Promatranja u Istri - nastavak

[ediglavas]

Nije me bilo duže vrijeme, pa da nastavim.
U mirovini sam. Znači da konačno imam vremena pripremiti sve potrebno i bez žurbe otići pod zvijezde.
Odabrao sam proći Herschelove dvojne zvijezde. Lista je dugačka ali sam je prilagodio - mislim, nema potrebe tražiti zvijezde udaljene 100".

[ediglavas]

Od nekih više od 700 upisa, došao sam do liste od 450 dvojnih (ili dvostrukih?) zvijezda. Morao sam relativno nerazumljive oznake prilagoditi novoj nomenklaturi pa sam svima dodao oznaku po Hipparcos satelitu a i provjerio sam na karti sve udaljenosti i sve magnitude. Zadržao sam Herschelove opise i novije komentare gdje je bilo potrebno.
Naknadno sam shvatio da su neke dvojne zvijezde i promjenjive pa će mi oznake magnitude biti nepouzdane.
Zatim sam shvatio da iako sam kupio montažu za koju piše da ima kontroler s mogućnošću traženja hipp objekata da to nije tako (prekrasno je kad to saznaš vani...) pa sam počeo pridruživati SAO brojeve. To je tek u početku rada.
Počeo sam Herschelovom omiljenom Beta Monocerotis - dvostrukom koja se pri većem povećanju otkriva kao trostruka zvijezda (jedna od njih je ponovno dvostruka). To veće povećanje bilo je sinoć 270x, s SW 180 max. Kad sam pokušao ići na veće, 385x, nije bilo bolje. Stvarno su lijepe bijelo-plave zvjezdice.
Herschel je otkrio i zvijezde u M42, trapez. To mi je sinoć već dosta padalo ka zapadu pa nije išlo dalje od 270.

[ediglavas]

Dosta sam se mučio s montažom. Konačno shvaćam vas astrofotografe: pa to zaista treba u gram izbalansirati. Strašno. Prvi izlazak mi uopće nije uspio. Postavio sam protuuteg odoka ali - montaža ni da se pomakne. Ništa. Mislio sam da sam bacio novce. Kući. Čitanje, čitanje i - stvarno, jučer sve radi.
Zašto SW 180 kad ima većih celestrona? Šegi me uvjerio u prednost tog maksutova pred većim celestronima. Ovdje je pored toga dosta više vlage i nagle su promjene strujanja zraka. Kaže Šegi da je Gordan (na forumu Gobart) jednom mjerio scintilaciju i ustanovio da ima malo noći za teleskop iznad c8. Opet sam puno čitao i, prihvatio Šegijev savjet. Malo ćemo se duže hladiti, pa će se malo grijati protiv vlage, pa će biti ok.
Ne brinite, neće biti lošeg vremena, to je već dva mjeseca kod mene. Sad mi se više nigdje ne žuri.

[Acheron]

Imam u planu izaći van večeras na teren, ak se sjetim bacim pogled na Betu Monocerotis

[Šegi]

Kaže Šegi da je Goran (na forumu Gobart) jednom mjerio scintilaciju i ustanovio da ima malo noći za teleskop iznad c8.

Gobart je više puta procjenjivao scintilaciju, ali jedan drugi (u to doba) "mladac" je odradio procjenu scintilacije za kompletnu godinu svaku noć kad je bilo vedro - i te godine završio na tadašnjem državnom iz astronomije u Skopju. Moram prekopat arhivu za nać, ali ako me pamćenje služi svega je 8 noći u godini scintilacija dozvoljavala iskorištenje teleskopa od 25cm.
Baš ću prekopat po arhivi, pa prenesem zaključak...

EDIT: Pronašao, nije svega 8 noći u godini nego svaka 8. vedra noć, gledano za scintilaciju do 30° od zenita (za niže dolje prema horizontu još gore). 180mm otvora, trebao bi imat potpunu iskoristivost razlučivanja cca svaku 5. ili 6. vedru noć... no kako su ta mjerenja ipak od pred 38 godina, moguće da je i ovo pretjerano optimistično i treba gledat s dozom rezerve.
Baš me zanima kakva će bit tvoja praktična iskustva, Edi, budući si imao prilike koristiti i "deblje" topove 

[Acheron]

Pogledao sam sinoć Betu Monocerotis, baš je simpatična zvijezda iako pamtim i ljepše dvostruke.
Vidio sam tri zvijezde, ona najzapadnija je bila odvojenija i najsjajnija, a ona istočna je u biti bila bliska dvojna. Obje komponente su imale jednaki sjaj i skoro su se dirale. Meni su se sve zvijezde činile bijele ili sa jako slabom nijanse žute.
Sve sam fino razlučio na 143x!

[Acheron]

Gobart je više puta procjenjivao scintilaciju, ali jedan drugi (u to doba) "mladac" je odradio procjenu scintilacije za kompletnu godinu svaku noć kad je bilo vedro - i te godine završio na tadašnjem državnom iz astronomije u Skopju. Moram prekopat arhivu za nać, ali ako me pamćenje služi svega je 8 noći u godini scintilacija dozvoljavala iskorištenje teleskopa od 25cm.
Baš ću prekopat po arhivi, pa prenesem zaključak...

EDIT: Pronašao, nije svega 8 noći u godini nego svaka 8. vedra noć, gledano za scintilaciju do 30° od zenita (za niže dolje prema horizontu još gore). 180mm otvora, trebao bi imat potpunu iskoristivost razlučivanja cca svaku 5. ili 6. vedru noć... no kako su ta mjerenja ipak od pred 38 godina, moguće da je i ovo pretjerano optimistično i treba gledat s dozom rezerve.
Baš me zanima kakva će bit tvoja praktična iskustva, Edi, budući si imao prilike koristiti i "deblje" topove 

Jako korisne informacije!

[ediglavas]

Da i ja se ponešto čudim Herschelovom oduševljenju, jer ima doista mnogo čudesnijih dvojnih (trojnih) zvijezda. Dobro, on je ipak rekao da je to "jedan od najljepših prizora na nebu"
Meni su sinoć zvjezde vukle s bijelog na plavičasto.
Inače, koliko sam god čitao o tome, najviše prijepora ima oko boje zvijezda. Moguće se radi o uvjetima promatranja, a moguće je i da svima oči nisu osjetljive na sve boje.

[ediglavas]

Šegi, iz prve mogu reći da je instrument jako dobar. Sinoć nije bila vrhunska večer, bilo je vlage, auto mi je bio mokar već u 8 navečer (imao sam sjenilo i grijač inače ne bi bilo gledanja), recimo na 270x slika nije bila zadovoljavajuća (ma, nije bila nikakva), ali na 64x su i zvijezde 10. mag bile ko vrhovi igle, male, jasne i oštre.

[Acheron]

Da i ja se ponešto čudim Herschelovom oduševljenju, jer ima doista mnogo čudesnijih dvojnih (trojnih) zvijezda. Dobro, on je ipak rekao da je to "jedan od najljepših prizora na nebu"
Meni su sinoć zvjezde vukle s bijelog na plavičasto.
Inače, koliko sam god čitao o tome, najviše prijepora ima oko boje zvijezda. Moguće se radi o uvjetima promatranja, a moguće je i da svima oči nisu osjetljive na sve boje.

Boja zvijezda uvelike ovisi o treningu oka, psihologiji, fiziologiji a na kraju i instrumentu. Možda moje zrcalo reflektira više žutog svjetla, tebi Maksutov korektor pojede dio žutog svjetla i tako to :)

[Dag]

...
EDIT: Pronašao, nije svega 8 noći u godini nego svaka 8. vedra noć...

Ovo je odlično, hvala ti!
Ajmo bit optimisti i procijeniti da je 1/4 noći dovoljno vedra što nam daje 90 vedrih noći. Od toga oduzmem cca 2/3 zbog Mjeseca pa ostane 30 i onda još cca 1/2 zbog hladnoće, vlage ili vjetra pa smo na 15. Od toga otpadne još pola zbog obaveza ... i stvarno dođeš na cca 7-8 noći godišnje s jako dobrim seeingom. Meni se to poklapa s iskustvom na terenu.

[ediglavas]

Počeo sam odmah nakon zalaska sunca, Venerom koja je u prvoj četvrti.
Prošao sam 20 Herschelovih dvojnih zvijezda.
Uglavnom sam koristio okular vixen od 42 mm.
Bio sam pročitao dobre recenzije za okular (dugačak fokus, drži sliku svih 65 stupnjeva, a nije pretežak) i uzeo sam ga kao okular kojim mogu maksutovom 150 gledati Plejade. I stvarno, u dva navrata sam poveo kćerku i ženu da se dive toj ljepoti. Pogledali smo i Andromedinu galaksiju, veliku orionovu maglicu i dvostruki skup u Perzeju. Dva izleta za pamćenje.

1. H III 52, Stf 630, SAO 112340. Interesantno, oznake kojima je Herschel označavao dvojne zvijezde nisu se održale, a opstale su oznake kasnijih opažača. Iako, njegove oznake pokazuju udaljenost komponenti: oznaka III označava udaljenost zvijezda 5-15".
Bijela i žuto-crvena, udaljenosti 14,5" (sve udaljenosti koje ću pisati nisam sam mjerio nego sam unio iz Sky safarija ili CdC-a, da budu korigirane za sadašnje vrijeme), oko dvije mag razlike (točnije, a što ja nisam mjerio: 6,5 - 7,7);

2. Stf 645, 11,4", različite oko 3 mag (6 - 9,1), žućkaste, manja više žuta;

3. Rigel i 6,8 mag jedva uočljiva na 64x i uočljiva na 270x. Herschel ih je promatrao na 227x i kazao da se bolje vide tako nego na 460x. Njemu je manja zvijezda vukla (inclining) na crveno ali je bijela ili plavičasta;

4. Stf 667 su blizu (H I), 4,3", 7-9 mag (6,7-8,8), žute;

5. Stf 653, razlika u sjaju, 5 i 10 (5-10,9m), 10", žućkasta i siva, drugi kažu žućkasta i plava, meni žućkasta i bijela. Lijepa slika;

6. Stf 688, u Zecu, oko 10", jednakog sjaja oko 8 mag (10,6", obje 7,5), žućkasta i bijela - H kaže crveno-bijele;

7. 23 Oriona, H IV 84, Stf 696 - jako udaljene (31,5") ali su velike, veća mag 5 (5-6,8 m), pa sam ih ostavio: a stvarno blješteći prizor;

8. Stf 701 su blizu i na 64x male zvjezdice uočljive razlike u veličini (6", 6,1-8,1 m); plave su a Herschel je naznačio crvenkastu i tamno crvenu. Gledao je krajem 9. mjeseca, kasno noću, okolo ima takvih zvijezda pa se moguće zabunio;

9. Stf 719, blizu bete Bika (na granici s Aurigom), stavio sam znak oduševljenja onako u mraku (15,2", 7,5-9,4 m), žućkaste;

10. Stf 730, oko 10" i bliješti (6,1 - 6,4 m);

11. Stf 741 10 sekundi jako različite u sjaju, meni su plave (H crvena i tamnija, siva), 10 sekundi, mag 7 i druga na mojih 64x - jako malo (7,1-10m);

12. Stf 747, jako svijetle ali 36", bijele;

13. Stf 752, ovdje sve bliješti, južnije od M42, sjajnija jaka, bijele, jako velika razlika u sjaju, 3m i 8m (2,8-7,3m);

14. Stf 758 - bijele, male, 10 sekundi (11,2", 8,5-8,7m);

15. Stf 761, tu su tri zvijezde blizu, oko 8 mag;

16. Stf 762, bijele ili plave, 10 sec, jedna jako svijetla, druga možda 9m (10,9", 3,7-8,8 m);

17. Zeta Oriona, jako svijetla i jako mala daleko od nje (1,9-9,6 m i 58"). Tu je i treća zvijezda na 2,4" ali je ja sinoć nisam vidio;

18. Sao 151463, sjevernije od bete velikog psa, stupanj i pol, dva - male zvijezde (za moje sinoćnje povećanje, 16,5", 7 - 8,4m);

19. Stf 915 - blizu (6", 7,6-8,5m);

20. Stf 919, Beta nosoroga, već opisano.

[ediglavas]

Nekako mi je ostala najljepša slika M41 s 300 mm f4 orionom, ali ovo sinoć na 64x je bilo jako dobro. Nema toliko boja ali je oštro.
M46 je tako gusto posijano zvijezdama. Nisam imao filter (što mi s 300 mm nije ni trebalo) pa sam NGC 2438 vidio zato što sam znao da je tamo.
Interesantno, M42 sam propustio, možda prvi puta.
Montaža je sve nalazila otprve, naravno, nakon dooosta balansiranja i  poravnavanja na dvije i tri zvijezde (sjevernjača je bila iz stabala).

[Šegi]

Boja zvijezda uvelike ovisi o ... fiziologiji a na kraju i instrumentu.

Za trening oka na boje molim reference - tko je to izvježbao oko da vidi bolje u crvenom ili bilo kojem dijelu spektra i kako?
Za psihologiju/halucinacije ne treba reference 

Ajmo bit optimisti i procijeniti da je 1/4 noći dovoljno vedra što nam daje 90 vedrih noći. Od toga oduzmem cca 2/3 zbog Mjeseca pa ostane 30 i onda još cca 1/2 zbog hladnoće, vlage ili vjetra pa smo na 15. Od toga otpadne još pola zbog obaveza ... i stvarno dođeš na cca 7-8 noći godišnje s jako dobrim seeingom. Meni se to poklapa s iskustvom na terenu.

Nota bene da je ovaj rad na kojem baziram podatke od pred 38 godina, na (tada) livadi (sad dječji vritć) ispred Zvjezdarnice na Monte Zaru. Sad je situacija na istoj lokaciji puno lošija, mikroklima se totalno promijenila i imam dojam da tih 8 noći godišnje zaista stoji možda i bez ovih "optimističkih" procjena.

A ti bi Edi mogao bit faca pa napravit te procjene gibanja Airyjevog diska sa svojim Makom, istom metodom kao i Vrs tada? Nije ista lokacija, ali je vjerojatno sličnija klima nego onoj sada gore na MtZaru.

[Acheron]

Za trening oka na boje molim reference - tko je to izvježbao oko da vidi bolje u crvenom ili bilo kojem dijelu spektra i kako?
Za psihologiju/halucinacije ne treba reference 

Ne mislim da netko vidi infracrveno, već ljudi koji svakidan rade s bojama (fotografi, tekstilni radnici itd...) su recimo izvježbani da puno bolje razlikuju fine nijanse boja. A na kraju, manji dio populacije, oko 5-10% su tetrakromati zbog mutacije na X kromosomu, što znači da uz ubičajene ćunjeve za crveno, žuto i zeleno svjetlo imaju dodatni četvrti vrstu ćunjeva. Najčešće živčani sustav ne može prihvatiti informaciju s tog četvrtog ćunja kao zasebnog već ga kombinira s preostalima što daje veću bolju osjetljivost na svjetlo i olakšava raspoznavanje nijansi.

Inače, kod opisa boja zvijezda nema večer cara od https://en.wikipedia.org/wiki/William_Henry_Smyth koji je koristio za boje zvijezda opise poput: lilac, grey, dull yellow,orange tinge, bluish, silvery white