum = perigej, lat. aphel = afel i sl. Imamo i vlastite - pomrčina (grčki έκλειψη (ekleipse) od čega je kasnije nastalo u franc. i engl. eclipse, ili horizont koji je u širokoj primjeni, ali imamo i čisti hrvatski naziv obzor. Mene osobno smeta kad se zaobilaze prihvaćeni hrvatski termini u korist prijevoda izvornih naziva na neki drugi jezik. Npr. double cluster u Perzeju koji se kod nas tradicionalno imenuje kao h i χ, pa Triangulum Galaxy umjesto Galaktika u Trokutu i mnogi drugi primjeri. To dokazuje nepoznavanje vlastite "astronomske povijesti", a u Hrvatskoj imamo itekako dugu astronomsku tradiciju (Faust Vrančić, Ruđer Bošković, popularizatori Oton Kučera, Slavko Rozgaj,...), a ne nedostaje ni novije literature, posebno iz osnova astronomije (Vladis Vujnović, Drago Roša, Tatjana Kren o povijesti, Andreić za najmlađe,...).

[tome]

Prihvaćam kritiku.

korišten reduktor fokusa, te je žarišna

samo navodim primjer da koristim hrvatske riječi.
Prilikom proučavanja informacija i brzog pisanja desila se omaška prepisivanja.
Zato sam to nazvao cjepidlačenjem.

Ja sam ga snimao u kolovozu

Super. Ali je za sada taman, dok se ne desi izbačaj materijala.
Koliko vidim opet mu se smanjuje sjaj.
Ali bilo bi ga zanimljivo pratiti i snimati ovih dana. Ukoliko imaš priliku posveti mu opet malo vremena.
 

[Zumbul]

Nije to kritika Tome, samo zapažanje da imamo i svoje nazive. Svi smo izloženi moru informacija iz astronomije, pa se lako pogubiti. A to da je astronomija danas više nego ikada bliža svima, baš radi interneta i drugih opcija globalne komunikacije je zapravo jako dobro, kakve god nazive koristili. U "moje vrijeme" - sedamdesete prošlog stoljeća su informacije iz astronomije išle na kapaljku. Trgali smo se za rijetkim primjercima Sky & Telescope-a koji su zalutali među nas, a teleskop si vidio ako se popneš u kupolu zagrebačke Zvjezdarnice. Da bi ga dodirnuo trebao si položiti kolokvij iz praktične astronomije (sferna astronomija, koordinatni sustavi, vrste vremena, optika, astrognozija,...). I bilo nam je lijepo, zabavno i poučno.
Ali da se vratimo na komet. Ovih dana nije prilika. Mjesec raste, a ja sam u Zagrebu i ne znam kad ću u Šiljakovinu gdje mi je glavnina opreme za tu vrstu lova. A da bude i vedro. Pratit ću ga koliko uspijem. Glavno da preživi do "periheliona"  21.4.2024.