Terraformiranje drugih svjetova - etički prihvatljivo ili ne baš?

Autor Dag, 01.06.2021. u 14:48:24 sati

« natrag - naprijed »

0 Članovi i 1 Gost pregledava ovu temu.

Dag

Čini mi se kao da nam je nekako "prirodno" da razmišljamo o prilagodbi uvjeta na nekom drugom planetu, na način da budu nama prihvatljivi (terraformiranje). Pri tome se gotovo i ne spominje mogućnost da će se tim procesom uništiti neke autohtone oblike bilo žive ili nežive.
Čini li vam se to prihvatljivim?

Mene to muči kao etička dilema, odnosno - imamo li mi pravo samo tako doći i čeprkati po nečijoj biosferi koju još ni ne poznajemo (ni Zemaljsku baš ne poznajemo dovoljno)? I na Zemlji imamo situacije gdje se tokom nekih građevinskih radova naleti na arheološke ili paleontološke lokalitete, na neko vrijeme se radovi možda i zaustave da bi znanstvenici bacili pogled, a onda se sve opet zatrpa ili jednostavno rasturi. Jasna mi je dinamika novca i profita, no ne bi li o tome trebalo razgovarati prije nego li se počne događati? Ustanoviti neka pravila ponašanja, prihvatljivu količinu utjecaja na okoliš u datim uvjetima, definirati što znači "mrtav planet", itd.

Pod kojim bi to ekstremnim uvjetima "sve bilo dopušteno"?

Što mislite?
Prodajem OFF AXIS guider velikog promjera koji ne vinjetira (ne zatamnjuje) rubove vašeg senzora.
Kamericu koju ćete koristiti za guiding, moguće je malo i pomicati pa tako i lakše pronaći adekvatnu zvijezdu za praćenje.
S obje strane ima iznutra navoj M 57.
Prizma se može spuštati ili dizati.
Dolazi s adapterom s M48 navojem, dosta tipičnim za razne adaptere za kamere.

Prodajem jer sam promijenio flattener pa mi više ne odgovara.

https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=2433.0

Štefek

Hmm, zanimljiva tema, ali ja nekako mislim da je u suštini stara koliko i civilizacija. Suštinski je to pitanje je li žrtva manjine ili jednog ili ne daj Bože "odabranog" za dobrobit većine opravdana. Kroz povijest je bilo katastrofalnih primjera interpretacije takve dileme. Ja osobno mislim da nema opravdanja da bilo tko traži žrtvu za dobrobit većine ili jačega, osim ako to nije svjesna odluka onoga tko se žrtvuje.  Pa tako i kod terraformiranja.  Možemo zamisliti situaciju u kojoj bi neka civilizacija odlučila "formirati" Zemlju, i to vidjela kao opravdano , jer zbog njihovih mjerila, dimenzija i tehnologije uopće ne primjete da na Zemlji ima (za njihove pojmove) vrijednog života. Mislim da to mi na Zemlji nikako ne bi prihvatili ili opravdali. Ukratko, ne bi trebali činiti ono što ne bi htjeli da se čini nama.
Teleskop:  Celestron SCT EDGE HD 800; APM/LZOS triplet 100/800; SW Esprit 120; Regal M2 100ed ;  iOptron CEM70G; iOptron GEM28EC, iOptron GEM45
Dvogled : Nikon 12x50
Kamere: QHY 268M, Omegon veTEC571 (ASI2600) , Touptek 571C , Nikon D7200; Altair 178C ; ASI 174mini, Player One Uranus-C
Ostalo:Celestron OAG ; Telecentric Barlow 3x, Powermate 4x

yellowdwarf

Mislim da se tu ne radi o pravu niti opravdanju.
U pitanju je interes i sila/snaga.
Ako jedna strana procijeni da ima dovoljno interesa i sile da ostvari nešto na štetu druge strane, to će i napraviti.
APM 140mm f/7

Arkturus

Eh dugo nije bilo ovako nekog pitanja.
Prvo; to automatski traži odgovor na pitanje koliko dugo mi to trebamo tražiti jel na drugom planetu ima života?
Drugo; pitanje je uopće jel bilo gdje u svemiru još ima života i ako ga ima po čemu je on različit u odnosu na život na Zemlji. Pri tom mislim da svi ti koji se tako lijepo brinu za zelenu zonu prvi bi zgazili sve oko sebe da nema struje dobivene iz npr. hidroelektrane koja je uništila cijeli eko sustav nekog područja.

Pitanje je hipotetsko jer nismo mi na toj mentalnoj razini razvoja da si možemo priuštiti čuvanje okoline.
Ne možeš zahtijevat od čopora lavova da ne naganja stado zebri.
Etički nije prihvatljivo puno toga što radimo, ali na našem nivou alternative nema.
Ali etički je prihvatljivo teraformirati tijelo na kojem nema života. Tu, po mom mišljenju, nema dileme.

Danijel

Slažem se s Arkturusovim mišljenjem. I ja slično razmišljam po tom pitanju. Steriliziramo landere i rovere za Mars, no to će sve pasti u vodu istog trenutka kada prvi čovjek stane na površinu. Sa sobom će donijeti mikroorganizme koji su dio nas kao i ostalo smeće koje će započeti proces "teraformiranja" i to bez povratka na staro. U paketu je sve ili ništa. Nema između. *mah*

| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamere: Astrolumina QHY 5-II-c i ZWO ASI462MC planetary camera |
| Filtri: Baader AstroSolar i Baader UV/IR cut and Luminance | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 136 m. |
| ZVJEZDARNICA APOLLO | YOUTUBE | FLICKR |

lonewolf21

Samo trebamo biti svjesni kad pričamo o toj temi da pričamo o ljudskoj vrsti.
Sjetite se samo kako su prošli indijanci i bizoni na divljem zapadu za vrijeme zlatne groznice i osvajanja "divljeg" zapada.
A to je na našoj planeti.   *da* 
There's a feeling I get when I look to the west,
And my spirit is crying for leaving.

45°13'01" N 17°44'28" E
SmogyBoy dobson 250mm ( rastavljen do daljnjeg ), Telrad finder
Hyperion 13mm, TSSP 20mm, TS Planetary HR 4mm, TS Barlow 1,5x-2x

Štefek

Citat: Arkturus  u 01.06.2021. u 17:56:41 sati
Ali etički je prihvatljivo teraformirati tijelo na kojem nema života. Tu, po mom mišljenju, nema dileme.
Tijelo u kojem nema života možda i da , ali ni o životu na Zemlji ne znamo sve (Do ne tako davno nismo znali ništa o bakterijama i većini mikro organizama. )Teško bi bilo onda egzaktno tvrditi da negdje nema neke forme života koje mi svojim osjetilima i senzorima nismo svjesni.  A neznanje ne bi trebalo biti opravdanje ...
Teleskop:  Celestron SCT EDGE HD 800; APM/LZOS triplet 100/800; SW Esprit 120; Regal M2 100ed ;  iOptron CEM70G; iOptron GEM28EC, iOptron GEM45
Dvogled : Nikon 12x50
Kamere: QHY 268M, Omegon veTEC571 (ASI2600) , Touptek 571C , Nikon D7200; Altair 178C ; ASI 174mini, Player One Uranus-C
Ostalo:Celestron OAG ; Telecentric Barlow 3x, Powermate 4x

Danijel

Ljudskoj vrsti je u prirodi da se širi. Ako to ne napravimo, izumrijet ćemo. Naselit ćemo Mjesec, naselit ćemo i Mars. Koliko god se to tamošnjim mogućim mikroorganizmima ne sviđalo. Jednog dana ćemo se otisnuti i prema drugim zvijezdama. I tamo ćemo se naseliti. Ne vjerujem da ćemo atakirati na naseljene planete. Susretnemo li druge civilizacije, prije će biti da ćemo s njima održavati kontakte i surađivati nego da ćemo ih ići istrebljivati da bismo sebe naselili na njihov planet. Kada dosegnemo takvu razinu razvoja da to možemo, imat ćemo i načina da si prilagodimo nenaseljene planete u drugim zvjezdanim sustavima. Mišljenja sam da će agresivne civilizacije prije istrijebiti same sebe nego dostići razinu razvoja da bi mogle vršiti međuzvjezdana putovanja. Agresija jednostavno nije spojiva s napretkom društva. To smo shvatili kada smo razvili oružja kojima možemo uništiti sami sebe. Hoćemo li biti u stanju ne prijeći tu granicu ovisi o tome koja strana razuma će prevladati. A to, ima li na nekom planetu dinosaura ili nema, mislim da uopće nije važno. Njihov planet ćemo vjerojatno zauzeti, a dinosaure ćemo naravno pojesti. Ionako bi oni pojeli nas. *zubko*

| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamere: Astrolumina QHY 5-II-c i ZWO ASI462MC planetary camera |
| Filtri: Baader AstroSolar i Baader UV/IR cut and Luminance | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 136 m. |
| ZVJEZDARNICA APOLLO | YOUTUBE | FLICKR |

c2

Citat: Danijel  u 01.06.2021. u 20:37:52 sati
Agresija jednostavno nije spojiva s napretkom društva.

Tu se ne slažem s Danijelom - prošlost nam govori da je svaki napredak doveo je do toga da je neka/i/o skupina/pleme/narod postao nadmoćniji od susjeda  i eto prilike za osvajanje.

Ako postoji interes nema tog prava ili civiliziranog mišljenja koji će spriječiti osvajanja.

Antarktika nam visi nad glavom - da nema ravnoteže u naoružanju bilo bi tu svačega.

Mjesec je kaktiga pravno dostupan svima - al ko prvi djevojci.
Mars isto.

Pesimistična znanstvena fantastika mi se čini izglednijom od Star Tracka.

Jesam mračan do bola  *zubo*
I go unseen.
All shall be revealed.

Štefek

Nije sporno da će jači uvijek koristiti slabijeg i da ćemo napredovati i ići dalje, više, brže . No Dag je mislim, postavio pitanje je li ideja i način da druge "svjetove" promijenimo i prilagodimo sebi etičan ili ne.....
Teleskop:  Celestron SCT EDGE HD 800; APM/LZOS triplet 100/800; SW Esprit 120; Regal M2 100ed ;  iOptron CEM70G; iOptron GEM28EC, iOptron GEM45
Dvogled : Nikon 12x50
Kamere: QHY 268M, Omegon veTEC571 (ASI2600) , Touptek 571C , Nikon D7200; Altair 178C ; ASI 174mini, Player One Uranus-C
Ostalo:Celestron OAG ; Telecentric Barlow 3x, Powermate 4x

Arkturus

Ustvari odgovor je jednostavan - istrebljivanje nikad nije etično.
Teraformiranje mrtvog svijeta ne kosi se s etikom. Zašto bi se i kosilo?

Acheron

Pretpostavimo da se radi o teraformiranju Marsa.
Svemir ne mari za njega, bombardira ga asteroidima, kometima, sunčev vjetar mu guli atmosferu, a zračenje sterilizira površinu.
Kraj tih svih nedaća, zar je teraformiranje Marsa nešto najgore što mu se može dogoditi? Netko će reći da su te opisane nedaće prirodni procesi.
Svako živo biće si prilagođava okoliš kako bi preživjeli, a mi ljudi dio smo tog prirodnog procesa. Razlika je što to samo radimo na većoj skali. A daleko od toga da smo najpogubniji organizam na planetu.

Za mene je teraformiranje etički prihvatljivo, nešto što mogu razumjeti.

Tko nema volje gledati cijeli video, neka prebaci na 16:45.


yellowdwarf

Pitanje je etički prihvatljivo ili ne? Pa ako ne drugom planetu već postoji život, recimo da nije. Ako je na drugom planetu život na nivou jednostaničnih organizama, možda i jeste.
No pravo pitanje je: hoćemo li?

Zamislite sljedeću situaciju: na Zemlju juri ogromni asteroid, lupit će za 100 godina, ne možemo ništa napraviti. Uspjeli smo izgraditi svemirske brodove i stigli do naseljivog planeta obližnje zvijezde.  To nam je jedina opcija za preživljavanje. Planet nije potpuno pogodan za život i treba ga teraformirati. Ok, imamo tehnologiju i taman toliko resursa da preživimo u svemiru dovoljno dugo da teraformiranje bude završeno.
Međutim, na planetu već postoji primitivna civilizacija...

Što mislite, što će se dogoditi?
Možemo si ponovo postaviti pitanje o etičkoj prihvatljivosti... Da li je takvo pitanje uopće relevantno?

APM 140mm f/7

c2

Sve se vrti oko interesa (zarade, postizanja statusa, stanja,...).

Slična stvar je s arheološkim nalazima na trasi gradilišta - tu se provodi "etička" procjena da li je nalazište baš toliko bitno da može poskupiti izgradnju zbog zastoja.

Tako će neko procjeniti da "možebitni" marsovski ostaci života nisu to što jesu pa ih neće tretirati kako treba jer to povisuje troškove radova.
I indijanci su smetali za pristup zlatu.
I dodoi i galapagoske kornjače i ... su bili baš prikladni za jelo gladnim pustolovima ili njihovim pesekima.

Sve u svemu "humans are arriving - aliens are doomed" 

Etičko pitanje je za koga navijati.
I go unseen.
All shall be revealed.

Arkturus

Je li etički uništiti korov (višestanični organizam) da bi posijao žito? - To je pitanje iz naziva rubrike.
Jel sad lakše? *zubko*

🡱 🡳