AstroForum - forum za astronome

Nije me bilo duže vrijeme, pa da nastavim.
U mirovini sam. Znači da konačno imam vremena pripremiti sve potrebno i bez žurbe otići pod zvijezde.
Odabrao sam proći Herschelove dvojne zvijezde. Lista je dugačka ali sam je prilagodio - mislim, nema potrebe tražiti zvijezde udaljene 100".

Od nekih više od 700 upisa, došao sam do liste od 450 dvojnih (ili dvostrukih?) zvijezda. Morao sam relativno nerazumljive oznake prilagoditi novoj nomenklaturi pa sam svima dodao oznaku po Hipparcos satelitu a i provjerio sam na karti sve udaljenosti i sve magnitude. Zadržao sam Herschelove opise i novije komentare gdje je bilo potrebno.
Naknadno sam shvatio da su neke dvojne zvijezde i promjenjive pa će mi oznake magnitude biti nepouzdane.
Zatim sam shvatio da iako sam kupio montažu za koju piše da ima kontroler s mogućnošću traženja hipp objekata da to nije tako (prekrasno je kad to saznaš vani...) pa sam počeo pridruživati SAO brojeve. To je tek u početku rada.
Počeo sam Herschelovom omiljenom Beta Monocerotis - dvostrukom koja se pri većem povećanju otkriva kao trostruka zvijezda (jedna od njih je ponovno dvostruka). To veće povećanje bilo je sinoć 270x, s SW 180 max. Kad sam pokušao ići na veće, 385x, nije bilo bolje. Stvarno su lijepe bijelo-plave zvjezdice.
Herschel je otkrio i zvijezde u M42, trapez. To mi je sinoć već dosta padalo ka zapadu pa nije išlo dalje od 270.

Dosta sam se mučio s montažom. Konačno shvaćam vas astrofotografe: pa to zaista treba u gram izbalansirati. Strašno. Prvi izlazak mi uopće nije uspio. Postavio sam protuuteg odoka ali - montaža ni da se pomakne. Ništa. Mislio sam da sam bacio novce. Kući. Čitanje, čitanje i - stvarno, jučer sve radi.
Zašto SW 180 kad ima većih celestrona? Šegi me uvjerio u prednost tog maksutova pred većim celestronima. Ovdje je pored toga dosta više vlage i nagle su promjene strujanja zraka. Kaže Šegi da je Gordan (na forumu Gobart) jednom mjerio scintilaciju i ustanovio da ima malo noći za teleskop iznad c8. Opet sam puno čitao i, prihvatio Šegijev savjet. Malo ćemo se duže hladiti, pa će se malo grijati protiv vlage, pa će biti ok.
Ne brinite, neće biti lošeg vremena, to je već dva mjeseca kod mene. Sad mi se više nigdje ne žuri.

Imam u planu izaći van večeras na teren, ak se sjetim bacim pogled na Betu Monocerotis

Citat: ediglavas  u 19.03.2020. u 14:32:46 sati
Kaže Šegi da je Goran (na forumu Gobart) jednom mjerio scintilaciju i ustanovio da ima malo noći za teleskop iznad c8.

Gobart je više puta procjenjivao scintilaciju, ali jedan drugi (u to doba) "mladac" je odradio procjenu scintilacije za kompletnu godinu svaku noć kad je bilo vedro - i te godine završio na tadašnjem državnom iz astronomije u Skopju. Moram prekopat arhivu za nać, ali ako me pamćenje služi svega je 8 noći u godini scintilacija dozvoljavala iskorištenje teleskopa od 25cm.
Baš ću prekopat po arhivi, pa prenesem zaključak...

EDIT: Pronašao, nije svega 8 noći u godini nego svaka 8. vedra noć, gledano za scintilaciju do 30° od zenita (za niže dolje prema horizontu još gore). 180mm otvora, trebao bi imat potpunu iskoristivost razlučivanja cca svaku 5. ili 6. vedru noć... no kako su ta mjerenja ipak od pred 38 godina, moguće da je i ovo pretjerano optimistično i treba gledat s dozom rezerve.
Baš me zanima kakva će bit tvoja praktična iskustva, Edi, budući si imao prilike koristiti i "deblje" topove  :-)

Pogledao sam sinoć Betu Monocerotis, baš je simpatična zvijezda iako pamtim i ljepše dvostruke.
Vidio sam tri zvijezde, ona najzapadnija je bila odvojenija i najsjajnija, a ona istočna je u biti bila bliska dvojna. Obje komponente su imale jednaki sjaj i skoro su se dirale. Meni su se sve zvijezde činile bijele ili sa jako slabom nijanse žute.
Sve sam fino razlučio na 143x!

Citat: Šegi  u 19.03.2020. u 16:47:01 sati
Gobart je više puta procjenjivao scintilaciju, ali jedan drugi (u to doba) "mladac" je odradio procjenu scintilacije za kompletnu godinu svaku noć kad je bilo vedro - i te godine završio na tadašnjem državnom iz astronomije u Skopju. Moram prekopat arhivu za nać, ali ako me pamćenje služi svega je 8 noći u godini scintilacija dozvoljavala iskorištenje teleskopa od 25cm.
Baš ću prekopat po arhivi, pa prenesem zaključak...

EDIT: Pronašao, nije svega 8 noći u godini nego svaka 8. vedra noć, gledano za scintilaciju do 30° od zenita (za niže dolje prema horizontu još gore). 180mm otvora, trebao bi imat potpunu iskoristivost razlučivanja cca svaku 5. ili 6. vedru noć... no kako su ta mjerenja ipak od pred 38 godina, moguće da je i ovo pretjerano optimistično i treba gledat s dozom rezerve.
Baš me zanima kakva će bit tvoja praktična iskustva, Edi, budući si imao prilike koristiti i "deblje" topove  :-)

Jako korisne informacije!

Da i ja se ponešto čudim Herschelovom oduševljenju, jer ima doista mnogo čudesnijih dvojnih (trojnih) zvijezda. Dobro, on je ipak rekao da je to "jedan od najljepših prizora na nebu"
Meni su sinoć zvjezde vukle s bijelog na plavičasto.
Inače, koliko sam god čitao o tome, najviše prijepora ima oko boje zvijezda. Moguće se radi o uvjetima promatranja, a moguće je i da svima oči nisu osjetljive na sve boje.

Šegi, iz prve mogu reći da je instrument jako dobar. Sinoć nije bila vrhunska večer, bilo je vlage, auto mi je bio mokar već u 8 navečer (imao sam sjenilo i grijač inače ne bi bilo gledanja), recimo na 270x slika nije bila zadovoljavajuća (ma, nije bila nikakva), ali na 64x su i zvijezde 10. mag bile ko vrhovi igle, male, jasne i oštre.

Citat: ediglavas  u 20.03.2020. u 10:36:39 sati
Da i ja se ponešto čudim Herschelovom oduševljenju, jer ima doista mnogo čudesnijih dvojnih (trojnih) zvijezda. Dobro, on je ipak rekao da je to "jedan od najljepših prizora na nebu"
Meni su sinoć zvjezde vukle s bijelog na plavičasto.
Inače, koliko sam god čitao o tome, najviše prijepora ima oko boje zvijezda. Moguće se radi o uvjetima promatranja, a moguće je i da svima oči nisu osjetljive na sve boje.

Boja zvijezda uvelike ovisi o treningu oka, psihologiji, fiziologiji a na kraju i instrumentu. Možda moje zrcalo reflektira više žutog svjetla, tebi Maksutov korektor pojede dio žutog svjetla i tako to :)

Citat: Šegi  u 19.03.2020. u 16:47:01 sati
...
EDIT: Pronašao, nije svega 8 noći u godini nego svaka 8. vedra noć...

Ovo je odlično, hvala ti!
Ajmo bit optimisti i procijeniti da je 1/4 noći dovoljno vedra što nam daje 90 vedrih noći. Od toga oduzmem cca 2/3 zbog Mjeseca pa ostane 30 i onda još cca 1/2 zbog hladnoće, vlage ili vjetra pa smo na 15. Od toga otpadne još pola zbog obaveza ... i stvarno dođeš na cca 7-8 noći godišnje s jako dobrim seeingom. Meni se to poklapa s iskustvom na terenu.

Počeo sam odmah nakon zalaska sunca, Venerom koja je u prvoj četvrti.
Prošao sam 20 Herschelovih dvojnih zvijezda.
Uglavnom sam koristio okular vixen od 42 mm.
Bio sam pročitao dobre recenzije za okular (dugačak fokus, drži sliku svih 65 stupnjeva, a nije pretežak) i uzeo sam ga kao okular kojim mogu maksutovom 150 gledati Plejade. I stvarno, u dva navrata sam poveo kćerku i ženu da se dive toj ljepoti. Pogledali smo i Andromedinu galaksiju, veliku orionovu maglicu i dvostruki skup u Perzeju. Dva izleta za pamćenje.

1. H III 52, Stf 630, SAO 112340. Interesantno, oznake kojima je Herschel označavao dvojne zvijezde nisu se održale, a opstale su oznake kasnijih opažača. Iako, njegove oznake pokazuju udaljenost komponenti: oznaka III označava udaljenost zvijezda 5-15".
Bijela i žuto-crvena, udaljenosti 14,5" (sve udaljenosti koje ću pisati nisam sam mjerio nego sam unio iz Sky safarija ili CdC-a, da budu korigirane za sadašnje vrijeme), oko dvije mag razlike (točnije, a što ja nisam mjerio: 6,5 - 7,7);

2. Stf 645, 11,4", različite oko 3 mag (6 - 9,1), žućkaste, manja više žuta;

3. Rigel i 6,8 mag jedva uočljiva na 64x i uočljiva na 270x. Herschel ih je promatrao na 227x i kazao da se bolje vide tako nego na 460x. Njemu je manja zvijezda vukla (inclining) na crveno ali je bijela ili plavičasta;

4. Stf 667 su blizu (H I), 4,3", 7-9 mag (6,7-8,8), žute;

5. Stf 653, razlika u sjaju, 5 i 10 (5-10,9m), 10", žućkasta i siva, drugi kažu žućkasta i plava, meni žućkasta i bijela. Lijepa slika;

6. Stf 688, u Zecu, oko 10", jednakog sjaja oko 8 mag (10,6", obje 7,5), žućkasta i bijela - H kaže crveno-bijele;

7. 23 Oriona, H IV 84, Stf 696 - jako udaljene (31,5") ali su velike, veća mag 5 (5-6,8 m), pa sam ih ostavio: a stvarno blješteći prizor;

8. Stf 701 su blizu i na 64x male zvjezdice uočljive razlike u veličini (6", 6,1-8,1 m); plave su a Herschel je naznačio crvenkastu i tamno crvenu. Gledao je krajem 9. mjeseca, kasno noću, okolo ima takvih zvijezda pa se moguće zabunio;

9. Stf 719, blizu bete Bika (na granici s Aurigom), stavio sam znak oduševljenja onako u mraku (15,2", 7,5-9,4 m), žućkaste;

10. Stf 730, oko 10" i bliješti (6,1 - 6,4 m);

11. Stf 741 10 sekundi jako različite u sjaju, meni su plave (H crvena i tamnija, siva), 10 sekundi, mag 7 i druga na mojih 64x - jako malo (7,1-10m);

12. Stf 747, jako svijetle ali 36", bijele;

13. Stf 752, ovdje sve bliješti, južnije od M42, sjajnija jaka, bijele, jako velika razlika u sjaju, 3m i 8m (2,8-7,3m);

14. Stf 758 - bijele, male, 10 sekundi (11,2", 8,5-8,7m);

15. Stf 761, tu su tri zvijezde blizu, oko 8 mag;

16. Stf 762, bijele ili plave, 10 sec, jedna jako svijetla, druga možda 9m (10,9", 3,7-8,8 m);

17. Zeta Oriona, jako svijetla i jako mala daleko od nje (1,9-9,6 m i 58"). Tu je i treća zvijezda na 2,4" ali je ja sinoć nisam vidio;

18. Sao 151463, sjevernije od bete velikog psa, stupanj i pol, dva - male zvijezde (za moje sinoćnje povećanje, 16,5", 7 - 8,4m);

19. Stf 915 - blizu (6", 7,6-8,5m);

20. Stf 919, Beta nosoroga, već opisano.

Nekako mi je ostala najljepša slika M41 s 300 mm f4 orionom, ali ovo sinoć na 64x je bilo jako dobro. Nema toliko boja ali je oštro.
M46 je tako gusto posijano zvijezdama. Nisam imao filter (što mi s 300 mm nije ni trebalo) pa sam NGC 2438 vidio zato što sam znao da je tamo.
Interesantno, M42 sam propustio, možda prvi puta.
Montaža je sve nalazila otprve, naravno, nakon dooosta balansiranja i  poravnavanja na dvije i tri zvijezde (sjevernjača je bila iz stabala).

Citat: Acheron  u 20.03.2020. u 11:17:48 sati
Boja zvijezda uvelike ovisi o ... fiziologiji a na kraju i instrumentu.

Za trening oka na boje molim reference - tko je to izvježbao oko da vidi bolje u crvenom ili bilo kojem dijelu spektra i kako?
Za psihologiju/halucinacije ne treba reference  *zubo* *zubo* *zubo*

Citat: Dag  u 20.03.2020. u 12:36:10 sati
Ajmo bit optimisti i procijeniti da je 1/4 noći dovoljno vedra što nam daje 90 vedrih noći. Od toga oduzmem cca 2/3 zbog Mjeseca pa ostane 30 i onda još cca 1/2 zbog hladnoće, vlage ili vjetra pa smo na 15. Od toga otpadne još pola zbog obaveza ... i stvarno dođeš na cca 7-8 noći godišnje s jako dobrim seeingom. Meni se to poklapa s iskustvom na terenu.

Nota bene da je ovaj rad na kojem baziram podatke od pred 38 godina, na (tada) livadi (sad dječji vritć) ispred Zvjezdarnice na Monte Zaru. Sad je situacija na istoj lokaciji puno lošija, mikroklima se totalno promijenila i imam dojam da tih 8 noći godišnje zaista stoji možda i bez ovih "optimističkih" procjena.

A ti bi Edi mogao bit faca pa napravit te procjene gibanja Airyjevog diska sa svojim Makom, istom metodom kao i Vrs tada? Nije ista lokacija, ali je vjerojatno sličnija klima nego onoj sada gore na MtZaru.

Citat: Šegi  u 20.03.2020. u 17:19:05 sati
Za trening oka na boje molim reference - tko je to izvježbao oko da vidi bolje u crvenom ili bilo kojem dijelu spektra i kako?
Za psihologiju/halucinacije ne treba reference  *zubo* *zubo* *zubo*

Ne mislim da netko vidi infracrveno, već ljudi koji svakidan rade s bojama (fotografi, tekstilni radnici itd...) su recimo izvježbani da puno bolje razlikuju fine nijanse boja. A na kraju, manji dio populacije, oko 5-10% su tetrakromati zbog mutacije na X kromosomu, što znači da uz ubičajene ćunjeve za crveno, žuto i zeleno svjetlo imaju dodatni četvrti vrstu ćunjeva. Najčešće živčani sustav ne može prihvatiti informaciju s tog četvrtog ćunja kao zasebnog već ga kombinira s preostalima što daje veću bolju osjetljivost na svjetlo i olakšava raspoznavanje nijansi.

Inače, kod opisa boja zvijezda nema večer cara od https://en.wikipedia.org/wiki/William_Henry_Smyth koji je koristio za boje zvijezda opise poput: lilac, grey, dull yellow,orange tinge, bluish, silvery white

Oči jesu različite: uočljivo je u opisima koje je Herschel ostavio da na listi nema baš žutih zvijezda, ili narančastih.
Možda je do teleskopa? Ne bi trebalo biti, jer crveno vidi.

Herschell je koristio zrcala od slitine bakra i kositra zvane speculum koja su reflektirala 66% svjetla. Nažalost, nigdje ne mogu naći grafikon odaziva kroz spektar kao za moderna zrcala.

(https://www.photonics.com/images/Web/Articles/2009/3/8/thumbnail_25501.jpg)

Šegi, u vezi usporedbe s velikim otvorima: najviše će mi nedostajati boje.
Ali, tako je to, nema savršenog teleskopa.

Citat: Acheron  u 21.03.2020. u 14:18:02 sati
Herschell je koristio zrcala od slitine bakra i kositra zvane speculum ...

... poznate i kao "zvonarska bronca".
Na grafu su krivulje za odljevak i tanki film, polirana površina će bit negdje između te dvije krivulje.

Uf, nije bilo lako promatrati takvim primarnim zrcalima.

28.03.2020. 19-22 sata, kuća (zabrana kretanja van općine a ja bi morao ući u grad Pulu i proći još dvije općine da dođem do uobičajenih mjesta), dvorište prema šumi (jugu), vidljivost srednja, nešto vlage, nešto mjesečine, SW mak 180, improvizirano sjenilo, grijač, ioptron ieq30, okulari vixen 42mm i ethos 17mm.

Prvi puta u 12 godina promatranja nisam čuo ni jedan avion cijelu večer...

21. H IV 81 (81. par udaljenosti 15-30"), SHJ 73 (73 u katalogu Jamesa Southa i Johna Herschela), nu CMa, je par udaljenosti zvijezda oko 20 sekundi, na 159x veća se vidi kao crvena a manja kao blijedo žuta (H: svjetlo crvena i blijedo crvena), razlike u magnitudi oko 2m, svjetlija je oko 6m (zapravo: 17,3", 5,7-7,4 m);

22. Struve 982, H III 47, 38 (e) Gem: bliže su, veća svijetla, rzlika u magnitudi znatna, veća bijela, manja vuče na crveno (H: svjetlo-crvena i crvena) - 7,3", 4,7-7,8. Viđena je i kao bijela i svjetloplava i kao žuta i blijedo-plava;

23. Stf 1066, delta Gem, Wasat: tek na 159x zbog velike razlike u magnitudi vidi se velika vrlo sjajna bijela ili žuta i mnogo manja žuta (5,4", 3,5-8,2m), H: bijela, vuče na crveno i manja crvena. Viđena i kao žuta i crvenkasto ljubičasta;

24. Struve 1083 (ili Stf 1083, ili Ʃ 1083), SAO 79376 - sedam-osam sekundi, oko sedme magnitude, vrlo mala razlika u sjaju, sivo-plava i žuta (6,8", 7,3-8,1, žute), H: blijedo crvene. Ima zapisa (modernijih) da su zelenkasto-bijela i žuta;

25. STF 1094 - vrlo bliske, male, plave zvijezde, na 64x ne vidim razliku u sjaju, na 159x vrlo mala razlika (2,7", 7,5-8,5 m, plave ili svjetlo žute). Herschel nije upisao boju;

26. STF 1140 - na 159x uočljiva razlika u magnitudi, možda dvije mag, plave zvijezde, sedam-osam sekundi razmaka (6,4", 6,9-8,6 m, žute). H: crvena i plavičasta (bluish);

27. Ʃ 1196 - oko šest sekundi, svjetle, mutno bijelo-plave, na 159x sitna razlika u magnitudi (5,9", 5,6-6,2 m, žute). H: blijedo crvene obje. Herschel je najprije vidio dvije zvijezde, a kako je više puta prolazio zvijezde kaže da je pod povoljnim okolnostima ugledao i treću na sekundu udaljenosti. Kaže da su je kao dvojnu vidjeli i drugi prije njega (J.T. Mayer pa i prije njega). Noviji promatrač - sve tri bijele. Treću zvijezdu nisam vidio;

28. Stf 1224 - šest-sedam sekundi, sedma-osma magnituda, mala razlika, plave zvijezde (5,6", 6,9-7,5 m, bijelo-žute). H: samo da su različitog sjaja i blijedo crvene. Naglašava da su i drugi prije njega promatrali taj par. Sadašnja promatranja žućkasta i plavičasta;

29. Stf 1223 - samo malo sjevernije, ista magnituda za obje zvijezde, bijele (5,2", 6,2-6,2 m, bijele). H: crveno-bijele;

30. Stf 1268 - jako udaljene, pola minute, plavo-bijela jako svijetla i dosta manja bijela (31,3", 4,1-6,5 m, veća je promjenjiva pa je magnituda iz kataloga, prosječna, žuta i bijela). H: da su je promatrali i prije njega, Mayer i drugi, crveno-bijela i garnet (plavo zelena). Novi da je žuta i plava;

31. Struve 1283 - petnaest sekundi, male, možda dvije magnitude razlike, veća je žuta, manja crvena (16,4", 7,7-8,6 m, žute). H: obje crveno-bijele, manja je nešto tamnija;

32. Stf 1291 - jako mali razmak, možda sekundu-dvije, ne vidim razliku u sjaju, oko 6m (1,5", 6,1-6,4, žute). Iznenadio sam se da sam to mogao razlučiti ovako iz dvorišta, možda jer su dosta visoko. H: obje blijedo crvene, "prekrasan blizak objekt" (A beautiful minute object). Noviji promatrač: tamno plave;

33. Stf 1289 - tri četiri sekunde, vrlo mala razlika u sjaju, sitne zvijezde (3,7", 8,2-8,9, žuta i bijela). H: obje bijele;

34. Stf 1295 - oko šeste magnitude, četiri-pet sekundi razmaka, bijele zvijezde (4,1", 6,7-6,9, bijele). H: obje bijele. I novi tako vide;

35. Stf 1311 - ne vidim razlike u magnitudi, možda osam sekundi razlike, oko osme magnitude (7,6", 6,9-7,1, bijele). H: crveno-bijele;

36. Ʃ 1334 - sjajne zvijezde, razlika u magnitudi veća, dvije-tri sekunde razmaka, bijele zvijezde (2,6", 3,9-6,1, bijele). H: veća je bijela, manja vuće na crveno (inclining to red), "a very fine object" (vrlo lijep objekt),

Čini mu se da jedna od opisanih zvijezda ima vlastito kretanje! W. Herschel je shvatio da su neke dvostruke zvijezde gravitacijski vezane (koristio je tehniku promatranja s razmacima od šest mjeseci) iako se tada, 1780., smatralo da su samo prividno jedna blizu druge ali da su različitih udaljenosti. Oko šezdeset godina kasnije je koncept binarnih zvijezda prihvaćen.

Jučer je bio dobar seeing, zato mi je fora kako si razlučio STF 1291. Jesi ih baš vidio odvojene, tj. crninu među njima ili su im difrakcijski diskovi doticali/preklapali?

Ova zvijezda bi mogla biti dobra za provjeru seeing u proljeće, ljeti znam baciti pogled na Pi Aql za tu svrhu (1.5" razmaka).

Potpuno odvojene!

Fensi!

Da, rekao sam da je vidljivost "srednja", vidjele su se samo osnovne zvijezde, ali - bilo je mirno, vlaga se smanjivala i ispala je odlična večer.

Sinoćnji pokušaj da ulovim kometu nije uspio.
Na jednoj strani vage bila je moja želja, a na drugoj: puno mjesečine, ulična lampa koja je nakon što je nevrijeme polomilo granu lovora baš lijepo prosvjetlila, zatim grad na sjeveru a ni višednevna bura nije pomogla. Strašno.
Venera se iz četvrti polako pretvara u srp. I ja sam imao dojam da vidim pepeljastu svjetlost, no nakon nekog vremena to je nestalo.

11.04.2020.
Zahvaljujući popuštanju ograničenja kretanja ostala su mi tri od četiri mjesta za promatranje. Interesantno, promatralište od Vodnjana prema Rovinju (Bale) je nekih 100 metara u nadležnosti rovinjske policije. Sto metara!? Tako da smo otišli (Jadranka i ja) na sjever, do iza Marčane.
Otišli smo sat ranije pa dok je Jadranka brala šparuge ja sam izvlačio opremu, gledao da li će (kako piše u uputstvima, koje sam nanovo čitao) zaista proraditi GPS ako vrtim montažu po osima. Na moju radost - proradio je. Nije da mi je bilo teško upisati podatke ručno, ali ovako je veselije.
Moram se još priviknuti na drugačiji raspored u odnosu na dobsona (dobsona? ima onih koji tvrde da je "dobson" isključivo Njutnov teleskop izrađen sa što manje sredstava, po mogućnosti u samoizradi) - kod dobsona (ja ću ga i dalje tako zvati) sve spremim u sumrak i odmah mogu početi. Ovdje trebam čekati zvijezde. Ali dobro, naviknut ću se.

37. Stf 616, omega Aurige: veća zvijezda je bijela, mnogo manja crvena, udaljenost oko 4-5" (4,9", 5-8,2m, boje odgovaraju Herschelovom kratkom opisu. Novijem promatraču su vukle na bijelo-žutu i narančastu.

38. H II 1, Alfa gem, Castor: pet sekundi, vrlo sjajne bijele zvijezde, jasno razlučive već na 64x a još bolje na 159x. Dalje nisam išao. (5,2", 1,6-3m). Herschel kaže da su je kao dvostruku zvijezdu promatrali i drugi prije njega.
Zaprepašćujuće je koja povećanja H. navodi da je koristio u razlučivanju ovih zvijezda: od običnih 146x, 222x, 227x, do jakih 460x, 754x, vrlo jakih 932x, 1536x i šokantnih 3168x.
Kad je Herschel otkrio kometu koja se vrlo neobično ponašala da sigurno ne može biti kometa - tj. otkrio je Uran, suvremenici mu nisu vjerovali opisima pa je tako član astronomskog društva prošao kao znatiželjnik i sam se uvjerio da teleskopom može ići do 1000x dok su drugi i najbolji teleskopi tog doba stizali do 250x.

Komet Atlas C/2019 Y4

Od velikih najava o golim okom vidljivoj kometi ostala je samo slabo primjetna mutnjikava široka fleka. Skrenutim pogledom nazire se rep prema sjeveru.

Komet Atlas C/2019 Y1

U Kasiopeji, nekako u sredini linije game i bete i malo prema alfi: vidi se i bolje nego Y4. Dosta je razasut oblak ali jasno je da se radi o kometu.

Kasnije tokom večeri sam se polakomio i vidio komet odmah kraj alfe Kasiopeje - pa sam shvatio da je zvijezda već nisko i da je gledam kroz oblake te da je i beta kometasta...

Odmah na početku pogledali smo Veneru kasnije i trapez u M42; zatim M37 i M35, prekrasnu galaksiju M51, sa spiralnim tracima.
Pogledali smo i NGC 4565 - stvarno je kao igla.
M3 je bio bogat zvijezdama, na 159x.
Nakon četiri sata na svježem zraku zaputili smo se kući. U 20 kilometara puta vidjeli smo jedan (1) automobil.

 :-) *tu*,mi s balkona ti zavidimo.Ni brdo ne vidim.*he*

Ne brini, proći će to. Spremi si listu promatranja

Žac je jednom davno pisao o okularima kojima bi se mogla postići takva povećanja (samostan Blaca čini mi se) ali tko je prije 240 godina radio takve okulare?

Herschel je izradio reflektor sa broncanim zrcalom promjera 1200mm i fokusa nekih mislim 15 metara. Ne bih se cudio da je lupao tolika povecanja ako je zrcalo kvalitetno izradio. Recimo takav teleskop zarisne duljine 15000mm podijeljeno sa 6mm okularom ti daje 2500x!

S velikim teleskopima, naročito onim 18,7" promjera i 6,1 metara fokusa, gledao je kasnije - tražio maglice (nezvjezdane objekte).
Dvojne je tražio teleskopom od 160 mm i 2100 mm fokusa - zato se čudim.

15.04.2020. 21.

Dok ste vi gledali i slušali prijenos sa Sljemena ja sam se smrzavao na burici dva kilometra sjevernije od Marčane.
Vidljivost nije bila naročita, a smetale su i krpice visokih gotovo prozirnih oblaka koje su povremeno prolazile. Što znači da dok sam gledao u nekom smijeru nisam znao iz kojeg razloga nešto ne vidim. A smetala je i stara navika da kupim objekte "s dna" prije nego im prođe sezona.

39. Stf 748, theta Oriona, Trapez: W. Herschel je promatrao i zvijezde u M42, točnije 4 zvijezde trapeza (iako je svojim teleskopom tada mogao razlučiti još dvije). Opisao je svaku pojedinačno.
Interesantno je da je trapez promatrao gotovo tri godine prije nego li je počeo sistematski tražiti dvojne zvijezde.
Naveo je da ih su astronomi i prije njega promatrali. Nema smisla da sam opisujem viđeno jer sam to učinio već mnogo puta;

40. Stf 716, 118 Bika: na 64x se jasno vidi da su dvojne zvijezde, na 159x vide se bijele zvijezde, razlike u magnitudi jedna, jedna i pol, oko pet sekundi razmaknute (4,7", 5,8-6,7 ali su varijabilne pa ti podaci sigurno odstupaju). H ih je promatrao noć pred Božić 1782. prijateljevim refraktorom i opisao kao bijelu i bijelo-crvenu jedva razdvojene a lijep par;

41. Stf 742: na 64x se jedva vidi da je dvojna, na 159x mali razmak, slabo vidljive (4,1", 7,1-7,5). To ću morati ponovno pogledati jer mi sinoć nisu bile very pretty;

42. Stf 753: velika razlika u magnitudi, bar tri m, deset sekundi razmaka, crvene (12,2", 5,5-8,4);

43. Stf 796, stupanj južnije od skupa M37: sitne zvijezde, oko 4 sekunde približno istog sjaja (3,7", 7,2-8,2;

44. Stf 845, 41 Aurige, bijele zvijezde, približno istog sjaja, udaljene nešto manje od 10 sekundi (8,2", 6,2-6,9). H. ih je vidio kao nejednakog sjaja, veću kao bijelu a manju kao blijedu (sivu) koja vuće na crveno. Noviji promatrač kao bijelu i lila;

45. Stf 1065, 20 Lyn: Veliki razmak, možda 15 sekundi bijele sitnije zvijezde jednakog sjaja (14,9", 7,5-7,6m);

46. Stf 1062, 19 Lyn: bijele zvijezde oko šeste magnitude, jednakog sjaja, oko 15 sekundi (14,8", 5,8-6,7).

Hladnoća postaje sve jača i smeta i meni i mojoj procjeni. Ruke su mi smrznute i ne da mi se više mijenjati okulare pa treba prekinuti.

Citat: ediglavas  u 13.04.2020. u 01:18:12 sati
S velikim teleskopima, naročito onim 18,7" promjera i 6,1 metara fokusa, gledao je kasnije - tražio maglice (nezvjezdane objekte).
Dvojne je tražio teleskopom od 160 mm i 2100 mm fokusa - zato se čudim.

Točnije, prva gledanja obavljao je tim 160/2100 mm teleskopom, ali je neke zvijezde (parove) višekratno promatrao, kroz vrijeme, istim i većim teleskopom (18,7" - 6,1 m fokusa) a Trapez je gledao i najvećim 48"  (122 cm), s 12,2 m fokusa (teleskopom kojim je povećao svoju slavu ali teleskopom kojim nikada nije bio do kraja zadovoljan: atmosfera je rijetko dozvoljavala takav otvor, bio je težak za pripremu, težak za upravljanje, optički ne baš savršen; sve što je vidio tim teleskopom mogao je vidjeti i sa 18,7" - izvor: James Mullaney i Henry King).

Što se tiče okulara, oni su bili krajnje jednostavni a pronađen je (kad govorimo o povećanjima) jedan njegov originalni okular od oko 0,3 mm (točnije 0,0111", izvor: James Mullaney).

No, najveći broj promatranja ipak je obavljao na povećanju od 227x.

22.04.2020.

Bura puše već treći dan, istina danas manje, a prognoze kažu da će do večeras i pasti na podnošljivu razinu.
Naravno da to ne bi bila preporuka za promatranje ali od silnih #ostani doma# mi je već slabo pa sam krenuo, unatoč "ipak nemojte putovati bez opravdanog razloga".
Ovaj puta sam odabrao udaljeniju poziciju, 35 km na sjever.
Glavni put je djelomično zatvoren a kako mi se nije dalo ići obilaznim cestama, krenuo sam kroz središnju Istru, selima, što je zanimljivo ali i troši vrijeme. Nagledao sam se "izvornih" istarskih kuća s travnjacima i bazenima (ali bez krava i kokošaka) koje manje-više uspješno glume Toscanu (Toscana nakon koje turistu ostane par tisuća eura u novčaniku).
Na poziciju sam stigao s pola sata zakašnjenja u odnosu na planirano vrijeme. Postavljanje, poravnanje na tri zvijezde i u 21:40 početak.
Odmah je bilo jasno da to neće biti jedna od onih 5-6 vedrih noći godišnje (za pamćenje).

47. H II 53, Stf 625, blizu 11 i 12 Cam: male jedva vidljive zvijezde, jasno razlučive, različite magnitude, na 159x narančasto-crvena veća a manja blijeda, oko 4-5 sekundi (4,2", 8,3-10,4m);

48. H II 92, Stf 638, Cam: za magnitudu svjetlije od prijašnje, opet oko dvije magnitude razlike u sjaju, oko 5 sekundi razmaknute (5", 7,5-9m). Herschel je ostavio opisnu naznaku po kojoj se zaključilo da se radi o ovom paru.

Sve njegove oznake položaja su opisne, prema prijašnjim kartama - u dijelu životinje (čovjeka ili predmeta) koja opisuje zviježđe, ali ovdje je: "četverostruka udaljenost između 10 i 12 Camelopardalis, sjeverno od 10 u pravcu..." Dobro, ovdje se to može naći jer taj par točnije označio John Dreyer a potvrdio uz komentar Bruce MacEvoy, ali negdje je (meni bilo) nemoguće ustanoviti o kojim se zvijezdama radi: ili na opisanom mjestu nema ničega ili se radi o paru različite magnitude, razmaka i opisa pa sam takvih nekoliko parova izostavio. 

49. H IV 28, Stf 924, blizu game Blizanaca: prekrasne svijetle zvijezde, istog sjaja, velike međusobne udaljenosti, oko 20 sekundi, žuta i bijela (20,7", 6,3-6,9m). H: malo različitog sjaja, obje crvene;

50. Stf 958, blizu 13 Lyn: već na manjem povećanju vide se jasno razdvojene jake bijele zvijezde, na 159x rekao bih oko 5  sekundi razmaka, iste magnitude (4,5", 6,3-6,3, žuto-bijele). H: obje blijedo crvene. Noviji promatrač kaže da je svjetlo žuti par;

51. Dvojna unutar NGC 2281 - tu je manje-više sve dvostruko ali ipak je u centru sitni par, malo nejednakog bijelog sjaja, oko 10 sekundi (8,4", 9-10,4m). H: trojne, crvene;

52. Stf 1009, blizu 19 Lyn: bijele zvijezde, razmaka oko 5 sekundi, iste magnitude (4,3", 6,8-7m). H: za vrlo vedrih noći može se vidjeti golim okom (valjda je mislio kumulativno, kao jednu zvijezdu, noviji promatrač da bi to onda bila magnituda 6,3);

53. Stf 1122: bijele zvijezde, oko 15 sekundi, iste magnitude, oko osam (14,4", 7,7-7,8). H: mala razlika u sjaju. Kako je jedna varijabilna vjerojatno je u vrijeme promatranja bila u minimumu pa se vidjela razlika;

54. Stf 1346, 21 UMa: oko 6-7 sekundi razmaka, sitniji bijeli par, možda magnituda razlike (5,8", 7,7-8,6m). H: različitog sjaja, crveno-bijele. Noviji promatrač ih je vidio kao žućkasto-plavičaste;

55. Stf 1424, gama Lava: sjajem i udaljenošću podsjeća na Castor, sjajne bijele zvijezde, oko 5 sekundi razmaka, možda dvije magnitude razlike u sjaju (4,7", 2,3-3,6m). H: In collo lucida, sjaji u vratu (Lava), prekrasna dvojna zvijezda, prilično različitog sjaja, bijele.

Herschel ovdje opet u opisu ide od 227x do čak 6652x, ali kaže da su mu već na 2176 treperile, a da ih je na 4294x teško zadržavao u vidnom polju.

Herschel je vjerovao da će mu sa što većim povećanjem zvijezde postajati točkastije a dešavalo se obrnuto. Kako ih je na tim nezamislivo velikim povećanjima teško zadržavao u vidnom polju i pratio, tu zamisao nije uspio potvrditi niti opovrgnuti.

56. Stf 1487: bijele zvijezde, mala razlika u magnitudi, oko 5 sekundi razmaka (6,6", 4,5-6,3m). H: Duarum supra dorsum sequens - following of two above the back, iznad dvije zvijezde na leđima (Lava) ili 54 Lava, Briljantno bijela i pepeljasto ili sivkasto bijela. Kaže da su je gledali i drugi ranije. Noviji promatrač: žućkasta i bijela.

Bura pojačava i u 23:25 prekidam.

Dok sam se vraćao, sada glavnom cestom, farovi automobila su izgledali kao dvojne zvijezde, više ili manje razmaknute, uglavnom istog sjaja.

26.04.2020. 22 sata

Prognoze su govorile da će biti vedro. I bilo je vedro. Druga stvar je bila prognoza za vlagu: od četiri uobičajene pozicije (onu jednu prema Premanturi, Monte Kope, više i ne koristim) tu kod kuće je davalo 85%, znači neupotrebljivo pa je nekako najviše nade davala najudaljenija i najviša - 68%. Uz štitnik i grijanje bi trebalo izdržati.

Krenuo sam kasnije, a usto me poravnavanje mučilo (ili sam mučio ja njega) pa sam više puta kretao ispočetka.

57. H I 84, Struwe 941, blizu 50 Aurige: zvijezde su jako blizu, stvarno jako blizu, dvije sekunde možda, plave, mala razlika u magnitudi (2", 7-8,2m); H: samo da su dosta različite magnitude, crvena i prigušeno crvena; karte pokazuju da su plave pa ne znam kako su Herschelu ispale crvene. U blizini, pet i pol minuta, postoje sjajnija crvena i mnogo manja narančasto-crvena pa kako H nije naveo udaljenost moguće je da je on mislio na te zvijezde a priređivači sadašnjih kataloga na Stf 941; 

58. H N 68 (novi katalog), Stf 1520, blizu game Velikog medvjeda: razmaknute deset, dvanaest sekundi, oko magnitudu ili dvije razlike u sjaju, bijele (12,4", 6,5-7,8m). H: samo da su dvojne i dosta nejednakog sjaja. Noviji promatrač ih je vidio kao žućkastu i svjetlo plavu;

59. Stf 1523: ovdje sam kod dodavanja broja iz SAO kataloga upisao pogrešno pa na tom mjestu nije bilo dvostruke zvijezde. Morao sam pogledati u Sky safary - umjesto 62484 upisao sam 62454 (numerička tipkovnica). E dobro: jako svijetle zvijezda, na 64x se vidi da bi mogle biti dvije ali ih ne razlučujem, na 159x se jasno razlučuju, bijele, oko dvije sekunde razmaknute, zanimljiva slika (2,2", 3,8-4,8m, žute). H: malo različitog sjaja, obje bijele i vrlo sjajne. Noviji promatrač ih je vidio kao žuti par;

60. H N 22, Stf 1627, blizu ete Djevice: lijepe plave zvijezde, možda šest, sedam magnitude, razmaknute oko 20 sekundi (20", m 6,5-6,9). H: dvojna, 3. klase, jednake. Noviji opažač: svjetlo žuti par;

61. Stf 1633: lijepi bijeli par, razmaknut ispod deset sekundi (8,9", m 7 i 7,1, žuto-bijele). H: dvojna, 3. klase, jednake. Dok ovdje jesu 3. klase (5-15") prijašnje nisu, bio je razmak za klasu 4. Noviji promatrač ih je vidio kao žućkaste.

62. H IV 105, SHJ 145 (South, John i Herschel), delta Crv, Algorab: ogromna razlika u magnitudi, jako razmaknute, svijetlija je bijela, mala je crvena (24,6", m 3 i 8,5). H: dvojna, ekstremno nejednake. Noviji promatrač je vidio bijelu i crvenkasto-ljubičastu!

63. Stf 1657, H IV 27, 24 Com: bijele, razmaknute oko dvadesetak sekundi, možda jedna magnituda razlike, dosta svijetle zvijezde, šeste-sedme magnitude (20", m 5,1-6,5 ali su varijabilne pa može biti i drugačije, do m 7 kažu). H dvojna, značajna razlika u sjaju, bjeličasta i plavkasta. Noviji promatrač: žućkasto-narančasta i plava;

64. Stf 1669: oko pet sekundi, svijetle zvijezde. Zbog vlage i male visine nad horizontom zvijezde su duginih boja *šok* (5,3", obje 5,9 m). H samo kaže da mu je to 584. pretraživanje (27.03.1786.) i da su zvijezde jednakog sjaja;

65. Stf 1670, Porrima, gama Vir: prekrasne svijetle bijele zvijezde, na 64x ih nisam uspio razdvojiti, na 159x jasno razdvojene, dvije-tri sekunde razmaka (3", obje m 3,5). H: da su je gledali i prije njega, jednakog sjaja, obje bijele. Noviji: svijetlo žućkaste. Inače, zvijezda je binarna.

66. H IV 17, Stf 1692, Cor Caroli, Karlovo srce: jedna od najljepših slika na nebu.

67. Stf 1864, pi Boo: već na malom povećanju vidi se da su dvojne zvijezde, svijetle su, plave su, razmaknute oko pet sekundi (5,5", m 4,9-5,8, bijel-plave). H: da su je promatrali i prije njega.

Jedan je sat noću. Vlaga je ogromna. Mokra je stolica, mokri su mi papiri, jakna... Do sada sam slušao pjev ptica ali sad se s livade čuju i žabe. Treba ići kući.

Koliko ima tih zvijezda?

Ma ima ih oko 700, neki kažu oko 800 (neke se ponavljaju, nekih nema, neke su nejasno opisane). Dosta ih je s velikim razmakom (prevelikim za neki izazov, bar meni) pa sam odabrao nekih 450 ali usput, kako tražim, vidim da ću još brisati (nejasne oznake ili naznake pozicije).
Trebat će bolje vidljivosti i mirne atmosfere za mnoge od tih.
Ovo je sad ubrzani dio, dosta parova od prve ne vidim i preskačem ih. Sigurno će trebati i tri godine za sve ili za većinu.

Kad je odlučio popisati sve dvojne zvijezde pregledavao je sve zvijezde, morao je svaku pogledati, jer nije mogao znati koja bi bila dvostruka. Pregledavao je po 400 zvijezda na noć!!
Valjda zato ima toliko pogrešaka.

Ide se gledati Veneru, malo Venere, koliko je još ima. *ritmika*

Prema očekivanju bilo je zaista malo Venere. Ali je bila lijepa. Moje dvije gošće su uživale u slici. A maksutov 180 stvarno zna izrezati bridove, gotovo da se porežeš koliko su bili oštri vrhovi luka. Malo smo popričali o tome kako se dobije tako tanak luk i koje su to udaljenosti.
Bilo je interesantno da je okular od 17 mm (159x) približio Veneru tako da smo dobili sliku kao da gledamo Mjesec golim okom (57,5 milijuna km naprama 361,1 tisuća km).
Gledali smo i Castora: brzo su i na manjem povećanju od 64x, nakon što sam pitao da zvijezdu pažljivije pogledaju, vidjele da je to dvojna zvijezda. Na 159x se to naravno vidjelo jako dobro.
Večerašnji Mjesec nije baš bio za gledanje, a kako se u obližnjem grmlju nešto počelo micati, cure su, nakon kraćeg pogađanja što bi to moglo biti brzo (nakon 2-3 sekunde) prihvatile ideju da se krene za Pulu.

Jako lijepa izvješća s promatranja, zanimljivo ih je čitati  *tu*
S onim opisom oštrine si me zaintrigirao. Možeš li napraviti jednu fotku Venere kroz Mak180? To bih jako volio vidjeti.  *da*

Hvala ti.
Na žalost ja nemam kameru i nikada nisam (astro) fotografirao. Morao bih pitati nekoga da to učini. Ili, još bolje, kad dođeš u Pulu ovog ljeta, javi se pa ćemo to izvesti tvojom kamerom. I tvojim znanjem i majstorstvom.

Večeras sam imao četiri nova promatrača.
Venera. Još bliža i još tanja.
Kako je trebalo prenositi aparaturu dalje od auta a to baš i ne volim, teško je, uzeo sam maksutova 150 i sw eq3. I dalje je to bilo lijepo i oštro, ali, preksinoć je bilo bolje. No, moji gosti to nisu znali i bilo im je odlično. Bilo je puno pitanja - a donijeli su i kolače. A za to sam im rekao i koliki je tlak na Veneri.
Najteže je bilo na početku: nikako da shvatim zašto ne mogu naciljati Veneru. A šta je bilo? Tražilo sam namjestio na jedan vrh Uljanikove dizalice a teleskop na susjedni. Za nevjerovati.
Bilo je stalno putujućih oblaka pa se nije dalo gledati ništa drugo ali, po prognozi je moglo biti i gore. Ipak, svi su vidjeli Venerin srp na 43x, 90x i na 120x. Moglo je i više, ali bi Venera brže bježala.
Još sam im malo testirao strpljenje Castorom ali se nisu dali: svi su shvatili da su to ustvari dvije zvijezde, čak i da su različite veličine.

Citat: ediglavas  u 10.05.2020. u 00:44:01 sati
Ili, još bolje, kad dođeš u Pulu ovog ljeta, javi se pa ćemo to izvesti tvojom kamerom. I tvojim znanjem i majstorstvom.

Odlična ideja, Edi!  *tu*
Hvala na pozivu, nadam se da ćemo se vidjeti te udružiti snage i opremu. Možeš mi u PM ostaviti svoj broj da se dogovorimo na vrijeme.   :-)

Da mi Jadranka nije po drugi put večeras rekla da sutra odnose reciklažni papir (plava kanta), ne bih bio ugledao Veneru.
Jest da je bila ulica, lampa, sve bliži susjedin krov s donje strane a oblaci s gornje - sve je to bilo ali, eq3 brzo van, sw 150 pa kutija s dijagonalom i okularom od 42 mm i - predivno!! Samo 7,4% Venere, tanak srp, to je kao dva i po dana mlad Mjesec, ljepota.
Kako je krov bio sve bliži, pogledao sam udesno, provjerio, dobit će se još deset minuta između kuća i - teleskop pod ruku, odšarafio glavu montaže, Jadranka je prenijela tronožac pa smo to opet složili. Čak sam se ovog puta sjetio i protuutega. Sad se sve to malo i optički stabiliziralo (zapravo je ovih dana temperatura u kući ista onoj vani) pa sam odlučio povećati na 106x, malo se srp stanjio, razvukao ali je kvaliteta pala pa smo se vratili na 43x i otpratili Veneru.

Večeras je Venera bila još bliža, nekih 600 tisuća kilometara bliža i bila je još tanji srp, svega 6,6% - nije da smo to baš mogli uočiti, ovako preko susjedove živice, mala je to razlika.
Samo malo niže bio je Merkur. Njega smo zapravo prvog pogledali, jer je padao pa je bilo svega deset minuta za promatranje.
Manji je (naravno) ali je i iza Sunca (malo bočno ipak) pa je velik svega 6 lučnih sekundi; Venera gotovo 9 puta više. Drugim riječima, tamo je, vidi se, ali ovako nisko ne više od toga.

Večeras se Venera stvarno dobro vidjela.
Bura je prestala, Venera i Merkur su se približili Zemlji a mi smo dobili dobru poziciju na katu ispred vratiju moje mame.
Naravno da je ona tvrdila da se vidi Mjesec ali nekako smo je uvjerili da gleda onu zvijezdu tamo ravno ali da to nije zvijezda nego Venera.
Zbog tog sve manjeg srpa a potom u jutarnjim satima tankog pa sve većeg jedan je gospodin pred nekih četristo i nešto godina zaključio da se Venera okreće oko Sunca. Ali tada je već bio u kazni zbog mnogo manjeg prijestupa...
Merkur je bio toliko blizu da je gotovo stao u isto vidno polje s Venerom. Bio je jasno u fazi, nešto više od pola ga se vidjelo sa 106x.

Baš sam večeras bio u šetnji i guštao u zalazu s Venerom i Merkorum na nebu :)

Visinske naoblake ima 3/4.
Ali, oblaci lagano putuju i ostavljaju tanke plave čiste slojeve. Teleskop i nešto strpljenja moglo bi dati rezultat.

Evo, Venera se vidi! Kaže Skysafari 4,3% diska.

Gotovo je, pali su u oblake (a ovi se više neće razmaknuti).
Ipak, vidjeli smo i Merkur. Razlika u veličini (prividnoj) je velika, gledano kroz finder Venera je baš uvjerljivo svjetlija.
Ne mogu reći da je ova Venera tanja od one od prije dva dana.
Valjda će je još biti idućih dana.

Pozdrav! I ja sam uživao u Merkuru i Veneri! I to isto u Puli (Vidikovac).

Vidiš ti to. Kako je svijet mali.
Kad ti bude do astronomskoamaterskog druženja/razgovora pošalji mi broj mobitela na PM

Ovi oblaci uopće ne djeluju prijateljski, ali, možda se malo predomisle.

Ajme kakav Mjesec, tanak da jedva stanu krateri na njega.

I Venera nevjerojatno tanka i sjajna, sjajnija od Mjeseca. Pauza za prolaz velikog oblaka

Dočekali smo bili i Merkur ali uz stalne prolaske oblaka baš i nismo mogli povećati (na 159x mak 180), otišao bi u dugine boje.
Mjesec je zato bio fascinantan - uz stalne promjene svjetla (tanji ili manje tanji oblaci): u bojama od sivkaste skoro bijele do, kasnije, kad se smračilo, žute i kad bi naišao oblak, tamno plave.

Venera smanjuje kut ali se i svakodnevno približava: sa svojih svega 2,3% odraza svjetla još je uvijek ispod -4 magnitude.

Jako brzo juri prema horizontu.
Kako je luk manji to više bliješti s manje površine i teže ju je za gledati, bar se meni tako čini.
Idem tražiti Merkur.

Merkur je vidljiv ali opet u bojama!
Mjesec je već u tražilu 8x50 prekrasan. Već se tako vidi pepeljasto svjetlo! S povećanjem od 109x (mak 150, bila je kiša pa nisam vukao težu varijantu) baš je zanimljivo.

180x: sad se već može uživati u kraterima, što i činimo.

Odličan ti je ovaj prijenos uživo  :-)
Večeras meni daje odličan seeing, šansa!

Svakako ću izaći.

Vidim more, vidim Učku, Pulu, Cres, radar sa Monte Kope, na 64 sam metara n/m i ako to ne bude dobra večer...

Venera je bila zaista tanka... Ali na to sam se već navikao. Čudan je čovjek.
Trebat ću se probuditi rano jednog jutra (a to ne volim) i provjeriti okreće li se Venera doista oko Sunca... Vjerujem da da, ali ću pogledati.
Merkuru sam konačno uspio uloviti fazu, na povećanju od 96x (28 mm).

Dosta sam vremena proveo gledajući Mjesec.
A onda mi je otišla baterija...
A volim o sebi misliti kao o organiziranom čovjeku...

Vidim Veneru!!
Beskrajno tanak srp, ko vlas kose, ispod 1%.

Još je dan pa se Merkur ne pokazuje, pritom nailazi ogroman oblak pa ga možda ni neću vidjeti. Go to ne radi jer se po danu nisam mogao poravnati nego radim ručno.
A ništa, čekati.

Evo i Merkura!
Jasno vidljiva prva četvrt, povećanjem od 96x.

Oblaci. Idem kući. Vidio sam ono što se kreće i mijenja - drugo će počekati.

01.06.2020. 20:30

Na brdu sam s pogledom na more, astro-solar folija je na tražilu, poklopac na teleskopu i - čekam. Sunce u rubu tražila, čekam da utone i da otvorim teleskop. Piše da bi magnituda Venere trebala biti -3,8 a od toga bih valjda vidio bar neki trag. No, oblak se navukao uz horizont baš na tom dijelu... Ništa od svega.

Čekam Merkur. On je ipak magnitude 0,3 i ne vidi se odmah. U autu čitam, trošim vrijeme pa pretražujem finderom no uočim ga golim okom: ima ga pola ali ne uočavam tu razliku do 43% koliko je zapravo vidljiv. Možda za deset dana kad bude prividno veći, a vidljiv dio manji.

Kad sam već vani, pogledati ću neke dvojne zvijezde, valjda će to mjesečina dopustiti.
Opet čekam da se pokažu zvijezde, da se poravnam. Kompasom usmjeravam na sjever, ne prihvaća mi poravnanje na dvije pa idem na tri zvijezde. Ok. Isprobavam na gami Lava, u centru je (još je i dvostruka).
Sve ću gledati na povećanju od 96x jer sam mislio pogledati Veneru i otići kući pa sam uzeo samo okular od 28 mm (!?):

68. H II 74 ili Stf 1474: sitne zvijezde, bijele ili malo žute, ne vidim razliku u magnitudi, oko sedam, razmaknute 6-7 sekundi (6,7", m 7,8 i 7, prosjek jer je jedna varijabilna). Herschel kaže da su tri, doista sad vidim da je na minutu udaljenosti i treća zvijezda, ali to mi je bilo predaleko da ih tako doživim pa sam ih vidio kao dvojne;

69. H IV 13, Stf 1540: jako razmaknute, možda 30 sekundi, vidi se mala razlika u magnitudi, jedna šest, druga sedam ili tako nekako, žute ili crvenkaste - za sve što govorim o boji treba uzeti u obzir da je jaka mjesečina i nebo je isprano pa to zbunjuje (28,6", m 6,5-7,5). Par je binarni. Zvijezde su žute. H. kaže da obje vuku na crveno (inclining to r.);

70. H III 86, Stf 1543: jako velika razlika u magnitudi, ogroman kontrast, oko m 5 a tamnija manje od 10, blizu su, oko 5 sekundi - toliko me zaprepastio kontrast svjetline da nisam zabiljžio boju (5,4", m 5,4-10,7). H. kaže da je manja zvijezda samo crvena točka neodredive magnitude. Noviji promatrač: plavo-bijela i plava;

71. H III 51, 88 Lava, Stf 1547: velika razlika u magnitudi, deset-dvanaest sekundi razmaknute, bijela i crvenkasta (15,3", m 6,3-9,1). Binarne su. H crveno-bijela i blijeda, noviji promatrač: žuta i bijela;

72. H I 27, 90 Lava, Stf 1552: ovo je stvarno blizu, oko 3 sekunde, bijele, mala razlika u sjaju (3,5", m 5,9-7,3). H. bliski par: bijela i crveno bijela, tretira kao trojne jer je na minutu i tri sekunde treća zvijezda 9,8 magnitude a što ja nisam gledao; noviji: bijeli par;

73. H II 47, Stf 1596: oko četiri sekunde razmaka, oko dvije magnitude razlike u sjaju, peta i sedma otprilike, bijele zvijezde (3,7", m 5,9-7,5). noviji: svjetložuti i tamnožuti par;

74. Stf 1632: mala zvijezda je stvarno mala, oko desete magnitude, oko tri m. razlike u sjaju, deset sekundi razmaka (10,1", m 6,7-10);

75. Stf 1677: oko 15 sekundi, magnitude jedan razlike, bijele (15,9", m 7,3-8,1);

76. Stf 1685: vidim razliku u magnitudi, vrlo malu, razmak 15-16 sekundi (16", m 7,3-7,8;

77. Stf 1690: sitne zvijezde, razlika u magnitudi dvije m, oko 5-6 sekundi razmaka, bijela i rekao bih crvenkasta (5,8", m 7,2-9).
H. je promatrao na 227x i činilo mu se da vidi još jednu zvijezdu pa ju je većim teleskopom i vidio i rekao da je plava (10 stopa tj. oko 3 metra fokusa, oko 20 cm promjera ogledala; rekao bih da je taj, jer se navodi samo "10 foot", taj je poznat kao small 10 foot, a postojao je i veći (big 10 foot) od isto 10 stopa s promjerom zrcala od 24 inča (61 cm), no H. ga je koristio kao "sakupljača svjetla" a ne za veća povećanja kao što je trebalo ovdje);

78. Stf 1704: malu zvijezdu jedva vidim, veća je bijela oko šeste magnitude, oko 20 sekundi razmaka (20,6", m 5,8-10,3);

79. Stf 1724: velika razlika u magnitudi, sigurno 5 magnituda, oko 7 sekundi razmaka, veća zvijezda je dosta svijetla, bijela, manjoj ne znam odrediti boju, možda crvena (6,8", m 4,4-9,4); noviji promatrač: bijela i svjetlo žuta;

80. H II 45, 54 Djevice, SHJ 161: oko 5-6 sekundi razmaka, iste magnitude, jako lijepa slika (5,4", m 6,8-7,2);

81. H II 46, HD 115404, BU 800: oko 3 mag razlike, 6-7 sekundi (7,8", m 6,6-9,5);

82. Stf 1737: opet je manja zvijezda jako mala, desete-jedanaeste magnitude, veća je bijela, oko 15 sekundi razmaka (15,3", m 7,8-10,3);

83. Stf 1777: ne mogu biti siguran da vidim dvije zvijezde, a nemam jači okular (2,6");

84. Stf 1813: sitne zvijezde iste magnitude, oko 5 sekundi (4,8", m 8,5-8,5);

85. Stf 1824: oko pet sekundi razmaka, veća zvijezda je 7-8. magnitude, manja desete ili još tamnija (5,5", m 7,8-10,1);

86. Stf 2016: šest-sedam sekundi razmaka, male zvijezde (7,6", m 8,5-9,6);

87. Stf 2021: iste magnitude, oko sedme m, bijele, jako blizu, ispod 5 sekundi (4,0", m 7,4-7,5).

Prekidam. Iako sam birao zvijezde otprilike na istoj visini da bude što manje gimnasticiranja, ipak je spoj gledanja od zalaska sunca do skoro ponoći prezahtjevan.

Pa to je prekrasno!!!

 *ritmika*

Stvarno ne znam mogu li reći išta bolje.

Jadranka je predložila poziciju s koje bi imali čist pogled prema sjeveru pa smo tokom dana krenuli pogledati. Stvarno, premanturskom cestom stotinjak metara prije skretanja za Vinkuran, lijevo vodi cesta lagano uzbrdo (u daljini se spaja sa zaobilaznicom i cestom za Medulin) pa smo našli sporedan put udesno i ubrzo čistinu.
Noću sam odspavao nekih sat i pol pa smo krenuli. Čim smo ušli u mrak, oko 3 i 25, Jadranka je kometu vidjela već iz auta. Stao sam i doista: vidjela se. Krasnog repa. Najljepša kometa koju sam vidio do sada (kasno sam krenuo, istina).
Od alata uzeli smo maksutova 102/1300 i, za svaki slučaj i 150/1800.
Montaže az4 i eq3.
Slika je kroz 102/1300 bila nekako elegantnija. Svijetla žuta točkica i rep. Kroz veći teleskop širi i gušći rep. Prividni kut je kod 102 mm uz 32 mm sp bio stupanj i 25 a u 150 mm uz 42 mm - stupanj i 35 minuta.
Pogledali smo i Veneru (čisto radi dokaza da je obrnuto postavljena) i Saturn. Onako, za gušt, bez udubljivanja.
Postajalo je sve svjetlije pa smo krenuli nazad.
Koliko god je bilo teško ustati - nagrada je bila neusporedivo veća.

Lijep ulov!

 *tu* I lijepo opisano.
:-)

Virus nam i dalje ne dozvoljava javna promatranja, što je šteta, jer Jupiter i Saturn baš poziraju. Krasno bi se gledali s Verudele, kraj svjetionika.
Pa smo otišli u divljinu.
Gledati večernju kometu. Sjaj se poprilično izgubio pa to više nije spektakularno ali opet se kroz 150 mm dobro vidjela, vidjela se i bijeložuta točkica jezgre i širok, dugačak rep.
Pogledali smo i Jupiter čiji su se sateliti raširili na obje strane i Saturn, koji je kod već nadolazeće vlage (oko 23,30) bio tamno žut i sa 120x (15 mm goldline) ugodan za gledanje.
Zbog komete smo uzeli manji teleskop pa jedva čekam pogled kroz 180 mm.

Eto, još jednom večeras, od kuće. 102/1300, 32 mm sp, preko krova pa preko osvjetljenog turističkog naselja - ali ipak se vidjela i kometa i njen rep. Jadranka kaže da je vidjela i drugi rep, dobro, njen vid je bolji...
Sad će oblaci, kiše, mjesečina pa je to možda stvarno zadnje gledanje.

Kometa je velika gruda i ima rep, ali se polako gubi draž.

35 km sjeverno od Pule, maksutov 180, okulari razni.
Bilo je čudno vrijeme sinoć. Vlaga pa manje vlage (obično bude obrnuto), stalni prolasci manjih srednje visokih oblaka, posebno iza 23,30. Vjetra u mojoj razini nije bilo, ali ga je u visinama očito bilo jer sam gledao Jupiter koji je na trenutke plivao i bio ispran da bi se vratio na sliku bogatu prugama i jasnim satelitima, posebno Callistom i Iom koji su se skrivali i izranjali iza i preko Jupitera, oko 23,50.
Vidio sam sigurno najbolji Saturn do sada.
Puno gnjavaže, čekanja, mijenjanja okulara... i - dvije prekrasne slike...

Sinoć je bilo neobično toplo, ne sjećam se da sam promatrao na takvoj temperaturi ikad. Pritom ni daška vjetra, ni vlage. Ja bi stalno tako, kad kvaliteta slike ne bi patila. A je. Do 135x je išlo, nakon toga je već na 159x slika bila ne baš sasvim jasna.
Nakon usklađivanja teleskopa i tražioca pogledao sam Mjesec i Jupiter ali mi zadnjih dana pažnju plijeni Saturn. Cassinijeva pukotina jasno izražena, boje tamnije žuta i smeđa pruga pa opet tamnija žuta ili svjetlo smeđa. Na satelite sinoć nisam obraćao posebnu pažnju.
Sad se već dovoljno smračilo da sam se mogao poravnati po zvijezdama.

88. Stf 1828, kappa Bootes: oko 15 sekundi razmaka, oko 2 magnitude razlike u sjaju, sjajnija oko 5. mag.
89. Stfa 26, Iota Boo: to je veliki razmak, oko 40 sekundi, oko 3 mag razmaka, svjetlija ispod 5. mag.
90. Stf 1835 i dalje Boo, blizu 15 Boo: pet do šest sekundi, oko 5. mag i oko 3 razlike do tamnije zvijezde. Zapravo su mag 5.0 i 6.8, ne znam zašto se meni učinilo da je više.

Pola sata iza ponoći, zašao je Mjesec, Mliječna staza se odjednom lijepo vidi.
M22 veliki raširen skup, M52 otvoreni skup, M 81, M 82, neočekivano velika Andromedina galaksija, široka i razdužena, M 110 podalje ali u istom vidnom polju.
Prebogati dvostruki skup, NGC 869 i NGC 884, stvarno vrhunac večeri, more zvijezda i zvijezdica, uopće mi nije smetao uži kut gledanja, stvarno vrhunac večeri.

Naravno, pogledao sam i kometu, koja se sve bolje vidjela kako je noć padala. Rep se više naslućivao nego vidio.
Šokantno je koliko se u sat i pol kometa pomakla u odnosu na susjedne zvijezde - stvarno se brzo kreće (8 lučnih minuta na sat)

09.08.2020. od 23 do 2 noću, maksutov 180, ioptron 30 pro, okulari: vixen 42 mm (64x), sw let 28 mm (96x) i ethos 17 (159x); vrijeme toplo 22-23 stupnja, vidljivost promjenjiva

Odlučio sam otići na dalju lokaciju, 35 km od Pule, iz dva razloga: dvjesto metara viša nadmorska visina, nakon pozicije ide veći nagib terena i najvažnije sinoć: prognoze su pokazivale dva stupnja manju temperaturu za svaki sat. Ako je više i manja temperatura, bit će bolje - tako je i bilo.
Krenuo sam kasnije da dam bar neku šansu teleskopu da se ohladi.
Razmišljao sam čak i da stavim ledenu kocku pred poklopac ali nisam bio siguran ne bi li se jedan dio stakla ohladio više od drugog pa bi dobio nepravilne oblike.
Počeo sam u 23,25 Andromedinom galaksijom. Znam da treba manji fokus i veća širina, ali ne mogu je pustiti tamo bez da je pogledam.
23,45, 28 mm okular, bez svake sumnje vidim sjenu satelita Io na Jupiteru. To mi je prvi puta da vidim crni kružić! Baš posebno!
Daljnji plan su dvostruke zvijezde ali odmah i veliki problem - ostavio sam papirnatu listu kod kuće. Program montaže ima listu dvojnih zvijezda ali u njemu nije označeno tko je koju otkrio, a moja potraga je baš usmjerena na Herschelove dvojne zvijezde. Srećom bio sam jednom poslao sam sebi meil s listom (jer nisam imao stik pri ruci) zvijezda prilagođenom ovoj montaži pa će se, iako ta lista nije nova (fali puno sao brojeva uz zvijezde) iz toga nešto dati izvući. Oči će malo patiti, bit će sporije ali šta se može. Neću nikome smetati, osim sebi.

91. epsilon Boo, Stf 1877, Izar: 17 mm: jako svijetla zvijezda crvenkasta, manja crvena, jako su blizu, dvije-tri sekunde i razlika je najmanje dvije magnitude (2,9", 2,5-4,8 m); H. kaže crvenkasta i plava ili bolje reći lila. Noviji promatrač vidio je zlatnu i zelenkasto plavu;
92. Stf 1882, u Zmaju: plave zvijezdice, oko deset sekundi, razlika u mag više od dvije (11,4", m 6,9-9,2);
93. Stf 3057, blizu bete Cas: preskačem skroz u Casiopeju: bez sumnje dvojne zvijezde već sa 42 mm, povećavam, plave su ili bijele, oko četiri-pet sekundi razmaka, razlika u sjaju više od dvije mag (3,9", 6,7-9,3); H je vidio da su blijedo crvena i manja crvena. Noviji promatrač: bijela i plavičasta;
94. Stf 3, blizu 22 Andromede: sa 42 mm jedva vidljivo da su dvojne, možda zato što su sitne (i zato što znam da jesu), na povećanju od 96x: bijelo-plave, oko 5 sekundi razmaka, razlika u magnitudi vidljiva (5", 7,7-9,1); H: bijela i blijeda

nastavak:

95. Stf 60, eta Cas: oko petnaest sekundi razmak, svijetla zvijezda dosta jaka, treća - četvrta magnituda, manja sigurno tri magnitude tamnija, žućkasta i crvenkasta (13,5", m 3,5-7,5); H. bijela i tamno crvena, obje lijepih boja. Noviji: žuta i crvenkasta. Zvijezde su binarni par;
96. Stf 79, u Andromedi: oko šeste magnitude, bijele, jedna možda malo tamnija, sedam-osam sekundi razmaka (7,9", m 6,1-6,8);
97. H IV 66, Hip 5251, sao 22021, blizu 33 Cas: male, veliki razmak, oko 20 sekundi, jako velika razlika u magnitudi (20,5", 6,3-10,6). Ni po čemu posebne.
98. H V 83, psi Cas: velika udaljenost, velika razlika u magnitudi, možda 5m, veća je sjajna, žuta (21,2", m 4,7-9,2);
99. Stf 191, Cas: blizu su, oko 5 sekundi razmaka, veća oko 6. mag, manja puno slabijeg sjaja (5,3", 6,2-9,1);
100. Stf 205, gamma And: veća zvijezda je vrlo sjajna, druge-treće magnitude, manja je tri mag manje, oko 10 sekundi razmaknute, obje su žućkaste (9,4", 2,2-5), H: vrlo lijep objekt, crvenkasto bijela a manja svijetlo nebesko plava i vuće na zelenu. kaže i da su ih kao dvojne promatrali i prije njega, Mayer i drugi. Noviji promatrač vidi žutu i plavo zelenu;
101. Stf 222, 59 And: bijele zvijezde, mala razlika u magnitudi, preko petnaest sekundi (13,6", m 6,1-6,8). H: crveno bijela i blijeda crvena;
102. Stf 61, 65 Riba: krasan bliski bijeli par, možda pola magnitude razlike, četiri pet sekundi razmaknute (4,3", m 5,6-6,3). Noviji: lijepi žućkasti par;
103. Stf 59, Cas: jedva se vidi razmak ali vidi se, s 28 mm: bez sumnje se radi o dvojnoj zvijezdi s jako malim razmakom, dvije, dvije i pol sekunde, bijele (2,3", 7-8,1). H: obje crvene. Noviji promatrač: bijeli par.

Neptun pa Uran.
Mars velik, nije sasvim okrugao, blizu je Mjesec pa je i Mars požutio. Povremeno smeđi dijelovi.
Mjesečevi krateri uz terminator impresivni, gotovo zastrašujući.

Sinoć je baš bila dobra večer. Dok nije oko 23 počela nadirati vlaga. Zapravo, večer bi bila i duža da sam shvatio da se dan skraćuje, da treba krenuti bar pola sata ranije.
Poravnao sam se strpljivo i to je dalo rezultate: svaki objekt koji sam tražio stao bi u sred okulara bez dodatnog centriranja.
Koristio sam početno vixen 42 mm, pa sam prešao i ostao na 28 mm do kraja promatranja dvostrukih zvijezda. Kad je trebalo pojačati išao sam na 20 i 15 mm goldline.
Pred kraj sam si dao malo odmora, ne otimaju baš sve dvojne dah, pa sam pogledao nešto galaksija i skupova. Kad nadolazi vlaga a nije još počela smetati optici, bude baš dobar pogled.

104. Stf 1804, blizu Arkturusa: nevjerojatno je kako se već na 64x vidi da su to dvije zvijezde iako su jako blizu. Malog su sjaja, osma, deveta magnituda. Na većem povećanju, 96x, vidi se da su crvenkaste, oko 5 sekundi razmaka, vidi se razlika u magnitudi, jedna ili malo više (4,8", m 8,1-9,3);

105. Stf 1888, 37 Boo: oko 5 sekundi, jedna je žućkasta druga crvenkasta, možda oko dvije magnitude razlike, svijetle zvijezde, lijep prizor na 96 puta povećanju, ili približavanju (5,2", m 4,8-7,0). Herschel kaže da je svijetlija zvijezda svjetlo crvena ili skoro crvena a manja garnet ili tamno crvena. Noviji promatrač vidi žutu i crvenkasto-narančastu;

106. Stf 1919, blizu 37 Boo: veliki razmak, oko dvadeset sekundi, približno istog sjaja, svjetlo crvene (23,4", m 6,7-7,5). H ima četiri zapisa o promatranju ove dvojne zvijezde: 834., 27. travnja 1788. kaže da su podjednake veličine,  835. 27. travnja 1788. da je ova sjevernija malo manja, a u svojem 1.006. promatranju 24.05.1791., te 25.07.1796. i 08. lipnja 1798. godine potvrđuje da su malo različite u sjaju, da su crvena i tamno crvena. Noviji promatrač kaže da su žute;

107. Stf 1938, blizu 51 Boo: s 96x ne vidim da su dvojne, na 159x nema dileme da se radi o dvije zvijezde, jako malog razmaka među njima, možda dvije sekunde, jedna je malo tamnija (2,2", m 6,9-7,6). H: obje blijedo bijele i vuku na crveno. Noviji promatrač vidio je da su žućkasta i narančasta;

108. Stf 1963, u CrB. oko pet sekundi, male žućkaste zvijezde, oko osme-devete magnitude (5,3", m 8,4-8,6). H: podjednake, obje blijede;

109. Stf 1993, blizu 5 Her: oko dvadeset sekundi, tamne (20,2", m 8,6-8,8);

110. Stf 2010, 7 Her: jako su udaljene, oko trideset sekundi, ali svijetle zvijezde, crvenkaste, žuto-crvenkaste, lijepa slika jer su svijetle iako nisu blizu (27,1", m 5-6,2). H: male razlike u sjaju, da su crvena i tamno crvena (garnet) i, kasnije kad su se dignule, svijetlo crvena i crvena. Noviji promatrač da su lijepi žuti par;

111. Stf 2032, 17 crB: sedam-osam sekundi razmaknute ali su ugodna slika jer su svijetle (7,3", 5,6-6,5);

112. Stf 2063, blizu 22 Her: veliki razmak, oko 15 sekundi, velika razlika u sjaju, veća zvijezda je bijela (16,3", m 5,7-8,7);

113. Stf 2084, zetu Herkulesa nisam uspio razdvojiti, vidio sam samo jako svijetlu zvijezdu, inače je 1,4" a magnitude 2,8 i 5,4;

114. Stf 2140, alfa Herkulesa: jako svijetle zvijezde, veća je sigurno dvije magnitude svjetlija, oko pet-šest sekundi razmaknute, ali više ne mijenjam okulare sistematskim redom pa gubim mogućnost točnije procjene (4,6", m 3,5-5,3). H: krasna dvojna zvijezda, vrlo različitog sjaja, crvena i plava koja naginje zelenoj, iste boje pri svakom povećanju. Da su je promatrali i prije njega. Noviji: narančasta i plavo-zelena. Binarne zvijezde.

15.08.2020 22:20-0:20

Opet je kao nekada: desetine automobila (a nisam na ipsilonu), možda stotinu u samo 35 km, avioni koji se čuju i vide cijelu večer i, ono što mi se najmanje od toga sviđa: svjetlo. Koliko god se udaljio od grada i naseljenih mjesta, noć nije potpuna: vidim svoj auto, noge tronošca, kutije s okularima.
No, što je - tu je.
Gnjavio sam se s poravnavanjem, u žurbi, jer su se na horizontu i zapadnom i sjevernom pojavili oblaci, pa se polako širili. Naravno da od žurbe nema koristi pa sam morao, pažljivije, ponavljati proceduru.

Kad je to bilo gotovo, pogledao sam Saturn pa krenuo tražiti dvojne zvijezde.

115. Stf 3049, 8 ili sigma Cas: vrlo mali razmak među zvijezdama, možda oko tri sekunde (96x), jedna je svijetla, plava, druga možda i tri magnitude slabijeg sjaja, svjetlo-crvena. Na 159x nisam uspio dobiti jasniju sliku, na 135x samo mogu potvrditi da se radi o velikoj razlici u sjaju (3,1", m 4,9-7,2). H: veća bijela, malo vuče na crvenu, manja blijeda. Novijem promatraču su plavičasta i žućkasta;

116. Stf 179, blizu 56 Andromede: jako blizu jedna drugoj, oko četiri sekunde, ne vidim razliku u magnitudi, sitne su, možda osme magnitude, obje crveno-žute su (3,5", m7,1-8,1). H vidi razliku u magnitudi, boje označava kao blijedo crveno bijelu i drugu kao blijedo crvenu. Noviji: bijelo-žute;

117. Stf 227, 6 Trianguli: mali razmak, oko četiri sekunde, svijetle žute zvijezde, jedna je malo manje svijetla (3,7", m 5,3-6,6). H: svijetlo crvena ili crveno-bijela a tamnija plavkasto crvena, lijepe zvijezde, potsjećaju ga na alfu Herkulesa samo što su ove manje. Noviji: žuta i plava;

118. Stf 262, iota Cas: jako su blizu, oko tri sekunde, veća je svijetla, bijela, manja skoro tri magnitude tamnija (2,6", m 4,6-6,9). Herschel ima zanimljiv opis boje za tamniju zvijezdu: boja svijetlo crvene bugačice (upijajućeg papira, time se prelazilo preko teksta pisanog perom i tintom, ili kasnije nalivperom). Binarne su, noviji promatrač vidi žutu i plavu.

Odustao sam jer je postalo naporno tražiti rupe među oblacima a ti oblaci su bili vidljivi, bijeli od silnih svjetala istarskog turizma.

Čini se da su turisti konačno otišli pa ja imam mrak, Mlječni put i ne vidim svoj auto na 5 metara udaljenosti. Čujem zrikavce. Puno zrikavaca

Ispričavam se svim normalnim nemasovnim turistima  :-)

20.08.2020. 21,30-23,45, bez oblaka, lagani vjetar, kako je padala noć sve čišće nebo, prepuno zvijezda. Mliječna staza se vidi preko cijelog svoda, oko zenita u dvije kolone. E, kad bi potrajalo (podvarijanta: e, kad bi tako bilo svake noći).

119. Stf 1889, blizu 23 Boo: veliki razmak među zvijezdama, možda 15 sekundi, velika i razlika u magnitudi, bar tri mag, veća oko šest, plava i manja blijeda (15,2", m 6,5-9,6). H ne opisuje zvijezde, samo položaj, kaže da je večer loša (08. listopada 1796.);

120. Stf 1890, 39 Boo: sjajne bijele zvijezde, pete-šeste magnitude, jako blizu, možda dvije-tri sekunde, čak vidim i razliku u magnitudi, pola? jedna? Prekrasna slika. (2,6", m 5,7-6,7). Noviji promatrač: žute zvijezde;

121. Stf 1965, zeta CrB (Corona Borealis): krasne plave zvijezde, tim ljepše što su jako blizu, možda je mala razlika u magnitudi, pet šest sekundi razmaknute (6,5", m 5-5,9). Noviji promatrač da su plava i zelenkasta;

122. Stf 2015, blizu 11 Her: ne znam šta je ljepše, kad su bliske zvijezde sjajnije ili ovako sitne. Ovo je mali razmak, oko tri sekunde, osma-deveta magnituda, crvenkaste. (2,9", m 8,4-9,5) H: crvenkaste, uočljiva razlika u magnitudi, manja jako mala;

123. H V 6, Nu Sco, Jabbah: vrlo svijetla zvijezda, ogroman razmak, obje bijele, kod jedne vidim još jednu dvojnu. Trebao bih vidjeti i kod druge ali ne razdvaja se, to je dosta nisko prema horizontu. Čudi me, jer bih prije trebao vidjeti dvojnu uz manje svijetlu zvijezdu nego uz Jabbah. (39,4", 2,3", 1,3", m 4,2-6,6); Jedan od prvih parova koje je Herschel promatrao. Interesantno, nije zabilježio da ih je više na okupu;

124. H IV 121, Sigma Sco: prva je jako svijetla, bijela. Ovo je ogromna razlika u sjaju, pet šest magnituda, teško mi je i procijeniti, oko dvadeset sekundi razmaknute (20,3", m 2,9-8,4). H: bjelkasta i crvena. Noviji promatrač da su plavičasto bijela i bijela;

125. H N 39, blizu tau Sco: ovo je jako nisko, mislio sam da će se teleskop zagledati u grmlje, možda četiri sekunde razmaka, ne mogu procijeniti sjaj (4,2", m 5,9-5,4);

126. 5 oph: jako mali razmak, možda tri-četiri sekunde, slične magnitude, sjajne plave zvijezde, oko pete mag, ne vidim razliku u sjaju (2,9", m 5,1-5,7). Noviji promatrač da je plavičasto bijeli par.

127. SHJ 323, 11 Cap: stvarno mali razmak, možda dvije sekunde, plave zvijezde, jako lijepa slika (1,9", 4,8-6,9).

"Noviji promatrač" je netko od novijih promatrača, s različitim, većim teleskopima i s raznih mjesta. Činilo mi se nepotrebnim da ih pobliže navodim.

Odjednom velika vlaga.

27.08.2020. 21,30 do 28. u 1,00

Mjesečina je ali nema vlage. Oblaci polagano dolaze i prolaze. Nije idealno ali može se.

128. Stf 2758, 61 Cyg: razdvojene su pola minute, sjajne, narančaste, jedan od prvih parova koje sam gledao s 300 mm gdje se boje mnogo više ističu (31,9", m 5,2-6). H: svjetlo crvena i crvena ili garnet. Da su je gledali i prije njega. Binarne su, orbitalni period je 650 godina. Ovo je blizu najudaljenijeg. Kad ih je Herschel gledao (rujan 1780.) kaže da su bile udaljene 16 sekundi. Noviji promatrač da su narančasto crvenkaste.

129. Stf 2583, Pi Aql: pokušao sam razdvojiti Pi Aql ali mi nije uspjelo. Vraćao sam se još dva puta ali ništa od toga;

130. Stfa 43, Albireo: ne treba trošiti riječi na tu ljepotu. Samo gledati i uživati. Što većim otvorom;

131. Stf 1999, Xi Sco: eto ti ga sad: tražiš jednu dvojnu, dobiješ dvije: u istom vidnom polju je i Stf 1998 – u centru okulara i na 64 i na 96x. Stf 1999 je dvojna oko 10 sekundi razdvojena, ne vidim razliku u magnitudi, možda su osme, devete mag. (11,9", m 7,4-8,1);

132. Stf 1998, Xi Sco: bliže su, oko sedam sekundi i razlika je u magnitudi oko dvije magnitude. (7,5", m 4,9-7,3). Herschel kaže da je bliži par (to je ovo) najprije vidio kao dvojnu zvijezdu ali je kod kasnijih promatranja povećavao: na 460x i na 932x i otkrio da je sjajnija bijela zvijezda ponovno dvojna (0,7");

133. Stf 1962, u Vagi: zvijezde iste magnitude, deset ili malo više sekundi (11,7", m 6,4-6,6);

134. Stf 1954, delta Ser: Lijepe svijetle zvijezde, jako su blizu, oko četiri sekunde, vidi se razlika u sjaju, oko jedne magnitude (4", m 4,1-5,2). H: prekrasna dvojna zvijezda, uočljiva različite, bijela i sivkasta. Noviji promatrač: svjetlo žućkasti par;

135. Stf 2130, mu Dra: sjajne zvijezde istog sjaja, plave, izuzetno mali razmak, dvije-tri sekunde (2,6", m 5,6-5,7). Herschel kratak: Dvostruka. Jednake. Obje w (bijele). Noviji promatrač: žućkasta i bijela;

136. Stf 3127, delta Her: razmaknute deset i više sekundi, ogromna razlika u sjaju (12,7", m 3,1-8,3);

137. Stf 2095, 46 Her: blizu oko pet sekundi, primjetna razlika u sjaju, dvije magnitude, svjetlija zvijezda je bijelo žuta, tamnija je premala da mogu nešto reći (5,3", m 7,3-9,2);

138. Stf 2161, 75 Her: svijetle zvijezde, oko pet sekundi, razlika u sjaju jedna mag (4,1", 4,5-5,4);

139. Stfa 35, nu Dra: ogroman razmak među zvijezdama ali su jako svijetle, bijele, pa su zato zanimljive (62,1", m 4,9-4,9);

M 13 pa M 92: svaki skup na svoj način lijep.
M 82 pa M 31.
Saturn je prelijep na svim povećanjima.

140. Stf 2194, blizu 83 Her: veliki razmak, oko 15 sekundi, velika razlika u sjaju, tri mag, veća zvijezda je narančasta (16,4", m 6,4-9,2);

141. H N 138, rho Cap: male zvijezde, plave, jako blizu, tri sekunde, osma, deveta mag, možda vidim i razliku u sjaju ali ne mogu tvrditi (3,1", m 8-9,2). H gledao prosinca 1801;

142. Stf 93, Polaris: ovo je stvarno ogromna razlika u sjaju! (18,4", m 2,1-9,1).

Mjesec zalazi, otkriva se Mliječni put, sad bi zapravo trebalo početi promatrati...

Lijepo si sve pohvatao!  *tu*

Koliko ih ima U STF katalogu?

F.W. Struve (Stf, ∑) i njegov sin Otto (Stt, O∑∑) su katalogizirali oko 6.000 dvojnih zvijezda (F.W. sam oko 5.000).

U svoje kataloge unijeli su i Herschelove dvojne zvijezde. Nije bilo pristojno, al eto.

Njihove oznake koristim zato jer su općeprihvaćene i ako će netko tražiti neku dvojnu od ovih koje opisujem prije će do nje doći preko tih oznaka nego da traži po Herschelovim oznakama.

W. Herschel (oznaka H, plus oznaka razmaka 1-6 i broj iz kataloga ili HN i broj jer postoji i new, kasniji katalog) je našao 805 dvojnih zvijezda, ili ako se odbace dvostruki, nejasni ili neprecizni upisi - oko 700. Njegov sin John (oznaka HJ i broj iz kataloga) još 5.732. Sin je istraživao i katalogizirao i južno nebo a i kod sjevernog je išao dvije magnitude dublje. Našao sam i podatak da je s jednim pomagačem (James South, S, Shj) došao do broja 10.500.

Ja ću pokušati naći oko 440 dvojnih zvijezda koje sam odabrao iz kataloga W. Herschela, po kriteriju zanimljivosti: da nisu preudaljene, granica je negdje na 20 sekundi ili ako su oko 5. magnitude ili svjetlije - može i veća udaljenost. Naravno (i nažalost) neću tražiti one ispod jedne sekunde. Redni brojevi na početku su nevezani za kataloge, služe samo zato da se ne ponavljam.

Bravo! i hvala na info. Samo naprijed  *tu* *ritmika*

Katarina me već pred nešto vremena pitala treba li oprati primarno ogledalo pa smo to sinoć pogledali. Lijep je to dobson - 200/1200 i osim jedva vidljive prašine s ogledalom je sve u redu. I kolimacija je ok. Bilo je oko 8 i pol navečer pa smo pogledali Jupiter. Katarina ima dobre okulare, 20 mm i 9 mm goldline.
Pozvali smo i susjede pa smo pogledali i Saturn.
Baš je bilo ugodno.
Ja sam otišao a društvo je reklo da bi počekali Mars.

Večeras smo nastavili u istom sastavu (Katarina, Ana i još jedna Ana) ali van Pule u sasvim pristojnom mraku (2 km iza Marčane) i maksom 180. Iste teme, Jupiter i Saturn. Dok se sve pogleda svakim okularom, vrijeme brzo prodje.
Katarina je vidjela najviše Saturnovih satelita, vidjeli smo puno detalja na Jupiteru i nešto na Saturnu.
Nekako su nas vlaga i izlazak Mjeseca sustigli istovremeno i spriječili da vidimo i poneku galaksiju.

 :-) *tu*

 *tu* *tu* *tu*

08.09.2020. 20,40-23,10

Sam pod zvijezdama, 35 km od Pule. Razmišljao sam gdje ću, Mjesec će brzo izaći i gotovo da sam pomislio da se ne isplati raditi 70 km za dva sata gledanja. Pa sam stao i pomislio da mi je čudna i neobična dilema - jer se zapravo ništa od toga niti isplati niti ne isplati. To se naprosto voli i radi.

Bilo je vedro, vlage nije bilo, strujanja zraka malo. Vidljivost? A, takva da nisam uspijevao razdvojiti Pi Aql, a ni drugo sličnog razmaka. Dugo sam se vrtio oko te Pi Aql – čas mi se činilo da vidim dvije zvijezde, pa bi se ustanovilo da se teleskop nije smirio ili da kod manjeg povećanja vidim a na većem ne. Uglavnom, nakon nekog vremena shvatio sam da će proći večer dok se ja ne uvjerim da to ne ide (ili: ide).

Mislio sam da su dva satelita Saturnova jako blizu ali se uspostavilo da je blizu Titana zvijezdica mag 9,7.
M 11 je stvarno predivan skup. Bojao sam se razočaranja jer sam ga gledao velikim dobsonima (300 mm i 15") ali i ovdje je to polje zvijezda lijep prizor.
M 27 – iznenađujuće gusta i kompaktna maglica (iznenađujuće, jer sam opet to gledao dobsonima s mnogo više unesenih informacija).
M 57 je nekako difuznija nego je se sjećam.

143. i,
144. Double double, epsilon Lire, Stf 2382 i Stf 2383: o tome svi sve znaju, samo ću dodati da je svaki par binaran i da su kod Stf 2383 obje zvijezde varijabilne (to nisam vidio, naravno, nego pročitao). Zvijezde su bijele ili (kako je H. vidio lagano vuku na crveno) vuku na žuto;
Odustao sam od tih visina, teleskop mi gleda u zenit a ja gimnasticiram, sjedim na maloj stolici...

145. Stf 1561, blizu 59 Velikog medvjeda: veća zvijezda je žućkasto crvenkasta, manja je crvenkasta, vidljiva razlika u magnitudi, jedna i pol, dvije mag, razmak deset ili malo manje (8,8", m 6,4-8,2);

146. Stf 1622, 2 Venecijanskih pasa (CVn): negdje između deset i petnaest sekundi, velika razlika u svjetlu, sigurno tri magnitude, veća zvijezda je žuta a druga je tamna pa ne mogu reći (12,1", m 5,7-8,7). H: crvena i plavkasta. Novije: zlatna i plava. Promatrana kroz vrijeme pokazuje da je optički par;

147. Stf 1633, blizu 12 Com: nešto oko ili ispod deset sekundi, plave zvijezde, iste magnitude, između svijetlih ni tamnih, znači oko 7. mag (8,9", m 7-7,1). Noviji promatrač kaže da su žućkaste;

148. Cor Caroli, Karlovo srce: jedan od najljepših parova. Veliki razmak, oko dvadeset sekundi ali svjetlija zvijezda bliješti (m 2,6) a druga je jakih m 5,5 pa veselo i dobro srce Charlesa II može biti sretno na takav spomen.
H. i tu pristojno navodi da su prije njega promatrali Mayer i drugi;

149. Stf 1821, kappa Boo: oko petnaest sekundi razmaknute plave zvijezde, razlike u sjaju oko dvije magnitude (14,3", m 4,5-6,6);

150. StfA 26, jota Boo: ogroman razmak (38,9"), razlika u sjaju oko dvije mag, plava i zagasita, žuta ili crvena (m 4,8-7,4). Herschel je vidio i treću zvijezdu. H je često gledao taj i druge parove i nakon nekoliko godina i primijetio da se razmak među zvijezdama promijenio ali da to nije pogreška u njegovom računu niti razlika zbog paralakse. Doista, sjajnija je binarna;

M 51 – vidljiva su dva središta galaksija, vidljiv je i zrnati sadržaj ali ne mogu sa sigurnošću reći da vidim spiralu, samo je zamišljam.

151. Stf 2024, blizu 11 Herkulesa: razmak velik ali je razlika u sjaju ogromna, valjda pet magnituda (22,8", m 5,7-10,7). H kaže ekstremna razlika u sjaju;

152. Stf 2040, blizu 51 Ser: između pet i deset sekundi, sitne zvijezde, osma i druga je bar dvije mag tamnija, žuta i crvenkasta (7", m 8,1-10,1) H. obje crvene;

153. Stf 2051, blizu 29 Her: razmak deset do petnaest, jedna do jedna i pol mag razlike, bijela i druga možda vuče na plavu (13,7", m 7,7-9,5);

154. Stf 2232, blizu 87 Her: šest-sedam sekundi razmaknute plave zvijezde, razlika oko dvije mag, lijepa slika (6,2", m 6,7-8,9);

155. Stf 2259, Her: veliki razmak, plave zvijezde, oko dvadeset sekundi, lijepa slika (19,6", m 7,2-8,4);

156. Stf 2316, 59 Ser: jako su blizu, tri do četiri sekunde, svjetlija je oko pete a tamnija sigurno dvije do tri mag manje (3,8", m 5,2-7,6). H: crvenkasta i izrazito plava. Noviji promatrač: žućkasta i bijela. Obje su varijabilne;

157. H N 129, blizu 39 Sgr: sedam osam sekundi, bijelo plava i žuto crvenkasta (8,3", m 6,9-9,2).

Mars je s uočljivom smeđom kosom prugom, svjetao.

Mjesec naglo gasi Mliječnu stazu i – prekidam za večeras.

Odlični zvjezdopisi  *šešir*

 *gj* :-)

Tx

11.09.2020. 21,10-23,50
Dvanaest kilometara van Pule, nije najmračnije, bura je nanijela sitne prašine pa se svjetla Pule reflektiraju više nego inače. Mliječni put se vidi ali vidio se mnogo bolje na prošlom promatranju.
Lijepo sam se poravnao po tri zvijezde ali je montaža povremeno cvilila i rezultat nije baš bio dobar da bih shvatio da nisam uopće balansirao. Žurio sam, htio sam vidjeti koliko mi treba od izlaska iz kuće do potpuno funkcionalnog teleskopa. Sat i pet minuta! A ne - balansirati, opet u početnu poziciju, opet tri zvijezde i, sad je bilo dobro. Ali ne više sat i pet minuta.... Pa se žurba opet pokazala lošom. K tome ostavio sam sendvič na stolu u kuhinji i listu dvojnih zvijezda kraj kompjutora. Sat i pet minuta? Malo sutra. 
Poravnao sam finder i teleskop na Jupiteru. Malo bahato, stvarno neprimjereno.
Pogledao Saturn. To bi trebalo raditi na pola promatranja, ovako gledam plivajuću planetu. Ali kako ću to u onom zanosu traženja dvojnih zvijezda?

157. H 3 56 (H III 56) , Stf 2276, blizu 72 Oph: bijele zvijezde, oko sedme magnitude, šest sedam sekundi razmaknute (7,1", m 7-7,4). H: bijela vuče na crvenu i zagasita. H je napisao da je blizu 72 Ser. U tom dijelu neba ima nekoliko takvih za naše pojmove pogrešnih atribucija: nisu postojale linije nego su u atlasu bile nacrtane životinje, predmet i nekoliko ljudi;

158. Stf 2272, 70 Oph: veća zvijezda je žuta, manja crvena, oko šest sedam sekundi, oko dvije magnitude razlike, veća je četiri (6,6", m 4,2-6,2). H: bijela, manja naginje na crveno. Da su ih opisali Mayer i drugi astronomi (ako to negdje i propustim napisati treba opet naglasiti da je H uvijek navodio da ne opisuje prvi neki objekt). Noviji promatrač: žuto narančasta i crvena;

158. Stf 2202, 61 Oph: to je dosta udaljeno, oko dvadeset sekundi, žućkaste zvijezde iste magnitude (20,8", m 6,2-6,5). H: bijela i siva, mala razlika u mag. Promatrali i prije njega kao dvojne zvijezde. Noviji: bijele.

159. Stf 1987, blizu epsilona Ser: veća zvijezda je žućkasta, manja više crvenkasta, jedna, jedna i pol magnitude razlike (10,4", m 7,3-8,7);

160. Stf 1985. blizu 36 Ser: mali je razmak, pet, šest sekundi, vidi se razlika u magnitudi (6,3", m 7-8,6). H: bijela i zagasito bijela, velika razlika u sjaju. Noviji promatrač: žuta i bijela;

Idem se okrenuti na drugu stranu, ovo je nisko a i svjetla Pule i susjednih obalnih mjesta večeras kvare pogled.

161. Stf 2325, blizu 37 Aql: veći razmak, možda deset, dvanaest sekundi, ogromna razlika u sjaju, možda četiri mag, veća zvijezda je bijelo-žuta, za manju ne mogu reći (12,4", m 5,8-9,3) H: bijela i blijeda;

162. Stf 2379, 5 Aql: to je više od deset sekundi, vidi se razlika u sjaju, žućkasta i plava (12,6", 5,9-7). H: nejednake, veća je bijela, manja plavo bijela;

163. Stf 2417, 63 Ser: jake, svijetle bijele zvijezde, velika udaljenost, dvadeset, možda i malo više, ne vidim razliku u sjaju (22,5", m 4,6-4,9). H: jednake, obje bijele. Noviji promatrač: plavo-bijeli par;

Iznenadno grubo ometanje: ušlo je vozilo s ceste i ostavilo otvorena svjetla, jaka svjetla. To je sto metara od mene ali svijetli bijelo i direktno. Dođu i drugih puta vozila ali stanu u stranu i ne smetaju – ne reagiraju na blendanje pa sam sjeo u auto i otišao ih zamoliti da ugase svjetlo. Rekao sam im zašto mi smeta pa su ugasili svjetlo. Pozvao sam ih da dođu pogledati kroz teleskop pa iako su rekli da možda i hoće, nisu došli.

164. Stf 2446, blizu 19 Aql: oko deset sekundi, oko dvije mag razlike u sjaju, žućkasta i plava možda (9,4", m 7-8,9);

165. Stf 2447, blizu 16 Aql: nekih petnaest sekundi razmaka, sigurno tri magnitude razlike, svjetlija je bijela, tamnija ne mogu reći (14", m 6,9-9,6);

166. Stf 2449, blizu 19 Aql: sedam-osam sekundi razmaka, istog sjaja, možda ipak pola magnitude razlike, bijele zvijezde. Lijepa slika (8", m 7,2-7,7);

167. Stf 2589, blizu 55 Aql: jako male zvijezde, iste magnitude, možda oko pet sekundi razmaka (5", m 8,7-8,9). H. je uočio malu razliku u sjaju, da su svjetlo pepeljaste boje;

168. Stf 2594, 57 Aql: ovo je totalno pretjerivanje, skoro četrdeset sekundi, svijetle bijele zvijezde, mala razlika u magnitudi, jedna možda (35,7", m 5,7-6,4). H: bijele, noviji: bijele;

169. Stf 2644, blizu 65 Aql: zvijezde su jako blizu, oko dvije-tri sekunde, bijele, iste magnitude (2,6", m 6,2-7). H: skoro jednake, crveno-bijele. Noviji: bijele;

170. Stf 2690, blizu epsilon Del: nezahtjevno, petnaest-dvadeset sekundi, plave zvijezde ili bijele, istog sjaja ili možda mala razlika (17,7", 7,1-7,4). H: mala razlika, obje bijele;

171. Stf 2699, blizu 14 Cap: male zvijezde, oko deset sekundi, razlika u sjaju oko pola magnitude (9,2", m 8-9,2);

172. Stf 2737, epsilon Equuleus (mali konj): oko deset sekundi, razlika u mag jedna, jedna i pol, bijelo-žućkasta i bijela zvijezda (10,5", m 6,3-7,3). H: bijela a manja vuče na crveno. Noviji promatrač: svjetlo žuta i plava;

173. 3 Peg i,

174. STT 443, blizu 3 Peg: stvarno blizu 3 Pegaza jer su oba para u istom vidnom polju. Jedne jako udaljene, četrdeset sekundi, druge (zapravo one koje sam tražio) oko osam sekundi, sitne zvijezde.

23,50 Nebo je i dalje prekrasno, gledam bez teleskopa pa kroz skinuti finder (jer sam spremio teleskop) Andromedu, jako izduženu, Plejade, double-double skup.

13.09.2020.

Neke je večeri najbolje zaboraviti. Prije dva dana dvojnih zvijezda ko da sam bio u samoposluzi a sinoć - problemi: vjetar na udare toliko drma teleskop da je svaka zvijezda potencijalno dvostruka. I kad se na trenutke stiša, ništa se ispod 4" ne da razdvojiti. Muka živa. Htio sam se pobrati doma ali, mislim, možda će stati. Nije stao.

175. Stf 2428, blizu epsilona Aql: jako sitne zvijezde, razlika u magnitudi sigurno dvije, šest-sedam sekundi, svjetlija je plava (6,8", 8,1-10,3). H: prigušeno bijela i tamnija;

176. Stf 2594, 57 Aql: ogroman razmak, skoro trideset pet, četrdeset sekundi, zvijezde su bijele, istog sjaja, šeste-sedme magnitude (35,7", m 5,7-6,4). H: bijele, malo različitog sjaja. Noviji promatrač: bijeli par;

177. Stf 2637, 17 Sge: zvijezde šeste-sedme magnitude, bijelo-žuta boja, manja je dvije magnitude tamnija, oko deset-dvanaest sekundi (11,6", m 6,5-8,9). H: izuzetno različitog sjaja, svjetlo crvena i tamnija. Kad Herschel kaže svjetlo crvena to je zapravo žuta ali ili on ili njegova optika nisu vidjeli žutu. Noviji promatrač: svjetlo-žuti par.

Ostatak večeri, sve u nadi da će se vjetar stišati, šetao sam među uobičajenim lijepim prizorima. A kojih stvarno ima. Bili bi još ljepši malim teleskopom.

 :-) *tu*

Ovako sam u divljini najprije sam pogledao Andromedu. Radi društva.

Eto je: pi Aql je dvostruka zvijezda. Dugo sam je tražio ali sam je našao. Ima vlage u zraku, nema vjetra pa idila neće dugo vladati...

15.09.2020. 21-23
To nešto vlage u zraku me izvuklo iz kuće. Jer je promatrati uz buru mučenje. No ovdje na jugu Istre vlaga kad nema vjetra brzo nadvlada, pobijeli južni pa ostale horizonte i visoko iznad njih i uskoro postane sve isprano.

129. Stf 2583, Pi Aql, ponovno gledanje: upio sam kao što rekoh razdvojiti Pi Aql. Potpuno razdvojiti. Stvarno su blizu i negdje oko šeste magnitude obje (1,4", m 5,8-6,3). H: bliske simpatične zvijezde, malo nejednakog sjaja;

178. Stf 2603, epsilon Dra: tu je razlika u sjaju velika, tri, možda četiri sekunde a prva zvijezda je vrlo sjajna, magnitude tri-četiri i tek na većem povećanju od 135x (većem od 64 i 96 puta, radni okulari), potpuno ih razdvajam. Manja zvijezda mi izgleda crvenkasto (3,2", m 3,8-6,9). H: vrlo bliske dvojne zvijezde, izuzetno različitog sjaja, manju se može vidjeti tek pri savršeno mirnom zraku, bijela i blijeda, tamnija. Noviji promatrač: tamno i svijetlo žuta;

179. Stf 3031, blizu jote Psc: malog sjaja, oko osme, devete magnitude, preko deset a manje od petnaest sekundi razmaknute (13,9", m 7,7-8,6);

180. Stf 8, blizu 4 Cet, zapravo Psc: vidi se razlika u sjaju, sitne zvijezde, oko sedam-osam sekundi razmaka, to je nisko za večerašnje uvjete pa bi opis bar prve zvijezde neku drugu večer bio drugačiji (7,6", m 7,8-9,3). H: crvena i blijeda;

181. Stf 12, 35 Psc: krasan par, vidi se razlika u magnitudi i razlika u boji, oko deset sekundi (11,5", m 6,1-7,5). Noviji promatrač: žućkasta i plava.

Pod utjecajem sve svjetlijeg neba okrenuo sam se zvijezdama oko zenita, pokušavao, ali, osim što sam se polomio nisam baš nešto otkrio. Treba se za to drugačije pripremiti, podignuti tronožac prije svega. Pa sam već u 23 krenuo kući.

Citat: ediglavas  u 16.09.2020. u 15:37:20 sati
129. Stf 2583, Pi Aql, ponovno gledanje: upio sam kao što rekoh razdvojiti Pi Aql. Potpuno razdvojiti. Stvarno su blizu i negdje oko šeste magnitude obje (1,4", m 5,8-6,3). H: bliske simpatične zvijezde, malo nejednakog sjaja;

Meni su one mjerilo za dobar seeing.
Kako ih uspiješ razdvojiti, baš da su pojedine jezgre razdvojene i ima crnog između njih ili im se dira difrakcijski nered?

Sinoć baš potpuno. Crno izmedju. Nisam provjeravao kasnije kad se seeing kvario ali danima mi nije uspijevalo pa sam bio ugodno iznenadjen. Baš je bio momenat: mirno, malo vlage u zraku, početak noći.

Još mi se nikad nije desilo da moram odmarati oko nakon gledanja Marsa!! Kako to svijetli!

Nazirem detalje ali mi vlaga smeta čim pokušam prijeći 135x

Ma di ga samo gledaš, tu kod mene je oblačno danima i kiša lijevaaaa... *bu*

Pitanje ti je stvarno dobro - promatranje Marsa trajalo je jedno deset minuta - dok nisam shvatio da je teleskop sav u vodi, meniskus narošen, tražioc u magli. Dugine boje uokolo....
Sve u svemu - spektakl.
Ali morao sam izaći.

Izaći se mora. Meni su se u petak rugali da sam optimističan, na kraju ispala super noć :)

Vozio sam kroz takvu maglu da to što sam na poziciji mogu zahvaliti samo putnom navigatoru. Opet su neki radovi na magistralnoj cesti, oko Loborike. Krenuo sam kasno, po mraku jer mi prognoza kaže da bi oko osam vlaga mogla pasti na podnošljivu razinu.
Malo mi djeluje nestvarno da je tristo metara ranije bila gusta magla (za maglenke) a prije pet minuta sam vidio Mliječnu stazu. Valjda će tako ostati...

Malo sam još pričekao, poravnao a onda Mars.
SW 180/2700
Vixen 42 mm - 64x povećanja
Ler 28 - 96x
eth 17 - 159x
eth 10 - 270x
gold line 15 - 180x
Od 21,25 do 21,50: već s 96x vidjelo se na žuto-bijelom disku Marsa plavi potez od gore pa prema lijevo dole. Povećao sam na 159x i sad se lijepo vidjela ta plava traka, počevši šire od gore (od pola jedan do dva i pol sata) pa prema sredini i malo manje izražena prema dole (prema sedam sati). S 270x dobio sam veći disk ali ne i bolju sliku. Na 180x je bilo nešto bolje. Pokušao sam uloviti još poneki detalj pa se ipak vratio na 159x. Malo sam gledao a malo razmišljao kako je hladna noć kraj metarskog teleskopa na Pic du Midi zvjezdarnici...

182. Stf 494, u Biku: plavo-bijele zvijezde jednake magnitude, sedme-osme, oko pet sekundi razmaka. Lijepa slika (5,2", m 7,6-7,6);

183. Stf 479, u Biku: plavo-bijele zvijezde, vidi se razlika u magnitudi, malo ali uočljivo, sedam-osam sekundi razmaka (7,5", m 6,9-7,8);

184. Stf 528, u Biku: velika razlika u magnitudi, tri i više, svjetlija je oko pete mag, razlika i u boji, svjetlija je plavo-bijela, manja vuče na žutu, udaljene oko 20 sekundi (20.2", m 5,4-8,5); noviji promatrač: bijela i plava;

Sad neću stavljati broj jer mi ova Stf 516 nikako ne odgovara opisu: kod mene su zvijezde na bar petnaest sekundi a ovdje stoji 6,7", meni su zvijezde manje više jednake magnitude, a trebale bi biti tri i pol razlike. Interesantno: dobijem par zvijezda koje nisu te zvijezde.

I dok sam smišljao što ću i kako ću dalje s tim, stane auto. Nitko inače ne stane, pogledam: policija. Vrate se malo nazad, dobro večer, je li sve u redu? Je, evo gledam zvijezde, dođite pogledati. Da svakako - i stvarno dođu. Policajac i policajka. Znatiželjni, zainteresirani - i ostanu više od pola sata. Da im kažem o teleskopu, pa koliko košta koji dio, pa što to upisujem u daljinskom pa što gledam na papiru, pa zviježđa, pa gdje je Sjevernjača. Imao sam na raspolaganju M42 pa smo se svi divili velikoj maglici, pa još jedan as iz rukava: Plejade. Sad sam im kao već iskusnim znatiželjnicima dao upravljač namješten na sporo pomicanje da šeću kroz polje zvijezda. Pa koliko zvijezde dugo žive i, dočekali bi mi i Mjesec da se nije javila motorola (jel se to još tako zove?) pa su me još pitali ime i prezime i odakle sam i zašto gledam baš tu i da li se plašim veprova (moraju očito nečim pravdati vrijeme) i otišli.

Pa sam otišao i ja.

Citat: ediglavas  u 09.11.2020. u 15:18:20 sati
Sad neću stavljati broj jer mi ova Stf 516 nikako ne odgovara opisu: kod mene su zvijezde na bar petnaest sekundi a ovdje stoji 6,7", meni su zvijezde manje više jednake magnitude, a trebale bi biti tri i pol razlike. Interesantno: dobijem par zvijezda koje nisu te zvijezde.

Si našao informaciju koliko traju periodi revolucije, ili prividna godišnja gibanja ako je u pitanju optička dvojna?
Prošlo je par godina otkad je Herschel to (o)pisao  *zubo* *zubo* *zubo*

Dobra ti je fora *da*. Prije bih rekao da sam neki broj krivo upisao i slučajno dobio (za sada) nepoznatu dvojnu

Sad ozbiljno: svaku dvojnu zvijezdu sam provjerio i u novom CdC-u i Sky Safariju 6 plus. Svakoj sam morao dati nove oznake, najprije Hiparcos a zatim kako mi montaža nije primala tako, dodao sam SAO brojeve te eliminirao predaleke i prebliske dvostruke. Znači, podaci nisu "od tada" nego su novi.
Tj. ili sam nešto krivo unio ili sam nepažnjon pomaknuo tronožac dok sam išao do auta pa nazad, namještao visinu stolice ili nešto drugo.

U autu sam da dođem malo sebi. Seeing je loš (ništa ispod 2"), hladno je: 2 ali ovo u celzijusima...
Otkrio sam uzrok pogrešne dvojne zvijezde: bilo je jako hladno i akumulator nije davao dovoljno snage. Sad sam ga stavio u auto i u torbu, na toplom je pa nema pogreške.
Idem još malo van.

Citat: ediglavas  u 24.11.2020. u 19:54:18 sati
Idem još malo van.

I, jesi se uspio vratit nutra?

Jesam *da*

24.11.2020. 18,15-21,15

Otišao sam na dalju lokaciju, najviše zato jer je u prognozi bilo vlage, pa da ipak budem na višem. Te vlage zapravo i nije bilo, ali je bilo hladno:počeo sam s namještanjem na 3°C a završio gledanje na 0,5°C.

SW 180/2700
iOptron 30 pro
Vixen 42 mm - 64x povećanja
Ler 28 - 96x
gold line 20 - 135x

Počeo sam s Jupiterom - prenisko, Saturn - prenisko, M75 samo mrljica, vidi se da je ali ne više od toga.

185. Stf 180, Gama Ovna: svijetle bijele zvijezde jednakog sjaja, oko četvrte magnitude, blizu su, oko sedam-osam sekundi razmaka (7,4", m 4,5-4,6). Herschel kaže da su jednake a ako ima ikakve razlike da je druga svijetlija (!), bijela da malo vuće na crveno i druga - bijela. Noviji promatrač: obje bijele;

186. Stf 2913, blizu ro Vodolije: zvijezde su tamnije, sedme-osme magnitude, jedna je tamnija za magnitudu, crvenkaste, sedam-osam sekundi razmaka (8", m 7,7-8,6);

187. Stf 2909, zeta Vodolije: jedva se razdvajaju, dvije-tri sekunde razmaka, sjajne bijele zvijezde možda četvrte magnitude, ne vidim razliku u sjaju (2,3", m 4,1-4,5). H: obje bijele, druga možda sjajnija. Noviji promatrač vidi žućkaste zvijezde. Zvijezde su binarne;

188. 56. zvijezda novog kataloga (H N 56), 41 Vodolije: oko pet sekundi razmaka, vidi se razlika u sjaju od oko jedne magnitude (5,2", m 5,3-6,7). H: veća razlika u sjaju;

189. Stf 2935, blizu lambde Vodolije: jedva ih razdvajam, opet je to samo malo više od dvije sekunde, jedna je sjajnija (2,4", m 6,6-7,9);

190. H N 137, Stf 3019, blizu 10 Riba: ovo je oko deset sekundi, tamnije zvijezde, oko jedna magnituda razlike (10,7", m 7,7-8,4);

191. Stf 3008, blizu 93 Vodolije: žućkaste sitnije zvijezde, sedam-osam sekundi razmaka, možda jedna magnituda razlike (6,9", m 7,1-7,7);

192. H N 91, Stf 3030, blizu lambde Riba: opet sam na granici današnje vidljivosti, plave zvijezde, osma-devet magnituda (2,5", m 8,3-9,3). Gledam na 94x, H. kaže da gleda sa 900x;

193. H N 136, Stf 3031, oko petnaest sekundi razmaka, žućkaste zvijezde, mala razlika u sjaju, to je sedma-osma magnituda (13,9", m 7,7-8,6);

194. Stf 84, 26 Cetus: velika razlika u sjaju, možda čak četiri magnitude, veća je žuta a manja crvena, oko petnaest sekundi razmaknute (16", m 6,1-9,5). Noviji promatrač: lijepa žuta i crvenkasta (lila);

195. Stf 39, blizu 13 Cet: oko dvadeset sekundi razmaka, nisu sjajne, oko dvije magnitude razlike, veća zvijezda je žuta (19,6", m 7,1-9,2);

196. Stf 86, blizu 25 Cet: jako tamne zvijezde, osme-devete magnitude, petnaestak sekundi razmaka, žućkaste, otprilike istog sjaja (16,8", m 8,7-9,2);

197. Stf 100, zeta Riba: veliki razmak, više od dvadeset sekundi, bijelo-žute sjajne zvijezde, vidi se razlika u sjaju (22,9", m 5,2-6,2). H: bijela i bijela koja vuče na plavu. Noviji promatrač: bijela i žućkasta;

198. Stf 136, 100 Riba: oko petnaest sekundi razmaka, tamne zvijezde, jedna, jedna i pol magnituda razlike u sjaju, bijelo-žuta i druga vuče na crvenu (15,7", m 7,3-8,3). H: svijetlo crvena i crvena. Noviji promatrač da je veća plavkasta;

199. Stf 155, blizu 110 Riba: prekrasne sitne zvijezde, oko pet sekundi razmaka, ne vidim razliku u sjaju, žućkaste zvijezde (4,9", m 7,9-7,9, u stvari 7,87-7,94). H: obje bijelo-crvene;

200. Stf 178, blizu 54 Cet: jako blizu i jako sitne, ali vidim ih odvojene, plave, istog sjaja, možda tri sekunde razmaka (3,0", m 7,4-8,2). H: obje crvene;

201. Stf 265, 66 Cet: žute zvijezde, oko deset sekundi razmaka, sitne zvijezde deveta-deseta magnituda (12,2", m 9,1-9,6);

202. A G 68, blizu 4 Bika: veća je oko sedme magnitude, slabiju jedva da i vidim, petnaest-dvadeset sekundi razmaka (17,0", m 6,8-9,8);

203. Stf 414, blizu 13 Bika: oko sedam sekundi razmaka, razliku u sjaju ne vidim, plavo-bijele zvijezde (7,5", m 8,1-8,3);

204. Stf 422, blizu 10 Bika: šest-sedam sekundi razmaka, velika razlika u magnitudi, manja zvijezda se vidi s naporom, žute su (6,7", m 5,9-8,9) H: svjetlo crvena i blijeda. Noviji promatrač: žuta i plavo-bijela;

205. Stf 452, 30 Bika: ogromna razlika u magnitudi, možda pet magnituda, veća zvijezda je plava ili bijela mala je tamna, možda crvena, oko deset sekundi (9,6", m 5,1-9,8). H: veća je bijela, manja crvena. Noviji promatrač: plavo-bijela i crvenkasta;

206. Stf 516, 39 Eridani: dugovanje od prošlog gledanja i zabune: tu je, bez sumnje: i razmak i razlika u sjaju odgovaraju (6,7", m 5,0-8,5). Noviji promatrač: blago narančasta i svjetlo plava;

207. Stf 528, 59 Bika: bijela i žućkasta, dvadesetak sekundi, oko tri magnitude razlike (20,2", m 5,4-8,6). Noviji promatrač: bijela i plava;

208. Stf 546, blizu 74 Bika: šest-sedam sekundi razmaka, oko dvije magnitude razlike u sjaju, svjetlija oko sedam i bijela, tamnija je crvena (6,8", m 7,9-9,2).

Nisam uspio razdvojiti Stf 138, blizu 98 Riba - preblizu večeras za mene (1,8") kao niti Stf 202, alfu Riba (isto 1,8").

Hladno je pa odlazim.

ediglavas  *pljesk*  *šešir*
Nanizao si dvojne/višestruke zvijezde s izvrsnim teleskopom.

Podsjetio sam se Algiebe, dvojne zvijezde u Lavu koju sam, već davne 1972. godine, po prvi put promatrao refraktorom 60/910mm. Sa 4" bila mi je dobar primjer za moć razlučivanja

Hvala,
Teleskop je stvarno jako dobar.
Kako sam u mirovini imam i dovoljno vremena za promatranja.
Jos da je manje oblaka i vlage...

ediglavas,
tvoja promatranja dvojnih zvijezda s razmakom manjim od 2 sekunde potakla su me da potražim više podataka o jednoj zanimljivoj dvojnoj zvijezdi koju namjeravam promatrati.
Više:
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=2240.new#new

Zanimljivo. Pogledat ću je kad se smiri ovo vrijeme.

Sjedim i čekam.
Šansa da dočekam Jupiter i Saturn je nešto veća nego da sam ostao kod kuće.
Ogroman crni oblak je zasjeo svom dužinom jugozapadnog neba.
Bolje da ne mislim o tome. Samo ću sjediti i čekati. I pomicati teleskop udesno i dole.

Evo, vide se. U istom okularu!!!

super! *šešir*
Ja sam ih pred par dana "ugurao" jedva u okular 25mm, na 15cm newtonu.
Od tada se nije razvedrilo  :-P

Trajalo je jako kratko. Niski oblak se sporo micao ali je iznad toga bio sloj tanjih oblaka, tako da mogu reći da sam u dva navrata uočio Saturnov prsten i naravno Jupiter u blizini, čak i nešto satelita.
Uzeo sam az4 i sw 150/1800 da to sve bude brže i jednostavnije.

Sad je bilo bolje. Od kuce, zapravo od preko ceste sa susjedove terase, dva metra nad cestom ali dovoljno da dozvoli nesmetano promatranje nekih petnaest minuta. Mak 150/1800, az4, 28 mm - fov od 53', sasvim dovoljno da stanu oba, da se Saturn lijepo razluci, da Jupiter pokaze satelite i da zakljucimo da je prsten nagnut u istom smijeru kao i Jupiterovi sateliti.
Umjesto prognozirane kise za taj sat, kisa nam je nesto ranije lijepo sprala prasinu.
Cilj je bio vidjeti planete "u istom okularu" pa smo to i vidjeli (Jadranka i ja, susjedi nisu bili kod kuce).
To sto su pred cetiri dana planeti bili cetiri puta blize - a sta se tu moze.

Bilo je tako hladno da sam se prvi puta u 13 godina od kad (kontinuirano) gledam teleskopima razveselio kad su oko 19 sati naisli oblaci i potjerali me.

Prognoze su pokazivale oblake i vjetar i kisu za deset dana unaprijed pa sam morao izaći. Vjetra nije bilo, taman neki mir nakon jake bure a prije juga. Istina, mir je bio dole ali su visinski vjetrovi radili svoje. Nije bila neka vidljivost.
Jupiter i Saturn su bili u centru tražila ali ne vise u istom okularu, s ovom konfiguracijom.
Teleskop je bio u autu par sati ali se svejedno morao hladiti tako da su i Jupiter i Saturn plivali. Dobro, bili su nisko.
Mjesec je bas uzivao u uznemirenoj atmosferi - nije se vidjelo ništa oko njega.
Sve u svemu, samo prognoza za iduce dane me mogla izvuci van.
Ipak, vidio sam nekoliko dvojnih zvijezda. Da nisu naišli oblaci s istoka vidio bih ih i više.
Bilo je hladno, svega jedan stupanj. Bio sam vani i po hladnijem ali jucer mi je bilo posebno hladno. Valjda je stvar u motivu: jedno je traziti kometu, naci je i pokupiti se doma, sasvim drugo traziti zvijezde koje ce biti gore i drugi puta. A mozda sam se samo ulijenio ovih dana ...

Nije to ljenost, astronomija nam je hobi.
Mene opet ulovila faza od 2-3 mjeseca kada mi se ne izvlači teleskop. Loše vrijeme nije pomoglo da me izbaci iz te "loše faze".

27.12.2020. 16,50-19,00

SW 180/2700
iOptron 30 pro
Vixen 42 mm - 64x
Ler 28 - 96x

209. Stf 2588, blizu delte Cyg: plave zvijezde, razmaknute oko deset sekundi, iste magnitude (9,8", m 7,8-8,1);

210. Stf 2675, kappa Cep: velika razlika u magnitudi, cetiri, pet magnituda, svjetlija zvijezda je oko cetvrte, bijela, manja je crvena, sedam-osam sekundi udaljene (7,2", m 4,4-8,3). Herschel: Prekrasna dvojna zvijezda. Ekstremno nejednake. Lijepa bijela, manja crvena. Noviji promatrac: bijela i plava (kako je dobio plavu?);

211. Stf 2671, blizu 33 Cyg: jako blizu, veca je bijela, moram uzeti veci okular, oko cetiri sekunde razmaka, oko dvije magnitude razlike (3,8", m 5,8-7,5). H: upecatljiv par, bijela a manja vuce na crveno;

212. Stf 2658, blizu 20 Cyg: mali razmak, oko pet sekundi, bijelo-plava, dvije ili vise magnitude razlike od svjetlije; cini se i vise jer je tamnija zvijezda crvena (5,4", m 7,1-9,4). H. kaze da vidi i trecu zvijezdu nedaleko od ovih. WDS je vidi na 34 sekunde a mag 13 na 61";

213. STF 2655, blizu 17 Sge: plave zvijezde, jednakog sjaja, blizu su, oko sest sekundi (6,2", m 7,9-7,9). Noviji promatrac kaze da je na 60" zvijezda desete magnitude ali nisam isao za tim.

Jučer se konačno ukazalo vedro vrijeme, prvi put u ovoj godini vedro, bez jake bure i bez vlage. Astronomske prognoze vremena su bile dobre. Možda prevelika temperatura za ovo doba godine (pa će se početkom mraka prenaglo rušiti). Kako je dan odmicao a zalazak sunca se približavao pojavio se ometajući element, neka sumaglica po horizontu, oko Sunca je čak dobila narančastu boju.
Prognoze su i dalje za sve visine bile u plavom pa sam tu sumaglicu protumačio blizinom mora.

24.02.2021. 18-21,30, dva kilometra sjevernije od Marčane, 200 m n/m
                                  oprema uobičajena

Poravnavanje findera i teleskopa je prošlo glatko, u tri minute. Zna to nekada biti duži posao ali večeras nisam ništa trebao dirati.
Poravnanje sa svijetlim zvijezdama je pak bila druga priča: prva je bila Sirius i montaža ga je uporno tražila negdje u Južnoj Americi; vratim u nultu poziciju, opet; postavim teleskop ručno i probam, ne odustaje od gledanja u zemlju. Ugasim, pričekam da montaža shvati koji je datum i gdje je, idem ponovno - sad ko da se nikad ništa pogrešno nije dešavalo, sve tri zvijezde bez po muke.
Horizont je i dalje bio maglovit, a jaka mjesečina nije pomagala.

214. STF 427, blizu 42 Bika: male plave zvijezde, jednakog sjaja, oko sedme magnitude, blizu su, oko sedam sekundi (7", m 7,4-7,8). Varijabilne zvijezde pa je navedena magnituda prosječna; Kad je Herschel promatrao bile su po njegovoj procjeni m 8,8;

215. Stf 331, blizu game Perzeja: bijelo-plave zvijezde, deset-dvanaest sekundi razmaka, pete, šeste magnitude, razlika u sjaju je vidljiva, oko jedne magnitude (12", m 5,3-6,2). H. manja vuče na crveno a noviji promatrač obje vidi kao bijele;

216. Stf 394, blizu 65 Ovna: žuto-crvena i bijela (valjda jer je sitna pa se boje baš ne vide najbolje), nekih sedam sekundi, sedma i osma magnituda (6,9", m 7-8,2). Noviji promatrač je vidi kao žućkastu i svijeto plavu;

Kad je teleskop došao u poziciju, pogledam kroz finder i zvijezda mi se učini prejakom za zvijezdu koju tražim - a ono Mars (43 minute udaljen). Zanimljivo. Mars se udaljio, sad je samo simpatična kuglica.

Izmaglica je pijesak iz Sahare :/

A tako!? Baš me nekako pogled prema suncu asocirao na film Mumija ... ali nisam išao dalje od toga  :-)

217. Stf 470, 32 Eridani: veća, odnosno sjajnija zvijezda je žuto-crvena, oko pete magnitude, druga je bijelo-plava, oko magnitudu tamnija, udaljene su oko sedam sekundi (6,9", m 4,8-6,1).H: crvenkasta i plava. Noviji promatrač: žuta i bijela;

218. Stf 296, 13 Perzeja: ogromna razlika u sjaju: svjetlija zvijezda je jaka, oko četvrte magnitude, žuta, manja je nekih dvadeset sekundi dalje i treba napora da ih se doživi kao par (20,4", m 4,1-10). Binarni par, varijabilne, noviji promatrač kaže da su lijep zlatno plavi par;

219. Stf 471, 45 Perzeja: fascinantna razlika u sjaju, manja zvijezda se jedva vidi, veća je oko treće magnitude i plava je a manja možda desete i blijeda. (9,1", m 2,9-8,9). Varijabilne. Noviji promatrač ih je vidio kao plavo-bijelu i plavu;

Za kraj sam pogledao M42: na 159x trapez je bio iznenađujuće velik. Možda zato što je mjesečina zasjenila maglicu.

02.03.2021. 18-21, dva kilometra sjevernije od Marčane, 200 m n/m
                                oprema uobičajena

Predivno zvjezdano nebo. Ovako nešto viđa se ovdje vrlo rijetko. Gotovo da mi je žao vaditi opremu iz auta. Samo bi sjedio i gledao... Sve odjednom.

Ipak,

220. Stf 900, 8 Mon (Jednorog): svjetlija zvijezda je oko pete magnitude, bijela, manja je najmanje dvije magnitude tamnija, žuta, oko deset sekundi razmaka, možda malo više (12,2", m 4,4-6,4);

221. H N 19, hip 36817, blizu 11 Puppis (krma broda Argo): Žute zvijezde istog sjaja, oko šeste magnitude, oko deset sekundi razmaknute (9,9", m 6-5,9);

U rubu findera mnogo zvijezda - M93 – bogat skup, raširen, s desecima svijetlih zvijezda.

222. Stf 654, 17 Oriona: velika razlika u sjaju, bar četiri magnitude, svjetlija zvijezda žuto-crvena, tamnijoj ne mogu procijeniti boju, oko sedam sekundi razmaka (6,9", m 4,6-8,5).

20. Stf 919, beta Jednoroga: ponovno gledanje nakon skoro godinu dana: s 96x ih ne razlučujem a sa 159x su to opet krasne tri zvijezde, jedna i pored nje dvojna koja je opet dvojna;

223. Stf 435, blizu 11 Bika: žuta i crvena, sedme i oko devete magnitude, dvanaest-trinaest sekundi razmaka (13,2", m 7,2-8,9);

Ovdje je bilo zanimljivo jer sam skoro uletio u Plejade. Nikad još nisam tražio nešto tako blizu Plejada, uvijek su Plejade bile (poseban) objekt traženja. Ali kad upisuješ 76094 ne znaš gdje ćeš stići...

224. Stf 545, blizu delte Bika: sedme i devete magnitude, svjetlija zvijezda je plava, nešto manje od dvadeset sekundi razmaka (18,5", m 6,9-8,9);

225. Stf 559, blizu 74 (epsilon) Bika: plave zvijezde, sedme magnitude, jako su blizu, oko tri sekunde razmaka (3,1", m 6,2-7);

Ipak je bura koja je puhala ovih dana, pa i danas, osim što je očistila nebo i stvorila predivan pogled, zamutila zrak u visinama pa razmak od tri sekunde vidim, ali ne onako čisto kao kad ima malo vlage.

226. Stf 655, 3 Zeca (Lep): jako velika razlika u sjaju, peta i oko deseta magnituda, svjetlija zvijezda je plava, malo više od deset sekundi razmaka (12", m 4,5-9,9);

227. Stf 700, blizu 26 Oriona: osma magnituda, plave, jako blizu zvijezde, oko pet sekundi razmaka (14,9, m 7,7-7,9). H. kaže bijele ili crveno bijele, skoro jednake.
Komentator primjećuje da Herschel govori o blizini 26 Oriona, a to da ne postoji, da je to pogreška u Flamsteedovom atlasu, da se radi o 25 ili 30 Oriona;

228. Stf 712, blizu 30 Oriona: jedva se razdvajaju, bijele, jako bliske, to bi moglo biti 3 sekunde, oko dvije magnitude razlike, sedma i deveta (3,2", m 6,7-8,6);

229. Stf 738, lambda Oriona, Meissa: vrlo sjajne zvijezde, blizu, plave, bijele (4,9", m 3,5-5,5). H. kaže da su četiri zvijezde vrlo blizu, da on te zvijezde u skupu (cr 69) potpuno razdvaja dok je Flamsteed sve označio kao maglicu jer mu teleskop nije imao dovoljno snage da ih razdvoji;

230. STT 111, blzu Meisse, lambde Oriona: razlika u magnitudi velika, u početku nisam ni uočio da je dvojna zvijezda (2,8", m 5,6-9,7).

Moglo se još ostati, Mjesec je izlazio tek za 45 minuta, ali bilo je baš hladno pa sam se pokupio kući.

03.03.2021. 17,45-21, dva kilometra sjevernije od Marčane
                                           oprema uobičajena

Prognoza je bila dobra i na meteoblu-u i 7timer-u pa sam bez da bacim pogled na kretanje oblaka - krenuo, nešto prije zalaska sunca. No, na zapadu su oblaci prekrili cijelu širinu horizonta a bilo ih je i na sjeveru. Zaustavim se, pogledam sat 24 i – gomila oblaka kreće nemilice iz sjeverne Italije... A ništa, kad sam se već spremio i još toplije nego dan ranije obukao, idem dalje.
Dođem, oblaci stoje na istom mjestu, pa računam da ću gledati što je čisto, pa dok se može.
Usklađivanja su prošla u redu.
Dan ranije u nekoliko navrata gledao sam Sirius, u nadi da ću uočiti Sirius B. A bilo ga je, ali je problem bio što se pojavljivao svuda uokrug. Nije bila večer za to.
Večeras je bilo bolje - nisam ga vidio nigdje. Ali imao sam dojam da bi se mogao pojaviti, ono, samo što nije. A nije. A nisam baš ni ja imao strpljenja.

231. Stf 570, blizu 55 Eri, nedaleko Rigela: lijepe male zvijezde, oko sedme magnitude, nekako vuku na žuto, to bi moglo biti nešto više od deset sekundi, dvanaest (12,7", m 6,7-7,6). H. da su vidljivo različite, blijedo crvena i blijedo plava. Noviji promatrač ih je vidio kao plavičastu i bijelu;

232. Stf 583, blizu 49 Eri, čega danas nema nego je recimo najbliže 45 Eridanusa, ali je na jugu Bika: sitne zvijezde, osma, deveta magnituda, bijelo-plave, vrlo su blizu, to bi moglo biti malo više od pet sekundi (5,8", m 7,9-9,3);

233. Stf 590, 55 Eri: oko deset sekundi razmaknute, oko sedme magnitude, žute, ili narančaste (9,2", m 6,7-6,8). Herschel je uočio vrlo malu razliku (u jačini sjaja).
Kako? Desetinku magnitude?
Noviji promatrač ih vidi kao žutu i blijedo žutu;

234. Stf 754, 44 Oriona: velika je razlika u magnitudi, plave su, veća oko pete magnitude, manja oko četiri mag slabijeg sjaja, blizu su, oko pet sekundi (5,3", m 5,7-9,2). Noviji promatrač ih je vidio kao bijelu i plavičasto bijelu;

235. Stf 761, pored sigme, 48 Oriona: prava predstava u okularu – jaka sigma, dvojna pa i trojna zvijezda i ove koje tražim: sitne, osme, devete magnitude, bijele, manje od deset sekundi (8,7", m 8,5-8,6). Noviji promatrač ih je vidio kao bijelu i plavičasto bijelu;

236. H II 60, blizu xi ili 5 Velikog psa: malo manje od deset sekundi razmaknute, plave, bar tri magnitude razlike, šest i devet-deset (8,7", m 6,4-9,3);

Počinje se osjećati vlaga. Imam duže sjenilo pa se na optici ne vidi vlage.
1,5°C, hladno je za prste. Ne volim rukavice, bojim se da mi ne ispadne okular kod zamjena pa radim kompromis, navlačim jednu rukavicu.

237. H N 123, pi CMa: velika razlika u magnitudi, peta i valjda deseta magnituda, sitnija zvjezdica se jedva vidi, svjetlija je plava. Treba napora da se vidi na desetak sekundi udaljenosti, da ne znam da mora biti dvostruka ne bi je vidio (11,6", m 4,6-9,6); Noviji promatrač ih je vidio kao žućkasto-plavičaste;

238. Stf 1084, blizu 25 Mon: ovo se već lakše uočava jer su obje manje, sedma i recimo deseta magnituda, petnaest sekundi, veća je narančasta ili crvena (4,9", m 7,1-10);
U stvarnosti, kaže Skysafari, je veća zvijezda ogromna a površina joj je 24% hladnija od našeg sunca, pa je to zvijezda pri kraju puta.

239. Stf 1121: ovo je simpatično - dvojna zvijezda je unutar skupa M47, u sredini i odmah se uočava kao dvojna, negdje sedme magnitude i oko sedam sekundi razmaka, bijele.

Gotovo. Hladnoću bih još i trpio, ali oblake ne mogu.

28.05.2021.

Venera se vidjela brzo poslije zalaska sunca a zatim sam uočio i Merkur. Dok je došao Merkur, došlo je i stablo... pa sam morao seliti cijeli sklop, ali, vidio sam ih u istom okularu (42 mm s makom 150/1800), još je i ostalo mjesta sa strane :) - sve je to bilo jako blizu horizontu pa je osim faza bilo i boja.

Citat: ediglavas  u 28.05.2021. u 21:41:11 sati
28.05.2021.
Venera se vidjela brzo poslije zalaska sunca a zatim sam uočio i Merkur. Dok je došao Merkur, došlo je i stablo... pa sam morao seliti cijeli sklop, ali, vidio sam ih u istom okularu (42 mm s makom 150/1800), još je i ostalo mjesta sa strane :) - sve je to bilo jako blizu horizontu pa je osim faza bilo i boja.

Ja sam također taman uspio pogledati malo kroz dalekozor, svakako nevjerojatan pogled.

Da je Merkur bio viši i zrak malo mirniji, bio bi užitak gledati tanak srp. Ovako, iskreno za reći, pogled bez teleskopa na sjajnu Veneru i jedva vidljiv Merkur bio je ljepši.

Pauza do mraka pa nastavak.
Gdje sam ono stao?

240. Stf 1670, Porrima, gamma Vir: ovo su stvarno sjajne zvijezde - vrlo blizu su, niti tri sekunde, bijele, istog sjaja (2,6", m 3,5-3,5). Vidim u komentaru da tu ima šest zvijezda, od minute i pol do čak sedam minuta ualjenosti, od devete do petnaeste magnitude, znači, u ovoj potrazi nezanimljivo;

241. Stf 1669, VV Gavrana, oko stupanj i pol "ispod" M104, Sombrero galaksije: tražio sam dvije a dobio i sitnu treću zvijezdu, sjajnije su bijele, oko šeste magnitude, oko pet sekundi razmaknute, a sitna je možda minutu dalje i jako mala, recimo desete magnitude (5,3" i 59", m 5,9-5,9-10,3);

242. SHJ 145, Algorab, delta Gavrana: Algorab je sjajan, treće magnitude, druga zvijezda je dosta tamnija, oko devete magnitude, udaljene su dvadeset - dvadeset pet sekundi pa izmiče efekt kontrasta (24,6", m 3-8,5);

243. Stf 1657, 24 Com: jedna sasvim nezahtjevna dvojna zvijezda, crvena ili narančasta  (20,4", m 5-6,3).

Bio bih još gledao ali sam začuo pucanj.
Priča se da ljudi noću pucaju u divlje svinje a kako sam ovdje preblizu šume spremio sam sve u auto i otišao.
Svakako više neću dolaziti na ovu poziciju.

01.06.2021. 22-24

SW mak 150/1800
iOptron gem 28A
Vixen 42 mm
ES 20 mm
ethos 10 mm

Nakon što su se teleskop i okulari ohladili a ja došao sebi nakon divnog zalaska sunca, krenuo sam balansirati teleskop po osima.
Poravnanje na tri zvijezde je prošlo jako dobro, sve sam ih lijepo doveo u centar (nakon što sam teleskop otprilike usmjerio na Sjevernjaču) pa sam krenuo u potragu.

244. H N 69, Hya, to je onako dosta južnije od Spice i zapadnije od Gavrana: to je i na malom povećanju lako, deset sekundi, svijetle, bijele, oko magnitudu razlike - nisam ni povećavao  (10,1", m 5,7-6,6);

245. H III 101, Cen, šest stupnjeva južnije od prijašnje: nešto manji razmak i svaka zvijezda za magnitudu svjetlija od prijašnjeg para - istina varijabilna je pa se to može malo mijenjati, bijele su (7,9", m 4,5-6);

246. H III 97, i to je dosta južnije od Spice i zapadnije od Gavrana, Hya: oko osam sekundi, ali bar dvije magnitude razlike u svjetlu, nisu sasvim bijele (8,1", m 5,1-7,3);

247. SHJ 226, psi Oph: razmak veći od deset, dvanaest možda, oko osme magnitude, oko jedne m razlike, žuto-crvene (12,5", m 7,6-8,3);

248. Hip 80112, sigma Sco: razmak je velik, oko dvadeset sekundi, ogromna je razlika u sjaju - svijetlija zvijezda je oko treće magnitude, tamnija je osme-devete, svijetlija je bijela, tamnijoj ne vidim boju, tj. vidio bi da je drugačija od bijele (20,3", m 2,9-8,4);

249. Hip 80473, rho Oph: razmak je mali, tek na 180x jasno vidim da je dvojna zvijezda, svijetle su (2,9", m 5,1-5,7);

250. Hip 84626, omicron Oph: komotan razmak svijetle žućkasto-crvene nešto više od magnitude razlike u sjaju (10", m 5,1-6,6);

251. Stf 1835, Boo: pri povećanju od 90x se dobro razdvaja, razlika u jednoj ili malo više magnitudi, svijetle, bijela i žuta (6,1", m 5,1-6,6);

252. Stf 1838, Boo: razdvojene oko deset sekundi, tamnije su, crvenkaste, sedme-osme magnituda, istog sjaja pa je to na 90x lijepa slika, kao dvije igle koje su okrenute vrhom prema promatraču. Tu negdje oko osme-devete magnitude vide se puno bolje nego kad su svijetle - ovim teleskopom, naravno (9,7", m 7,5-7,7). komentator se divi preciznom opisu kojeg je Herschel ostavio za nalažnje ove dvojne zvijezde: "[In the constellation Bootis.] Double. Draw a line through pi and zeta to the small star under the right foot, and erecting a perpendicular towards the left foot of equal length, the end of it will mark out this double star". - povucite liniju kroz pi i zetu (Bootes) do male zvijezde iznad lijevog stopala, nastavite okomito prema lijevom stopalu, iste dužine, i na kraju te linije ste došli do ove dvojne zvijezde";

253. Stf 1873: još bliže i za magnitudu tamnije (6,9", m 7,8-8,4). i, još ljepše. To je ono zašto tražim dvojne zvijezde.

Postaje hladno i vlažno.

254. Stf 1904, blizu 64 Vir, tamne zvijezde, crvene, oko deset sekundi razmaka (10,1", m 7,2-7,4);

Za kraj sam naišao na M5 - vrlo impresivan kuglasti skup!

Lijep niz promatranja Edi   *pljesk*

14.06.2021.22:55
Počeo sam večer Novom u Herkulesu. Nije spektakularna ali je nova - na karti je nema a u okularu ima!

Zatim sam se divio Albireu. Opet. Čak i sa 150 mm oduševljava razlikom u bojama.

nastavak:

255. Stf 3127, delta Herkulesa, Sarin: odmah je trebalo veće povećanje da bi mogao vidjeti tamniju zvijezdu. Veća je sjajna bijela, razlika u sjaju je bar pet magnituda a pritom je tamnija zvijezda crvena, to je nekih više od deset, dvanaest sekundi (12,7", m 3,1-8,3). Noviji promatrač ih vidi kao bijelu i plavičasto ljubičastu.

256. Stf 2095, 46 Herkulesa, jugoistočnije od epsilona i zete Her: dvije male zvijezde, blizu (blizu za ovaj teleskop, naravno) oko pet sekundi, mala razlika u sjaju (5,3", m 7,3-9,2). Herschel je vidio veliku razliku u sjaju;

257. Stf 2264, 95 Her: sjajne bijele zvijezde, oko pete magnitude, oko šest-sedam sekundi razmaka (6,5", m 4,9-5,2). Herschel: bijela i plavo bijela. Noviji promatrač vidi bijelu i žutu;

Počeo sam si pogodovati, tražim svijetle svijezde, nekako na istoj visini da ne moram dizati i spuštati stolicu :)

258. Stf 2280, 100 Her: sjajne bijele zvijezde, oko šeste magnitude, ne vidim razliku u sjaju, razmaknute bar petnaest sekundi (14,4", m 5,9-5,8). Herschel: da mu glavna zvijezda malo inklinira na crveno. Noviji promatrač vidi obje bijele;

259. Zeta 2 Lire: ostavio sam ih u popisu za traženje jer su obje svijetle ali je razmak ogroman, tričetvrt minute: stvarno su svijetle, bijele, vidi se razlika u magnitudi, (43,8", m 4,3-5,7);

260. Beta Lire: opet veliki razmak ali sada se uočava i razlika u magnitudi. Veća zvijezda je još svijetlija, oko 3., manja bar tri magnitude tamnija (45,7", m 3,5-6,7). Herschel ih je vidio četiri, noviji promatrač isto četiri, WDS navodi sedam zvijezda;

261. Stf 2523, malo zapadnije od vješalice za kapute: oko šest sekundi razmaka, sitne bijele zvijezde, oko osme magnitude, ne vidim razliku u sjaju (6,4", m 8-8);

Vješalica za kapute je stvarno tog oblika, sjajne zvijezde, baš mi nekako stanu sve u stupanj i pol vidnog polja. Ne baš nešto posebno ali dobro, naišlo je u vidno polje pa neka se spomene.

Pogledao sam za kraj NGC 7789, Karolininu ružu - tu stvarno treba veće ogledalo...

 *tu* fino Edi. Nadam se da ti pri gledanju ne piješ pa da vidiš duplo.  ;-)

Hahaha, dobra ti je!
Opojno je to i bez vina. Ponekad toliko lijepo da ne mogu početi gledati teleskopom i sat vremena...
Nastojim biti pošten prema sebi (i vama). Promašim udaljenosti, subjektivan sam u ocjenama, nemam okular s mjerama a nije mi to bio ni cilj - što vidim - vidim. I to ispričam.

Izvrsne, motivirajuće i meni svakako poučne bilješke, bacam se u lov na barem djelić opisanoga  :-)

Drago mi je da sam od koristi!

16.06.2021. 22-24

Prognoze kažu sasvim vedro, a vani neki oblaci, tanki, skoro prozirni ali ipak.
Najprije su radili smetnje kod aligmenta. dvije zvijezde nađem, treća se skriva, pa čekaj da se pokaže, pa bi gotovo pritisnuo enter onako, otprilike.
Pa opet tokom večeri: ne vidim manju zvijezdu (m 9 ili 10) pa ti znaj da li je ne vidim zato što sam fulao zvijezdu ili je tanki film oblaka preko nje. Nakon nekog vremena sam shvatio da ako mi veća zvijezda ne odgovara magnitudi s karte da je onda preko njih razvučen neki tanki dio oblaka.
U svakom slučaju - nije baš dobro.

262. Stf 1930, 5 Ser: malo južnije od velikog kuglastog skupa M5: pretprošli puta sam naišao okularom na M5 dok sam tražio tu dvojnu, ali nisam imao dovoljno strpljenja da uočim manju zvijezdu - zato što je zaista mala, oko desete magnitude, jedva vidljiva i nestvarno djeluje uz jaku pete magnitude zvijezdu, nekih su deset sekundi razmaknute (11,1", m 5,1-10,1);

263. Stf 2241, Dziban: svijetle zvijezde, oko pete magnitude, jako razmaknute, oko trideset sekundi, vidim razliku od oko magnitude u sjaju (29,6", m 4,6-5,6);

264. Stf 2308: bijele zvijezde, oko šeste magnitude, razmaknute oko dvadeset sekundi, ne vidim razliku u magnitudi (18,8", m 5,7-6).

Dalje su bili neuspješni pokušaji pa sam sklopio aparaturu i otišao kući.

I Meteoblue i 7timer i FLO nude vedro nebo bez vlage i vjetrova - a u stvarnosti oblaci iz pravca Italije naviru u valovima. Najbolje bi bilo otići kući - ali čini se da će ti valovi stati oko deset i po. Valjda.

Baš dobro "prognoziranje" - sad se pojavio znak da će u 21 sat biti 45% niske naoblake. A skoro su 22

Te ni zmočilo?
Tu je taman jedan kratki kišopad prošao...

A je. Samo me sram priznati...

 :-)

Usjeverio sam se i poravnao i - evo ga Saturn! Pravi pravcati, s prstenom!

Nema ni govora o ozbiljnom promatranju. Previše tankih oblaka, nešto se čas vidi čas ne vidi... Pa sad i vlaga.
Idem kući.
Ipak, vidio sam Saturn.
Vidio sam i pravog pravcatog zeca koji mi je došao na 7-8 metara.
Zanimljiva večer.

29.07.2021.

Ne mogu reći da sam se nagledao zvijezda.
Taman kad sam trebao početi ozbiljno gledati ulovila me ogromna vlaga. Valjda velika temperatura i nikakav vjetar?

No, vidio sam puno ovaca, pravih, s pastirom. Pastir je nonšalantno hodao, pas pored njega a sve ovce za njima. Pitao sam neće li se tako neka izgubiti, kaže da neće, da idu jedna za drugom. On pita: snimate, ja kažem: čekam da padne mrak, pa smo tako iscrpili teme za razgovor i svako je nastavio svojim poslom.

Htio sam prije svega vidjeti kako su uspjele preinake i nadopune: bio sam kod tokara da mi napravi šipku od nekih 20 cm da mogu produžiti postojeću, za protuuteg. Ne volim stavljati dva utega pa sam mislio da će ovako biti bolje. I je, bolje je.

Drugo, skinuo sam dio montaže na (u) koji ide šina teleskopa da mi napravi vijak za dodatno osiguranje, jer mi je u dva navrata kad sam skidao teleskop skliznuo prije nego sam počeo odvrtavati osigurač (što uopće nije ugodan osjećaj) - kako je bilo dosta mjesta - napravio mi je dva. Opet, jako zadovoljan.

Dođe mi da izmislim još neku nadopunu kako nam je krenulo...

Dobro, vidio sam Saturn.
Pa sam pogledao Jupiter. Jupiter je bio nisko (22,30 h, svega 9 stupnjeva nad horizontom) pa nisam mogao povećavati. Ipak, bilo je zanimljivo vidjeti Io i Calisto jako blizu i blizu Jupiteru, sve u sekundama udaljene.
Pogledao sam i gore, u Albireo. Niti slika u maksutovu 180 ne obiluje bojama ali se vidjela očekivana razlika. Pogledao sam koliko mogu povećavati: 112x, 135x, 169x, 225x i 337x, sve što je ponudio baader zoom izdržalo je.

Šteta zbog vlage. Al ne može se sve.

 :-) *tu*

Izađem sinoć pred kuću, prolaze neki turisti, zaustavim ih, pokažem rukom niz cestu i pitam što vide, da vide Moon - i još? Jupiter kaže jedan, nooooou kažem ja, Mars? Nooouuuu, Mars is red. Nisam dozvolio veću pauzu i otkrio sam im tajnu. "Venus? Hav najs", tenkju, you're welcome i odu oni.
Da Jupiter i Mars...

Sinoć (12.08.2021.) sam imao veliko društvo. Četvero gostiju sam očekivao a umjesto jednog auta ljudi, došla su dva.
Bili smo dva kilometra sjevernije od Marčane (12 od Pule), večer je bila vruća, povremeno bi puhnuo vjetar kao da je zrak iz fena. Ali, obećao sam gledanje, pa da se prilika ne pokvari.
Dvoumio sam se koji teleskop uzeti, mak 150 ili 180. Bojao sam se da se 180 neće brzo prilagoditi  promjeni temperature
Uzeo sam 180 (teško žabu u vodu natjerat...) i otišao sat vremena ranije. Izabrao sam dio s kojeg će se moći promatrati i Mjesec i planete.
Na miru sam sve složio i zapravo se teleskop nije ni imao što hladiti - bilo je toplo.
Usjeverio sam i poravnao na Veneru pa otišao do Mjeseca.
Računao sam na dva okulara, 42 mm 65 stupnjeva i 28 mm 56 stupnjeva . Uz ovaj otvor 64x i 96x će biti sasvim dovoljno.
Ekipa se pojavila u 21 sat, četvero velikih (ipak dvostruko mlađih od mene), dvije djevojke od 13-14 i dečko od 9 i pol.
Upoznavanje, kratak opis teleskopa (jer nije očekivanog izgleda), licitiranje za raspored promatranja, naravno najmlađi su osvojili prva mjesta i počeli smo. Svakome sam ostavio dovoljno vremena, uputio ih da si podešavaju fokus "jer je svako oko malo drugačije", bilo je wow-ova, sasvim iskrenih. Na Mjesecu smo vidjeli pepeljasto svjetlo pa pitanja i odgovori.
Dok smo bili na Mjesecu, podigao se i Saturn. Ne dovoljno ali promatrači uglavnom imaju sat ili nešto više strpljenja pa da ne zatežem...
Saturn je izazvao očekivano čuđenje i zadovljstvo kod svih osim kod dečka koji je tvrdio da je Saturn premalen. Morao sam u auto po baader zoom pa je ipak pri 112x rekao "da sad vidi dobro".
Jupiterovi sateliti su se baš postavili ko da poziraju. Stariji promatrači su mislili da je Galileo završio u zatvoru jer je tvrdio da je sve vrti oko Sunca ili čak da je zemlja okrugla i nekako im nije bilo razumljivo da je tvrdnja da se 4 satelita vrte oko Jupitera dovoljno za zatvor. Bilo je dosta pitanja.
Gosti su bili različitih visina pa nisam htio eksperimentirati s visokim objektima nego smo samo prošetali zviježđima (uz laser pointer).
Za kraj sam ipak postavio na Andromedu, tako da vide i galaksiju. Teleskop baš nije prikladan za to ali Andromeda se vidjela dovoljno da pobudi maštu.
Oko 23 smo bili gotovi. 

18.08.2021.

Nisu baš neki uvjeti za promatranje. Razlučivost je 2" po prognozi ali u stvarnosti i gore od toga jer nisam visoko (200 m/nm), toplo je, bilo je bure...

Počeo sam sa Saturnom, raznim okularima: išlo je čak do 337x. Na tim velikim povećanjima trebalo je biti strpljiv jer je Saturn plivao ali na momente je slika bila oštra. Vidio sam tamnije i svjetlije pojaseve ali od satelita vidio se jasno samo Titan, tj. Titan na svakom povećanju a drugi kao nagovještaj. Saturnu sam se vraćao tokom večeri.

Jupiter nije baš bio raspoložen za veća povećanja ali kod njega (ili: oko njega) me sinoć interesiralo kako će se Io i Ganimed udaljavati tokom večeri/noći: dok sam se bavio nečim drugim: sa osam sekundi otišli su na petnaest pa na dvadeset...

265. Stf 1415 u Velikom medvjedu: bar petnaest sekundi razmaka, bijele zvijezde, oko šeste-sedme magnitude, možda je jedna malo (pola magnitude) svjetlija (16,6", m 6,6-7,3);

266. Stf 1520, Veliki medvjed: lako razdvojive, oko dvanaest sekundi, oko magnitudu, magnitudu i pol razlike, svjetlija zvijezda je plava, tamnija vuče na žuto (12,4", m 6,5-7,8);

267. H II 24, Hip 117218, 107 Aqr: oko šest sekundi, oko šeste magnitude, vidi se ipak razlika u sjaju od oko magnitude, malo više – nisko su i ne mogu to jasno odrediti (7", m 5,6-6,5); H: četvrta zvijezda u vodi koju Vodolija lijeva iz vrča;

268: Lambda Ovna, Hip 9153: jako razmaknute, pola minute i više, velika razlika u sjaju, oko dvije magnitude, žućkasta i manja je plava (37,2", m 4,8-6,7).

Pa malo Mjesec. Kako je jako svjetlo! Ipak, na terminatoru šetam i mijenjam povećanja.

Pa opet Saturn...

25.08.2021.

Da nije bilo zbog društva ne bih bio izlazio sinoć. Već je drugi dan puhala bura, dosta jako, a to onda znači, što se i pokazalo, da će Jupiter biti velika bijela loptica bez detalja.

Trebalo je prijateljevoj kćerci i njenom dečku s dalekog sjevera (Latvija) ipak pokazati Saturn i Jupiter prije nego krenu na dalek put.

Postavio sam teleskop, poravnao na planetu (?!) i, nakon sat i pol ugodnog večeranja izašlo se van, teleskop se već bio prilagodio na temperaturu (za razliku od nas ostalih, osim Latvijca koji nije shvaćao o kakvoj hladnoći govorimo, to se kod njih počinje uzimati u obzir na -25). Iznenadio sam se što je u okularu i dalje bio Saturn, nisam to očekivao uz takvo poravnavanje.

Saturn je opravdao očekivanja, teleskop je opravdao očekivanja, nije ni bilo potrebe ići na preko sto puta približavanja.

Jupiter je bio velik i tek nakon upute da se obrati pažnja na detalje, počeli su ih uočavati.
Sateliti lijepo posloženi. Kod satelita mi je uvijek nekako žao što ih ne mogu pokazati i sutradan da potvrdim tu priču o njihovom mijenjanju položaja.

Okrenuo sam ipak na Mizar. Trebalo je prenijeti tronožac s montažom jer se gledalo s druge strane i nevjerojatno je koliko su zvijezde bježale unatoč tome što sam pazio na raspored nogara (premještanje je bilo za oko metar). Dvostruka zvijezda je izazvala oduševljenje. Razumijem ih. Krasna je to slika.

I to je bilo to.

I blo je lijepo *gj*

Nakon večeri gdje mi je prijatelj pokazao Saturn, Jupiter i "antički test vida" Mizar odlučio sam se kupiti svoj teleskop. Možda si i ti u njima probudio iskru  *gj*

Sigurno. To su utisci koji ostaju!

Dugo nisam bio vani.
Čovjek bi rekao da netko u mirovini nema potrebe biti bolestan i ne može imati obaveza i da je svo vrijeme njegovo...

01.10.2021.

Pokupio sam uobičajenu opremu (SW Max 180, iOptron 28, okulare 42, 28 i sada već uobičajen Baader IV zoom 8-24, stolice, akumulator, laser pointer, sendvič, vodu, listu zvijezda, mobitel sa sky safarijem pro i diktafonom) i dok sam pojeo sendvič sve se lijepo smračilo.
Pa sam shvatio da bi bilo korisno da sam došao sat vremena ranije. Znam ja to naravno složiti i po mraku ali ipak, šteta vremena.

Saturn je neizostavan, 20:40, počinjem s najmanjim povećanjem. Saturn je visoko, skoro sasvim na jugu. Opijen sam Saturnom, još od kad sam ga prvi puta vidio. Povećavam, ne gubi na kvaliteti do 169x.

Jupiter. Ogroman disk, čini mi se da ga nikad nisam vidio tako velikog. Nema tranzita, nema pjege ali i sam, bez "dodatnih efekata" ulijeva strahopoštovanje. Iduće godine da će biti još veći.

Ponovno radim poravnanje, sjever odoka, tri zvijezde u centar i najprije M22 - ogroman je. Pa Perzej: jake impozantne zvijezde, puno zvijezda.

269: H IV 72, to je u Perzeju, blizu zvijezde 55 Per, Stf 533, Hip 20570: razmaknute dvadeset sekundi, veća je oko sedme mag - razlika u sjaju oko magnitudu, magnitudu i pol (20,2", m 7,3-8,5);

270: H N 70, Veliki medvjed, blizu zvijezde 42 UMa, Stf 1544, Hip 56202: to je malo manje, deset, dvanaest sekundi, veća je oko sedme mag - razlika u sjaju magnitudu ili nešto manje (12,2", m 7,3-8,1);

271: H I 7, 39 Dra, Stf 2323, Hip 90156: našao sam zvijezdu pete magnitude a kako znam da mora biti dvostruka, gledam duže i na najmanjem povećanju to samo naslućujem. Povećavam na 96x, sad bi već mogao biti sigurniji da je blizu druga zvijezda, povećavam dalje i, konačno na 225x je to uvjerljiva slika: bliska dvojna zvijezda velike razlike u sjaju (3,7", m 5,0-8,1). Herschel ju je promatrao 3. listopada 1780. i opisao kao sičušnu, minucioznu dvojnu zvijezdu, ekstremno različitog sjaja, manju zvijezdu kao samo točkicu svjetla (a minute double star. Extremely unequal, the small star being a fine lucid point);

Tu je već vlaga počela jako smetati. Pa sam složio sve natrag i krenuo za Pulu. Putem sam s youtube-a slušao Shook twins i 35 minuta mi je prošlo brzo i ugodno.

Baš sam se lijepo zabavio večeras.
Nedavno sam kupio mali maksutov, 90/1250 pa nakon prilagodbe prihvata (nije bilo vixen šine na njemu pa sam dao prepiliti jednu 21 cm šinu i prilagoditi rupe na njoj) večeras odnio teleskop prijatelju.  Idealna noć za početnika: Mjesec, Saturn, Jupiter.
Počeli smo Mjesecom, okular od 25 mm je bio sasvim dobar, 10 mm je nekako bio na rubu (možda zbog blage bure, puše već danima) pa smo za povećanja koristili 15 mm kojeg sam opreza radi uzeo sa sobom.
Ja s tim direktnim tražilima imam oduvijek nesporazum pa smo ciljali "preko cijevi", što nije bilo lako jer je mjesečina odsjajavala na cijevi no Saturn smo našli. Iznenadio sam se kako ga je mali maksutov precizno nacrtao. Minijaturni Saturn a ko pravi... Na 125x je to plivalo ali se na 83x vidjelo još uvijek dobro. Čak smo vidjeli i mali satelit, jedva vidljivu žutu točkicu.
Nakon što smo popričali i zagrijali se čajem pogledali smo i Jupiter: zbog loše uskovitlane burom atmosfere disk je bio ispran, bez pruga ali su se sateliti bili poslagali na pravilnim udaljenostima da se mogu dobro razaznati i da se može popričati o njima.
Vratili smo se Mjesecu pa nakon nekog vremena zaključili da je stvarno hladno.
Očekivao sam da će teleskop biti dobar ali ne toliko dobar. Maksutovi stvarno znaju kako raspoložiti čovjeka.

Ono što mene muči je što se promatra kad ja dođem i ja pokazujem... volio bi da me nazove neki od prijatelja i kaže sinoć smo itd. ili da zove s terase i pita šta je ono lijevo od onoga....

Dosta vlage i oblaka na sve strane ali smo makom 90/1250 jako dobro vidjeli Mjesec, Jupiter i Saturn.
Za razliku od promatranja od prije mjesec dana zaključili smo da je bolje malo vlage nego bure. Prošli puta je Jupiter bio ispran a večeras su se vidjele paralelne pruge sasvim dobro.
Saturn i prsten su bili oštriji.
Novi 17 mm okular (umjesto mog 15 mm) je sasvim dobro držao i kod Jupitera i kod Saturna.
Mjesec je bilo užitak gledati i na 50x i na 74x. Mora, kratere i posebno objekte uz terminator.
Donio sam tražilo s dijagonalom. To je pravo olakšanje za leđa (i da ne nabrajam dalje, vrat, bubrege...) pa sam prijatelju pokazao kako uskladiti finder i teleskop. Najteže je uvjeriti početnika (nije mi prvi) da nakon tog usklađivanja više ne treba dirati šarafiće na finderu već da se objekti traže pomicanjem montaže. Ali ne i tronošca.
Savladali smo i fokusiranje i ponovno fokusiranje nakon što se promijeni okular.
Sve je kao jasno i jednostavno ali ipak tih nekoliko postupaka treba usvojiti.
Već slijedeći puta moći će sve sam raditi.

Lijepo Edi. Neke stvari nakon toliko vremena uzimamo zdravo za gotovo, kao das je normalno da svi to znaju. Lijepo je vidjeti da imaš još strpljenja  *puši*

 *pljesk*

Kako te pronađu ljudi s teleskopom?
To su neki tvoji poznanici koje si inspirirao ili poznanici šalju ljude tebi jer si im ti "go-to" čovjek za teleskope?

I jedno i drugo (i treće):
davno jednom donio sam na posao prospekt s teleskopima (iz Zagreba, prodavaonica kod Novinarskog društva), 114 mm, čak i veći... to sam pokazao kolegi, tada nismo imali teleskope ali je dvadeset godina kasnije on nabavio C8, cg5 pa cge pa ioptron jedan pa drugi pa takahashi (106 mm) nakon što sam mu mjesecima, danima i satima pokazivao presjeke teleskopa i sjecišta linija boja, pa kameru pa coronado - uglavnom, potrošilo se brdo njegove love na sve bolju aparaturu - istina, ja sam htio da ide putem većih otvora ali on se odlučio na preciznost i pedantnost;
jedna je profesorica jednom, vidjevši me u Višnjanu, baš u mjestu ne kod zvjezdarnice, pitala me da pitam Korada bi li njenog sina primio u ljetnu školu. Korado je u dvije minute skužio da bi u školu radije išla ona nego osmogodišnji sin no ostali smo prijatelji pa sam joj pomogao nabavito newtona 200 mm na cg4 montaži (jer joj je poznanik iz Beča rekao da dobson montaža nije baš dobra - nisam htio protusloviti nekome s kuffner zvjezdarnice pa smo gledali kroz 200 mm na eq montaži kod nje doma uz čitavu širu obitelj, pozirao je Jupiter;
Mlađa kolegica slušala je davno kako pričam o teleskopima (prvi primjer) pa me zamolila da nabavim teleskop za poklon njenoj nećakinji - o tome sam pisao na starom forumu - uglavnom, nećakinja je pokazala istinski interes i dobro koristila celestron 102/1000 na cg4 montaži. Kupovali smo bolje okulare, crtali skice, prošli osnove rada, užitak za nju i za mene;
susjed iz zgrade s posla na kavi kaže da je čuo od jednog klijenta da ja imam teleskop (a imao ga je i taj klijent ali mu je bilo lakše ubaciti mene u priču) ... pa je poslije jedno desetak kava i on dobio teleskop i poduku;
pa sam auto limara zamolio da mi napravi preklopnu rampu za uvoz obsessiona u prtljažnik auta pa je njega stalno kopkalo šta ja to radim pa me evo nakon sedam-osam godina na njegovoj terasi s već drugim teleskopom 70/500 pa sad 90/1250 i tako, imam dosta godina i dosta pričam pa se glas proširi.
No, mene veseli pokazati, krenuti s nekim od abecede.

Ima i slučajnosti. Sjedimo na sladoledu i vidim petnaest metara dalje kako se mlađi čovjek muči oko tronošca i vuče nešto iz kutije i ne zna što bi dalje i, naravno da ne mogu sjediti nego dođem i pokažem im kako se to radi i kroz šta se gleda. I šta da gledaju.
A da, uzeo sam tu preko foruma jedan 80/400 na stolnoj montaži za djevojčicu čija mama je čula dogovaranje za izlazak mojim teleskopom i proveo par večeri na selu, ono, terasa, stol, stolice, Mjesec, pa drugi puta Sirius, Plejade, Mjesec.
I tako, još bi se toga sjetio ali tako se to manje više dešava.

 *pljesk* haaa divno Edi!

E to je prava priča o promociji astronomije. *da* *pljesk*

 *tu* :-)

Večeras me pozvao prijatelj da dođem, da je Mjesec nisko ali da će se valjda nešto vidjeti.
Dok sam obukao sve te slojeve, jer stvarno je hladno i stigao, bilo je već šest sati.
Kako smo Mjesec već gledali nastojao sam naći dio terase s koje će se vidjeti Venera. Dignuli smo  tronožac koliko se god može i našli Veneru uz rub krova...
Bilo mi je bitno da vidi luk, fazu Venere. Nije bilo oštro, nasuprot: svega 6-7 stupnjeva od horizonta, dimnjaci se puše uokolo, zagrijan krov, ali - vidjelo se. Pa smo malo popričali o značaju toga.
Na drugoj strani lijepo su se vidjele Plejade. To mu je bila nova tema. Mene je iznenadio preuzak kut. Trebao bi okular s dužim fokusom, i širim kutem. Ali, ne može se sve odjednom.
Pa smo pogledali i zvijezde u Perzeju.
Jupiterov satelit (Io) bio je jako blizu Jupiteru. Da nije bilo toliko hladno bili bi počekali da "nestane".
Eto, doživio sam da netko sam izvuče teleskop i pozove me!

To je to!

18.12.2021.

SW mak 180/2700
iOptron gem 28A
Vixen 42 mm - 64x
Ler 28 - 96x

Krenuo sam rano, prije zalaza sunca.
Kad sam došao na poziciju, uobičajenu, 12 km od Pule, odmah je bilo jasno da su prognoze pogriješile i da vjetra uopće nema. A trebalo je biti malo bure. Vlaga se i vidjela na tlu i osjetila. Ne strašno ali ipak. Hladnoća se osjetila.

Dobro, došao sam pogledati Veneru pa ću je pogledati. Stavio sam sjenilo da se zaštitim od vlage bar malo. Grijač sam ostavio kod kuće (jer šta će mi kad je vani burica).
Akumulator sam ostavio u autu, zbog hladnoće.
Poravnao sam se otprilike na Sjevernjaču pa odmah krenuo gledati. Veličanstven pogled! Venera je na 64x povećanja velika u okularu, 52 lučne sekunde i tanka je, svega trinaest stupnjeva, a jakog svjetla. Stvarno predivno. Nisam ni išao povećavati da ne pokvarim dojam.
Vratio sam se poravnanju, Sjevernjača pa na dvije zvijezde (Vega i Altair) – ne bi držalo za fotografiju ali ovako vizualno će biti dobro. Šteta novca za elektronički polar finder kojeg ne koristim, ali bila je kriza s opskrbom (i još je) pa je od iOptrona bio samo taj od malih i laganih gem montaža. Unutra je, ne smeta, ne diram ja njega, ne dira on mene pa tako nek ostane.
Preskočio sam Saturn i Jupiter jer Mjesec je iza mojih leđa počeo opasno prijetiti (tako se bar meni činilo). Šest je sati pa da pokušam uloviti koju dvojnu zvijezdu, sve s 28 mm - 96x:
272. Stf 2848: u Pegazu, sasvim južno, blizu 18 Peg: oko deset sekundi, istog sjaja, bijele (10,9", m 7,2-7,7). Herschel kaže da su je kao dvojnu promatrali i prije njega;

273. Stf 2690: u Delfinu, blizu epsilona, prema repu delfina: nezahtjevan par, oko petnaest sekundi, istog sjaja, oko sedme magnitude, bijele (17,7", m 7,1-7,4);

274. Stf 2769: blizu 33 Vulpecule, Male lisice: razmaknute oko dvadeset sekundi, vidi se razlika u sjaju, oko šeste-sedme magnitude, bijele (18,2", m 6,7-7,4);
Odjednom tražeći jedan par, u istom vidnom polju okulara (pola lučne minute) komotno, 14' udaljene imam dvije dvojne zvijezde (Stf 2725 i Stf 2727):

275. Stf 2725: blizu game Delfina: razmak oko pet-šest sekundi, oko osme magnitude, ne vidim razliku u sjaju, lijepa slika, sitne zvijezde uvijek daju lijepu sliku (6,2", m 7,5-8,2). Zvijezde su binarni par;

276. Stf 2727: gama Delfina: blizu oko deset sekundi, sjajne, četvrte magnitude, žute, jedna je sjajnija (8,9", m 4,3-5,0). Herschel ih je vidio kao bijele. Promatrao ih je više puta od rujna do prosinca 1779. godine i posumnjao da jedna od njih kroz to vrijeme mijenja položaj. Označio je prosječnu udaljenost kao 11,822 lučnih sekundi (opet ta zapanjenost: odakle mu tisućinke lučne sekunde??) ali je naglasio da se ta udaljenost ne uzima kao dana kod budućih promatranja.
Danas znamo da su zvijezde binarni par.
Koncept binarnog para zvijezda uveo je Herschel - kad bi gledao s razmacima od oko pola godine raspoznavao je koliko bi zvijezde trebale biti međusobno udaljene kod drugog promatranja da se to može pripisati mijenjanju položaja Zemlje. Ovdje (i kod mnogih drugih parova) je to pomicanje bilo premalo da bi se pripisalo paralaksi.
Šokantno je naći jednu dvojnu a još dvije odjednom!!
U šest i pol pogledao sam Saturn. Lelujao je pa sam okrenuo na Jupiter – on je bio više pa se solidno vidio.
Mjesec je ostavljao sve uvjerljivije sjenke, hladnoća je bivala sve jača a kad sam otišao do auta po keks dva, krov je bio bijel, zaleđen. Više nego uvjerljiv razlog da se počnem pakirati.

 :-) *tu*

Divno Edi!

 *šešir*

Sinoć je bila samo jedna tema: Venera, s podnaslovom kako svima udovoljiti.
Nagovarao sam Jadranku da dođe sa mnom pogledati Veneru (oblaci će pa kiša) a njoj da je hladno i, nakon pregovora, može ali ona će izaći iz auta na tri minute i vraća se nazad u auto. Ja sve sam slažem i vraćam nazad. Ok. To radim i inače pa nema problema.
Taman kad smo trebali krenuti zove novi amater (90/1250) i - kako da ga ostavim samog, obećao ja i njemu da ću doći, oko pet i petnaest, nek on sve namjesti pa ćemo pogledati. 
I, sve je uspjelo.
Možda da je bilo deset minuta kasnije Venera bi se vidjela bolje, al vidjela se i ovako još tanja i veća nego dan ranije.
Pa sam Jadranku vozio nazad u Pulu, do trgovačkog centra na zaobilaznici gdje smo pri odlasku ostavili njen auto (svaka minuta je bitna!) i produžio do Valdebeka.
Zadnji puta se pogled na Veneru borio s vlagom, dimom, rubom kuće a sad je bilo 45 minuta ranije, potpuno vedro i suho - odlično se vidjelo, iznenađujuće dobro za 90 mm.
Pogledala je i njegova supruga (kasnije sam im nacrtao dva kruga, na jednom Veneru, malo zasjenčanu, na drugom Zemlju, Sunce u sredini i strelice od Sunca preko Venere do Zemlje - da imaju neki dojam o čemu se radi).
Nakon toga je sam naciljao Jupiter - jako mu se sviđa igra satelita oko Jupitera!
Nisam dugo ostao, on je nastavio gledati.

 *ritmika*

Bravo Edi!  *tu*

 *tu* *tu* Bravo !!  Malo zvuči kao HTSS (Hrvatska teleskopska služba spašavanja) *da*  *pljesk*

 *šešir*

Vratiti ću se na par Stf 2727 u Delfinu i upisanu prosječnu udaljenost od 11.822".
Kako to ipak izgleda nevjerojatna vrijednost pogledao sam ponovno komentare: ta udaljenost je matematička sredina nekoliko mjerenja (i to čini mi se, iako sam laik u matematici, ne baš korektno računana: potrebno je, ipak, vidjeti dio lučne sekunde, zbrojiti dva ili tri mjerenja, naći sredinu i tada dodati još jedno mjerenje - samo tako se može doći do treće decimale s desetinkama sekundi).
Te tisućinke tako drže vodu.

Bravo Edi!  *gj*

Je, je, Merkur je tu - lijepo za oko ali u okularu su dugine boje, ne mogu potvrditi niti da vidim pola diska.
Saturn se lijepo vidi ali i on tone.

Devetnaest i deset, minus dva je. Ne pomaže ni klopa ni čaj, odustajem.

08.01.2022. 16,30 - 19,10

Oprema uobičajena.

Prognoze su pokazivale da ću kratko promatrati u plusu celzijusa, da visinskih vjetrova ima puno ali isto tako da slijedećih dana neće biti nikako. Dobro sam se višeslojno (i "raznoslojno", raznim vrstama materijala) obukao, izrezao neke stare vunene čarape pa ih stavio preko koljena, druge na zapešća, uzeo rukavice (na jednu ruku s prstima van da mi ne sklizne neki okular iz ruku). Učinio sve što je bilo do mene.

Stigao sam na mjesto malo prije zalaska sunca, taman da izmjerim gdje će to biti petnaestak stupnjeva južnije od mjesta gdje je Sunce a gdje će se pokazati Merkur. Zbog okolnog drveća je trebalo pogoditi što se može bolje. Pa sam se tako i namjestio.
Balansirao sam teleskop, usjeverio se odoka, pomoću kompasa (digitalnog, iz mobitela) i uputio teleskop na Merkur. Naravno, bez poravnanja je to bilo samo otprilike točno mjesto pa sam ručno namjestio gdje sam mislio da ću ga najprije naći. Položaj Jupitera je bio od velike pomoći. Bila je neka sumaglica uz horizont što je govorilo da neće biti puno vremena za gledanje (Merkura). Pomicao sam teleskop i gledao i kroz finder i golim očima pa sam uskoro ugledao očima žuto crvenu zvjezdicu (a kroz finder svijetlu, plavu). Ranije sam na vrh najdaljeg stabla poravnao tražioc i teleskop pa sam odmah pogledao i odmah shvatio da od toga neće biti ništa: Merkur se vrpoljio i presijavao bojama. Ali, gledati ga bez teleskopa onako sitnog bio je užitak, ono gledaš i znaš da je to Merkur.
Nešto više i južnije pojavio se i Saturn. Njega se već dalo pogledati (prividno dvostruko veći a i viši).
Sad se već moglo naći Sjevernjaču, pa sam se poravnao i na Vegu i Altair. Trebalo bi i na neku udaljeniju zvijezdu ali hladno je, bit će dobro i ovako, zvijezde se neće pojavljivati baš u centru ali će biti u krugu desetak minuta a po sjaju ću brzo između dvije-tri naći što tražim. 

277. Stf 948, 12 Lyn: pod istim Struwe brojem nalaze se dva para, jedan blizak 1,9 sekundi i jedan udaljeniji. Taj bliži nisam razlučio, ovaj drugi, da: zvijezda šeste magnitude i druga magnitudu, magnitudu i pol tamnija, plave zvijezde (9,7", m 6,0-7,2);

278. Stf 958, blizu 13 Lyn: krasan bliski par svijetlih bijelih zvijezda, jednakog sjaja (4,5", m 6,3-6,3). Noviji promatrač je to vidio kao svjetložuti par;

279. Stf 1062, 19 Lyn: oko petnaest sekundi razmaknute, male ali ipak zamjetne razlike u sjaju, bijele (14,8", m 5,8-6,7);

280. Stf 921, blizu "iznad" 15 Mon: ovdje je baš trebalo znati da se traži dvojna zvijezda, jer je i razlika u sjaju i udaljenost veća: nakon što sam se udubio vidio sam da se na nekih petnaest sekundi od zvijezde oko šeste magnitude nalazi sitna zvijezda. Zanimljivo, gledaš i samo se otkrije druga zvjezdica (16,1", m 6,1-9,1). Da sam gledao koji sat kasnije, kad bi bile znatno više, bilo bi ih lakše odmah uočiti;

281. Stf 750, blizu, "iznad" 42 Oriona a i iznad M42: jako blizu, pet ili manje sekundi, oko dvije magnitude razlike u sjaju (4,2", m 6,4-8,4);

Hladno je, stvarno hladno. Nakon sjedenja u autu izašao sam još malo.

3. vratio sam se Rigelu i zabavi čekanja da se pojavi šest i pol magnituda tamnija zvijezda u njegovoj blizini, da izroni iz sjaja. I je. I to ima Struwe oznaku: Stf 668.

39. Stf 748, theta Oriona, Trapez: povećavao sam ali to je još nisko. Ima vremena.

14.01.2022. 19,20 – 22,20

Kad sam vidio zalazak sunca i gustu crvenu boju po horizontu nakon zalaska sunca, htio sam odustati. A onda sam ipak izašao. Svjetla za postavljanje montaže i teleskopa ionako će biti napretek.

Već na izlasku iz Pule vidio se novi element - vlaga na cesti, dok sam došao do Marčane, vlaga je bila i veća pa sam odlučio ići dalje. I stvarno, kako sam se približavao Barbanu vlaga se više nije uočavala a tako je bilo i u nastavku, na putu prema središnjoj Istri (točnije, južnom dijelu središnje Istre).

Preskočio sam Jupiter i Mjesec i odmah se krenuo balansirati i poravnavati. Neki puta usjeveravanje i poravnanje na zvijezde ide otprve, neki puta, a to je bilo baš ovog puta, moram se vratiti na prvi korak i krenuti iznova. Prije toga gubim vrijeme pokušavajući prečicama doći do cilja. Ali, program u montaži je teško prevariti pa - treba nazad na prvi korak. Pa je uspjelo.

SW 180/2700
iOptron gem 28
2" Let 28 mm
Baader 8-24 mm, isto u dvoinčnoj varijanti

Razlučivost je bila loša pa nisam u Trapezu vidio petu ili i šestu zvijezdu. Tih 4,5 i 4,6 sekundi je bilo previše. Na momente mi se na 225x činilo da vidim onu zvjezdicu koja je kao vrh trokuta s vanjske strane dvije najmanje udaljene zvijezde, ali to nisam mogao potvrditi. Najveća među njima je sjajila malo različitije nego što bi trebala ali nisam razlučio sitnu zvijezdu.

Loša razlučivost i pritom neuočavanje sitnijeg pratioca me mučila i kod drugih dvojnih zvijezda. Koje onda nisam ni zabilježio.

Kod trostruke zvijezde Beta Monocerotis vidjele su se sasvim dobro sve tri, jake su bijelo-plave pa 2,9" nije bio problem.

282. Stf 953, blizu 16 Mon: žuto-crvene zvijezde, više od pet, možda sedam sekundi razmaknute, ne vidim razlike u sjaju (7,3", m 7,1-7,7);

283. Stf 1138, 2 Pup: jake plave zvijezde, udaljene više od petnaest sekundi, jedna je možda malo manje svjetla (16,8", m 6,1-6,7). Herschel kaže da je to lijepi par, da su obje zvijezde bijele a druga da vuče na crveno. U njegovo vrijeme je to bilo u zviježđu Navis. Noviji promatrač ih vidi kao bijeli par;

284. H III 27, blizu 3 Pupis, Hip 37229, Sao 174198: vrlo svijetle plave zvijezde, oko četvrte magnitude, oko deset sekundi razmaknute, ne vidim razlike u sjaju (9,9", m 4,4-4,6). U Herschelovo vrijeme je to bilo u zviježđu Navis. Noviji promatrač ih vidi kao bijeli par;

285. Stf 1132, blizu 25 Mon: to je sigurno dvadeset sekundi, zvijezde možda osme magnitude, ne vidim razliku u sjaju(20,1", m 8,1-8,4);

286. Stf 1245, blizu 4 Hya: deset sekundi, vidi se razliku u sjaju možda jedne magnitude a malo i u boji, manje i više crvena (10,0", m 6,0-7,2). Herschel kaže crvena i garnet (najčešće u smislu tamnocrvene boje, jer ima garneta i drugih boja);

287. Stfa 46, H V 46, 16 Cyg: to je jako udaljeno, recimo četrdeset sekundi, zvijezde oko šeste magnitude, narančasta i žuta, vidim vrlo malu razliku u sjaju ali možda je to zbog razlike u boji (39,8", m 6,0-6,2).

Dosta sam toga tražio ali se zvijezde nisu pojavljivale kao dvojne a dosta toga sam htio ali me montaža upozoravala da je to što tražim ispod horizonta.

Nije bilo hladno, nije bilo vlage, moglo se još ostati - da je bila bolja vidljivost, da nije bilo mjesečine...

Sretan ročkas i još puno višestrukih zvijezda :)

Hvala ti na lijepim željama!

Koje razočaranje.
Dođem, namjestim sve, nadivim se prolasku ISS-a, bar -2. magnitude i odjednom - vlaga. Ne ona polagana pa će možda biti jača ili će samo malo smetati, nego sve potpuno mokro, objektiv, finder - mokro!
Užas. Samo za pokupit se kući.
Prognoze na meteoblue su davale šezdeset i nešto posto vlage, 7timer nije dao zelenu oznaku, jedino je prognoza na FLO-u bila za vlagu na preko 80%.
I baš ta se obistinila.

08.02.2022.

Konačno malo vedrog vremena bez vlage i vjetra.

288. Stf 926, "na obrazu Jednoroga": oko deset sekundi, vidi se razlika u sjaju od jedne, jedne i pol magnitude (10,8", m 7,1-8,6). Pogled vuče južno prema 12 Mon i "šest zvijezda" kako je rekao Herschel (sredinu maglice Ruže, koju ja kao maglicu ne vidim, nemam pri sebi filter a i fov mi je premalen);

289. H II 37, blizu 12 Mon, i dalje u glavi Jednoroga, kod brade: pet sekundi, sitne zvijezde, ne vidim razliku u sjaju (5,4", m 8,9-9,3). Herschel kaže da je zvijezda jedna od šest teleskopskih zvijezda poredanih u parove (jedna od njih je 12 Mon).

Pojam "telescopic star" koristi za zvijezde koje se ne vide golim okom. Kod dvojnih zvijezda je jedna od njih često vidljiva i bez teleskopa.

290. H II 60, blizu 5 Velikog psa: nešto manje od deset sekundi razmaknute ali jako velika razlika u magnitudi, sigurno tri magnitude, veća je oko šeste (8,7", m 6,4-9,3);

291. Stf 920, ispred usta Jednoroga, u blizini Rozete (ili kako to Herschel kaže: oko 2/3 stupnja južnije od šest (teleskopskih) zvijezda, u liniji od 15 prema 12 Monocerotis): ovdje stvarno treba znati da se traži dvostruka zvijezda jer je manja na granici vidljivosti, valjda deseta magnituda a veća je oko sedme magnitude - iako su tri magnitude to u okularu izgleda kao ogromna razlika. Oko deset sekundi razmaknute (9,5", m 7,4-10,2);

Oko 20,30 sat postaje teško razaznavati zvijezde devete magnitude a desete nikako - sve je jača mjesečina a i ovih dana je bilo jakog vjetra (na prognozama su visinska strujanja u crvenom) pa to nije oduševljavajuća kombinacija.

Pored toga temperatura ide od nule u minus pa prekidam i krećem kući.

 :-) *tu*

Viđao sam mačku, lisicu, jelena, veprove, ovce, zeca, pse ali nikada - puža!
Otkud  puž i kako je stigao na teleskop, ne znam.
U svakom slučaju, imao je kućicu i izvukao glavu iz nje i šetao se.
Morao sam ga skinuti i staviti u travu.

Ako bi se brojale dvojne zvijezde koje sam našao, bila bi to loša večer: vukla mi se greška u traženju koju sam dešifrirao tek kad sam se spremao kući - jedna noga tronošca sasvim je lagano klizila i, naravno da kako je večer odmicala, rezultat potraga bivao je sve lošiji, zapravo nikakav.
Još sam sretan da mi sve nije odletjelo na zemlju.

Citat: ediglavas  u 24.02.2022. u 00:31:59 sati
Viđao sam mačku, lisicu, jelena, veprove, ovce, zeca, pse ali nikada - puža!
Otkud  puž i kako je stigao na teleskop, ne znam.
U svakom slučaju, imao je kućicu i izvukao glavu iz nje i šetao se.
Morao sam ga skinuti i staviti u travu.

Joj nee, to ti je bil mašinist :) Zato ti poslije nije išlo traženje, he, he...

Btw, ja sam nedavno moral skidat korektor sa MAKa da bi sa glavnog špičla maknul neku mrcinu od kukca... Eto, nadju živine svaku rupicu očito, iako nikad nisam skužil kak je ušel :)

 :-)

Kad sam već bio tamo, odlučio sam bar nešto vidjeti. Starhopanjem, kad drugo ne ide.

292. Oko pola minute jugoistočno od Betelgeza, to je bar bilo lako naći, je Stf 817, oko dvadeset sekundi razmaknute, sitne zvijezde, ne vidim razliku u sjaju (18,8", m 8,7-8,9);

Oko 15 Jednoroga vidim maglicu, nemam filter ali i nema sumnje da je to maglica, svjetlija u sredini, baš mi je lijepo stala u vidno polje od 35 minuta (NGC 2264).

293. Mizar: Mizar je prva dvostruka zvijezda koju je Herschel gledao! Nije on prvi koji ju je vidio kao dvojnu zvijezdu, još sto jednu godinu ranije (1673.) kao dvostruku vidio ju je Jean Picard a jedanaest godina iza njega i Huygens. Zanimljivo.

Ipak zvijezda kojom se ponosio bila je Sjevernjača - prvi je vidio da je Sjevernjača dvostruka zvijezda a, kako je to najgledanija zvijezda sjeverne polutke, s pravom se ponosio. Gledao ju je najboljim teleskopom svog doba, kojim se može dobro vidjeti čak 8. magnituda, (7 stopa - 6,2 inča, onaj isti kojim je otkrio i Uran).

Kad sam već otišao u povijest: kad je Herschel prvi put gledao "svjetlu točku" u maču Oriona, vidio je jednu zvijezdu, zrak nije bio stabilan a gledao je reflektorom od 4,5", f oko 14,7 i povećanjem od 40x. Tri dana kasnije vidio je tri zvijezde, što je tada bio standard. Dvije i pol godine kasnije teleskopom od 9" (3 metra fokusa) vidio je i četvrtu zvijezdu i od njega potiče ime "trapez".
(Izvor: William Herschel Discoverer of the Deep Sky)

Ipak Herschel  nije bio prvi koji je vidio sve četiri zvijezde u trapezu Orionove maglice: još 1696. viđena je refraktorom fokusa 13,5 metara. Ne znam tko je to gledao niti gdje. Obzirom da su leće tada bile promjera 10-12 cm, to bi bio neki f broj 100 i više (!?).
Herschel je prestao raditi refraktore kad je došao do f broja 45 i prešao na ogledala - najprije je 1774. napravio 13 cm gregoriana ali nije bio zadovoljan kolimacijom pa je odložio dovršavanje.
Zapravo, od 1774. nadalje radio je samo newtone, sa sekundarnim ogledalom a kod najvećih promjera i bez (postavio bi okular na vrh cijevi, uz rub i gledao direktno u primarno ogledalo).
Za refraktore nije izrađivao nego je kupovao leće.

Postojao je malo prije Herschela James Short, koji se bavio proizvodnjom teleskopa.
Sve u svemu, frajer je imao neki trik zbog kojeg su njegovi teleskopi optičkom kvalitetom bili miljama ispred konkurencije.
https://en.wikipedia.org/wiki/James_Short_(mathematician)

Nakon što je 01.03.1774. vidio prvu svoju dvojnu zvijezdu (Mizar) odlučio je provjeriti jesu li ostale zvijezde tadašnjih mapa i kataloga  (ukupno 3.000 zvijezda) - dvostruke.
Pa ih je strastveno počeo pretraživati. Usput je našao i neke pored tih.
Pa i Uran.
Zašto nije vidio Neptun a bio mu je kod pretrage neba jako blizu (3°)? Oko toga postoje razna mišljenja. Meni se čini realnim mišljenje da mu je fov okulara naprosto bio premali. Čak mu je i finder lovio samo pola stupnja. 

... pa je kod pretraživanja prošao pored Neptuna...

03.03.2022.

Refraktor SW 70/500
Plossl 25, plossl 10

Zašto?
Pokušao sam si dočarati uvjete u kojima je Herschel ugledao Mizar kao dvostruku zvijezdu i kako je vidio svijetlu točku u maču Oriona.
Nisam imao 114 mm ogledalo od slitine bakra i kositra ni metar šezdeset drvenog tubusa. Ovo je najmanje od teleskopa i što se okulara tiče najlošije što sam mogao naći.
Kako nisam smio koristiti ni tronožac ni montažu spustio sam staklo na prednjim vratima i oslonio refraktor. Trebalo mi je malo vremena dok nisam ulovio koliko stakla spustiti i kako se osloniti da teleskop bude u ravnoteži i da što manje šetam donjim dijelom.
Mizar nisam razlučio s 25 mm (20x) ali na moje veliko zadovoljstvo jesam s 10 mm: dvije lijepe bijele zvijezde blizu a ipak dovoljno razmaknute! Nakon što sam se nadivio i otišao 248 godina u budućnost, promijenio sam prozor. Opet nazad 248 godina (minus jedan dan): svijetlu točku u Orionovu maču sam našao ali je s 50x nisam uspio razdvojiti, bila je mutna i kao jedna napuhana zvijezda. S 20x da - i, na moje oduševljenje - samo tri zvijezde!

03.03.2022. nastavak
SW 180/2700
iOptron gem 28
2" Let 28 mm

Bilo je hladno i sve hladnije ali nije bilo vjetra niti vlage pa se moglo. Mislim, ja sam mogao. Akumulator je poslije nekog vremena odlučio da mu je hladno i da više ne želi pomicati teleskop. Prije toga:

294. Stf 788, Hip 27093, blizu omege Oriona: Jako sitne zvijezde, osma i deseta magnituda, između pet i deset sekundi razmaknute (7,5", m 7,6-9,4);

295. H N 96, epsilon Kompasa (Herschel: "mornaričkog kompasa"): Velika razlika u sjaju, sigurno četiri magnitude, mala zvijezda je stvarno tamna, razmaknute između petnaest i dvadeset sekundi (17,5", m 5,6-9,5);

296. Stf 1431, blizu 44 Lava: Jako su blizu, možda tri sekunde, dosta sitne, može se vidjeti razlika u sjaju. Prekrasna slika, jedva razmaknute, malog sjaja - krasno (3,6", m 7,7-9,1); H: jedva vidljive, 4 minute od FL 44 Lava a svjetliju od njih već u finderu vidim kao dvojnu s FL 44 (broj za zvijezdu preuzet iz Flamsteedovog "Atlas Coelestis"; Herschel je kupovao sve što se moglo naći o astronomiji: i mape i katalog i Atlas zvijezda; prije svega, još dok je bio muzičar, knjige o izradi ogledala za teleskop).

Uživancija!  :-)

 :-) *tu*

24.03.2022. 18,45-21,30

SW 180/2700
iOptron gem 28A
vixen 42 mm
let 28 mm
ES 20 mm
(svi 2")

Uputio sam se na dalju lokaciju jer je u okolici Pule bila neka sumaglica a i, kako sam se udaljavao nije izgledalo bolje, Učka se vidjela ali ne čisto. Ipak kad sam se popeo na 360 metara visine, bilo je sasvim pristojno. Brzo sam se poravnao i odmah pokušao s 33 Oriona - to je 1,8 sekundi razmaka - ali nije išlo. Trebala bi jedna kiša, previše je toga bura nanijela...

Krenuo sam na malo veće razmake:

297. Stf 950, 15 Jednoroga, u sredini božićnog drvca - velika razlika u sjaju, plava zvijezda četvrte, pete magnitude i valjda dvadeset manjih u razmaku od četrdeset sekundi do dvije i pol minute, ali mene je zanimala samo ona tri magnitude tamnija zvijezdica, jako blizu, na granici večerašnjih mogućnosti (3", m 4,7-7,8);

298. Stf 1306, blizu nu Velikog medvjeda: već na manjem povećanju (64x) vidi se da je dvojna zvijezda. Prelazim na 96x: blizu četiri-pet sekundi, narančaste zvijezde, velika razlika u sjaju, bar četiri magnitude (4,2" m 4,8-8,9);

299. Stf 1466, južnije od Regulusa, 35 Sekstanta: šest-sedam sekundi razmaka, manje, žućkasto-crvene zvijezde, razlika u sjaju postoji, oko jedne magnitude (6,7" m 6,1-7,1);

300. Stf 1487, 14 Lava: šest-sedam sekundi razmaka, bijele zvijezde, razlika u sjaju više od jedne, možda i dvije magnitude (6,6" m 4,5-6,3), Herschel kaže: veća briljantno bijela a manja pepeljasta, zabilježuje da su ih vidjeli Mr. Mayer i drugi astronomi;

Ne znam koji par je ljepši, ovaj bijeli ili onaj prije žuto-crveni.

301. Stf 1524, 54 Velikog medvjeda, Alula Borealis: ogromna razlika u sjaju, veća zvijezda je žuto-crvena, od velike do male zvijezde je valjda šest-sedam magnituda razlike, mala zvijezda je jedva primjetna ali vidi se - nevjerojatan kontrast, to je oko osam sekundi razmaka (7,8" m 3,5-10,1);

302. Stf 1523, 53 Velikog medvjeda, Alula Australis: jako bliske zvijezde, tu sam povećao i na 135x ali ne mogu ih potpuno razdvojiti - bez sumnje dvije zvijezde - kako povećavam tako mi se rascvjetavaju pa ne idem dalje (2,2" m 3,8-4,8);

Završio sam s promatranjem. Moglo bi se još, nije jako hladno, nema vlage ali treba sve pospremiti, ništa ne razbiti a ima i dosta kilometara do kuće pa treba zadržati pažnju tih sat vremena.

25.03.2022. 19-21,30

SW 180/2700
iOptron gem 28A
vixen 42 mm
let 28 mm
ES 20 mm

Večeras na bližoj lokaciji.

Dok sam još namještao finder i stavljao dijagonal, dogodilo se nešto neobično: dvoje ljudi prošlo je terencem s prikolicom za konja i stali su i pitali da li gledam zvijezde, da li oni mogu pogledati.
Totalno sam se zbunio. Tek je zašlo sunce, nema Mjeseca, Jupitera, Saturna, M42 se sad neće vidjeti, takva praznina za obične prolaznike mi se još nije dogodila. Rekao sam im da dođu kasnije - oni da ne mogu, da voze konja, ali da će sigurno još koji puta proći. Baš mi je bilo žao. Da sam bar bio napravio neko poravnanje ugrubo... Baš šteta.

Šta se može, idem dalje:

303. Stf 848, kod lijeve šake Oriona (oko četiri i pol stupnja "iznad" Betelgeza), unutar skupa NGC 2169: puno zvijezda, na rubu skupa plava, sedme, osme magnitude zvijezda dvojna i jako blizu svako malo izroni druga, jako su blizu ali malog sjaja pa se dobro razdvajaju (2,6", m 7,3-8,2). H. u finderu vidi maglicu, u bazi jednakostraničnog trokuta sa 67 i 70 Oriona pa povećava do 460x i u jatu oko dvanaest zvijezda nalazi dvojnu različitog sjaja;

(1) Dok sam tražio opisanu zvijezdu, našao sam  oko stupanj i pol dalje zvijezde Stf 877, oko osme magnitude i oko šest sekundi razmaka, lijepa slika ali te nema na Herschelovoj listi. Ipak je njegov finder vidio krug od samo pola stupnja promjera!
Inače, Herschel je prvi koji je stavio finder na teleskop.

304. Stf 622, sedam minuta od Pi6 Oriona: jedva vidljiv razmak među zvijezdama, podjednakog su sjaja, oko osme magnitude, ali na granici razdvajanja, ipak razdvojene (2,5" m 8,5-8,6). H. kaže samo: Štit. I navodi: dvojna, jedva vidljivo, ne puno minuta od 10 Oriona;

305. H II 48, Stf 666, u Aurigi, u sredini između NGC 1893 i IC 405, malo južnije, pored 16 Aur: opet blizu granice razdvajanja, bijelo-žute sitne zvijezde (3,0" m 7,6-7,9);

I večeras sam pokušao razdvojiti 33 Oriona (1,8 sekundi razmaka) ali nisam uspio, no u blizini sam našao:

306. Stf 708, osam minuta od 25 Oriona: jako blizu, mala razlika u sjaju, oko osme, devete magnitude (2,7" m 7,7-8,9);

307. Stf 1627, u Djevici, šest stupnjeva sjeveroistočno od Porrime, nezahtjevna dvojna, oko dvadeset sekundi razmaknute zvijezde, oko šeste-sedme magnitude (20,0" m 6,6-6,9);

308. Stf 1657, 24 Com, nezahtjevna dvojna, oko dvadeset sekundi razmaknute žute zvijezde, oko pete-šeste magnitude (20,4" m 5,1-6,5);

Seeing se počeo naglo kvariti pa sam već u devet i pol krenuo.

 :-) *tu*

03.04.2022. 20,30-22,15

teleskop, montaža, Ler 28, ES 20

Najprije sam odlučio izaći, kiša je pala, siing da će biti dobar, nešto vlage bi riješio grijačem ali sam onda pogledao kretanje oblaka i, odustao.
Oko sedam i po izašao sam pred kuću: vedro, krasno, oblaci vise na sjeveru ali se ne kreću - neću ostati kući kod takvog vremena! Brzinsko oblačenje, uzimanje svega potrebnog i u osam i pol bio sam na poziciji. Koju sam onda morao promijeniti jer je tlo bilo blatnjavo pa sam našao kamenitu podlogu.
Poravnanje je bilo brzo gotovo.
Odmah sam se dao u potragu za najjtežim:

309. Stf 729, 33 Ori: okularom ES 20 vidjelo se da je, bez sumnje, dvojna zvijezda - potpuno se razdvajala, jedva ali ipak, trebalo je istina malo stajati uz nju, bijele su, svijetle, istog sjaja iako je to teško razaznati  (1,8", 5,5-6,7 m);

(2) Arnold 102: nisu na Herschelovoj listi - blizu 33 Ori: jako sitne zvijezde (23,5", m 10,4-10,8)

310. Stf 1137, u liniji od bete i alfe Prokiona, sedam minuta od Prokiona: blizu, možda tri sekunde, velika razlika u sjaju (2,9", m 7,5-9,1);

311. HJ 2320, blizu Nu Blizanaca: male zvijezde, oko deset sekundi razmaka, možda jedna ili malo više mag razlike u sjaju (9,5", m 8,3-10,8);

312. Stf 1507, blizu 63 Lava: blizu, sitne žute zvijezde (8,4", m 8,8-10,2).

Počinjala je jaka vlaga, hvatao se mraz, oblaci su napadali Oriona a ja sam se pobrao doma. Odledio sam se poslije dva sata...

Ha, ha, ha, poznato mi je to s odleđivanjem do jutra  :-)

Frka je to...

Pisao sam iz auta prije pa nisam uočio da sam sinoć gledao još jednu dvojnu s liste:

313. Stf 954, blizu 15 Jednoroga, osamnaest minuta južnije: deset ili više sekundi, plave zvijezde, velika razlika u sjaju ali i tamnija, desete, najmanje, magnitude se dobro vidi (12,9", m 7,2-10,2);

 :-) *tu* *kokice*

Trebati će ti još kokica, mjesečina je  *cool*

Citat: ediglavas  u 07.04.2022. u 16:43:14 sati
Trebati će ti još kokica, mjesečina je  *cool*

Da, :-) ali ne zbog mjesečine već zbog tvojih super izvješća s promatranja. *kokice*

 *tnx*

28.04.2022. 21,00-22,30

SW Maksutov 180
iOptron gem 28
Ler 28 mm
Baader ortho 18 mm

Ulaz u kamenolom kod sela Rajki, Barban

Bura puše cijeli dan, na mahove srednje jaka; u prognozi je da će navečer nešto popustiti. Zato sam izabrao ovu poziciju: tu je uvijek za koji km/h slabija. Vedro je pa treba izaći.

Dvaput sam se poravnavao na dvije zvijezde. Prvi puta je traženje odmah pokazalo da nešto nije u redu. Kad sam se vratio na prvi korak i "rekao" montaži da nađe Sjevernjaču lijepo mi je napisala da nije u dohvatu - i stvarno - cijev je bila solidno ispod. Čini se da sam nogu tronošca koja gleda na jug stavio na povišenije mjesto nego prošlih puta - nije bilo druge nego postaviti sve u horizontalni položaj, što s teleskopom i protuutegom gore nije baš poželjna radnja. Montaža je bila sretna pa sam krenuo.

Najprije sam htio vidjeti je li taj Abbe doista onoliko dobar koliko se zadnjih stotinjak godina priča o njemu.

38. Castor - stvarno - čiste razdvojene zvijezde i nekako manje nego u drugim okularima, kao da su se povukle prema sredini i ne smetaju jedna drugoj bliještanjem.

314. Stf 941, blizu 50 Aur: to su sitnije zvijezde, odnosno postale su zvijezde u množini kad sam povećao na 150x - dvije sekunde možda, moram se još priviknuti na razmak koji vidim ovim okularom, vidim ih potpuno razdvojene (2,0", m 7,0-8,2);

315. Stf 948, 12 Lyn: svijetle, bijele zvijezde, mala razlika u sjaju, jako blizu, dvije sekunde, vidim ih potpuno razdvojene (1,9", m 4,9-6,0).

A onda je bura počela pojačavati, toliko da su sve zvijezde bile dvostruke...

A da, vidio sam i Castor C, malu crvenu zvijezdu, dosta udaljeniju od svijetlih A i B zvijezda (69", m 9,8). Tražio sam gdje joj je taj minutu udaljen par a tek kući sam vidio da su joj par te glavne velike zvijezde. Inače, sama C gem je dvojna, što ne možemo vidjeti a i promjenjiva je zvijezda naziva YY Geminorum.

 Vidio sam i dvojnu koja je trebala biti udaljena 1,6" sekundi a bila je bar osam (?) a ništa tako razmaknuto nisam nalazio uokolo...

Ko zna šta ja još sve vidim pa odem dalje bez udubljivanja...

Pomalo postaješ vidovnjak?

Šalu na stranu, stvarno si ga guštaš i vjerojatno druge tjeraš da pogledaju barem po koju dvojnu sa "tvoje" liste  *da*

 *da*
Ima stvarno parova koje vrijedi pogledati!

Citat: ediglavas  u 30.04.2022. u 09:40:48 satiVidio sam i dvojnu koja je trebala biti udaljena 1,6" sekundi a bila je bar osam (?) a ništa tako razmaknuto nisam nalazio uokolo...

(3) Evo, našao sam u WDS katalogu par koji odgovara po mjestu, veličini i razmaku među komponentama paru koji sam gledao, to je: WDS HJ 805 - razmak je 8,8" (kako sam bio i procijenio da bi moglo biti) a magnitude odgovaraju: 10,2 i 10,5.

Citat: ediglavas  u 30.04.2022. u 00:07:11 sati
28.04.2022. 21,00-22,30

*tu* :-)

03.05.2022. 22,00-01,00

SW Maksutov 180/2700
iOptron gem 28
Ler 28 mm
ES 68° 20 mm
Baader ortho 18 mm

Dva kilometra sjevernije od Marčane, 12 km od Pule

Večer nije počela obećavajuće. Krenuo sam malo kasnije (što znači da ne bih bio stigao na mjesto u vrijeme zalaska sunca, što onda daje dovoljno vremena za pripremanje) i - kilometar prije mjesta osjetim nelagodu, ponavljam u glavi korake kod spremanja i - fali zimska jakna. Toplo sam obučen ali, u toj jakni su šarafi za pričvršćivanje glave montaže. A ništa, okrećem se na cesti i nazad. Ok, bar nisam izvukao tronožac, montažu, stolicu.
Jednom sam tako, pred deset i nešto godina išao na dalju poziciju, 15" dobsonom, izvukao rocker box, stavio ogledalo i, shvatio da u autu nemam cijevi za spajanje boxa i dijela sa sekundarnim ogledalom i fokuserom. Strašno.

Pa je montaža kod poravnavanja počela tražiti Vegu ispod horizonta. Šta sad? Srećom, brzo sam se sjetio da bi uzrok mogao biti što sam pred polazak mijenjao bateriju u ručnom kontroleru (bila je neka no name i dosta se brzo ispraznila) pa je kontroler tvrdio da je 01.09.2020. Ok, i to sam riješio.

Poravnanje na dvije zvijezde nije uspjelo. Nazad na prvi korak. Poravnanje na tri zvijezde - pun pogodak - do kraja večeri sve što sam htio je odmah bilo u okularu. Dobro, pretjerujem, bilo je u sredini tražila.

Ubrzo se korektor počeo lagano magliti. Ha, nećeš. Napunio sam i bateriju grijača. Stavio sam grijač, stavio sam i sjenilo, improvizirano, cijeli krug oko cijevi. Za tražilo sam improvizirao zaštitu od papira, da povuče sebi vlagu.

Pa se moglo krenuti:

316. Stf 1144, stupanj sjevernije od Poluksa: uočljiva razlika u sjaju, bar dvije magnitude, sitne zvijezde, razmaka deset ili manje sekundi (8,2", m 7,9-10,3);

317. Stf 974, 59 Aur: vrlo velika razlika u sjaju, valjda četiri magnitude i razmak je velik, oko dvadeset sekundi (22,2", m 6,1-10,2);

318. Stf 1426, blizu 43 Lava, oko šest stupnjeva južnije od Regulusa: za mene večeras samo one dvije više razmaknute zvijezde a što je šteta jer je siing na tom dijelu jako dobar pa bi se nekim ogromnim povećanjem možda mogao razdvojiti i onu na 0,9" ... ili su to pusti snovi... uglavnom, razmak oko osam sekundi i oko jedne magnitude razlike u sjaju (7,8", m 7,4-8,3); Herschel tu treću zvijezdu nije razdvojio pa ću se praviti da sam ovo prošao ;

319. Stf 1428, blizu 36 UMa: jako lijep, ravnomjernog sjaja par vrlo bliskih zvijezda (2,9", m 8,0-8,4);

320. Stf 1763, 81 Vir: jako blizu, to je ispod tri sekunde sigurno, jako lijepo izgleda, oko sedme magnitude, ne vidim razliku u sjaju (2,7", m 7,1-8,1);

321. Stf 1777, 86, omikron Vir: jako blizu, na granici vidljivosti kao dvostruka zvijezda inače se naravno vidi jer je sjajnija zvijezda oko pete magnitude, crvena ili vuče na crveno, velika je razliku u sjaju (2,6", m 5,3-8,3);

322. Stf 2390, blizu bete Lire: blizu su oko četiri sekunde, oko osme, devete magnitude, razlika u sjaju oko jedne magnitude (4,3", m 7,3-8,6);

323. Stf 2393, blizu zete Lire: veliki je razmak, razlika u sjaju tri magnitude, manja zvijezda se povremeno gubi iz vida pa pojavljuje, kad se pojavi sasvim je jasna i dobro vidljiva, ko vrh igle – treba imati strpljenja jer se zbog većeg razmaka lako može odustati, veća je negdje sedme magnitude (18,2", m 7,6-10,4);

324. Stf 2431, blizu epsilona Lire: veliki razmak i velika razlika u sjaju (19,0", m 6,2-9,6);

325. Stf 2534, blizu 4 Cyg: jednakog sjaja, osme, devete magnitude, plave, oko sedam, osam sekundi (7,0", m 8,2-8,4);

326. Stf 2524, blizu bete Lire: sitne zvijezde, oko devete magnitude, dosta blizu, oko pet sekundi (5,4", m 9,1-9,5);

327. Stf 2539, blizu bete Cyg: udaljenost oko šest, sedam sekundi, oko osme, devete magnitude, razlika u sjaju oko dvije magnitude (5,6", m 7,7-9,8).

Počinjem osjećati hladnoću i umor a šteta je to sve ostaviti. Na istoku se zvijezde vide predivno.

Zaboravljanje kabla ili šarafa je meni tiha jeza prije svakog promatranja. Iz tog razloga imam spreman "borbeni paket" u kojem bi se uvijek sve trebalo nalaziti. Samo ga zgrabim i idem bez razmišljanja na teren.

Ma da, u pravu si, treba smanjiti broj koraka na najmanju moguću mjeru.

Citat: ediglavas  u 04.05.2022. u 13:16:07 sati
03.05.2022. 22,00-01,00

:-) *tu* *kokice*

Ovako dugotrajan prelet ISS-a nisam dugo vidio. Uočio sam je negdje kod Capelle i pratio do nekoliko stupnjeva od horizonta.
A večer je počela tako da sam ostao bez svoje omiljene pozicije jer je kamenolom na čijem sam ulazu uobičajeno stajao - proradio! Kamion, utovarivač, svjetla... sve što (meni) ne treba.
Pa sam krenuo ka Marčani i usput, išao sam sporednim putevima, naišao na prošireno odmorište koje je dobro izgledalo. 45 metara nadmorske visine niže nego kod kamenoloma ali sto više nego u Marčani.
Za sada je sve ok.

19.05.2022. 22,00-0,45

SW Maksutov 180/2700
iOptron gem 28
Ler 28 mm
ES 68° 20 mm
Baader ortho 18 mm
Fuyiyama ortho 12,5 mm

"Slučajna" pozicija mi se sviđala, nema puno trave, ima kamenja više nego zemlje, ali sitnog, ravno je. Na mjestu gdje sam htio postaviti teleskop bila su dva velika mravinjaka pa sam se pomaknuo da ne smetam.

Što se tiče promatranja, ušao sam u neku fazu gdje to postaje teže: ima sve više dvojnih zvijezda gdje su obje magnituda 9, 10, 11, bez većih zvijezda u vidnom polju. To je Herschelovo razdoblje kad je gledao većim teleskopima, 12" i 18,7" oba šest metara fokusa a s tim grdosijama se ne mogu boriti ovako u dva-tri sata nesistematskog promatranja. A i bio je u to doba dvadeset pet godina mlađi (nego što sam ja sada). I u cijeloj okolici gorila je samo jedna svijeća, njegova.

Naime u prvo vrijeme, vrijeme traženja dvostrukih zvijezda, Herschel je sam zapisivao promatrano, uz svijetlost svijeće. Kasnije, kad je tražio maglice, svijeća bi smetala pa mu je tu uskočila sestra (i ostala kao pomagačica).

328. Stf 1135, Pi Blizanaca: vrlo su udaljene, oko dvadeset sekundi, veća je svijetla, oko pete magnitude, razlika u sjaju ogromna (19,3", m 5,1-11,4);

329. Stf 2309, blizu 105 Her: tri četiri sekunde blizu, jednakog su sjaja, na 216x krasno razdvojene (3,6", m 9,2-9,6);

330. Stf 2579, delta Labuda: jako su blizu, oko tri sekunde, velika razlika u sjaju, svijetla zvijezda je jako sjajna - oko treće magnitude, bijela (2,8", m 2,9-6,3). Zvijezde su binarne;

Pokušao sam zatim s nekim vrlo bliskim dvostrukim - 1,6 i 1,5 sekundi ali nije išlo.

Za kraj sam morao provjeriti da li se doista kroz ortho okulare izvrsno vide boje – i – vide se: Albireo je na 150x povećanju pokazivao svu raskoš. Nije to kao s velikim dobsonom, nema te punoće boje, ovdje su zvijezde manje ali se boje i te kako vide.

Tako je uz izlazeći Mjesec i country roads za nazad završila ta neobična noć. Najprije žalost što se nakon dvanaest godina moram oprostiti od dobre, neometane pozicije, zatim nova pozicija, ni malo lošija, čak u nekim elementima i bolja.

20.05.2022. 22,30-1,30
30 kilometara sjeverno od Pule

SW Maksutov 180/2700
iOptron gem 28
Vixen 42 mm
ES 68° 20 mm
Baader ortho 18 mm
Fuyiyama ortho 42° 12,5 mm

Prognoza je pokazivala da će biti oko 20% visokih oblaka, ali na sreću to je bilo uz zapadni i jugozapadni horizont i nije se micalo prema meni. Za iduće dane prognoza nije više dobra pa sam morao nastaviti. A i vidjeti kojim putem doći i otići s pozicije: nalazi se između dvije magistralne ceste (Pula-Barban i Pula-Savičenta) pa sam krenuo put Savičente. Pa gdje skrenuti, jer je bilo bar tri mogućnosti. Za nazad sam pustio da me cesta vodi i završio na drugoj strani. To su neke nijanse u kilometraži. Vidjet ću još.

Uzeo sam širi početni okular da dobijem neki dojam o okolini traženih zvijezda. Ok, bolje stupanj nego 35 minuta FOV-a. Iako sam stalno kombinirao 42 i 20 mm. ES 20 ipak može razdvojiti bliske zvijezde ili bar dati naznaku da je nešto jako blizu.

91. epsilon Boo, Stf 1877, Izar: promatrao sam je 09.08.2020. Isto maksutov 180, s ethosom 17 (159x): bila je: "jako svijetla zvijezda crvenkasta, manja crvena, jako su blizu, dvije-tri sekunde i razlika je najmanje dvije magnitude (2,9", 2,5-4,8 m); H. kaže crvenkasta i plava ili bolje reći lila. Noviji promatrač vidio je zlatnu i zelenkasto plavu". E, večeras sam ortho okularom 12,5 mm vidio tu zelenkastu boju manje zvijezde. Veličanstven prizor.

Nije Struwe bez razloga ovu dvojnu nazvao Pulcherrima, Najljepša.

331. Stf 2055, lambda Oph: vidim da je to dvojna zvijezda ali je ne mogu potpuno razdvojiti. Okolne zvijezde su točkaste, ova bi pa ne bi bila dvojna, pa čekam neće li se vidljivost popraviti ali - tako ostaje (1,4");

332. Stf 2262, tau Oph: isto i ovdje, vidim da je to dvojna zvijezda ali je ne mogu potpuno razdvojiti. Dobro, ova je niže pa se već pomalo prelijeva u bojama (1,5");

333. Stf 2461, blizu 17 Lire: blizu su i na 150x ih razdvajam - jako velika razlika u sjaju, možda četiri magnitude, svijetla zvijezda je oko pete magnitude (3,2", m 5,2-9,1);

334. Stf 2605, 24 Labuda: naprosto prekrasna slika, na 150x su i razdvojene i vidi se razlika i u sjaju i u bojama! Na 216x se ništa ne gubi (2,8", m 4,9-7,5);

335. Stf 2726, 52 Labuda: nekih šest, sedam sekundi razmaknuto, ogromna razlika u sjaju, jako lijepa slika već na 135x (6,6", m 4,2-9,5);

336. Stf 2762, blizu 64 Labuda: vrlo mali razmak, plave zvijezde, veća razlika u sjaju, lijepa, zapravo prekrasna slika (3,3", m 5,7-8,1);

337. Stf 2806, beta Cefeja: veliki razmak, deset do petnaest sekundi, stvarno ogromna razlika u sjaju, jako lijepa slika (13,5", m 3,2-8,6);

338. Stf 2863, xi Cefeja: velike zvijezde, vidi se razlika u sjaju, udaljene deset sekundi (8,5", m 4,4-6,4). Binarne su, što ja naravno ne vidim, ali tako piše;

339. Stf 2883, blizu 16 Cefeja: veliki razmak, bar petnaest sekundi, razlika u sjaju oko tri magnitude (14,2", m 5,5-8,6).

 *tu* :-) *kokice*

18.06.2022. 23-01
30 kilometara sjeverno od Pule

SW Maksutov 180/2700
iOptron gem 28
Vixen 42 mm - 64x
ES 68° 20 mm - 135x
Baader ortho 18 mm - 150x

Pojam vedrog neba i sasvim vedrog neba ovdje pri jugu Istre ljeti treba uzeti sa skepsom, osobito udarnim turističkim vikendom kakav je bio sinoć (18.06.): toliko je aviona letjelo što na pulski aerodrom što dalje da nebo nije moglo biti čisto. Mislim, ako se po danu ti tragovi razvuku sigurno se razvlače i noću (naravno da se razvlače).

Ipak, dugo je bilo oblaka, vlage i mjesečine pa sam morao izaći.

134. Stf 1954, delta Ser: 27.08.2020. napisao sam: "Lijepe svijetle zvijezde, jako su blizu, oko četiri sekunde, vidi se razlika u sjaju, oko jedne magnitude (4", m 4,1-5,2). H: prekrasna dvojna zvijezda, uočljivo različite, bijela i sivkasta. Noviji promatrač: svjetlo žućkasti par"; Sad mogu reći da sam ih vidio kao svijetlo žućkasti par. Impresivne. Jake;.

251. Stf 1835, Boo: gledao sam ih 01.06.2021. "pri povećanju od 90x se dobro razdvaja, razlika u jednoj ili malo više magnitudi, svijetle, bijela i žuta (6,1", m 5,1-6,6)";
Sad sam ih sa 150x vidio s razlikom u sjaju od jedne do dvije magnitude, oko pet sekundi razmaka, jednu bijelu a drugu žućkastu. Sada imam upisane nešto drugačije elemente: 6,1", m 5,0-6,8. Ovo što sam ja kod druge zvijezde vidio kao žućkastu boju noviji promatrač je vidio kao tamno žutu. [Zvijezda je udaljena 215 svjetlosnih godina, vruća je, 9800 stupnjeva K, izbacuje 44 puta više energije od Sunca a manji pratilac je na 402 udaljenosti Zemlja-Sunce (402 AU), recimo nešto više od trinaest puta udaljenosti Sunce-Neptun];

340. Stf 1885, blizu 11 Lib: ovdje sam bio malo skeptičan jer su zvijezde sitne ali nije bilo većeg problema, našao sam ih: razmak je mali, oko četiri sekunde, razliku u sjaju ne vidim a to je valjda deveta, deseta magnituda, vuče na žuto (4,1", m 8,8-9,1);

341. H5, Mu ili 13 Sgr: ovo je jako zanimljivo: trojna zvijezda, središnja vrlo svijetla i dvije sićušne sa svake strane podjednako udaljene, u ravnoj liniji (16,9", m 3,8-10,5). [Zvijezda je udaljena 1003 svjetlosne godine, izbacuje 4055 puta više energije od Sunca, bijeli Superdiv].

Pokušao sam s još nekim malim zvijezdama ali bilo je iritirajuće razmišljati da li mi je tuda prošao avion ili to objektivno nije lako naći pa sam stao s promatranjem.

 *gj* :-) *kokice*

19.06.2022. 22,30-01,30
30 kilometara sjeverno od Pule

SW Maksutov 180/2700
iOptron gem 28
ES 68° 20 mm - 135x
Baader ortho 18 mm - 150x
Fuyiyama ortho 42° 12,5 mm - 216x

Čudna su ova promatranja oko početka ljeta. Noć nikako da krene. Kod kuće sve pripremim a ono dan, sunce bliješti. Pa sam odlučio otići odspavati koji sat. Krenuo sam oko devet i pol, čisto nebo, aviona gotovo da i nema, moglo bi biti dobro.
Poravnao sam se na neki stup s crvenim svjetlom na vrhu, na istoku, malo prema jugu. Morat ću malo pogledati taj finder, ne mogu ga zategnuti baš u poziciji poravnanja s okularom. Kad budem imao vremena (kad će to biti?).

Velika kola, Sjevernjača pa tri zvijezde (Arkturus je stvarno visoko).

U početku sam se gubio po Coroni Borealis tražeći nešto što je blizu zete. Bez uspjeha.
Onda sam se ipak odlučio spustiti ali sam opet sam sebi napravio frku: umjesto (Hip) 94885 upisao sam 84885 i otišao pod zemlju. Dobro, to sam brzo otklonio.

342. Stf 2492, 23 Aql: jako su blizu, velika razlika u sjaju, svijetla zvijezda je oko pete magnitude, vuče na žuto ili crveno, mala se jedva vidi. Na 216x se to lijepo razdvojilo - manja zvijezda se sasvim dobro uočava ali mi je blijeda, ne vidim joj boju (3,2", m 5,1-8,3);

343. Stf 2545, blizu 37 Aql: blizu su, oko četiri sekunde, veća razlika u sjaju, oko dvije magnitude, svijetla zvijezda je oko sedme magnitude, bijela a pri 216x vuče na žućkasto (3,9", m 6,8-8,5);

344. Stf 2628, blizu 63 Aql: jako su blizu, oko tri sekunde, razlika u sjaju je oko dvije magnitude, svijetla zvijezda je oko sedme magnitude, žuta je a pri 216x bi manja stvarno mogla biti ljubičasta kako ju je jedan promatrač vidio ali ja to ne mogu potvrditi. Je kao tamnije crvena ali kod valjda devete magnitude treba malo više otvora. Ova noć bi to dozvolila ali... (3,0", m 6,6-8,7);

345. Stf 2622, blizu 15 Sge (Strjelica): već na 135x se vidi da su dvojne zvijezde, na 150x bolje: male zvijezde, razlika u sjaju se jedva vidi, oko devete magnitude, vuku na žuto (5,9", m 8,8-9,5);

346. Stf 2644, blizu 65 Aql: već na 135x se vidi da su dvojne zvijezde, bijele su, povećavam na 216x: jako su blizu, oko sedme magnitude su, dvije do tri sekunde razmaknute, razlika u sjaju je mala ali uočljiva (2,6", m 6,2-7,1);

172. Stf 2737, epsilon Equuleusa (malog konja), promatrao sam je 11.09.2020.: "oko deset sekundi, razlika u mag jedna, jedna i pol, bijelo-žućkasta i bijela zvijezda (10,5", m 6,3-7,3). H: bijela a manja vuče na crveno. Noviji promatrač: svjetlo žuta i plava" - tražio sam zapravo drugi par, koju minutu udaljenu pa je uletjela ova dvojna - nisam je dugo zagledao jer je odmah bilo jasno da je ovaj par za dvije sekunde (što sam tražio) - preširoko postavljen;

347. Stf 2735, blizu epsilon Equuleusa (malog konja) ali je zapravo u Delfinu, veća zvijezda je oko šeste magnitude pa sam je samo centrirao sa 135x i odmah povećao na 216x: jako su blizu, oko dvije sekunde, razlika u sjaju je jedna do dvije magnitude, vidi se i razlika u boji tako da je veća žutocrvena a manja je neodređena, prigušena (2,0", m 6,3-7,5). [Veća je div koji se polagano gasi, niže je temperature nego Sunce ali je 11 puta većeg promjera i samo 1,1 mase Sunca; 462 godine svjetlosti daleko].

(4) Pa sad jedna dvojna koju nije našao Herschel, 12 Vodolije, Stf 2745: jako blizu, dvije-tri sekunde, razlika u sjaju oko dvije magnitude, kaže noviji promatrač krasna žuta ali ja vidim samo žućkastu (valjda je još nisko, tek je jedan noću). (2,5", m5,7-7,5).

Nekako u pravcu te zvijezde čudan događaj oko onog crvenog svjetla na visokom stupu. Okrenem a ono crveno svjetlo polagano ide - po Mjesecu! Kakvo poravnanje! Ljepše nego da je prava crvena zvijezda, nju ne bih ni vidio. Baš neobično.

Bilo je znači vrijeme za povratak. Laganom vožnjom kroz istarska sela.

 :-) *kokice*

Koja šteta: pored oblaka, kiše, vlage, bure evo još jednog "ne" - požari.
Jučer je požar divljao ni pola kilometra od mjesta gdje uobičajeno promatram.
A kanader je to obilato zalijevao.
Kako to ipak nije obična kišica (gledao sam ga prošlog tjedna iz blizine kako se obrušava u gusti dim!) - ostajem doma.

03.08.2022.
Prijatelji prijatelja čuli su da imam teleskop a njih to jako zanima. Pa nas (Jadranku i mene) pozovu da dođemo u Fažanu. Pa smo desetak dana usklađivali termin dolaska, zapravo sam odugovlačio i čekao da Mjesec dođe na neku pristojnu visinu. Bez Mjeseca nemam kako početi... Nakon Mjeseca dignut će se i Saturn pa će to biti to.
Uzeo sam Maksutova 150, montažu i skočio do prijatelja po AZ3. Moja montaža ponekad zna biti mušićava a novi promatrači nikako ne bi shvatili što se ja vrtim oko tronošca pola sata.
Na tu AZ3 stavili smo prihvat (clamp, stezaljku) za vixen šinu a na njegov Max 90 i moj refraktor 70/500 šine (zapravo, majstor nam je prepilio jednu 21 cm šinu i napravio još jednu rupu s navojem, a kako su teleskopi lagani to je bilo dovoljno).
Stigli smo tako do Fažane, ja sam naivan odmah htio pregledati par pozicija u blizini ali - domaćin je htio da najprije dođemo u stan, pa smo morali probati ovo i probati ono....
Postavio sam montažu i teleskop i usmjerio na Mjesec koji je već pao ispod 20 stupnjeva od horizonta. Počeo sam povećanjem od 43x kako bih kasnije mogao napraviti dramatski skok na 100x.
Kako su moji domaćini počeli gledati i polako postavljati pitanja, počelo se sakupljati susjedstvo, bar deset ljudi - u rasponu od 5 do 70 godina, djece od 5 do 12. Kako nitko od njih nije nikada gledao teleskopom to je pred mene postavilo prilično velike zahtjeve: u šta da gledaju: unutra u ovo staklo, nešto se vidi na dnu; pa djeca, neki vide, nekima treba stati na stolicu. Gledam odraz Mjeseca na njima, jednom je na nosu, drugom ide prema uhu, no nije mi prvi put pa polako usmjeravam i nagovaram da pogledaju još jednom (djeca često kažu da su vidjela a nisu, nelagodno im je uzimati vrijeme drugima). Kod promjene objektiva i povećanja od 100x nastalo je odobravanje pa sam hrabrijima i znatiželjnijima dao upravljač da sami prošeću Mjesecom.
A onda sam laserskim pointerom pokazao Saturn i sad je naglo pao interes za teleskop i pažnja se potpuno okrenula laseru. Pa malo pokazivanja zviježđa i zvijezda, pa kako naći Sjevernjaču, pa mogu ja malo, pa patnja ovih ispod 10 godina jer njima ne dam laser (počeli bi gađati zrakama ostale klince dok si reko keks!).
Saturn je izazvao očekivano uzbuđenje (iako je trebalo vremena s velikog objekta preći na mali i naći što je to zanimljivo u mraku za pogledati). Na povećanju od 100x to se stvarno dobro vidjelo. Trebalo je to biti povećanje od 90x (ES 20 mm) ali nisam vadeći sve suvišno u brzini uočio da mi je ES 20 već bio spojen u 2-1,25 adapter pa sam ga lijepo izvadio misleći da je 2" Ler 28 mm, onako bez zagledanja iste su mase i oblika. Tako da je u koferu ostao samo 18 mm - uzeo sam ga za svaki slučaj ako zatreba a ispostavilo se da je te večeri bio glavni okular. 
Zbog velikog broja okupljenih otpao je plan da se pogledaju Mizar, Cor Caroli i Double cluster. Pažnja je vidno popuštala, počela su pitanja (zašto se vidi samo taj dio Mjeseca, zašto je Mjesec kad je blizu mora crven, da li i druge planete imaju prsten..).
I onda je došlo pitanje šta je ono tamo? A ono tamo je bio Jupiter. Kako se dizao to se bolje vidio, na manjem povećanju. A zatim, negdje prema ponoći Io se odvojio od Jupitera i krasno dokazao priču o Galileju i njegovom otkriću da se te svijetle točkice miču i posljedično, vrte oko Jupitera.
Pa smo tako i završili večer.

 :-) *tu*

Laseri su zlo :)

10.09.2022. 22,45-00,10
Sinoć smo Anton i ja imali brzinsko postavljanje teleskopa da Teni pokažemo Saturn.
Pozicija s vrtne strane nije dolazila u obzir (probudili bi dijete), stabla sa strana rastu li rastu pa smo se odlučili uči susjedi na parking.
Nekako smo bili između dvije ulične lampe, ove nove, "ekološke" a ni Mjesec nije pomagao.
No, gledat ćemo Saturn a ne neku zahtjevnu maglicu.
Atmosfera je bila čista, osjećao se lagani zapadnjak. Još bez vlage. Idealno.
O nekom usjeveravanju nije bilo ni govora, kuća, još drveća pa je postavljanje bilo uz kompas. Usklađivanje tražila i cijevi (max 150) na Mjesec, malo glupo ali bio je tamo i bio je uočljiv.
Uz takvo usjeveravanje i bez provjere na zvijezde naravno da je "find Saturn" dao neobičan rezultat ali uz malo ciljanja na cijev to se brzo riješilo.
Čim smo s ES 20 mm namjestili Saturn u sredinu okulara Anton je išao po Tenu i Jadranku. Očekivano oduševljenje! Saturn se stvarno dobro vidio, Cassinijeva pukotina, pojasevi, sateliti. I nije bježao iz okulara. Pogled s baderovim ortho18 mm bio je još bolji (s 12,5 mm više ne pa sam to samo ja pogledao i vratio nazad 18 mm).
Kad su svi nagledali se, prebacili smo se na Jupiter. Velik, pojasevi, pjega, kao malo blijed ali sve se vidjelo.
I koju minutu iza ponoći izvirio je Io.
Da čovjek ne može poželjeti bolju prezentaciju jednom početniku.

 :-) *tu*

22.09.2022. 21-23
30 kilometara sjeverno od Pule

Satelitska snimka oblaka pokazivala je da se pojedinačni oblaci kreću sa sjeveroistoka prema jugu Istre, stalno. Nisam vidio gdje će se u budućnosti stvoriti praznina koja bi mogla obećati čisto nebo kroz koji sat. i za nekih sat dva vremena.
Prognoze pak, meteoblue, 7timer i clear outside obećavale su vedro, bez oblaka.
Čudna situacija. Istina, nije prvi put.
I dok sam tako čekao da se svi usaglase - vani se razvedrilo. Potpuno.

Pa onda se ide.
Mislio sam krenuti u šest, da na zalazak sunca budem na poziciji ali je onda Ana (kćerka) kazala da će doći da pogledam kakve su gljive nabrali i koje da bi bile dobre pa smo to razvrstavali, uz priču gdje su koju našli... i vrijeme je odmaklo.

Stigao sam na mjesto promatranja po mraku. Relativno brzo sam sve posložio, jedino se poravnanje po zvijezdama žešće odupiralo ali sam se dosjetio pogledati u postavke kontrolera, naravno, otišao je na svoj omiljeni 01.09.2020...
Kad sam taj problem otklonio dalje je išlo bez problema (ako problemom neću zvati traženje Vege "preko cijevi" u početnom poravnanju).

SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28,
ES 68° 20 mm - 135x
Baader ortho 52° 18 mm - 150x
Fuyiyama ortho 42° 12,5 mm - 216x

255. Stf 3127, delta Herkulesa: već sam ih gledao, 14.06.2021. sada vidim: veliki razmak među zvijezdama, više od deset sekundi, deset do petnaest i vrlo velika razlika u sjaju, možda pet, šest magnituda. Stvarno zanimljiva slika, ta velika razlika u magnitudi. Bijela i tamnija, ne baš bijela. Niti sa 216x nisam uspio razaznati boju tamnije zvijezde (12,7", m 3,1-8,3). Herschel: bijela a druga vuće na crveno. Noviji promatrač je vidio plavo-ljubičastu;

113. Stf 2084, zetu Herkulesa nisam ni večeras kao ni 12.08.2020. uspio razdvojiti, vidio sam samo jako svijetlu zvijezdu, inače je razmak 1,4";

114. Stf 2140, alfa Herkulesa, gledao sam je ranije, 12.08.2020., sada: svijetle zvijezde, veća je oko treće magnitude, sigurno dvije magnitude svjetlija od prateće zvijezde, razmaknute su oko pet sekundi, impresivna slika. Pri jačem povećanju ne vidim drugačije boje (4,6", m 3,5-5,3). H: krasna dvojna zvijezda, vrlo različitog sjaja, crvena i plava koja naginje zelenoj, iste boje pri svakom povećanju. Noviji promatrač vidi narančastu i plavo-zelenu. Binarne zvijezde;

348. Stf 2180, stupanj i pol zapadnije od bete Zmaja: male zvijezde, istog sjaja, bijele, oko osme magnitude, vrlo su blizu, oko tri sekunde (3,0", m 7,8-8,1);

257. Stf 2264, 95 Her: promatrao sam ih 14.06.2021. i vidio: "sjajne bijele zvijezde, oko pete magnitude, oko šest-sedam sekundi razmaka (6,5", m 4,9-5,2). Herschel: bijela i plavo bijela. Noviji promatrač vidi bijelu i žutu";
večeras, s ortho okularima: sjajne zvijezde, oko pete magnitude, istog sjaja, razmaknute oko šest sekundi. Sa 150x jedna je bijela druga žuta. Sa 216x bijela je zapravo zelenkasta a žuta ostaje žuta (6,5", m 4,9-5,3). Herschel: bijela a druga plavo bijela. Jedan noviji promatrač vidi bijelu i žutu a drugi zelenu i crveno žutu.

Vidljivost se počela kvariti pa je bilo vrijeme za spremanje i povratak.
Moglo je biti ništa pa je i ovo što se vidjelo - puno.

I da, pred kraj je bilo hladno. Kapa i rukavice uopće nisu bili višak.

Baš čitam ove Herschelove opise boje zvijezda i pitam se koliko je to do teleskopa koji je koristio. Naime, zrcala od slitine bakra i kositra (naziv slitine je speculum) kada su nova reflektiraju 55% svjetla u plavom i 70% u crvenom dijelu spektra. Kasnije se zbog stvaranja patine reflektivnost smanjivala, više za crveni dio i u manjoj mjeri za plavi dio spektra.

U njegovim bilješkama postoje boje: "w" = bijelo, "r" = crveno, "b" = plavo, "p" = blijedo, "d" = sumračno, tamno ili pepeljasto.
Prvih godina je više opisivao boje, kasnijih je samo stavljao prva slova boje.

Nigdje ne postoji žuto niti narančasto.
Ima plavo koje baca na zeleno, ili naginje zelenom: "blue inclining to green".

Teško je reći da nije vidio žutu i narančastu. On ili netko njegov bi to primijetio (i brat, rjeđe, i sestra češće su promatrali pa bi rekli da vide žutu boju), iako - ljudi znaju biti tašti i ne priznati takve nedostatke.
Veća je vjerojatnost, zapravo mnogo veća, da je do zrcala. Čak bi isključio patinu kao razlog jer je Herschel imao dva ili više zrcala za pojedini teleskop i mijenjao ih je, nekad i tokom istog promatranja (recimo kad bi se ogledalo narosilo i površina smrznula stavio bi u "ladicu" na dnu tubusa drugo pripremljeno ogledalo). Teleskopa s kojima je gledao dvojne zvijezde je imao bar 10, a istu zvijezdu bi gledao više puta tokom vremena, različitim teleskopima pa je šansa da istu dvostruku zvijezdu uvijek vidi s ogledalom koje je navuklo patinu mala.
Ali da, sva ogledala su bila speculum.

 :-) *tu*

Herschel spominje poliranje ogledala u vezi promatranja Sunca: 1779. gledao je pjegu koja se vidjela i bez teleskopa a teleskopom (cca 161/2103, teleskop kojim je našao Uran) vidio je dvije pjege.
Mnogo kasnije, 1792. gledao je pjegu tako da je uzeo malo ogledalo (speculum), nepolirano i zatamnjeni okular.
Time nije bio zadovoljan pa je 1794. zaključio da će Sunce gledati velikim otvorima i sa što većim povećanjem.

To pišem samo kao potvrdu da je Herschel posebno naglasio u kojem slučaju spekulum nije bio poliran.

Pročitam što Vedran napiše, pa gledam prognozu, pa hoću plakati, pa opet gledam prognozu, pa vidim tamo negdje u vremenskoj daljini neko nacrtano Sunce pa čekam...

28.10.2022. 20-22:30

SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28,
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x

Puno vlage, jedva podnošljivo. Tako će biti cijelu večer. Dođem do auta u nekom momentu, auto mokar ali teleskop ne (?). Dobro, grijem ga, stavio sam i zaštitu od prašine, koja je korisna i protiv vlage (ta zaštita nije kupljena zajedno s grijačem i spojena s grijačem, improvizacija je ali se pokazuje korisnom). Uz svu tu vlagu uopće se nije zamaglio ni finder niti okulari.

Vidi se Mliječna staza (ili kod nas: put po kojem se kumu prosipala ukradena slama).

349. Omikron ili 12 Jarca, ne nalazim Struweovu oznaku: sasvim nezahtijevno, onako, za zagrijavanje: dvadesetak sekundi razmaknute, svijetle zvijezde približno istog sjaja, bijela i možda žućkasta (21,9", m 5,9-6,8). Noviji promatrač vidio je svjetlo žućkasti par;

Bio je tu u blizini M75, ali nije to alat za kuglaste skupove.

350. Blizu 11 ili ro Jarca, ne nalazim Struweovu oznaku, H N 138, Hip 100445: male zvijezde, jako blizu, dugo se zadržavam jer ih ne mogu sasvim razdvojiti. Plešu mi jedna oko druge. Ipak, valjda se neki prozirni oblačić maknuo pa se vidjelo (3,1", m 8,0-9,2);

351. Ro ili 11 Jarca: oko pete-šeste magnitude, jako su blizu, ali ih razdvajam. (1,9", m 4,8-6,9);

352. 49 Labuda, Stf 2716: ispod tri sekunde razmaka i oko dvije magnitude razlike u sjaju, različita i boja - jednom riječju prelijepa slika: (2,7", m 5,5-8,1);

276. Stf 2727: gama Delfina: gledao sam tu dvojnu 18.12.2021: "blizu oko deset sekundi, sjajne, četvrte magnitude, žute, jedna je sjajnija (8,9", m 4,3-5,0). Herschel ih je vidio kao bijele. Promatrao ih je više puta od rujna do prosinca 1779. godine i posumnjao da jedna od njih kroz to vrijeme mijenja položaj ... Danas znamo da su zvijezde binarni par. Koncept binarnog para zvijezda uveo je Herschel - kad bi gledao s razmacima od oko pola godine raspoznavao je koliko bi zvijezde trebale biti međusobno udaljene kod drugog promatranja da se to može pripisati mijenjanju položaja Zemlje. Ovdje (i kod mnogih drugih parova) je to pomicanje bilo premalo da bi se pripisalo paralaksi."
Odlučio sam ih pogledati ponovno, zbog boja, jer sam prošli puta imao samo 42 mm i 28 mm okulare. Sada, s 18 mm ortho okularom stvarno i ja vidim veću kao žutu i slabiju kao zelenu;

353. Stf 2765, blizu game Equ (Ždrijebe): ispod tri sekunde razmaka i jako sitne zvijezde, manja je jedva vidljiva - da večeras nisam ništa vidio osim ove dvojne bilo bi mi dovoljno - toliko je to lijepo i neočekivano i čudno što se uopće može pronaći u ovom moru zvijezda (2,8", m 7,4-8,5);

354. Stf 2781, blizu bete Vodolije: ispod tri sekunde razmaka i vrlo sitne zvijezde (2,7", m 7,9-8,9);

355. blizu 29 Jarca: oko četiri sekunde razmaka, sitne zvijezde (4,2", m 8,3-8,3);

Sinoć sam baš promatrao zvjezdano jato Czernik 5 u Kasiopeji.
Tik do jata je neka manje sjajna dvostruka zvijezda, STF 182, i baš sam si pomislio "Ovo bi Ediju bilo zanimljivo".
Inače sama zvijezda je imala komponente istog sjaja koje su se skoro dirale. Rekao bih da je razmak između njih reda 1.5 do 2". Nisam obraćao pozornost na boju, ali po sjećanju bih rekao da je išla u smjeru bijele/blago žute.

Svakako ću pogledati!

28.10.2022. 20-22:30, nastavak

188. Ovu sam dvojnu promatrao 24.11.2020. Te sam večeri gledao stvarno puno zvijezda i brzao sam. To je 56. zvijezda novog kataloga (H N 56), 41 Vodolije: "oko pet sekundi razmaka, vidi se razlika u sjaju od oko jedne magnitude (5,2", m 5,3-6,7). H: veća razlika u sjaju"; Sada sam vidio razliku u boji, najprije jednu bijelu a drugu žutu a s ortho okularom plavu i žutu.

187. I ovu sam dvojnu promatrao 24.11.2020. "Stf 2909, zeta Vodolije: jedva se razdvajaju, dvije-tri sekunde razmaka, sjajne bijele zvijezde možda četvrte magnitude, ne vidim razliku u sjaju (2,3", m 4,1-4,5). H: obje bijele, druga možda sjajnija. Noviji promatrač vidi žućkaste zvijezde. Zvijezde su binarne;". Kod većeg povećanja, s ortho okularom vidim i ja da su žućkaste.

356. blizu 74 Vodolije: jako sitne zvijezde, možda oko devete magnitude ali komotan razmak, oko osam sekundi  (8,5", m 8,8-9,4);

357. 94 Vodolije, Stf 2998: komotan razmak, deset i nešto više sekundi, vidi se razlika u sjaju, oko dvije magnitude, žuta i plavičasta ili plavičasto bijela (12,2", m 5,2-7,0). Noviji promatrač vidi žutu i plavičasto zelenu. To mi je izmaklo pažnji;

358. Stf 174, 1 Ovna, malo sjevernije od bete Ovna: blizu su, oko tri sekunde, oko magnitude razlike u sjaju, žućkaste zvijezde (2,9", m 5,8-7,2). Herschel kaže da su upečatljiv par, vrlo različitog sjaja, crvena i tamno crvena. Noviji promatrač vidi bijelu i zelenu. Mora da smo gledali različite zvijezde .

Tu me montaža počinje umarati, jer se teleskop kod svakog odabira vrti za puni krug (pritom u novoj poziciji finder bude ispod cijevi ili iznad, dijagonal obrnut), blizu sam početnog meridijana...

Odustajem.

Za kraj još okrećem na Plejade ali kako mi je sve širokokutnije kod kuće gubi se puni efekt – ipak – mnoštvo jakih zvijezda tako blizu...

29.10.2022. 18-18,30

Dođem na poziciju kad tamo auto i dvije gospođe van, sjede i pričaju. Evo, neću ja vama puno smetati, a ništa, ništa, i tako idemo, nemojte, sad ću ja postaviti teleskop i vidjet ćete Mjesec kroz teleskop. A lijepo, nikad nismo gledale kroz teleskop.

Ali, montaža ne radi.

Struje ima, ali kontroler se ne da upaliti. I šta sad? Ništa. Ručno pokušati uloviti Mjesec. S toliko fokusa to stvarno nije lako. Skinem finder i dam im da same traže Mjesec pa ga nađu a uskoro i ja naciljam i zovem ih, ne znam koliko će to dugo ostati u vidnom polju. Ipak, pogledale su i ... to je sve od večeri.

E jesam se smrzo večeras...
Odleđujem se u autu pa ću kući.

27.11.2022. 20:30 - 22:30

Prema prognozi jedina večer u slijedećih 14 dana bez oblaka i vlage pa treba ići van.
Kako se bio pokvario hand controller bio sam izvukao sve iz auta. Pa je to trebalo vratiti (što uopće nije lak posao i radije ga obavim dan ranije). Najprije sam ga odnio svom elektroničaru da ga ne šaljem bez veze u Njemačku ako je nešto jednostavno ili očito ili neka moja greška. Super je ispalo - neki kontakt trebalo popraviti. Skoro sam rekao "samo" ali zbog tog "samo" nije radilo ništa. Uključio sam montežu na stolu i stvarno je radila.
Raniji i lakši ručak (svaku godinu što prođe jedna ozbiljnost prema samom sebi više) i predviđeno kretanje u tri i pol.

Ali, ništa od toga, nazvao prijatelj da dođem kod njega gledati utakmicu. Eto ti ga sad. Poziv ne mogu odbiti, još jedna stvar na koju treba paziti, prijatelja je sve manje a ako i te odbijaš, brzo ostaneš sam... Ok, otišao sam gledati nogomet i podsjećati se starih vremena kad smo bili na faksu, kad smo radili u Uljaniku...

Uspio sam se dignuti, pozdraviti i otići. Otići kući, toplije se obući, uzeti sendvič i vodu i, kako je bliža pozicija bila s većom predviđenom vlagom, otići na 35 km od Pule.

Noć, mrak, ništa od jednostavnog poravnanja tražila i cijevi. Dijelovi neba pod oblacima, veći dio neba čist.

SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28,
2" Let 28 mm – 96x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x

Naravno, bez okulara sa širim kutom još manje ništa od jednostavnog poravnanja tražila i cijevi.

Nakon otprilike usjeveravanja i poravnanja na dvije zvijezde potražio sam u visinama Czernik 5 u Kasiopeji i

(5) našao dvojnu pored jata (Vedranova preporuka) - i stvarno, baš lijepa slika: male, nestvarno blizu, jedva razmaknute zvijezde, ne vidim razliku u magnitudi, bijele (Stf 182);

22. Ponovno gledam Struwe 982, 38 Blizanaca: prošli puta je to bilo 28.03.2020., od kuće, prvi puta u zabrani kretanja van općine, bilo je, piše, nešto vlage, nešto mjesečine: "bliže su (bliže od prethodno promatrane SHJ 73, koje imaju razmak 17"), veća svijetla, razlika u magnitudi znatna, veća bijela, manja vuče na crveno (H: svjetlo-crvena i crvena) - 7,3", 4,7-7,8. Viđena je i kao bijela i svjetlo-plava i kao žuta i blijedo-plava"; Sada zaista, zahvaljujući g. Abbeu, vidim da je sitnija zvijezda narančasta, svjetlonarančasta. Zaista je to krasan par, s velikom razlikom u sjaju i lijepim bojama.

23. Stf 1066, delta Gem, Wasat, promatrao isto 28.03.2020., od kuće (prve noći u kojoj uz teleskop nisam čuo zvuk ni jednog aviona): "tek na 159x (ethos 17) zbog velike razlike u magnitudi vidi se velika vrlo sjajna bijela ili žuta i mnogo manja žuta (5,4", 3,5-8,2m), H: bijela, vuče na crveno i manja crvena. Viđena i kao žuta i crvenkasto ljubičasta;". Sada: fascinantna dvojna, ogromna razlika u sjaju, velika je žuta, a manja je svjetlo crvena, ne vidim tu ljubičastu koju spominje noviji promatrač;

359. Stf 2732, blizu 51 Labuda: blizu su oko četiri sekunde, ne presvijetle, bar dvije magnitude razlike u sjaju, veća zvijezda je bijela a za manju se ne mogu odlučiti, bijela - plava (4,3", m 6,4-8,6). Herschel kaže da su upečatljiv par;

Bura pojačava, bilo bi lijepo imati zvjezdarnicu...

Hladno je, ali to nije problem broj jedan, glavni problem je što mi svako malo bura zatrese teleskop i sve u okularu bude dvojno. Gotovo za večeras.

Ima u ovom opisu dosta životnih mudrosti, posebno ovaj dio s prijateljima.

Smrznuo sam se ko nikad. Ali stvarno. Došao sam oko 16,30 kao namjestiti ću sve do mraka i mrak je došao i Sjevernjača, a sve hladnije. Malo sam tražio ali sve je bilo uskovitlano a sitnih koprenastih oblaka previše. Kad više nisam bio siguran da mi okular kod zamjene neći ispasti iz ruke - morao sam odustati.

12.12.2022. 16:30-18

SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A,
2" Let 28 mm – 96x
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x

Nekako je ta hladnoća došla naglo, valjda je zato reakcija na hladnoću bila takva. Bio sam i na objektivno hladnijem vremenu, recimo 4. i 5.01.2017. kad sam tražio kometu, C/2009 R1 (McNaught) a osjet temperature je bio -7.

Tada sam istina bio mlad (ko Dag danas).

Dok sam još mislio da će se nešto gledati vidio sam:

360. Stf 232, blizu 6 Trokuta (ili kako je Eratosten govorio za Trokut: delta Nila): blizu su oko šest sekundi, oko osme magnitude, nema razlike u sjaju, jedna zvijezda je bijelo-žuta druga je bijela (6,5", m 7,8-7,9);

(6) Zeta Perzeja: to je jako velika razlika u sjaju, za večerašnje prilike prevelika, stvara mi se neka maglica oko zvijezde. Kad se vraćam nešto kasnije, maglica je nestala i mala zvijezda, valjda devete, desete magnitude izranja od vremena do vremena. Kao mali svijetleći vrh igle (12,9", m 2,7-9,2). Herschel taj par nije gledao, bolje rečeno - nije vidio dvojnu. Gledao je sve svjetlije zvijezde tražio imaju li dvojnu pored sebe - tako je počeo (i nastavio) sakupljati dvostruke zvijezde. Zetu Perzeja je sigurno gledao, 1782. godine je gledao više dvojnih po Perzeju, deveta magnituda mu nije bila presitna jer je vidio i 10,5. no tada je prva zvijezda bila osme magnitude pa je to bilo lakše vidjeti. Istina, veljače 1780. gledao je u Perzeju zvijezde 2,9. i 8.9. magnitude s 9 sekundi razmaka, što je tu negdje - tako da na to pitanje nema odgovora.

A Eta Perzeja? Nju pamtim kao lijep par narančaste i zelene zvijezde. Skoro kao Almak (Gama Andromede), samo skromnijeg sjaja.

Apropo smrzotina, ja sam se zadnjih godina opremio na Aliexpressu:
-električne uloške za cipele s USB priključkom
-grijač okulara tj. grijač objektiva koji omotam oko okulara kako se ne bi maglio
Sve napajam s powerbankom/prijenosnom baterijom.

Bio sam dobro obučen i obuven. Problem su mi bili prsti: ostale su mi rukavice negdje (našao sam ih jutros u prtljažniku, gdje im nije bilo mjesto) i to je bio problem. Optika zaštičena i grijana, ja utopljen - prsti unatoč stavljanja u džepove i pod drugu ruku - frka.

Ne eta nego zeta.

Etu još nisam gledao

 *tu* :-)

Pa kad već ne mogu van s teleskopom zbog kiše, oblaka, vlage pa oblaka, kiše i vlage... mogu se bar vratiti u vremena kad se moglo češće izlaziti.
Na PGSP-u 2007. gledao sam Jupiter kroz Borisov Pentax. Što zbog Pentaxa, što zbog Petrove gore, ostao mi je to jedan od najljepših viđenih Jupitera.
Boris mi je pritom dao važan savjet: "(bez teleskopa možete izaći na promatranje) ali bez stolice nikad". Pa mi je ustupio jednu svoju stolicu.
Te iste večeri pogledao sam i Veil nebulu kroz dobson (250/1000 Zlatka iz Rijeke) i bio zapanjen suptilnošću i ljepotom maglice. Gledao sam je kasnije, 2008. s Rušnjaka i s Tičana, dobsonom 300/1200 uz OIII filter – i zapisao samo: fascinantno, toliko detalja!
Kako je još rano za pisanje memoara, još samo jedan zapis:
"29.10.2007. 21:15, Orion UK 300/1200 - Prva donekle vedra večer nakon gotovo dva tjedna. Zvao sam Zlatka jer da mu je stigao okular i tražilac s dijagonalom koji sam naručio pa da se dogovorimo kada da dođem a on mi je rekao da odmah iznesem teleskop jer se vidi kometa. Kometa (17/P Holmes) da je za milijun puta povećala sjaj. Pogledao sam skicu s interneta: Mjesec, pa gore lijevo Capella pa iznad toga Mirfak: našao sam na programu gdje bi to moglo biti, činilo se kad sam gledao vani da ne bi smjelo biti greške. Odlučio sam se za promatranje sa stražnje strane jer mi je lakše izaći i ući uz pomoć novih većih kotača i drvenih rampi. Postavio sam tražilo (4,5º) tako da desno budu α Perzeja i δ Perzeja a lijevo bi u istom tražilu morala biti kometa. Prekrasna slika u okularu - poput bisera - kometa kao mala svjetla točkica i pomalo zamagljen sjajan ispunjen krug oko nje, u centru svjetliji kružić, vani rjeđi i malo manje sjajan krug – kao okrugli, bijeli luster s malom mliječnom žaruljom - zajedno veličine kao M13 možda malo veće. Kažu da je bio sudar pa je kometa, koja inače ne bi bila interesantna, s magnitude 17,8 došla doista preko noći do magnitude 2,8 - nevjerojatno – kao neka supernova, samo mnogo bliže."

Fino se je sjetiti nekih starih priča i gledanja. :-) Zato mi je pisanje dnevnika obavezna stvar.

I dan danas se sjećam kad je komet Holmes "ruknuo".
Cijeli dan Cloudynight je gorio od postova vezanih uz komet, a kod mene oblačno. Konačno se razvredrilo navečer, taman kad sam se vraćao s faxa. Bilo je 19h, možda 20h. Pogledam na sjeveroistok u smjeru Perzeja i skužim okrugli flek golim okom. Nije ga se moglo promašiti. Jedna od fascinantnijih pojava koju sam vidio u životu.

Haha, lijepo je vidjeti da netko zapisuje moje "mudrosti"  *zubo*  Baš sam se nekidan sjetio Holmesa, imam i neke fotke na srednjeformatnom filmu

Sretan rođendan :)

Hvala ti!

Sretan rođendan, sve najbolje.

 *baloni* *baloni* *trub* *baloni* *baloni*
Sriće i zdravlja!

Hvala Lucius i Šegi!!
Nadam se da će čestitke utišati ovu buru.
Kad je kiša bar ne vidim vedro nebo. Ovako... čisto mučenje

Sretan rođendan i sve najbolje  :-)

Hvala Frenki!

Kometica se baš dobro vidi. Možda bi otvor od 150 ili manji bio bolji, ali svejedno - još jedna pahulja snijega...

29.01.2023.

SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A,
2" Vixen 42 mm – 64x
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Kokusai Kohki 12,5 mm – 216x

Prvo promatranje 2023. moglo se i ne ostvariti. Prognoza je govorila o hladnom vremenu, laganoj buri (a kad bura opada - vlaga nastupa). Ipak, toliko vremena je prošlo od zadnjeg promatranja da sam odlučio izaći. Ni kretanje oblaka nije obećavalo. Sat24 pokazivao je da će Ćićarija spriječiti masovni ulazak naoblake, prolazile su samo krpice, povremeno. Te "krpice" su ipak, kad sam kretao od kuće, prekrivale trećinu neba. Ok, mislim, dvije trećine su čiste.
Kako sam se približavao Barbanu, nebo je bilo sve čišće, Učka pod snijegom se lijepo, jasno vidjela. Znači, bit će hladno.

Računao sam da se pri ovoj hladnoći u kamenolomu neće raditi. Nije se radilo ali čim sam izašao iz auta dva belgijska ovčara su pokazala vidni interes za mene a shvatio sam i zašto – u blizini je paslo ili prolazilo stado ovaca s malim ovcama pa su ta dva i još jedan lajajući pas bili vidno iznervirani. Zaključio sam da mi je bolje promijeniti poziciju, pa sam otišao pet kilometara južno.

Bilo bi lijepo da je bilo samo tih pet – fulao sam neko skretanje pa sam umjesto laganog spusta lutao i gubio vrijeme.

Još se dosta vidjelo kad sam stigao tako da sam teleskop postavio uz zadnje tračke svjetla. Bolje tako, ne volim pomisao na to da bi šinu ubacio koso ili učinio sličnu pogrešku – bila bi to skupa pogreška. Dobro, provjeravam sve pažljivo pa je to samo oprez a ne i stvarna prijetnja.

Nakon što sam uskladio finder i cijev, krenuo sam se poravnavati po zvijezdama. Ponudi mi Vegu, ok, nema Vege, iza oblaka je. Sirius, ok, pa ponudi Rigel iza toga – nađem ali, nije zadovoljan, razumijem - preblizu su. Treće je prošlo ok.

Mijenjam okular i stavljam Vixen od 42 mm. To je FOV od stupnja. Mrljica komete je odmah upala. Ko neki kuglasti skup ali nerazlućen. S jasnom točkicom u sredini.

(7) Hip 29725, Stf 872, nekih tri i pol stupnja južnije od thete Aurige – nije Herschelova dvojna: žućkaste zvijezde, ne vidim razliku u sjaju, to je oko sedme magnitude, oko deset sekundi razmaknute. Ništa spektakularno - nisu presjajne ni predaleko jedna od druge pa simpatičan prizor (11,3", m 6,8-7,4);

(8) Theta Aurige, STT 545: kažu da je jako teško uočiti da su zvijezde par. Stvarno, pored sjajne oko treće magnitude bijele zvijezde četiri pet magnituda slabija i crvenkasta zvijezda se jedva vidi skrivena u halou. Uz 216x povećanja. Možda je to razlog zašto je promakla i Herschelu (koji je inače lovio dvojne baš blizu sjajnih zvijezda tadašnjih atlasa) i starijem Struveu - vidio ju je tek Otto Struve (4,1", m 2,6-7,2);

361. Stf 550, 1 Camelopardalis (za slomiti jezik ali i leđa - 73° u visini): blizu su oko deset sekundi, šesta i sedma magnituda, mala razlika u boji, bijela i plava, bijela i ne-bijela tako ih vidim (10,2", m 5,8-6,8);

Počelo je bivati vrlo hladno i sve je više oblaka.

39. Stf 748, theta Oriona, Trapez: gotovo da sam vidio dvojnu pored najsjajnijeg člana trapeza.

Već u osam i dvadeset sam se počeo raspremati.

 *kokice* :-) *tu*

Lijepo da se netko bori sa dvojnim i visestrukim zvijezdama.  *gj* *pljesk*

 *šešir*

Još da je više dobrog vremena...

09.02.2023 ..18:45-19:45

Pozicija: iza kuće, jug
IOptron gem 28A
SW Maksutov 150/1800
Vixen 42 mm 2",65° - 43x

Htio sam Jadranki pokazati kometu ali nije joj se išlo "u divljinu i ovu hladnoću". Istina, nije se ni meni išlo u ovu hladnoću. Bura je stala ali hladnoća je ostala.
Izgleda kao bit će jednostavnije sve to složiti kod kuće. Ali nije baš. Kad idem van (u divljinu) sve bude u autu, sve ima svoje mjesto, teleskop u prtljažniku, montaža iza vozačkog mjesta, tronožac i stolica iza dole, okulari, tražioc akumulatori ... sve ima svoje mjesto ... a ovako, u jednoj sobi ovo, u drugoj ono, pa vrata, pa desno pa guma za zalijevanje, pa gore balkon koji će sakriti kometu.
No, sve se to posložilo za nekih pola sata.
Usjeveravanje, onako, kroz kuću, poravnanje na jednu zvijezdu, Rigel, da bude brzo i komotno.
Naravno, nije bilo opasnosti da balkon išta sakrije, šetao sam po danu oko kuće, gladao u Sky safari pa u kompas pa u kutomjer i - ispalo je da ako se između sedam i osam nađem iza kuće, jedno metar i pol od zida, vidjet ću Mars između lijevo balkona i desno grmlja i smokve.
Tako je i bilo.
Nisam se baš puno gubio tražeći po kontroleru najbližu zvijezdu, uzeo sam za orjentir trokut Mars - Elnath - Al Kab, došao bliže Al Kabu i, kometa se pojavila u finderu (8x50).
U okularu je to bila lijepa kometa sa širokim repom koji se širio.
Pozvao sam Jadranku, rekao joj da ugasi sva svjetla u kući, malo počeka pa izađe. Prilagodba na mrak je potrajala jer nije odmah uočila ni teleskop ni stolicu ali to se za minutu, dvije riješilo pa malo neobičan položaj okulara (a gdje ne bi kad se gleda gotovo u zenit) - vidjela je i pogledala bolje kometu. Nije bila zelena ali bila je ta o kojoj se priča.
To je to!
Meni još obrnuti postupak rastavljanje i spremanje dijelova... Stvarno je (bilo) hladno.

Bogme je hladno, najavljuju vedro večeras ali ako temperature potonu u veliki minus...

Citat:U okularu je to bila lijepa kometa sa širokim repom koji se širio.

Ovo mi je baš lijepo za pročitati, znači vidi se rep?
Nisam još nikad vidio komet u okularu pa sam se danas namjerio, unatoč hladnoći, ići baciti oko do 22h dok ne izađe Mjesec

Ja mislio sinoć, ali magla i oblaci se nadvili. Za ne povjerovat. Hladno jest, ali da ga bar uhvatim jedan pogled bio bih sretan. Tko će čekat 50k godina za idući put...

Debeli su minusi, za veći izlazak treba pričekati dva-tri dana.

15.02.2023. 19,15-21
SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A,
2" Vixen 42 mm - samo za grubo poravnanje findera i cijevi
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama 12,5 mm 42° – 216x
Fujiyama 9 mm 42° – 300x

Krenuo sam malo kasnije jer je meteoblue rekao da će vlaga pasti za deset posto između šest i sedam sati. Tu ispred kuće na cesti je bilo sve mokro i tako je trajalo prvih pet šest kilometara puta  pa sam propustio bližu poziciju i uputio se dalje na sjever, 30 km od Pule, na malu ravnu uzvisinu ("krnicu"), 300 m/nm. Već kako sam se približavao vidjelo se da je prognoza točna, cesta je bila sve više suha, i na samom mjestu je bilo ugodno, zrak je dobro mirisao. Ni suh ni vlažan.
Raspremanje i usklađivanje je prošlo bez problema, za svaki slučaj sam se poravnao na tri umjesto na dvije zvijezde.

(9) HJ 3945, Hip 35210, 145 Velikog psa: ovaj par je katalogizirao John Herschel, nazivaju ga i Zimski Albireo zbog velikog kontrasta boja, narančaste i bijelo-plave. Zvijezde su nekih tridesetak sekundi razmaknute, peta i magnituda manje (26,8", m 4,8-5,8); Mnogi misle da je ovaj par kontrastnih boja podcijenjen u odnosu na Albireo ali, Albireo je sjaja 3,1-4,7 a to je mnogo, mnogo više svjetla. Pored toga, ovaj par je jako južno s dobrom šansom da se ne vidi uvijek čisto. A da dodam komentarima drugih: zimi sve bliješti od sjaja i ljepote na tom dijelu neba... Veća zvijezda je narančasti div a udaljena je 1400 svjetlosnih godina;

 (10) Stf 997, 18 Velikog psa: zvijezde su oko tri sekunde razmaknute, kontrast jake žute ili tamno žute i manje sjajne plave. Oko dvije magnitude razlike u sjaju (2,9", m 5-7,1);

3. Došlo je vrijeme da isprobam novi okular pa sam oprezno i "na sigurno" okrenuo na Rigel. Nakon nalaženja s 20 mm stavio sam 9 mm i ostao zapanjen čistom malom zvjezdicom pored Rigela, ma šta "pored", to je bilo metar daleko. Istog časa sam zaboravio cijenu i htio se odmah vratiti kući, jer, bolje od ovoga ne može, ali,

39. Stf 748, theta Oriona, Trapez: ovdje sam ostao u čudu – već u 20 mm okularu na mjestu pete i šeste zvijezde bilo je sumnjivih mrvica. S 18 mm sve je vrlo jasno: vide se a s 12,5 mm vide se jasno. Nevjerojatno. Koliko sam puta okretao na M42 ovim teleskopom i trapez pa trapez, bez drugih geometrijskih oblika a večeras čisto i jasno. S 9 mm sam probao ali slika više nije bila čista.

(11) I tako, bezobraznosti nikad kraja, odem ja do Siriusa, uz kojeg sam proveo mnoge duge minute i s 300/1200 i s 381/1609 i ovim teleskopom pa mi je ne našavši glavno, uglavnom služio za poravnanje na zvijezde. Ali, večeras sam se sjetio što su Tomislav i Ach pričali - ne preveliko povećanje, ne gledati u zvijezdu, odvući je van vidnog polja i čekati pratioca. Jer, ovih godina (ili već desetljeće) Sirius B "ide za zvijezdom". 18 mm okular i stvarno, čim je nestalo blještavila Siriusa, naslutila se zvijezdica. Ali onda, bio ja u pravu ili ne, sjetio sam se da ortho nije baš za gledanje po uglovima okulara i vratio sam ES 20 mm - bez imalo dileme - točkica, ali nije prašina ni imaginacija - pravi Sirius B.

Eto što jedna ni suha ni vlažna ni topla ni hladna noć bez svjetla napravi čovjeku...

 *pljesk*  *pljesk*  *pljesk*

Super Edi, čestitke na ulovljenom psiću. *šešir*

Rigel je inače super test seeinga. Ako nema jasne separacije Rigel A-B is sve je zamuljano, može se slobodno odustati od daljnjih izazova koji iziskuju seeing. Isto tako je Rigel B koristan za pronalaženje Siriusa B, jer se trenutno oba nalaze približno na istoj prividnoj udaljenosti od matične zvijezde, uz razliku da je Sirius B ugrubo na poziciji 120 stupnjeva od pozicije gdje se nalazi Rigel B. Prema kojoj strani je ovisno o teleskopu koji se koristi :). Naravno Sirius je neizmjerno teži jer je razlika u svijetlini mnogo veća.

Aaaa gušti su to, kada pasić izroni iz blještavila :)

Čestitke još jednom.

P.S. Nego htjeo sam pitati koliko zvijezda si točno vidjeo u trapezu - petu i šestu zvijezdu ili još nešto dodatno? Ove mrvice u opisu su me zbunile :)

Ja sam probao Sirius neku večer razdvojiti, ali mislim da mi je promjer za to premal. Ili se varam? Budem pokušao tu Tomislav/Vedran metodu.

Baš sam u ponedjeljak i sam uočio po prvi put 6. zvijezdu Trapeza. Možda sam je vidio prije, ali to nisam zabilježio u dnevnik.

Tomislav, te peta i šesta zvijezda su sa 20 mm bile "mrvice", kad sam stavio 18 i 12,5 bilo je jasno. Znači, vidio sam šest zvijezda.
Vidio sam ih i ranije s 15" dobsonom a ovo je prvi put s ovim teleskopom

Citat: Lucius  u 16.02.2023. u 19:18:52 satiJa sam probao Sirius neku večer razdvojiti, ali mislim da mi je promjer za to premal. Ili se varam? Budem pokušao tu Tomislav/Vedran metodu.

Ovako, što se tiče te metode ju ja nikada nisam probao, jer mi na newtonu zbog kome na rubu nekako nema smisla. Sirius B je zaista sitna točkica koja se kupa u razburkanom moru blještavila i za uočavanje je potrebna optika u top kondiciji. Uvjek sam ga vidjeo kada sam imao zvijezdu u centru vidnog polja i nikada na manje od 170x. Dosta puta na 170x ništa nego tek na 230-240x (i više od toga ne bi škodilo).

Drugi tipovi teleskopa su vjerojatno druga priča. MAK je svakako prikladniji za tu metodu i vjerujem da pali.
Ako je B izvan blještavila, povećanje 135x kao kod Edija bi moralo biti dovoljno, jer B uopće nije toliko blizu Siriusu - trenutno 11". Za usporedbu je uži par u Double double u Liri 2.3". No Sirius je velika kugla svijetlosti koja pojede nešto od tih 11" separacije, zato ne treba šparati povećanje.

Drugim riječima, Sirius se ne razdvaja, prije se Sirius B uočava ili bolje rečeno "iskopava iz blještavila". :-)

Što se tiče promjera, u teoriji bi moralo biti moguće sa MAK 127, ali mnogo toga se mora poklopiti.
Ja sam jednom uspjeo promatrati Siriusa B u ED 120 refraktoru (dakle neki usporedivi promjer sa MAK 127), ali to je tek nakon više pokušaja i nakon što sam ga mnogo puta gledao u velikom dobsonu. Puno je lahkše uočiti nešto što si već gledao. Da nisam, je sasvim moguće da ga ne bi uočio u manjem teleskopu. Čak ni tada nije bilo bez sumlje. Premda se je točkica pojavljivala na istom mijestu, da eliminiram mogućnost umišljavanja sam nakon promatranja provjerio poziciju u stellariumu (da ne razbijam glavu gdje što mora biti, se lijepo izabere pogled refraktorom sa diagonalom i ciao) i potrvrdio promatranje. Treba još dodati da moj ED120 pokazuje zaista savršene airy diskove. Ako je optika ili kolimacija malo off, se šanse uočavanja svode na minimum. Seeing je razumljivo preduvjet, mora biti više nego dobar. Na kraju i okular igra ulogu.
Za takav promjer... hm...Ovako u na pamet bih lupio da će 1 od 5 noći dati šansu iskusnom promatraču sa dobrom optikom.

Ach, baš mi je drago da si vidio šestu zvijezdu.
Put do sedme je teži: gledao sam dobsonom ali nisam vidio. Ti imaš veće nadmorske visine i samo je pitanje da li će ti se dati utrošiti vremena na tu potragu pored tolikih izazova.
Kod novog teleskopa će prednosti biti neusporedive, i veliki, ogroman čak promjer, velika reflektivnost, fokus - sve će se vidjeti.
Samo kad se sjetim razlike s 300 mm na 15" (isto 96% reflektivnosti) - koja je to raskoš odjednom bila.

 22.03.2023. 19 – 21,30

12 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A,
2" Vixen 42 mm - samo za grubo poravnanje findera i cijevi
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x

Prognoza je pokazivala da će vlaga (i drugi elementi) biti isti i na bližoj i na daljnjim lokacijama. Pa sam izabrao bližu.
Raspremanje i postavljanje montaže i teleskopa je prošlo brzo. Poravnanje findera (na Veneru) je isto bilo brzo. Poravnanje na zvijezde je pak pojelo više od pola sata: montaža se ponašala čudno, uporno se nakon nalaženja prve ili druge zvijezde kontroler zaledio ... Vrlo iritantno. Bilo je jasno je da mogu ili odustati ili ići od početka: Gasi - pali pa settings - vidim da se vrijeme pomaklo u ljetno pa to vraćam. Doista, nakon te ispravke - poravnao sam se bez problema.

Bilo je već 20:10 kad sam našao prvi objekt.

362. H V, Hip 2912, 29 Andromede: nisu baš blizu, to je pola stupnja, tako nekako, nisko su nad horizontom pa mi se svijetla zvijezda pokazuje kao žuta, ne mogu procijeniti magnitudu ali je manja, plava ili bijela, sigurno tri magnitude tamnija (35,7", m 4,3-7,1); da su bile više, vidjele bi se kao bijela i plava;

363. Alfa Cas: zanimljivo, te još nisam gledao, valjda zato što su minutu udaljene pa sam ih odbacio kao nezahtjevne. Ali, kako sam počeo više pažnje posvećivati bojama, eto i njih: veća je treće magnitude, crveno-bijela je, druga je dosta tamnija, ne mogu procijeniti jer su jako udaljene ali to je bar pet magnituda (64,4", m 2,8-8,8); drago mi je da sam na 150x stvarno vidio tu crveno-bijelu boju;

118. Stf 262, iota Cas: promatrao sam ih 15.08.2020. i zapisao: "jako su blizu, oko tri sekunde, veća je svijetla, bijela, manja skoro tri magnitude tamnija (2,6", m 4,6-6,9). Herschel ima zanimljiv opis boje za tamniju zvijezdu: boja svijetlo crvene bugačice (upijajućeg papira, time se prelazilo preko teksta pisanog perom i tintom, ili kasnije nalivperom). Binarne su, noviji promatrač vidi žutu i plavu." Sinoć sam ortho okularom vidio i treću zvjezdicu, vrlo blizu sjajnijoj, toliko blizu da sam provjeravao 12,5 mm okularom da li se varam (4,6-6,9 na 2,3" i 4,6-9,1 na 7,3" - podatke o udaljenostima sam prepisao ali je moj dojam da je razmak do bliže zvijezde mnogo manji, možda jer je orbitalno vrijeme 1,74 dana). Udaljenija zvjezdica je sitna, žuta ili čak crvenkasta, veća i bliska joj su plave.
To mi je jedna od najljepših ako ne i najljepša slika dvojnih i/ili trojnih zvijezda;

100. Stf 205, gamma And: 09.08.2020. sam zapisao: "veća zvijezda je vrlo sjajna, druge-treće magnitude, manja je tri mag manje, oko 10 sekundi razmaknute, obje su žućkaste (9,4", 2,2-5), H: vrlo lijep objekt, crvenkasto bijela a manja svijetlo nebesko plava i vuće na zelenu. kaže i da su ih kao dvojne promatrali i prije njega, Mayer i drugi. Noviji promatrač vidi žutu i plavo zelenu;"
Sinoć sam ih vidio kao žuto-narančastu i bijelo-plavo-zelenkastu.

364. Stf 552, Per: oko deset sekundi udaljene, jednakog sjaja, oko sedme magnitude, plave zvijezde (9,0", 6,8-7,3);

(12) Hip 23261, STT 92, 5 Aurige: blizu su, oko 4 sekunde, veća razlika u sjaju, oko tri magnitude, žute su (4,2", 6-9,5); Lijepa slika.
Još bi se dalo biti vani ali - zaboravio sam obući topli pulover ispod džempera i osjećam hladnoću na leđima. Vrijeme je za ići kući.

Lijepo!
A di si bio za vrijeme maratona?

Na žalost, oporavljao sam se od gadne viroze i procjena je bila da ne bi bilo fer donijeti vam koji virus...
Bilo mi je žao ko psu što ne mogu doći ali eto.

09.04.2023. 19,20 – 22,15
15 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A
2" 28 mm 52° - 96x - za poravnanje findera i cijevi
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x

Konačno je Mjesec počeo izlaziti kasnije. Bilo je dosta oblaka i dosta kretanja oblaka, sa sjevera. Iza njih nebo je bilo čisto, plavo, što je obećavalo. To "obećavanje" se nastavilo: svaki puta kad bih pogledao kroz prozor ili izašao van - isto – oblaci putuju, ništa se ne poboljšava, ništa se ne kvari. Meteoblue je pokazivao da će se oko 20 sati raščistiti. 7timer je davao 50% naoblake, satelitske snimke su pokazivale ono što sam i sam vidio: sa sjevera putujuće samostalne oblake koji se raspršuju kako se približavaju dnu Istre.
Nisam stoga očekivao da ću moći koristiti veća povećanja. Do 150x će biti dobro.
Izabrao sam mirno mjesto dalje od ceste. Ima drveća prema zapadu (Merkur sigurno neću vidjeti a i Bik i Orion će brzo potonuti.
Grubo poravnanje na udaljeni vrh stabla i finije na Veneru (Venera se u okularu najprije pokazala kao veliki disk s malim tamnim kružićem u sredini).
Oblaka je manje.
Poravnanja na zvijezde je prošlo brzo i uspješno, nakon što sam se sporazumio s kontrolerom koji je uporan u tome da se vraća u 2020. kad god ulovi priliku (ovog puta sam ga preduhitrio i namjestio postavke prije poravnavanja). Geografsku poziciju i vremensku zonu ne gubi samo datum i ljetno/zimsko vrijeme.

365. Hip 106886, SAO 33626, oko stupanj i pol od mu Cefeja: to je trostruka zvijezda, sjajnije komponente su udaljenije, bijela i plava, pored, u nastavku sjajnije zvijezde je sitna zvijezda (30,7", m 8,1-7,5 i 11,9" m 5,7); Sad kad gledam te udaljenosti shvaćam da mi je u dijagonalu ostao 28 mm okular jer su meni te udaljenosti izgledale dosta manje. Ono što ja ne vidim je da su to dva binarna para: udaljenije zvijezde su jedan binarni par udaljen oko 1173 ly, veće od Sunca i 4,4 puta veće temperature, a najsvjetlija od tih tri (u sredini, zapravo čine kut od recimo 150°) je najudaljenija (oko 2000 ly iako sam našao i podatak o 2396 ly), površine sedam puta toplije od Sunca i pet i po puta veća. Ima dvojnu zvijezdu mag 13,3 koju ja nisam vidio. Sve tri imaju i optički nevidljive zvijezde oko sebe.

366. Stf 2840 u Cefeju: svijetle bijele ili plavo-bijele zvijezde oko pete-šeste magnitude, primjetne razlike u sjaju, udaljene oko dvadeset sekundi (18", m 5,7-6,4 ); na različitoj su udaljenosti - 675 ly i 1503 ly.

367. Stf 2880 oko 18 minuta južnije od lambde Cefeja: bliski par, oko četiri sekunde udaljene zvijezde, sedma i bar dvije magnitude tamnija (4,3", m 7,3-9,3 );

368. STFA 58, Hip 110988, delta Cefeja: to je jako međusobno udaljeno, žuta i plavo-zelenkasta zvijezda - zvijezde su svijetle pa sam taj par ostavio na listi (40,6", m 4,2-6,3 ). Ono što ja ne vidim je da je delta Cefeja cefeid, prototip cefeida, druga otkrivena kao cefeid, ogromna je, super div sa četrdeset dijametara Sunca, udaljena oko 891 ly.
Prije nego sam upisao (Hip) 110988 upisao sam (Hip) 110998 i našao dvije zvijezde blizu ali ne tako svijetle. Potražio sam finderom okolinu i, ništa ne odgovara... Jedna brojka...

369. H IV, Hip 110925: malo istočnije od delte Cefeja uočio sam zanimljiv trokut zvijezda a provjerom vidim da su dva bliža vrha trokuta Herschelova dvojna zvijezda dok udaljeniji vrh nije s njima u vezi ali, da nije njega bilo ne bih bio ni gledao ni znao da je dvostruka zvijezda s liste - ne i moje liste nego originalne Herschelove - ali je ispala zbog malog sjaja i veće od dvadeset sekundi udaljenosti (24,7" i m 8,5-10,5); Herschel IV Cep je samo 31 godinu svjetlosti udaljena i ima samo 1/170 sunčevog sjaja, a druga komponenta je udaljena 635 ly i sjaji 13 puta više od Sunca.
Bura nije prestajala cijele večeri, temperatura se s početnih 7 spustila na 3 stupnja.
Kroz promatrano zviježđe prolazilo je dosta satelita, nisu u koloni, već su razmaknuti po dužini i po visini.
Ono što me uveseljavalo (osim zvijezda) su bili zvukovi - zvonca ovaca u prvom dijelu večeri a kasnije psi: od vremena do vremena počne lavež pa se priključi drugi pas pa začas cijeli orkestar! Pa kroz oko pola sata opet.
Bio sam dobro i toplo odjeven ali sam u deset i kvarat odlučio da je vrijeme za poj doma.

Vani sam nakon više od dva i po mjeseca.
Večer je mirna, vedra, bit će malo vlage.
Čekam mrak.
Pogledao sam Veneru: to je već manje od četrdeset stupnjeva. Malo sam povećavao ali - što vidiš, to je to.
 Mjesec! Njega možeš povećavati koliko hoćeš, sve su ljepši i jasniji detalji. Van sam sa 150/1800 i - već mi je krivo - mogu samo do 200x (ortho fuji 9 mm). Svaki put kad odvojim vrijeme za Mjesec nanovo se čudim i uživam.

 *tu*  :-)

25.06.2023.
30 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 150/1800
iOptron gem 28A
ES 20 mm 68° - 90x
Baader ortho 18 mm 52° - 100x
Fujiyama 9 mm 42° – 200x

Iz popisa opreme vidi se da se nisam baš spremio na veliko istraživanje. Bilo je vedro, bura se utišala a konačno su i drugi faktori dopustili da izađem. Ljetna promatranja su uvijek nekako čudna: sve spremiš a onda čekaš - zalazak sunca tek koju minutu prije devet, ranije ni nema smisla stići. Na mjestu dugo čekanje, ipak Venera i Mjesec. Fascinantan Mjesec.
Toliko dugo nisam bio vani da sam se morao podsjetiti gdje će biti Veliki medvjed, da me uputi prema Sjevernjači. I to sam dočekao, poravnao se i počeo tražiti.

370. H I 60, Stf 2441, Hip 93514: stupanj južnije od lambde Lire - lijepa plava ili bijelo-plava dvojna zvijezda, razlika u magnitudi je oko dvije magnitude, to mi je jasno, ali zbog promjene teleskopa zbunjen sam oko procjene udaljenosti, uzet ću da je točno što kaže lista, da je oko šest (6,2", m 7,8-9,8); meni udaljenost naravno izgleda manja; Herschel je zabilježio da je to mala "telescopic star" (tako je opisivao zvijezde koje se ne vide golim okom), vrlo nejednakog sjaja, nije ocjenjivao boju;

371. Stf 2947: u Cefeju, oko dva i pol stupnja sjevernije od jote Cefeja - prekrasan blizak par istog sjaja, lijepe bijele boje (4,7", m 6,8-7,0). Kad sam stavio  9 mm okular boja je vukla na žuto, možda i crvenkasto; Herschel je zabilježio da je to upečatljiva zvijezda. Čak je vidio i tu malu razliku u magnitudi;

Tu sam negdje počeo osjećati da mi mjesečina smeta, gubio sam se u traženju, pa sam odlučio pogledati još nešto "na sigurno", jako i ne blisko:

372. Stf 2922: 8 Lacerte: jake plave zvijezde, pete-šeste magnitude ali udaljene dvadeset ili i više sekundi (22,3", m 5,7-6,3). Pored tog para na nekih oko dvadeset pet sekundi uočio sam još jednu zvijezdu ili tako nešto. S 9 mm okularom to "tako nešto" oblikovalo se u dvije zvijezde, desete (m 10,4) i tri sekunde dalje trinaeste magnitude (2,6", m 13,4); Herschel je zabilježio da je to četverostruka zvijezda, od kojih su prve dvije sjajne i male razlike u sjaju a dvije do njih velike razlike u sjaju. Da čine luk. Baš mi je drago da sam to pronašao.

09.07.2023. 23 - 02. 10.07.2023.
35 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama 12,5 mm 42° – 216x

Ljeto. Avioni. Osvijetljeni bazeni. Kasni mrak. Komarci...

Sve to zajedno. Ali i vedro, ugodno vrijeme.

Izabrao sam daljnju lokaciju da umanjim negativan utjecaj slijetanja aviona na pulski aerodrom. Previše tragova u zraku koji se rašire i ometaju čisti pogled.

(13) Stf 2245: dvojna u Herkulesu, bijeli par malih zvijezda, vrlo blizu, istog sjaja (2,5", m 7,4-7,6). Lijepa slika. Herschel taj par nije gledao.

M 52 – baš sam uživao u tom skupu.

293. Mizar: Gledao sam ga 23.02.2022. i napisao da je to prva dvostruka zvijezda koju je Herschel gledao! Da ju je sto jednu godinu ranije (1673.) kao dvostruku vidio Jean Picard a jedanaest godina iza njega i Huygens.
No večeras sam gledao Alcor - zapravo na njemu sam usklađivao finder i cijev - iznenadio sam se kako se svijetlo i jasno vidi. Vidio sam i tamniju, žućkastu zvijezdu u blizini.

(14) Hip 58858: to je ne-herschelovski objekt čije traženje mi je zadavalo probleme dok nisam posumnjao u sebe i, da, krivo sam upisao hipparchos broj za 2 Com: umjesto 58858 bio sam upisao 55858 (numerički dio tastature...). Kad je dilema riješena dalje nije bilo muke. Oko šeste magnitude, četiri sekunde razmaknute, magnitudu, magnitudu i pol razlike u sjaju (3,7", m 5,9-7,5). Kažu da je to svijetlo i tamno žuti par ali mi neka maglica smeta da bi sam to mogao ocijeniti;

91. epsilon Boo, Stf 1877, Izar: promatrao sam je 09.08.2020. Isto maksutov 180, s ethosom 17 (159x): bila je: "jako svijetla zvijezda crvenkasta, manja crvena, jako su blizu, dvije-tri sekunde i razlika je najmanje dvije magnitude (2,9", 2,5-4,8 m); H. kaže crvenkasta i plava ili bolje reći lila. Noviji promatrač vidio je zlatnu i zelenkasto plavu". Kasnije, 20.05.2022. sam ortho okularom od 12,5 mm vidio tu zelenkastu boju manje zvijezde. Večeras nije bilo veličanstvenog prizora, kao tada, nego uz čekanje i sve većim povećavanjem razdvojena manja zvjezdica.

66. H IV 17, Stf 1692, Cor Caroli, Karlovo srce: jedna od najljepših slika na nebu, jedan od najljepših parova.Veliki razmak, oko dvadeset sekundi ali svjetlija zvijezda bliješti (m 2,6) a druga je jakih m 5,5 pa veselo i dobro srce Charlesa II može biti sretno na takav spomen.
Zašto se vraćam i ponavljam? Pa, sve je teže i sve su sitnije zvijezde pa za ohrabrenje moram uvesti više svjetla!

373. blizu 5 Zmaja, hip 61169: zvijezde slabog sjaja, oko devete magnitude, blizu su, oko četiri sekunde (3,8", m 8,6-9,4);

Sad sam već ušao u drugi dan:

(15) U Djevici, 105 Vir, Hip 70755: i to je ne-herschelovski objekt, jaka prva zvijezda, oko pete magnitude, a pet sekundi razmaknutu, vrlo sitnu zvijezdu sam morao nagovarati da se pojavi. To se nakon više minuta i desilo (4,8", m 4,8-10,0). Kažu da je to žuta i bijela. Za žutu ok, ali druga je presitna da bi sam to mogao ocijeniti.

Saturn. Ne baš prijateljski raspoložen, gotovo je sakrio prsten.

Tu sam prekinuo potragu jer mi se nešto čudno dešava s montažom: nakon svake potrage, slijedeći objekt ne nalazi. Moram opet usjeveriti, poravnati se na zvijezde i onda je dobro. Pa opet. Zamorno. Morat ću pitati šta je to.

Nisam još pokušao promatrati dvostruke zvijezde, ali zvuči zanimljivo  *hopla*

Kad nađeš dvije, tri ... pet - nećeš moći stati  *ritmika*

 *pljesk*  *tu*

11.08.2023. 23 - 1 12.08.2023.
35 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
iOptron gem 28A
ES 20 mm 68° - 135x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° – 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° – 300x

Ne može se sve stići.
Ujutro vozio Jadranku na tržnicu, pa prodavaonice (vozi ona i sama ali po ovoj turističkoj ludnici nemaš gdje parkirati), pa kava s kćerkom.
Navečer godišnja skupština ADIP - to je bilo ok, vidjeti ljude u Zvjezdarnici, bar jednom godišnje.
Prije toga stavio sam sve u auto s planom da poslije skupštine zaprašim na najbliže tamno mjesto. Tako sam i napravio. Ali na najbližem tamnom mjestu (uobičajeno označenom sa 12 km od Pule) bila su dva automobila sa znakovito zamagljenim staklima pa nisam htio smetati te sam nastavio dalje. Zna se i tamo dogoditi da bude nekoga ili da stane auto i mladić me pita da do kada ću tu biti, ja kažem do dva ... sinoć nije bilo nikoga osim ogromnog skakavca (valjda 7-8 cm).
Plan mi je bio isključiti akumulator kao krivca za čudno ponašanje montaže pa sam paralelno spojio još jedan 7Ah akumulator. Iako montaža troši 0,8 Ah ipak sam to htio provjeriti. Nije akumulator. Montaža dovede teleskop "skoro" do objekta (ispod, iznad, sa strane). Ako je objekt jako svjetao, ok, tu razliku od oko deset stupnjeva lako ću riješiti ali ako tražim dvojne zvijezde od 8,7 i 8,8 ili 7,5 i 8,2 (jer drugo svjetlije sam uglavnom pogledao) - izgubljen sam. U finder to ne stane a ići van kruga tražila je dugotrajan posao, uz šansu da nađem nešto slično a ne ono što tražim.
Tako da sam odustao od go-to-a i krenuo koristiti samo motor montaže.
Najprije Saturn. Na 216x krasan, svijetao, s pojasevima. Prsten jasan ali pod manjim kutom. Titan. Na 300x i dalje jasan ali ne i bolji pogled.
Sjevernjača i sitan pratilac su me oduševili – kakav kontrast veličina (sjaja)!
Jupiter sjajan ali bez detalja. Kasnije se i nisam vraćao.
Bila je tako dobra vidljivost da sam Andromedu i Double cluster vidio kao mrljice i golim okom.
(16) Još sam toga svijetloga gledao a vrhunac večeri bila je gama Kasiopeje, velika svijetla bijela zvijezda druge magnitude sa sitnim 10,9 mag pratiocem svega dvije sekunde udaljenim (2,1" m 2,2-10,9). Bilo je čekanja da se pojavi ali uspjelo je.

Za kraj, jer u takvom danu nije lako stići do kraja, kad sam došao kući shvatio sam da nemam osobnu, vozačku i karticu banke. Jedino što sam mogao bilo je napuniti bocu vodom i nazad. Kartice su mirno čekale u travi ko da se ništa nije desilo; uopće ih nije bilo briga što sam zbog njih napravio dodatnih 70 km.

A da, povremeno bi zaparao koji Perzeid.

 *pljesk*
Poslao sam ti neku poruku u inbox pa provjeri. *he*

Možda bi trebao neki servis?

07.10.2023.18,40 - 21

12 km sjeverno od Pule
sw 180/2700
az eq 5
es 20 mm 68°
fuji ortho 12,5 mm

Kako softversko/firmversko popravljanje ioptrona nije otklonilo kvar a pojavila se mogućnost kupnje azeq5 montaže, kupio sam je.
Ioptron i dalje izgleda fino i precizno je napravljen i to je zaista krasna, intuitivna montaža, ali trebalo bi je otvoriti, ja to ne znam, ne znam ni ko zna... do daljnjega će počekati.
Azeq5 me namučila, nešto je kriva montaža, nešto ja: recimo, mogao sam pročitati kako se pojačava svjetlo na ekranu a ne da si svijetlim crvenom lampom u ekran ako želim pročitati što sam dobio.
Vjerujem da će svi koji rade sa sweq 5 i 6 reći da su jednostavne, ali nakon tri i pol godine rada s ioptronovim (30 i 28) montažama, meni to ne izgleda jednostavno.
No, šta je, tu je.
Ono dobro za mene kao promatrača (neastrofotografa) je da više ne moram vrtiti i namještati ni finder ni dijagonal već su oni uvijek u istom položaju, kako sam ih postavio, tako će me čekati šta god i na kojem dijelu neba gledao. To je osvježenje. Dobro, imam već dugo Baaderov visual back pa dijagonal samo otpustim, okrenem i stisnem (nikakvi šarafići) ali mi je finder trošio vrijeme.
Nisam gledao Saturn ili neki ds objekt jer je bila najavljena naoblaka koja je vidjelo se bila stigla bez kašnjenja, nego sam se odmah ("odmah" nakon što sam se poravnao i učinio sve neophodne pogreške koje čekaju onoga koji misli da su sve montaže iste a uputstva samo preleti) bacio na listu dvojnih zvijezda. Njih sam s hipparchos notacije morao prenijeti u sao notaciju i pored toga, kako ova montaža nema upisane zvijezde tamnije od 8. magnitude - upisati najbližu takvu zvijezdu u svoju (papirnatu) listu, a - kako sam "potrošio" puno toga svijetloga, to je bio dodatni posao - kojeg sam štreberski precizno odradio.
Popunio sam listu i nekim dvojnim zvijezdama koje W. Herschel nije tražio.
... nastavit ću...

Jako lijepi reporti, Edi!  *tu*
Žao mi je zbog tvojih problema sa montažom (bez brige, imamo ih povremeno i mi ostali), ali baš mi je to sve zanimljivo čitati, skoro kao da sam tamo  :-)
Želim ti još puno uspješni(ji)h i ugodni(ji)h promatranja!
 *šešir*

 *pljesk*  *pljesk*  *tu*

Hvala Gordan.
Hvala Frenki.

... nastavak

(17) V381 Cephei, Stf 2790: narančasta zvijezda oko pete-šeste magnitude. Plavu zvijezdu pored nje nisam uočio, mag 9,3. Ostao bih još malo na toj dvojnoj dok se ne pojavi ali je bila jako visoko (dec 58°) a nisam dovoljno produžio niski tronožac pa mi je bio neugodan položaj za dulje čekanje. Tu ću se vratiti.

Montaža radi!!!

Da izbjegnem pretjerane visine dalje sam tražio bar dvadeset stupnjeva niže.

374. blizu 25 Andromede, Stf 3050: dvije zvijezde podjednakog sjaja, oko šeste-sedme magnitude, blizu su, oko dvije-tri sekunde, lijepa slika (2,6", m 6,5-6,7), binarne su; Herschel je ovim zvijezdama posvetio dosta pažnje, promatrao ih je 1790. i 1794. i uočio da brzo mijenjaju položaj: "A rapidly changing and frequently measured system", "A pretty double star, very nearly equal.";

(18) Stf 5, 34 Riba: još jedan ne-heršelovski objekt, velika razlika u sjaju, možda četiri magnitude, oko osam sekundi razmaka (7,6", m 5,5-9,4);

(19) Stf 46, 55 Riba: ne-heršelovski objekt, velika razlika u sjaju, možda tri magnitude, oko sedam sekundi razmaka (6,6", m 5,6-8,5).

Tu su sad nastupili ti spominjani oblaci.

Cilj mi je bio vidjeti kako ću to složiti, da li montaža radi, koliko je točna. Složio sam lako, teleskop stavio bez problema; točna je. Stabilna je. To da nema pamćenje vremena i pozicije ne shvaćam zašto je to bilo teško staviti, to da kod sao brojeva upišem četiri prva broja (ili tri ako je broj ispod sto tisuća) pa dođu dva iksića koje onda ručno mijenjam u brojeve, to isto ne razumijem - ali dobro – sve će se to dati i postati će normalno. Važno da radi.

Super  *pljesk*. Ja nikako da probam neku dvojnu, nekako ih se ne sjetim  *he*

 *tu*  *pljesk*

Citat: TonY206  u 08.10.2023. u 18:13:23 satiJa nikako da probam neku dvojnu, nekako ih se ne sjetim

Probaj, zanimljivo je. :-) Zapiši si Eta Kasiopeja i Gama Andromeda...odlične za početak.

E to je mene mučilo kod Rajkovog C8 koji sam prodavao, okular na EQ montaži tako brzo završi u krivom položaju, a nemaš ni opciju zarotirati cijev, već moraš petljati po fokuseru: otpusti, pritegni itd... A tek finder, jao... yoga samo takva.

Mu Cefeja ili Herschelova Garnet star je doista predivna zvijezda - tamno narančaste boje, kao da gori vatra, ne onaj prvi plamen nego neki kasni, pred gašenje, duboki.

Neku večer sam ljudima pokazao bakrenu V Aql, meni najljepša karbonska zvijezda.

To moram pogledati čim prođu ove vlage.

Za 10.10.2023. bi izvještaj bio puno duži da nije bilo očajne vlage. Da vlage, vode gotovo. Sve je bilo mokro. I optika. Uspio sam naći Capellu i Altair da se poravnam pa sam otišao do Cefeja. Podigao sam tronožac pa se to moglo.

Napisao sam kako me oduševila Mu Cefeja. Nije da je nisam već gledao - 02.07.2014. zapisao sam: "Nije zima ali je hladno. Nakon tri i pol sata pod zvijezdama povukao sam se u auto - malo se zagrijati a malo i ispraviti kičmu: traženje i gledanje dobsonom u visine (69 stupnjeva) je vrlo zahtjevno, bar meni, ali tamo je druga zvijezda večeri: Herschelova Garnet star - nju treba vidjeti - prije svega zbog osebujne tamnonarandžaste boje, zatim zbog činjenice da je druga ili treća najveća zvijezda za koju znamo, treće ili "drugo a" jer je sutra (ili za tisuću godina) možda više neće biti." (Prva je bila Cor Caroli). Ali to je bilo s 15" . Da će se tako dobro vidjeti 180 mm maksutovom, to nisam očekivao.

Još sam uspio (opet, nakon šest mjeseci) vidjeti:

365. SAO 33626, oko stupanj i pol od mu Cefeja: to je trostruka zvijezda, sjajnije komponente su udaljenije, bijela i crvena, sjajnija zvijezda je u sredini a pored, u nastavku na sedam sati je sitna crvena zvijezda (30,7", m 8,1-7,5 i na 11,9" m 5,7);

(20) Stf 99, 85 Riba: ne-heršelovski objekt, ogromna razlika u sjaju, možda pet magnituda, oko sedam sekundi razmaka (7,6", m 4,7-9,1). Trebalo je strpljenja da se sitnija zvijezda pokaže.

Kako više nije bilo moguće razdvajati sitnije od velikih zvijezda (mislim, bilo bi moguće da sam došao u ponoć, uključio grijač i počeo, ali šta ću sada s mokrim meniskusom) pogledao sam Uran. Kako je to iznenađujuće, vidjeti miran kružić...

*tu*  :-)

15.11.2023.
Uvjeti su bili loši. Vidjelo se na meteoblue strimova od 50 m/s a ni ostali podaci nisu bili bajni. Osim vlage. Vlaga se pokazivala kao 40%.
Kad sam došao do mjesta promatranja vlaga je bila 80%. Jaka prognoza :)
Promijenio sam poziciju za 5-6 km, spustio se s 350 na 300 m nadmorske. Bilo je malo bolje. Ipak, unatoč grijanju meniskusa, vlaga je smetala čitavo vrijeme.
Nebo je bilo isprano.
Na pozitivnoj strani - montaža je držala bez greške cijelo vrijeme, što me raduje. Učvrstio sam kod kuće držač findera jer je bio malo plesao što mi je stvaralo nesigurnost
(a to zaista na terenu nije poželjno). U finderu bih pronalazio zvijezdu i dovodio je u centar tako da sam nakon prvih desetak minuta koristio samo ortho od 18 mm, za jače od toga nisu bili uvjeti - 12,5 stavio bi samo na kraju kod poravnavanja na dvije zvijezde (u centar s ES 20 mm, pa 18 pa još preciznije s 12,5 mm).
Bio je prekrasan zalazak Mjeseca.

  *tu*  :-)

nastavak:

Jupiter je bio veličanstven, Calisto pored njega nevjerojatno mali - dočarao sam si to usporedbom - loptom promjera pola metra i tik pored nje klikerom promjera 1,7 cm.

(21) Stf 231, 66 Cet: veliki razmak, bar 15 sekundi, veća zvijezda je bijela, bijelo-žuta, manja crvenkasta. Razlika u sjaju je znatna, sigurno dvije magnitude (16,9", m 5,6-7,7);

375. StfA 5, 30 Ovna: jako velika udaljenost, više od pola minute, razlika u magnitudi se jedva uočava, boje su plava i žućkasta (37,7", m 6,5-7,2);

376. Stf 300, u Ovnu: najprije sam mislio da sam pogriješio, čak niti sa 12,5 mm ih nisam mogao razdvojiti, kad odjednom evo ih, sitne, bijele zvijezdice (3,2", m 7,1-8,1);

377. Pi Ovna: ove su se jedva ali ipak odmah razdvojile iako su isto oko tri sekunde udaljene. Na udaljenosti od nekih trideset sekundi vidim treću tamniju zvijezdu (3,2", m 5,3-8,0); Herschel kaže da su druga i treća zvijezda samo točke (both mere points).

Pokušao sam pogledati još toga ali sam se našao u procjepu između zapada i još niskog Oriona...

130. Pogledao sam još Albireo, veličanstvenu zlatnu i plavu zvijezdu, a ta plava je tako nestvarno svjetlila.

 *tu*  *pljesk*
Nedavno sam pronašao u pdf-u ovu knjigu za binarne zvijezde: https://discovering-astronomy.eu/online_discovering_doubles_v2.pdf
Preporuka svima. Čim pokrenem maksutova krećem sa potragom. :-)

Jako zanimljiva knjiga!

Da. Super je što su bojama označene mete po kvaliteti, a isto tako ima finderscope prikaz kako pronaći svaku navedenu binarnu.

Citat: ediglavas  u 16.11.2023. u 18:01:15 sati130. Pogledao sam još Albireo, veličanstvenu zlatnu i plavu zvijezdu, a ta plava je tako nestvarno svjetlila.

Ima tih večeri kojih se sjećaš jer te neka stvar izula iz cipela kad si je ugledao kroz okular, pogled na Albireo mi je jedna od tih.

 :-)  *tu*

Edi, prešao sam cijelu ovu temu danas od prve stranice. Baš super! *tu* Jedva čekam započeti lov na binarne.
Jesi uspio vidjeti sve što si namjeravao od Herschela ili imaš još posla?

Ima još posla.
Prošao sam i ja cijelu temu i otkrio da sam neke dvostruke zvijezde htio vidjeti ali ih nisam (te večeri) vidio pa sam se poslije na njih zaboravio. Sad sam ih vratio na listu.
I pored toga imam na spisku još četrdesetak zvijezda koje nisam pogledao.
Osim toga od početnog spiska Herschelovih dvostrukih zvijezda najprije sam maknuo sve preudaljene parove recimo 20+" a sad od preostalih (ah ti oblaci, kiša, vlaga i - višak vremena) suzujem popis na sve manje od 10".
Dodajem si na listu (što posebno označavam) i interesantne dvojne zvijezde koje Herschel nije bio uočio.
Nema kraja, još dugo a ni tada...

Da ne ispadne da narcisoidno čitam samo sebe, pročitao sam i sve što je Žac ovdje napisao a bome ako loše vrijeme potraje uspjet ću stići do kraja i Achovih zapisa.

Samo pomalo. :-)
Baci oko na onu knjigu koju sam poslao. Tu imaju bojom označene najbolje mete. I to po mjesecima. Ako neke nisi gledao isplati se. Ima 900 dvojnih ukupno.
Ja ću se po toj knjizi ravnat. Samo da montaža stigne i naravno da se ovo šugavo vrijeme stabilizira.

03.12.2023.
Vratio sam se. Bilo je jako hladno. Dalo se izdržati dok je bilo 1 stupanj pa čak i nula ali kad je krenulo u minus, odlučio sam stati. Bio sam dobro, višeslojno obučen, imao sam i kapu i pokriven vrat do ustiju ali prsti su se unatoč rukavicama smrzli - toliko da sam se morao grijati u autu da bih mogao odšarafiti kablove na montaži. Dobro je da sam na vrijeme stao iako mi je bilo žao ostaviti sve te zvijezde...

Večeras smo svi promrzli. *zubko*
Al izgleda jedino kod mene seeing katastrofa. Da je valjao čak bi se malo i smrznuo za koji minut više.

03.12.2023. nastavak:

32 kilometra sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x

Bilo je jasno da se neće moći dugo gledati. Prognoze su govorile o sat i pol, dva sata vremena.

Kako bih riješio dupliranja (11.09.2020. i 19.06.2022. upisao sam istu zvijezdu, Stf 2644, pod različitim brojevima; 08.01.2022. i 28.04.2022. dva broja iako Herschel kaže da je to trostruka zvijezda - Stf 948 - pa neću ići na broj 378 nego ću nastaviti s dva broja manje:

376. Stf 224, blizu 19 Ovna: da bi došao do tog para morao sam naći najbližu svjetliju zvijezdu, upravo tu 19 Ovna (narančasto crveni div, kolor indeksa 1,57. Gledam "svoje" zvijezde okularom od 18 mm: zvijezde su oko šest sekundi udaljene, sitne su, osme-devete magnitude, stoje paralelno, kao da poziraju (6", m 8,2-8,9);

377. Stf 425, blizu 40, omikron, Perzeja: okularom od 18 mm sam vidio da su to sigurno dvije zvijezde ali ipak sam morao otići u auto (auto je na par koraka) po 12,5 mm da se u to uvjerim – stvarno, pod većim povećanjem su se razmaknule – vrlo, vrlo blizu, možda oko dvije sekunde udaljene, oko sedme-osme magnitude (1,9", m 6,9-7,6);

Sad je došao red da se smijem samom sebi: zvijezde u Perzeju, nije ih našao Herschel, 4,2 sekunde razmaknute, 5,8-9,3 - sve sam je to lijepo napisao - jedino nisam napisao koji je to broj, ni po jednoj nomenklaturi, ništa. Baš za nasmijati se.

Pokušao sam vidjeti Stf 138 u Ribama ali nisam ih uspio razdvojiti.

378. Stf 403, u Biku: da bi došao do tog para morao sam naći najbližu svjetliju zvijezdu, 65 Bika, bijela zvijezda šeste magnitude: već okularom od 18 mm vidi se da su dvojne, vrlo blizu, dvije-tri sekunde udaljene, vrlo sitne oko devete magnitude (2,3", m 8,8-8,7);

379. Stf 202, alfa Riba: tu će biti muke, to mi je bilo jasno već kad sam ih upisivao: zvijezde su vrlo sjajne, bijele, vrlo blizu: ipak, okularom od 18 mm naslućuje se da su dvojne, s 12,5 mm i dalje daju dojam da su dvije, ovog puta je dojam jači, s 9 mm nema više dileme – dvojna zvijezda, no ne razdvaja se potpuno (1,8", m 4,1-5,2);

Za kraj - dragulj: karbonska zvijezda 19 Riba: predivna tamno narančasta boja, zvijezda je jaka, pete magnitude ali ta boja! nevjerojatno tamna boja. Kolor indeks tog diva 2,6.

 :-)  *tu*  *pljesk*

 *tu*  *pljesk* 370 komada...nije loše!
Kako si zadovoljan sa Fujiyama ortho? Ja sebi mislio uzeti za Maka 18 mm pa bi imao povećanje od 100x i 220x (sa barlow), ali više ih ne proizvode. :-( Uzeo sam onda 9 mm, a za veće povećanje od 200 budem koristio barlow + La 15,5 mm.

Pa 200x će ti biti optimum za maka 150, ovo dalje ti neće trebati

Znam, ali za neke dvojne sa slabom separacijom će trebati više od 200x. S obzirom na 150 mm promjera mogu bar do 250-260x u dobrim uvjetima (La 15,5 mm i barlow će to dati).
Neke naravno neću moći nikako, ali njih ću onda riješiti sa dobom. :-) Za Zeta Aquarii mi je trebalo skoro 400x da je razdvojim.

Citat: ediglavas  u 29.11.2023. u 20:47:25 satiDa ne ispadne da narcisoidno čitam samo sebe, pročitao sam i sve što je Žac ovdje napisao a bome ako loše vrijeme potraje uspjet ću stići do kraja i Achovih zapisa.

Ditto, ja prošao sve ovo tvoje :) Budem u budućnosti malo više pripazil da ponekad pogledam isti objekt, pa dam svoj dojam. Naravno, stavit ću i ja 180 mm MAK da budemo usklađeni, a zanimljivo će biti vidjeti ima li razlike između fiksne pozicije (ja) i tvojih mjesta opažanja. Zapravo bi trebalo bit, ako ništa drugo onda zato što sam ja na kopnu i maloj nadmorskoj, a ti blizu mora. O mom LPu d ai ne pričam...

Citat: zac  u 04.12.2023. u 15:56:54 satizanimljivo će biti vidjeti ima li razlike između fiksne pozicije (ja) i tvojih mjesta opažanja.

Bit ćeš u toplijem, nećeš morati putovati ni sastavljati sklop. Da li će to biti kompenzacija za tamnije nebo?

Pa zar nije seeing jedina bitna karika za dvojne zv. kao i za planete? Zašto tražiti što tamnije nebo ako to neće imati neki veliki utjecaj (osim tamnije pozadine)?
Ajde, tko ručno (manuel) sve traži onda što tamnije nebo ima itekako značaj za pronaći metu, ali većina vas svakako koristi GoTo (ako se ne varam).

Ja volim vidjeti zvjezdano nebo kad sam van. Volim sam gledati kamo gleda teleskop.

Za teoriju moraš pitati nekog drugog na forumu.

(https://images-cdn.9gag.com/photo/aw5yRoy_700b.jpg)

???

Bobo nema komentara.

Lucius, odi pod tamno nebo pa se onda vrati na promatranja iz dvorišta. Osjetit ćeš razliku.

Citat: ediglavas  u 05.12.2023. u 14:51:14 satiJa volim vidjeti zvjezdano nebo kad sam van. Volim sam gledati kamo gleda teleskop.

Ok. *šešir*

Citat: ediglavas  u 05.12.2023. u 15:08:20 sati???

A krivo sam napisao manual pa grammar police treba odmah od toga raditi šale.

Citat: Acheron  u 05.12.2023. u 15:17:36 satiLucius, odi pod tamno nebo pa se onda vrati na promatranja iz dvorišta. Osjetit ćeš razliku.

A dobro...bumo vidjeli. *šešir*
Na DSO očekujem valiku razliku, na binarnim ne.

Pa dobra je fora  :-D

Za dvojne zvijezde se slažem, ali pobogu ako ideš vizualit onda ako ikako možeš se otpeljaš negdje gdje je bolje.

Citat: Astrobobo  u 05.12.2023. u 16:01:17 satiZa dvojne zvijezde se slažem, ali pobogu ako ideš vizualit onda ako ikako možeš se otpeljaš negdje gdje je bolje.

Ima smisla, ali čim osposobim Maka više ne mislim na promatranjima kombinirati dvojne (+ planeti i Mjesec) i DSO. Zato sam i pitao jel toliko bitan mrak za dvojne. Plan mi je jednostavan (a koliko ću ga se držati vidjet ćemo): ako mi se gledaju dvojne taj dan izađem sa maksutovim ispred kuće i uživam; ako mi se gledaju DSO odem lijepo sa dobsonom u mrak. *:-P 

Pitao si i dobio si odgovore, to što ćeš ti dalje raditi je nama zbilja svejedno.

Citat: ediglavas  u 05.12.2023. u 10:37:49 satiBit ćeš u toplijem, nećeš morati putovati ni sastavljati sklop. Da li će to biti kompenzacija za tamnije nebo?

Mrvicu toplije da, ali kad otvorim krov, skoro je kao da sam na livadi. OK, malo iznad tla, tak da izbjegnem onu vlagu i onaj ukleti najhladniji sloj zraka uz samo tlo. Kompenzacija? Ne, neće, ali od DSO sam uglavnom odustao, a za planete i dvojne mi je bitniji seeing, koji, da bi bio znatno bolji, bi itekako morao tražiti lokaciju, daleko i blizu nekom vrhu, barm 800 do 1000 m nadmorske po mojoj procjeni. A to zaista znaći daleki put, a ja ne radim ni kratke :)

No, da imam puno više opažanja, nego da sam se oslonio samo na odlaske na neku bolju lokaciju, definitivno da, puno više...

Na kraju, kad Murphy zapleše svoj ples, pa i LP i seeing ne surađuju, zemem 63 mm refraktor, njemu je seeing skoro uvijek dobar :)

Citat: Lucius  u 05.12.2023. u 15:55:28 satiNa DSO očekujem valiku razliku, na binarnim ne.

A kontrast?

Zvijezde drasticno vise iskoce pod tamnim nebom, pogledaj bilo koji otvoreni skup iz grada pa onda sa tamne lokacije, razlika je nebo i zemlja  *da*

I tamnije dvostruke zvijezde

Budem. :-)
Iako ne promatram ja baš iz grada...samo mi njegova svjetla sjaju na jugoistoku. *:-P
Morat ću si zbavit SQM pa da izmjerim sve kako treba. Ovako je to nabadanje.

Lijepa noć (osim vlage, gadne vlage). Puno nebeskih krijesnica

Izašao sam van u šetnju, kao poluoblačno. Odjednom pljusak, pokisao do kostiju.

Nije pomogao ni grijač. Pa sad oblaci... Odustajem.

Kod mene jutros stala bura, sve mirno i vedro...ajde neka bude i večeras ovako. *ave*

Bura je jako dobra kad tražiš dvojne zvijezde - sve budu dvojne!!

Da, da. :-D A oči ti se osuše od vjetra u par minuta.

17.12.2023.17-19,15

32 kilometra sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
ES 20 mm 68° - 135x (samo za prvo, grubo poravnanje findera i cijevi)
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x


Mjesec, jet streamovi, lagana bura – sve protiv izlaska, ali vedro je - pa treba izaći.

U početku je bura dosta smetala ali je oko 18 sati stala.

Zamislio sam neku svoju listu, počeo sa H N 117, dvojnom u Južnoj ribi, ali je to bilo prejužno i drugu zvijezdu para nisam ulovio.

Pa sam otišao vidjeti svoj "izgubljeni par", naknadno pronađen poslije traženja po listama dvojnih zvijezda kao Otto Struve (STT) 81 ili 56 Perzeja, ali je druga komponenta bila 9,25 i meni nevidljiva

380. Stf 138, mu Riba: nalazim ih s 18 mm okularom, naslućuje se da je dvojna. S 12,5 mm vidi se jasno da su dvije zvijezde, otprilike iste veličine, bijele, jako su blizu, tek sam počeo pa ne mogu točnije procijeniti udaljenost. S 9 mm nemam bolju sliku (1,8", m 6,8-7,6); Herschel se ovoj dvojnoj vraćao više puta, bila mu je prekrasan mali objekt, posebno drag;

(22) Stf 572, u Biku: razmak 4-5 sekundi, zvijezde podjednake veličine, bijele, nije herschelovski objekt (4,4", m 6,6-7,2);

(23) Stf 495, u Biku: razmak oko 4 sekunde, velika razlika u sjaju, Veća zvijezda je šeste magnitude, bijela, mala zvijezda je na granici vidljivosti, bar za večerašnje prilike. Crvena. Nije herschelovski objekt (3,8", m 6-8,8);

- STT 72, u Biku: vidim svjetliju zvijezdu, oko šeste magnitude, to je čitam, crveni div – ali manju zvijezdu ne vidim, čekam, mijenjam okulare ali tih m 9,7 ne mogu dosegnuti;

(24) Stf 670, u Biku: jedva se vidi da su dvije, ali jasno se vidi s 12,5 mm okularom, razmak je oko dvije sekunde, sitne zvijezde nekako dijagonalno položene (19 sati), nije herschelovski objekt (2,3", m 7,2-8,3);

Postaje hladnije i osjeća se vlaga.

Za kraj sam još pogledao Uran. Zašto? Pa eto, prvi put sam ga ugledao prije 16 godina u ovo doba godine, nakon nikakvog vremena te zime. Zanimljiva je anegdota vezana uz to viđenje: bez dileme sam ga imao u finderu ali nikako u okularu - ispostavilo se da je donja leća bila ostala ukoso postavljena...

 *tu*  *pljesk* Svi smo bili napolju zadnja 2-3 dana. *ritmika*

18.12.2023. 17,30-20,45

35 kilometra sjeverno od Pule (po putnom navigatoru, nije zračna linija)
SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
ES 20 mm 68° - 135x (samo za prvo, grubo poravnanje findera i cijevi)
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x

Kako sam se približavao jučerašnjoj poziciji na dva mjesta se po poljima vukla magla. Iako sam dolazio drugim putem odlučio sam napraviti još šest kilometara i otići na pedeset metara višu poziciju, za svaki slučaj.
Mjesec je tu, veći nego jučer ali su se jet streamovi stišali; ipak, malo bure je ostalo. Obično se i ona stiša nakon sat, sat i pol vremena.

Opet ista lista, s precrtanim jučer viđenim objektima.

Poravnanje findera s nekim crvenim svjetlom u daljini pa preciznije na Mizaru: kako su to predivne zvijezde!
Kapela pa Vega, prihvaćeno. Kad sam već bio kod Lire,

381. Stf 2448, blizu 18 ili jote Lire: Herschel je zapisao da je to najmanji objekt koji se da zamisliti (the faintest object that can be imagined) i stvarno, tek s 12,5 mm vidi se jasno da su dvije zvijezde, jako blizu (2,5", m 7,8-8,8); Herschel ima iznenađujućih izjava – vidio je i sitnije i bliže objekte; možda je do teleskopa kojim je gledao, možda do raspoloženja;

382. Stf 2741, blizu 51 Labuda: ovo je jako visoko, morao sam sjesti na drvenu, dječju stolicu da bi to vidio (nekada sam tu stolicu zvao M41 dok sam gledao dobsonom), na 150x se to ne vidi, vidi se tek bijela zvijezda, na 216x se nazire, na 300x se to razdvaja - izuzetno sitno, bijele zvijezde, jako blizu, vidim čak i malu razliku u magnitudi (2,0", m 5,6-6,8);

- Opet sam visoko, 32 Labuda, U 1488 Cyg: crveni div četvrte magnitude, kolor indeksa 1,45 njega sam uzeo kao polazište za nalaženje karbonske zvijezde i dvojne u blizini - ali sam se odmah i ohladio: zvijezde su m 8,5 pa bi da to bude div trebao znatno veći teleskop...;

(25) BU (S. W. Burnham) 87 u Biku: svjetlija zvijezda je šeste magnitude, tamne narančaste boje, div kolor indeksa 1,67: povećanjem od 216x se jedva vidi da su dvije, a jasnije ili jedva se vidi tek s 300x, razmak je oko dvije sekunde (1,9", m 5,9-8,6);

(26) Stf 2797 u Pegazu: blizu su, vidi se razlika u sjaju (3,5", m 7,3-8,8), binarna zvijezda;

383. Stf 2902, u blizu 2 Lacerte: opet mala stolica - komotan razmak (6,5", m 7,5-8,2);

384. Delta Oriona, Mintaka: skoro minuta... (56,2", m 2,4-6,8);

385. Stf 630, blizu 10 Oriona: oko 15 sekundi razmaka, vidi se razlika u sjaju, svjetlija zvijezda je bijela a manja crvenkasta; (14,5", m 6,5-7,7);

(27) Stf 664 u Orionu: tri stupnja sjevernije (20,30 sati) od od zvijezde Belatrix. Nema pridružen SAO broj pa sam je morao tražiti pomoću susjednih zvijezda – i, h, i 13 Oriona koje su kao neki kišobran a Stf 664 mu je drška - udaljenost je 4-5 sekundi, sitne zvijezde ali se ipak vidi razlika u sjaju (4,7", m 7,3-8,4);

4. Stf 667 (još davnog 19.03.2020. blizu su  (H I), 4,3", 7-9 mag (6,7-8,8), žute;) Sada - u Orionu, blizu Rigela, veća je narančasta, manja plava, vidim razliku u sjaju, oko dvije magnitude. Veća zvijezda je div, c.i. 1,41;

(28) Zvijezda blizu 27 Oriona (oznake HIP 25282 ili SAO 132070): blizu su, oko tri sekunde, različitog sjaja, prekrasna slika (3,2", m 6,1-7,0).

Da sam imao nekog (robota) da mi raspremi teleskop i montažu, složi kablove i akumulatore i vozi me doma, ostao bi još koji sat... ovako sam morao spremati sam i otići...

 *tu*  *pljesk*

Super!  *tu*

Ja nikako da probam binarne.. Ali budem svakako  *da*

Citat: TonY206  u 19.12.2023. u 16:41:26 satiJa nikako da probam binarne.. Ali budem svakako  *da*

Ti ko ja sa mrakom...samo vičem nisam još, budem. :-D

'Binarne zvijezde" i "dvojne zvijezde" nisu sinonimi - neke dvojne zvijezde su binarne, blizu su jedna drugoj, druge su optičke dvojne, izgledaju kao da su blizu ali mogu biti stotine svjetlosnih godina udaljene, jedna iza druge.

 *gj*  :-)

 *šešir*

Citat: ediglavas  u 19.12.2023. u 19:57:57 sati'Binarne zvijezde" i "dvojne zvijezde" nisu sinonimi

Istina. *tu* Albireo je pravi primjer.

Citat: ediglavas  u 19.12.2023. u 19:57:57 sati'Binarne zvijezde" i "dvojne zvijezde" nisu sinonimi - neke dvojne zvijezde su binarne, blizu su jedna drugoj, druge su optičke dvojne, izgledaju kao da su blizu ali mogu biti stotine svjetlosnih godina udaljene, jedna iza druge.

Hvala na opasci  :-)

Edi, pitanje. U interstellarovom atlasu imam dvojne označene grčkim slovom sigma i broj. Znam da je to Struve (STF). Također imam O Sigma što je Otto Struve. E sad imam dvije oznake koje ne razumijem: O pa 2x sigma , a negdje ima sigma pa veliko I (valjda jota). Zašto 2x sigma sa Ottom i veliko I?

Citat: Lucius  u 02.01.2024. u 10:33:10 satiEdi, pitanje. U interstellarovom atlasu imam dvojne označene grčkim slovom sigma i broj. Znam da je to Struve (STF). Također imam O Sigma što je Otto Struve. E sad imam dvije oznake koje ne razumijem: O pa 2x sigma , a negdje ima sigma pa veliko I (valjda jota). Zašto 2x sigma sa Ottom i veliko I?

Pozdrav Lucius.

Ako ne smeta, mogu ja da odgovorim na ovo pitanje. Koliko ja znam, zvezde sa oznakom 𝞞𝞢𝞢 su dodatak katalogu koji je sastavio Otto Struve, tj. dodatne zvezde koje je uvrstio u svoj vec postojeci katalog 𝞞𝞢 zvezda.

OI dvostuke zvezde su sistemi koje je katalogirao americki astronom Charles Pollard Olivier.

To je ono sto ja znam, neka me neko ispravi ako gresim.

Hvala Pavle. *šešir* Zaboravio sam da imamo još jednog ljubitelja višestrukih zvijezda ovdje. *zubko*

Citat: Lucius  u 02.01.2024. u 12:30:23 sativišestrukih zvijezda

... "dvojnih zvijezda". Ako nađeš višestruku zvijezdu, dobro, ali tih je manje.

Tražeći Achove dvojne pregledavao sam svoje zapise da vidim jesam li ih gledao - neke jesam, neke sam dodao na listu.

Ono što sam našao je da sam sam sebi ukrao 8 brojeva kod gledanih Herschelovih zvijezda, sa 374 umjesto na 375. otišao sam na 366. (minus one dvije dvaput upisane to bi bilo 8). Dobro, to je riješeno. Popravio sam i broj drugih zvijezda.
Koje će u nastavku promatranja polako prevladavati...

? Nešto sam dvaput postao

Ja zato uz dnevnik imam i Excel tablicu gdje mi je sve preglednije jer kad se skupi veći broj promatranja i objekata tko bi se snašao u dnevniku i provjeravao jesam li nešto već gledao ili ne. U Excelu mogu pronać za sekund.

11.01.2024. 17,50 – 20,20

35 kilometra sjeverno od Pule

SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
ES 20 mm 68° - 135x (samo za prvo, grubo poravnanje findera i teleskopa)
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x

Taj 11.01. je još s kraja godine stajao s ikonicom sunca, kao prvi mogući dan za izlazak. I iz dana u dan opstajao. Ali, kad je došao i kad sam vidio temperature počeo sam se kolebati. Žena me odgovara... Pa sam kao zadnju mogućnost da ipak ostanem kod kuće tražio koja je radna temperatura montaže, nadajući se da je najniža 0°C. Kad ono -30. Minus trideset?! Šta to znači da netko izlazi na minus dvadeset pet? A ništa, idem.

Zbog oklijevanja sam kasnije krenuo i već po mraku vukao kabel iz auta (akumulatoru je bolje u toplom), stavljao grijač za meniskus (taj drugi 7A akumulator sam ipak stavio ispod montaže). Pa podešavanje tražioca na neki daleki stup s crvenim svjetlom, to je prošlo brzo, pa provjera na Mizaru koji se postavio iznad tog stupa, sitna korekcija pa poravnanje na Rigel i Vegu, accepted i, oko 18 i 20 sam bio spreman.

Hlađenje teleskopa se odradilo samo - teleskop je čitav dan bio u autu, plus ovo na montaži dok sam spajao sve, vadio stolice i listu - spreman za rad.

386. Stf 644, Smithsonian 57704, blizu Mu Aurige: to je visoko gore, 52° nad horizontom - izuzetno bliske zvijezde, nisu male ali su nestvarno blizu, ne vidi se razlika u sjaju ali vidi se razlika u boji: plava i crvenkasta. Nije moglo biti dileme to je to po položaju, 18 mm pa 12,5 i s 9 mm vidi se razmak. Baš sam iznenađen što sam to našao ("nakon ovog mogu kući" kako glasi uobičajena uzrečica) - razmak je 1,6", a magnitude su 6,5 i 6,8; Herschel kaže da su pretty. H je vidio i razliku u sjaju;

(29) Pronađena zvijezda, ona kojoj nisam bio upisao podatke: STT ili OΣ 81 ili 56 Perzeja ili SAO 57216: to je još više, jako visoko, 62° nad horizontom, opet mala drvena stolica: jako velika razlika u sjaju, čekao sam tu manju zvijezdu da izroni i, pojavila se, sitna i crvena (4,3", m 5,8-9,3);

387. Stf 285, Smithsonian (SAO) 55748, u Trokutu: to je stvarno visoko gore, 78° nad horizontom, bolje rečeno 12 stupnja ispod zenita (!) - izuzetno bliske, krasne sitne narančaste zvijezde, vidi se razlika u sjaju i možda razlika u boji, više u nijansi žute. Opet "nakon ovog mogu kući" - (1,7", m 6,9-8,1); Herschelu je razlika u sjaju extremely unequal;

388. Stf 295, SAO 130055, 84 Ceti: čim sam se spustio, problemi - ne bi to trebao biti problem, povećavam do 300x ali, nisu baš jasne, jedva se vide (3,6", m 5,8-9,7);

Pa sam se malo popeo do te gamme Ceti o kojoj se priča da se ne razdvaja - ,,sad ću ja to": kad ono - šipak - neće pa neće, povećavaj, smanjuj povećanje (možda padne na neki trik) - sjaji, bijela, bliješti ali – ništa.

Orion je predivan. Na toj strani je bila sumaglica dosta iznad horizonta kad sam dolazio pa neću ni okretati teleskop u tu stranu.

Temperatura je pala dobrano ispod nule pa je vrijeme za pakiranje.

 *tu*  *pljesk*
Znači Gamma Cet nedodirljiva. Ja bih dodao i Wasat na tu listu.

Wasat sam razdvojio 28.03. 2020. piše: tek na 159x (ethos 17)

Eta Perzeja je lijepa zvijezda, žuta i tirkizna ako se dobro sjećam...

Citat: ediglavas  u 12.01.2024. u 14:30:46 satiWasat sam razdvojio 28.03. 2020. piše: tek na 159x (ethos 17)

Onda moram tu probati opet dok ne uspijem. *zubko*

Citat: Acheron  u 12.01.2024. u 14:35:50 satiEta Perzeja je lijepa zvijezda, žuta i tirkizna ako se dobro sjećam...

Boju manje zvijezde ću morati pogledati ortho okularom

Citat:Onda moram tu probati opet dok ne uspijem. *zubko*

Pa da, tako to ide.

Eta Perzeja je lijepa zvijezda, žuta i tirkizna ako se dobro sjećam...

Citat: ediglavas  u 12.01.2024. u 18:13:14 satiBoju manje zvijezde ću morati pogledati ortho okularom

Odgovorio sam napamet! Uopće nisam ni gledao tu zvijezdu - prevelik razmak pa je nisam uzeo u obzir. Bio sam prestrog - a ipak: jedna od najljepših slika dvostrukih zvijezda bila mi je 61 Labuda (orion uk 300/1200, sad vidim da sam je gledao 21.06.2008.). A ta je 32 sekunde.

Edi, sretan ročkas, puno zdravlja i još mnogo vedrih noći  *ritmika*

Hvala ti na lijepim željama!
Svakako ću nastojati ne propustiti ni jednu vedru večer.

Sretan rođendan, sve najbolje! *šešir*

Citat: ediglavas  u 13.01.2024. u 17:11:23 satiEta Perzeja je lijepa zvijezda, žuta i tirkizna ako se dobro sjećam...

Odgovorio sam napamet! Uopće nisam ni gledao tu zvijezdu - prevelik razmak pa je nisam uzeo u obzir. Bio sam prestrog - a ipak: jedna od najljepših slika dvostrukih zvijezda bila mi je 61 Labuda (orion uk 300/1200, sad vidim da sam je gledao 21.06.2008.). A ta je 32 sekunde.

Srecan rodjendan Edy.

Vidim da je i na tebe ostavila utisak 61 Cygni, prelep pogled. Napisao sa izvestaj od njoj, i to podugacak, ali cekam leto da ga objavim. To je zvezda kojoj se cesto vracam. I ne samo to, nego su i fizicke karakteristike zvezde jako zanimljive - od svih zvezda vidljivih golim okom 61 Cygni ima najvece sopstvenio kretanje na nebu - kada je budemo posmatrali sledece sezone bice to nebeski objekat koji je najvise promenio polozaj na nebu od svih.

Sriće i zdravlja, Edi!

Edi sritan ti rođendan *živio*

Hvala vam!!

Sretan rođendan!  *ritmika*

 *šešir*

28.01.2024. 18,20 – 20,40
35 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x

Krenuo sam ranije od kuće sa željom da budem na mjestu prije zalaska Sunca. Da bez žurbe sve složim i ulovim prve zvijezde za podešavanje, da ne izgubim ništa s liste za promatranje (jer prebrzo će stići hladnoća). Tako sam i napravio. Bar prvi dio. Stigao sam prije zalaska Sunca, složio montažu i teleskop, tražilo, dijagonal sa startnim okularom, dovukao kabel za struju - kad ono - stane auto, izađu čovjek i djevojka, otrče u kamenolom snimati zalazak, vrate se, dobar dan, dobar dan, izvinite, ne bi htio smetati ali vidim vas tu više puta (ja sam ovdje 3 metra od ceste s ne baš gustim prometom, ono auto na sat, po asfaltu, ne smetaju me; ranije dok je bila bijela cesta povukao bi se na livadu, dvadesetak metara od ceste s druge strane ili, u početku, dok još ulaz nije bio zatvoren, u sam kamenolom) pa me zanimalo šta radite – evo, čekam da padne noć pa ću gledati zvijezde teleskopom, a, to vam je posao?, ne, to ja tako za sebe; dođite za jedno sat, sat i pol pa ću vam pokazati šta se vidi.

A dobro, ni prvi ni zadnji "kojeg to jako zanima", nastavim s podešavanjem findera na crveno svjetlo u daljini, to je prošlo brzo, pa sve manjim brojem na okularu na Rigelu i poravnanje na dvije zvijezde, Rigel i Vegu i, oko 18 i 20 sam bio spreman.

389. Stf 1654, SAO 7584, u Zmaju: ne previsoko, 30° nad horizontom – komotan razmak, oko 4-5 sekundi, jako su male ali ipak vidim sitnu razliku u sjaju (3,8", m 8,6-9,4);

(30) STT 72, u Biku: 17.12.2023. sam vidio samo svjetliju zvijezdu, sjaja oko šeste magnitude, sad vidim da je veća crveno-narančasta a uz malo strpljenja i povećanjem od 300x dočekao sam i manju, nekih pet sekundi je udaljenost - ona mi izgleda crvenkasto - jako je sitna, možda desete magnitude (4,7", m 5,9-9,7);

Desilo se ono što nisam očekivao - evo njih nazad.

Izvinite, ne želimo smetati (uobičajena formula u Istri na selu, ispričavati se na smetnji bar pet-šest puta), ne, ne, kažem, idemo pogledati Jupiter. Sve ovo drugo što vidite su zvijezde, a ovo jako gore je planeta: Jupiter je velik okularu od 20 mm s 68 stupnjeva vidnog polja - najprije kćerka, ustanovilo se kasnije da je kćerka, da ima 16 godina i da ide u drugi srednje, vidi Jupiter, vidi dvije paralelne linije i četiri satelita - na moju sramotu, ja sam samo naciljao na Jupiter i predao dalje bez udubljivanja, to moram vama priznati (jer i ja sam iz Istre pa se moram ispričavati) - nije se vidio ni jedan satelit Jupitera!! Tri su bila ispred a jedan iza, kako sam to vidio kad sam došao kući - to nikada prije nisam doživio da nema baš ni jednog satelita pored Jupitera - pa nisam ni išao za tim - ako ikada kasnije budu vidjeli satelite lijepo posložene u liniji a ne ko ove četiri razbacane točkice... a šta ja tu mogu.

Nakon toga Orion i Orionova maglica - tu se djevojka oduševila, lijepo mi je opisala sve što vidi (u tih 30° okulara).

Pa zuje sateliti, pa šta je ono, avion, ne - okrenem se a ono velika jako svijetla Međunarodna svemirska stanica dostojanstveno brodi.

Pa M41 - nisko na horizontu ali prebogato zvijezdama - dali su si vremena oboje kod svih objekata.

Pa dvojna Mizar, najprije golim okom, vidjeli ih - rekao sam im da bi ih sad primili u perzijsku vojsku kao strijelce (tako je tada bilo).

Pa Plejade - uz svaki objekt i priča.

I tako, prođe sat vremena. I malo više.

(31) Stf 559, u Biku: prekrasna dvojna zvijezda, bijele su, blizu i jasno bez problema razdvojene na 216x, možda udaljene oko tri sekunde, položene blago koso od lijeve na desnu u 19,50 sati (3,1", m 6,2-7,0); to je na rubu Hijada iznad Aldebarana - Pavle je dao detaljniji opis u svom prvom postu ove godine;

390. Eta Perzeja, Stf 307: unio sam je u listu na Vedranovu preporuku (i nisam požalio!): prekrasna jaka sjajna zvijezda, zlatna ali tamnije zlatna - zlato s nešto više bakra (kao 14 karatno pero na nalivperu iz ranih 1960-tih) i udaljenija manja, svjetlo plava zvijezda (30,4", m 3,8-8,5);

(32) Stf 291, u Ovnu: par ravnomjernog sjaja, blizu oko tri sekunde (3,4", m 7,5-7,5);

118. Stf 262 u Kasiopeji, gledao sam ih 15.08.2020. ali sam tada vidio samo dvije zvijezde: "iota Cas: jako su blizu, oko tri sekunde, veća je svijetla, bijela, manja skoro tri magnitude tamnija (2,6", m 4,6-6,9). Herschel ima zanimljiv opis boje za tamniju zvijezdu: boja svijetlo crvene bugačice (upijajućeg papira, time se prelazilo preko teksta pisanog perom i tintom, ili kasnije nalivperom)" pa je ostalo vidjeti treću i doista, na oko tri udaljenosti od dvije koje pokazuju na 4 sata, gore (u 20,40 sati) na jedanaest i po je treća još manja, crvenkasta zvijezda (7,3", m 4,6-6,9-8,4).

Hladnoća nadire a i neko vozilo cestom s istoka nikako da stigne i prođe pored mene ili bar ugasi sve jače svjetlo...

 *tu*  *pljesk*

Eta Perzeja je ipak Stf 307 (jučer sam napisao i 314 i 307)

13.02.2024. 20 – 23,30
35 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
ES 20 mm 68° - 135x
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x

Kako su bili nagovješteni neki oblaci za vrijeme kad uobičajeno stižem na mjesto za promatranje, a i Mjesec je vidljiv do 22 sata, krenuo sam kasnije od kuće. Dok sam se posložio - a tu je mjesečina stvarno pomagala - bilo je već osam sati. Nisam imao ambiciozan plan jer je prognoza govorila da se ispod dvije i pol sekunde neće ništa razdvajati - ipak, pokušao sam sa dva-tri para i pogubio na to više od pola sata. Pa sam krenuo na manje zahtjevne (recimo rezervne) parove, dok se možda slika ne popravi.

391. Stf 1694 u Devi (Cam): velike bijele zvijezde, ne vidim razliku u sjaju, udaljene su oko dvadeset sekundi (21,8", m 5,3-5,7); Herschel ih je vidio s manjom razlikom u sjaju kao crvenkaste;

392. Stf 1351 u Velikom medvjedu: Ekstreman par, udaljenosti i više od dvadeset sekundi ali ono što je šokantno je razlika u sjaju - velika zvijezda je bijela, oko treće magnitude a mala iznad nje - oko 21 sat je – je crvenkasta i jedva se vidi (22,9", m 3,7-9,2); Herschel kaže za veću crvenkasto bijela a za manju "d" u značenju dim a stvarno je jedva vidljiva;

Ostao sam bez struje!? Imam bateriju od grijača, ali ne, ne treba – otkačio se kabel koji spaja kontroler i montažu...

393. Stf 534 u Biku: Bijela i žućkasta zvijezda, velike udaljenosti, oko trideset sekundi, razlike u sjaju oko dvije magnitude (29,4", m 6,3-7,9);

41. Stf 742 sam gledao 15.04.2020. po vrlo hladnom vremenu dva kilometra sjevernije od Marčane. Vidljivost nije bila naročita, a smetale su i krpice visokih gotovo prozirnih oblaka koje su povremeno prolazile. Što znači da dok sam gledao u nekom smjeru nisam znao iz kojeg razloga nešto ne vidim. Pored toga smetala je i stara navika da kupim objekte "s dna" prije nego im prođe sezona - na 64x se jedva vidi da je dvojna, na 159x mali razmak, slabo vidljive (4,1", 7,1-7,5). Tako da sam to ponovno pogledao: malo plešu i skakuću ali vidim da su dvije, nisu very pretty kako ih je opisao Herschel. Možda neke druge prilike;

(33) Stf 816, u Orionu: blizu su, razlika u sjaju je znatna, mala zvjezdica je čini mi se crvenkasta (4,1", m 6,9-9,3);

(34) 30 Ori, SAO 112775: jako bliske zvijezde, ogromna razlika u sjaju (3,0", m 4,6-8,6);

(35) Stf 877 u Orionu: oko osme magnitude i oko šest sekundi razmaka, plavo-bijela, lijepa slika (5,7", m 7,5-8);

394. Stt 545 u Biku: posudio sam je od Pavla. Naprosto prekrasno. Kakav kontrast! Bijela jaka zvijezda i mala sasvim blizu pored nje, ali kakva slika!! (4,2", m 2,7-7,2);

(36) Stf 725 u Orionu: narančasto-crvena veća zvijezda i izuzetno sitna iznad nje (22,45) udaljena oko deset-petnaest sekundi (13,0", m 4,7-9,7);

15. Naišao sam i na Stf 761, 48 Oriona – gledao sam ih 20.03.2020. - krasan par oko osme magnitude. U blizini su tri, čak četiri zvijezde

Temperatura je pala na dva stupnja i puše burica, jedva ali puše - okrenuo sam još za kraj na M42 - predivan trapez na 150x, čiste zvijezde, povećanjem ne dobijem ništa bolju sliku.

 *tu*  *pljesk*

A da, i 31 Oriona sam posudio od Pavla. Na Stf 761 sam naletio dok sam ručno išao prema M42

Odlicasn izvestaj Edi i lep izbor meta.

Struve 1694 u sazvezdju Camelopardalis se meni mnogo svidela. Potpuno sama u mraku, kao dva macja oka. Ovako sam je ja opisao ''Pun kontrast izmedju dve sjajne zvezde i mraka u kome se nalaze. Iako sam par sija srednjim sjajem, zvezda apsolutno dominira vidnim poljem. Nista u okularu ne moze da ''izazove'' sjaj Struve 1694. Na samom kraju okularksog pogleda pojavice se nekoliko zvezda magnituda 7 i 8 ali izmedju njih i nase zvezde nalazi se oskudno polje bledih zvezda magnituda oko 10.
Par izgleda kao dva macja oka u totalnom mraku. Dve apsolutno podjednake zvezde po boji, sjaju i velicini.
Sto se tice boja, ja sam obe zvezde video belo-plave, malo vise bele nego plave.
Ovo posmatranje podseca me na situacije sa posmatranja kada u porptunom mraku u daljini primetim dva svetla oka zivotinje kako zure u mene (nista strasno, u najgoru ruku sakal, mada je jedanput bio i vepar :) )''

Mnogo mi je drago sto ima amaterskih astronoma koji aktivno posmatraju binarne sisteme. To su sjajne mete, svaki je drugaicji, uvek iznenade, i nikad nam ne daju da se opustimo. Pisem ovo u 3:30, sad sam usao u kucu posle posmatranja, i posle 5 i po sati gledanja uglavnom DSO ipak mogu da kazem da su vrhunac veceri bili Alula Autsralis i Alula Borealis u Ursa Major. Moja podrska i respect i tebi i Luciusu, i ljudima koji ih osmatraju a ne znam ih, a i Vedran pocinje polako da se ''navlaci''  *da*  :-) .

14.02.2024. 19,10 – 21,30
35 kilometara sjeverno od Pule
SW maksutov 180/2700
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 150x
Fujiyama ortho 12,5 mm 42° - 216x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 300x

Drugačija situacija nego jučer. Krenuo sam malo ranije s punim povjerenjem u prognoze i satelitske slike gibanja oblaka. Mjesečina. Može se i po mjesečini ako se gledaju zvijezde.

Kad sam sve posložio, neobičan događaj: dva jaka bijela svjetla idu cestom prema meni, ništa, neki fensi auto mislim si ali svjetla se miču gore dole i lijevo desno, meni kroz glavu proleti nekoliko scena iz špijunskih i SF filmova ali svjetla samo prođu i svako svjetlo kaže dobra večer i ja dobra večer i odu – na potiljku im - crvena svjetla. Nakon nekih sat vremena puše nešto i teško diše iz suprotnog smjera (zavoj, nakupina zemlje i jači pad terena pa ne vidim), svjetla od bar 10.000 K stanu pored mene i više svjetlo kaže (niže jedva diše): puno je zvijezda večeras, da, kažem, jako puno, lijepo je, svjetlo konstatira i pita: tu ste jer nema svjetlosnog zagađenja? A ja pomislim kakva je blagodat biti vani noću teleskopom u kraju u kojem postoji Korado Korlević i gdje nema žive duše koja nije čula za Korada i slušala ga i u kojem kao da nosim zaštitni sloj oko sebe... Morat ću mu platiti piće slijedeći put kad ga vidim.

293. Alcor se lijepo vidi kao dvojna zvijezda, prije dva tjedna se nije vidio.

3. Rigel je pokazao svoju dvojnu zvijezdu odmah, kod poravnanja, 150 pa 216x.

395. Stf 88 u Ribama: jako veliki razmak, bijele su, istog sjaja. Desno od njih (19,30 sati je) je treća sitnija zvijezda na 45 sekundi udaljenosti (29,8", m 5,3-5,5);

(37) Stf 46 u Ribama: žuto narančasta veća zvijezda i mnogo sitnija na nekih šest sedam sekundi. Boju ne mogu odrediti jer je to već dosta nisko, rekao bih žućkasta ali vidim da piše plava, ali tu već sloj zraka iznad horizonta radi svoje (6,6", m 5,4-8,5);

396. Stf 516 u velikoj rijeci koja teče ispod Orionovih stopa, 39 Eri: velika razlika u sjaju, tri i po, četiri magnitude, razmaka oko šest sekundi, veća zvijezda je žuta ili čak narančasta, maloj ne mogu odrediti boju (6,3", m 4,9-8,5);

397. H V 12, SAO 75051, 9 Ovna: zvijezde se vide jasno, sjajne su, jako su razmaknute, to je više od trideset sekundi, razlika u sjaju je oko dvije magnitude, bijelo-žuta i žuta (37,2", m 4,8-6,7);

(38) Stf 517 u Biku: bez dileme dvojna zvijezda, već na 150x se jasno razdvaja, povećavam na 216x, da, da razmak je mali, oko 3 sekunde, vidim i razliku u sjaju, manja zvijezda je stvarno sitna. Mislio sam da je montaža neće prepoznati jer je manja od sedme magnitude pa sam išao preko stupanj i pol udaljenije ali samo sam se gubio pa sam ipak utipkao SAO 1117 ok 05 i približila se, sad je samo trebalo izabrati dovoljno sitnu zvijezdu u 8x50 tražilu (3,2", m 7,3-9,3);

(39) Stf 320 u Cefeju: to je skroz visoko u Cefeju, veća je jaka, oko pete magnitude, manja se jedva vidi, razmaka su oko četiri magnitude, narančasta i možda žuta (4,7", m 5,5-9,1);

(40) Stf 636 u velikoj rijeci, Eridanu: beskrajno sitne i nestvarno blizu na 150x, jedna je veća, magnitudu možda - primjer kako su ocjene viđenog subjektivne, vidio sam mnogo sitnije i mnogo bliže parove... a opet ovaj par me tako šokirao (3,7", m 6,9-8,5);

39. Stf 748 Trapez i začudo već pri povećanju od 150x vidim petu zvijezdu (ortho), povećavam na 216x i evo i šeste zvijezde! Nevjerojatno, kakva neujednačena kvaliteta neba večeras, na nekim mjestima se mučim a ovdje sve čisto i jasno.

I tako sam zaključio večer.

 *tu*  *pljesk*
Ja sam davno vidio sa Mak 127 5. zvijezdu na manjem povećanju. Seeing je očito bio odličan. Od tada nisam imao sreće vidjeti 5, a kamoli 6 komada.

14.03. 23,30 - 15.03.2024. 01,50

35 kilometara sjeverno od Pule

Prognoza je pokazivala vlagu koja da bi pala tek nešto prije ponoći pa sam odlučio odspavati i krenuti u 22 sata. Odluka je s jedne strane bila dobra jer je vlaga doista pala kako je bilo predviđeno ali - moja lista objekata je rađena za sredinu ožujka i za vrijeme 20-21-22-23 sata, sve lijepo posloženo po visinama od horizonta... Naravno, bila je jedva upotrebljiva, samo za neke visoke objekte.

Slijedeći ometajući faktor je bio finder: finoća, širi kut (6,1°) prekrasna čistoća slike ali nitni križ - nevidljiv. Pokušao sam ga kroz otvor predviđen za osvjetljivač osvijetliti crvenom lampom ali ništa od toga (možda bi bilo koristi da sam otvorio lampu i išao tom žaruljicom baš unutra, to se nisam bio sjetio...).

Daljnja promjena je novi teleskop. Dobro, to je najmanje ometalo jer sam kod kuće balansirao teleskop s finderom i dijagonalom i označio ljepljivom trakom mjesto prihvata na montažu a i na koje mjesto pomaknuti jedan uteg za tih 1,6 kg teži teleskop (drugi je i prije i sada sasvim na kraju šipke; to je bio mali pomak, očekivao sam veći).

Kako od nitnog križa nije bilo nikakve koristi, odlučio sam u finder staviti 9 mm okular a u teleskop 6 mm da suzim kutove i, to je pomoglo, za namještanje od oka; da mi objekt ne bi bježao poravnanje sam radio na Sjevernjači - krasna, čista slika i na 152x  i na 182x, jasno izražena mala zvijezda.

A da, majstor mi je napravio preinake na tronošcu, malo se raspitivao za šta bi to bilo a kad sam mu spomenuo astronomiju, samo je pitao da li poznajem Damira Šegona (znanog kao Šegi) i dalje mu nisam trebao ništa objašnjavati: zamijenio je svaki gornji dio s po metar inox cijevi malo većeg promjera - sad su noge duže nekih 22 cm i sve zajedno je teže - baš kako s ovim sklopom treba biti. To nije bila novina koja bi noćas smetala (bar nešto).
Uz sve te nedaće s finderom, nešto sam i gledao. Jer problem nije bio samo nitni križ: nakon 15 godina iste vrste, istih karakteristika findera sad treba pogađati koje je šta magnitude i koliko je razmaknuto. Dobro, to će se riješiti, ali noćas je i to bio problem.

(41) Stf 385, CS Cam, SAO 24054: vrlo velika razlika u sjaju, gledam s 5 mm (182x) pa s 4 mm (227x)  - jako su blizu, jasno razdvojene, ne mogu za sada procijeniti udaljenost (2,3", m 4,3-7,8);

(42) Stf 384, blizu CS Cam: dok sam tražio gornju zvijezdu uletio mi je ovaj jako sitan i jako bliski par kojem čak vidim razliku u sjaju (1,8", m 7,5-8,6);

277. Stf 948, 12 Lyn: sam gledao 08.01.2022: pod istim Struve brojem nalaze se dva para, jedan blizak 1,9 sekundi i jedan udaljeniji. Taj bliži nisam razlučio, ovaj drugi, da: zvijezda šeste magnitude i druga magnitudu, magnitudu i pol tamnija, plave zvijezde (9,7", m 6,0-7,2); i 28.04.2022: svijetle, bijele zvijezde, mala razlika u sjaju, jako blizu, dvije sekunde, vidim ih potpuno razdvojene (1,9", m 4,9-6,0). E, noćas je to bila jedinstvena sličica: lijepa scena: tri zvijezde, sitna na deset sati, dvije svjetlije i bijele pokazuju jedan i po sat; Herschel kaže da je to neobična (curious) trostruka zvijezda, upisao ih je dva puta, kao H I i H III (zbog različite udaljenosti valjda);

398. Stf 1687, 35 Com: ovo je interesantno, Herschel je zabilježio da je našao dvojnu m 5,3 i 9,8 udaljene 28,5", ali mu je promaklo da je i veća zvijezda dvojna na 1,2"; Meni se ta 1,2" noćas nije željela prikazati.

I tako, još sam se malo gubio (ma stalno sam se gubio!) ali se nebo prilično opralo a i termometar je išao prema jednom stupnju...

Zaključke ću donositi drugi puta, noćas mi je bilo važno da se upoznamo.

to 180/2700 ili nešto skroz novo?

Prešo je u APO vode (130 mm triplet ako se ne varam). Možda malo overkill za vizualu, a mislim i da težinom i veličinom nije kompaktniji od 180 mm maksutova...i još 5 cm manje.

Baš me zanima kakvi će pogledi biti kroz novi teleskop. Zanima me usporedba izgleda zvijezda u refraktoru i maksutovu. Čitao sam da zbog centralne opstrukcije maksutovi imaju izraženiji prvi difrakcijski prsten pa je jednostavnije razdvojiti bliske zvijezde slične magnitude. Međutim, to je mana ako su magnitude dosta različite, a tu bi refraktor trebao biti puno bolji. Obrati pažnju na to pa reci jel istina. :-)

To je ts apo 130/910 photoline. Dobio sam ga s velikim popustom. Žac ga je jako nahvalio. Ne mogu još dati neku ocjenu jer je bila konfuzna noć ali uzdam se u teoriju - te tri leće bi morale dati prednost.
Ovdje je teško uloviti dobre uvjete - gdje god da odem, imam more s dvije strane a i nisko je - pa smanjujem otvor.

Ti Photoline su hvaljeni sa svih strana. Čak i oni sa dvije leće nemaju nikakvi CA (koriste valjda FPL53 i lantan)...da si i takav uzeo ne bi pogriješio. :-)
11 kg i skoro metar dužine. Ufff, pazi da ne poljubi pod.

Samo 9,4 i 80 cm

Ali da, teži je, duži i trebat će više pažnje kod rukovanja.

Evo je kometa  *hopla*

 *gj*

Samo kometa iz dvorišta, za statistiku

12.04.2024.

Iza kuće
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Ethos 17 mm 100° - 54x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 101x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152-182-227-303x)

Privučen idejom koja je ovdje aktualna zadnjih dana i ja sam odlučio da je bolje sjediti van (ajmo reć u mraku) kraj teleskopa i gledati kroz oblake nego biti ugodno zavaljen u fotelju i gledati dokumentarac ili krimić.

Kako mi je auto ostao na servisu a u Jadrankin Smart bi stao ja i još možda glava montaže (i jedan okular u džepu) odlučio sam gledati od kuće pokazati joj šta ja to radim kad sam sam "u divljini".

Unatoč lijepim meteo obećanjima o vedrini i maloj razini vlage, nebo je bilo ispodprosječno (ili ispod-ispodprosječno). Najprije, da ne otiđe, Mjesec koji samo što nije zašao za krov, ali ipak je, nakon što sam ga naciljao, ostao tako da je Jadranka mogla neko vrijeme uživati u sjenama kratera ("vidi se kao da sam tamo"). Gledala je ona Mjesec i 15" dobsonom na povećanju od 644x ali to je bilo davno.  Sada je Mjesec bio najgledljiviji na 227x.

Gledati od kuće? Da, ali - drveće je naraslo u visinu do razine 23-30 stupnjeva a smokva se usmjerila prema jugu i zauzela cijeli jugozapad - kod poravnanja na zvijezde, morao sam tražiti Sirius među granama i lišćem (i našao ga). Arkturus je pak tek bio izronio iza susjedove kuće i tako da ni to nije bilo lako naciljati. Ali uspjelo je.

65. Stf 1670, Porrima, gamma Vir: prekrasne svijetle bijele zvijezde (gledao ih 26.04.2020. ali i 12.06.2010. dobsonom 300/1200) i prvo pozivanje Jadranke. To je baš lijepa, uvjerljiva slika i na 152x i na 182x: jake zvijezde (mag 3,5) i razmaknute baš koliko je za večeras blizu (3");
Dok smo to komentirali iznad nas je preletjelo desetine satelita, u liniji, malo su bili razmaknuti jedan od drugog ali kolona je bila dugačka;

- M 44 - za taj skup sam otišao po ethos 17 pa smo gledali velike zvijezde ispred sebe i sakrivene sa strana. Zabavno;

- M 67 je mnogo manji skup i taman mi je stao u okular od 9 mm - prebogat sitnim zvijezdama i ponekom svjetlijom (kaže Jadranka da liči na gnijezdo);

(43) Stf 1276, Cnc: sitne zvijezde razmaknute više od deset sekundi, istog sjaja (12,7", m 8,31-8,56). Vedran ih je gledao nedavno;

(44) Sao 97681, Cnc: naišao sam na dvojnu sitnih, vrlo udaljenih zvijezda koje inače ne bih bio tražio (31,9" m 7,73-9,75) ali kad sam je već našao da je zabilježim;

55. Stf 1424, 41 ili gama Lava: "sjajem i udaljenošću podsjeća na Castor, sjajne bijele zvijezde, oko 5 sekundi razmaka, možda dvije magnitude razlike u sjaju (4,7", 2,3-3,6m). (kako sam to vidio 22.04.2020.) Herschel: In collo lucida, sjaji u vratu (Lava), krasna dvojna zvijezda, prilično različitog sjaja, bijele". Nama su bile žute, čak tamno žute, najbolji pogled sa 182x; Herschel: A beautiful double star. Pretty unequal. L. w.; S. w. inclining a little to pale red. With 227 and 278 distinctly separated; Stvarno je lijepa dvojna zvijezda, kako smo već rekli Herschelu koji svojim teleskopima nije vidio žuto, vuklo je malo na svjetlo crveno;

Ne bih htio tvrditi da sam razdvojio Stf 1450 a ni STT 224 (plesale su jedna oko druge, na momente kao da bi se pokazale razdvojene ali ipak ne) - izgubio dosta vremena oko njih.

Pa sam se odlučio povući.

Bolje išta nego ništa. :-)  *pljesk*

Svaka čast na volji  *pljesk*

29.04.2024. 21-23:30

32 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Televue plossl 11 mm 50° (83x)
Televue zoom 3-6 mm 50° (152x-182x-227x-303x)

399. SAO 179967, 17 Crt: nisko je pa da mi ne pobjegne: bijele sjajne zvijezde, podjednakog sjaja, komotnih deset sekundi razmaknute već s 83x (9,6" m 5,73-5,64); Herschel kaže: dvostruka, skoro jednake, obje crveno bijele;

400. Stf 2368, SAO 31086, u Zmaju: to isto nije jako visoko nad horizontom i nekako nigdje, iako finder ima 6 (6,1) stupanj FOV dosta tražim – evo ih, razdvajam ih jasno sa 227x bijele zvijezde, podjednakog sjaja, jako blizu (1,9" m 7,53-7,77);

143. i 144. Double double, epsilon Lire, Stf 2382 i Stf 2383 (gledao ih i 08.09.2020.): sada ih gledam u istom vidnom polju, zajedno i na 152x i na 182 i 227x - lijepa slika!

A tu mi je pažnju zaokupilo puhanje iza leđa, fu-fu-fu pa stanka pa opet; gledam i ne vidim, idem u auto po lampu za glavu koja uporno pali crveno svjetlo ali napokon proradi i usmjereno bijelo – nešto tamno, duže, na rubu ceste, pet-šest metara od mene (koji sam se već primakao metar i po) pa se miče, pa shvatim da to nije jedna životinja nego dvije: dva ježa koji pušu jedan na drugoga - nisam prilazio ni stvarao buku a i oni su se umirili i nakon nekog vremena otišli pa sam se mogao vratiti na Double double – nisam ih htio pojedinačno promatrati, ovako su mi bili ljepši;

401. Stf 1450, SAO 118380, 49 Lava: Vedran ih je nedavno gledao; večeras ih razdvajam, bijele su, blizu, pri zadnjem izlasku, 12.04.2024. plesale su jedna oko druge - sad su jasno vidljive sa 227x, prilična razliku u sjaju, bar dvije magnitude (2,2" m 5,67-7,90);

- Sad sam se morao smijati samom sebi: a vidi tu je blizu M 104 - ajde da vidim kako se vidi u ovom teleskopu, tražim ručno i nema, upišem M 104 a teleskop se počne okretati skroz desno i onda shvatim i sjetim se kako smo prijatelj Ivan i ja pred nekih petnaest godina zamijenili izlazećeg Labuda s Gavranom i tražili Sombrero galaksiju.

402. Stf 1196, SAO 97645, Zeta1 Cnc: e tu sam odlučio razdvojiti i tu sitnu, 1,1 ili 1,2 sekunde udaljenu zvjezdicu. Malo sam se kasno sjetio jer je brzo padala ali ipak sam je ulovio na 27 stupnjeva nad horizontom: dugo sam gledao, vrtio zoom desno pa smanjivao (4 mm i 3 mm) pa vidio. Svakako ću i ja uzeti barlow pa pokušati to još povećati (1,2" m 5,3-6,2); Herschel je vidio najprije udaljeniji par a kod kasnijeg prolaska i povoljnijih okolnosti i tu sekundu udaljenu zvijezdu.

Tu sam se sjetio da sutradan imam obaveze...

 *tu*  *pljesk*
Sad ću i ja morat bacit pogled na tu Zeta Cnc, a nisam mislio jer je kao premala separacija...nakon sinoć sve su mogućnosti otvorene. *:-P (pod uvjetom da seeing bude dobar).

Zaboravih te pitati jučer...jesi promatrao ti ikad STF 1338 u Risu? Ne mogu se sjetiti jesam li vidio opis u tvojim promatranjima.

I mene interesira Zeta Cnc, baš fina separacija.
Ali uskoro dolazi i Pi Aql, moja najdraža bliska dvojna :)

Lucius; Zaboravih te pitati jučer...jesi promatrao ti ikad STF 1338 u Risu? Ne mogu se sjetiti jesam li vidio opis u tvojim promatranjima.

Nisam, iz dva razloga: prvo, koncentrirao sam se na Herschelove dvojne zvijezde i tek sam krajem 2022. krenuo gledati ostale (osim što sam po imenima 2009. i 2010. gledao razne dvojne 300/1200 dobsonom, ali to su bili komotni razmaci, 2" do 14,8") i, drugo, nisam ni pokušavao ići na toliko male razmake, najmanji su bili 1,5 i 1,4" (Pi Aql).
Tek me je Žacovo pisanje i skiciranje Zete1 Cnc povuklo u tom smijeru - pa ćemo vidjeti što će dalje biti.

Citat: Acheron  u 01.05.2024. u 14:59:57 satiI mene interesira Zeta Cnc, baš fina separacija.
Ali uskoro dolazi i Pi Aql, moja najdraža bliska dvojna :)

E da, to za Pi Aql smo komentirali kad sam je bio uspio razdvojiti!

Inače je ta Zeta Cnc trostruki sustav. AB 1.1˝, AB,C 6˝. Sve su fizički povezane. :-)
Edit: sad sam našao zacovu skicu...uf, baš su lijepe. Ko 12 Lyn samo još manja separacija.

Ha, i ti sine brute! Tojest, i ja u zadnje vrijeme najčešće koristim 130 mm Photoline objektiv, ostatak je moja samogradnja, ali instrument rastura. Je, Zeta Cnc je lijepa dvojna, a ima ih još, čovjek često naleti na neku i ne očekujući baš spektakl. Pi Aqr isto, ali trži dobar seeing.

Meni se jučer baš nije dalo, pa sam malo peglal običnim dvogledima (6x30 i 10x50), tu su kritični razmaci oko 1', odn. nešto manje za veći dvogled. Ipak je u njima puno ploha, i nisu baš super precizne... prednost je da nema goto, montaže i sl., samo se naslonm na nešto ipeglam po nebu, pa ond aprobam skužit wtf se to vidi kao dvojna zvijezda ili maglica. maglic enisu teške na mojoj lokaciji, toliko je svjetal d aih obično i ne vidim :)

Probat ću naći neki stari film s Indijancima - sigurno ima neka vradžbina za tjeranje oblaka (možda i viška svjetla?)

Ha, ima, zove se kuršlus (kratki spoj), samo ga treba izazvat u regionalnoj trafo-stanici :) A za oblake, ne znam, put u Atacamu? I tu se danas stalno petljaju, bum videl navečer bu nekaj ili ne....

10.05. 22:15 do 11.05.2024. 1:45

32 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152x-182x-227x-303x)

Naravno, Aurora.
Pročitao sam najavu ali ovo je došlo iznenada. Crveno nebo na sjeveru. Prva pomisao mi je bila da je to odraz nečijih stop-lampi ali to bi morao biti automobil od pedeset metara i u toj sekundi je objašnjenje otpalo.

Aurora.

Nikad to prije nisam vidio! Ide u visinu, u širinu. Pa kasnije zrakasto gore ali ne iz jednog izvora nego po čitavoj širini paralelno za gore.

Proveo sam pola sata na mobitelu pišući poruke, nazivajući, upućujući Jadranku pa kćerku pa prijatelje kamo da idu sa svojih mjesta i u kom smjeru da gledaju.

Oduševljenje sa svih strana.

Kako se nebo ugasilo, krenuo sam montirati sklop.
Znao sam da će biti vjetra, s jačim udarima (jačim za mirnoću teleskopa, 2-7 m/s) i oblaka koji da će stati oko deset i po pa sam kasno izašao. I time kasno (oko 23 sata) krenuo s promatranjem.

403. Stf 2386, SAO 31086, u Zmaju: odlučio sam odmah provjeriti hoće li se noćas išta korisno vidjeti i da, sitne zvjezdice u se pokazale potencijalno dvojnima već u ortho okularu što me začudilo, ipak je to bilo samo 51x povećanja - na 227x su se najbolje vidjele, čist razmak, bijele, jasne (1,9" m 7,53-7,77); Inače, postoji dvojba oko ove dvojne zvijezde - da li je Herschel mislio baš na nju - jer je Herschelov opis pozicije pomalo nejasan a redaktor liste se ipak odlučio da je to (kasnije označena kao Stf 2368) najizglednija mogućnost. Ima nekih dvojnih, ne previše njih, koje su "nečitljive" - niti pozicija, niti razmak ni veličina ne odgovaraju pa su na dnu liste i njih niti ne gledam. Ova dvostruka je bila lijep početak promatranja;

Inače, odlučio sam se ne patiti se uz finder i okular - kući sam našao svaku zvijezdu koju sam mislio gledati, isprintao u CdC-u kartu, stavio krug tražioca i zaokružio jače zvijezde u tom krugu, dodao im magnitudu i - nije bilo greške - dobro, montaža bi dovela blizu cilja ali ipak je znalo biti lutanja. To me podsjetilo na dane starhopanja...

(45) Stf 1788, SAO 139618, u Djevici: to je komotnih tri, četiri sekunde razmaka, plavo bijele zvijezde (3,6" m 6,19-7,26);

(46) Stf 1763, SAO 139447, u Djevici: male zvijezde, vidi se razmak i vidi se mala razlika u sjaju pa čak i u boji, sa svjetlo žute na narančastu (2,7" m 7,05-8,08);

83. Stf 1777, SAO 120082, u Djevici: gledao sam ih 01.06.2020. i tada nisam bio siguran da vidim dvije zvijezde, malo je i vjetar počeo tresti teleskop, a tada nisam kod sebe imao jači okular (2,6" m 5,34-8,31) - sada sam ih odmah pri 227x razdvojio: dvije do tri sekunde razmaka, vrlo se dobro vidi taj razmak, jedna je sjajna, druga i tri magnitude tamnija, narančaste su, bar je sjajnija narančasta;

(47) Stf 2751, SAO 33078, u Cefeju: bez dileme je dvostruka, vidim i razliku u sjaju, bijele su, jako su blizu (1,6" m 5,82-6,89);

(48) Stf 2948, SAO 20267, u Cefeju: male, blizu su dvije-tri sekunde, bijele, vidi se razlika u sjaju (2,6" m 7,30-8,60).

Vjetar je pojačao, Aurora se sakrila pa više nije imalo smisla ostajati vani.

05.07.2024. 22,40-2,00

35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Kokusai Kohki (Fujiyama) ortho 9 mm 42° - 101x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152x-182x-227x-303x)
ES 24 mm 68° (38x)

Prognoza je obećavala vedro i kasnije nešto vlage, jet streamovi su se smirili, razlučivanje kaže da će biti nikakvo...

Spremio sam se ko za prvi dan škole, sve dvostruko provjerio i krenuo.
Na uobičajenu daljnju poziciju stigao sam u deset sati, brzo sastavio tronožac, stavio glavu montaže, malo podesio da stoji vodoravno. Finder je pokazivao malo lufta (,,malo" – dosta da iritira) - poravnanje je na zemaljskom udaljenom objektu bilo sasvim ispravno a kad sam došao do Arkturusa nitni križ se pomaknuo. Nisam još bio bacio papire s tehničkog pregleda pa je malo presavijenog papira od eko-testa poslužilo svrsi: tražilac se više nije mrdao. Ne znam šta ih je koštalo uskladiti tih pola milimetra?

Počeo sam oko 22:40. Pogledao sam najprije M 51 – tako, sjetio sam se da ih nisam dugo vidio: dvije jezgre i bjeličasta paučina oko njih ali krakove ne razabirem.

Otišao sam zatim na jug i poslije dosta gubljenja shvatio da od te strane svijeta neće biti ništa - nije smetalo nešto svjetlije nebo iznad Pule nego avioni - ljeto je - bezbroj dolazećih i odlazećih s aerodroma aviona je potpuno zagadilo taj dio neba. Na avionski ,,autoput" iz Beča za Rim i prema bliskom i srednjem istoku sam navikao - on prolazi zapadno, avioni su visoko i promet se u kasnijim satima smanjuje.
 
Jedino što sam na jugu ulovio bio je Hershelov
404. H N 125, kako je sitan nađe se uz pomoć Lambde Strijelca (sjajne, treće magnitude, 26 minuta udaljene): zvijezde su čini se istog sjaja, male, blizu ali dobro vidljive sa 101x povećanja (2,5" m 8,2-8,5);

A da, dok sam se još nadao nešto vidjeti u Škorpionu pogledao sam ogroman M 22 - bio je večeras bez detalja ali vrlo uvjerljiv.

Nakon nekih pola sata zrak se počeo puniti vlagom pa sam otišao u auto po drugi akumulator i grijač. Pomaknuo sam dodatno improvizirano od kartona sjenilo malo više naprijed i otprilike oko leća stavio pojas grijača. Oko vrha findera i nekih 5 cm naprijed sam već ranije stavio kartonski omotač.

405. H I 91, Stf 2570, AGC 10, u Orlu, blizu Gamme Orla: u istom je 18 mm okularu s vrlo sjajnom gamom i otkriva se već na sto puta povećanju - mislio sam da će biti teže ali nije bilo - 9,7 se jasno vidjela, veća zvijezda je bijela, mala je jako sitna, vidi se veća razlika u sjaju. (AB-C: 4,3" m 7,61-9,70); Herschel ju je otkrio 7. kolovoza 1783;

Većim povećanjima većeras ne mogu dobiti ništa pa TV okular spremam i nastavljam s dva ortho okulara (18 mm i 9 mm) - malo me smeta što nisu parfokalni...

(49) Stf 3001, SAO 20554, 34 Cefeja: veća je sjajna, pete magnitude, manja dvije tri magnitude tamnija (2,6" m 7,30-8,60);

(50) STT 279, SAO 100922, Boo: jako lagano za naći (sjajniju zvijezdu): u finderu je u nizu nakon m 6,5 i m 5,5 zvijezde a u produžetku je m 5,3 zvijezda - kako uokolo nema sjajnijih, ostaje samo ta. Ipak, manja zvijezda je nevjerojatno sitna i blizu - veća je žuta mala narančasta (2,2" m 6,61-9,13);
Moj način razmišljanja je još uvijek dobsonovski - nekako mi je lakše kad kompjutor montaže provjerim.

(51) Stf 1825, SAO 83259, Boo: ovo je stvarno lagano za naći (sjajniju zvijezdu): stupanj sjevernije je Arkturus, kad je na rubu okulara na drugoj strani je ta zvijezda. Žućkasta je. Manja zvijezda je lako uočljiva, oko dvije magnitude tamnija, narančasta je, udaljena oko pet sekundi (4,4" m 6,38-8,42);

(52) Stf 1785, SAO 83011, Boo: narančasta zvijezda i nešto tamnija druga zvijezda. Lako se razdvajaju (2,6" m 7,23-8,14);

U istom tražilu je M3 - velika bijela gruda, ne razlučujem puno.

(53) U istom tražilu s druge strane je Stf 1793, nezahtjevno (4,7" m 7,4-8,4);

Avionski promet se stišao pa sam pogledao M 17 - Labud ili Omega, kako ko voli - oblik se vidi ali samo sam se sjetio pogleda kroz 300/1200...

M 11 je pak pokazao raskoš zvjezdica. Omiljeni mi skup tog dijela neba.

Odlučio sam pogledati Andromedinu galaksiju širim kutom pa sam iskopao iz auta ES 24, to mi je stupanj i 48 minuta - galaksija se u okularu baš lijepo raširila.

Pogledao sam i M 81 i M 82.

Za kraj kroz 24 mm još Double cluster - kako je to prelijepo i prebogato zvijezdama. Neopisivo lijepo. Baš za finale večeri.

Evo napokon i tebe. :-)

A da. Oblaci, kiša, vlaga i tako u krug dva mjeseca...

Kod Stf 3001 sam krivo prepisao podatke - treba biti: (3,4" m 4,86-7,28)

Hmm, i ja sam jućer "palio", isto kao i kod tebe seeing je bio dostojan Hitchkokovog horrora, pa sam peglal maglice sa malim povećanjima. Išao sam u Škorpion i desni dio Strijelca jer mi je zrak mrvicu čišći nego inaće (prekjučer je bilo još bolje, ali nisam dugo bio na skopu), a sad će se svaku noć sve više kvariti. Uspio sam iz granja izvući M6 i M7, oni još djeluju lijepo iako LP opere sitne zvijezde.

M22 prilično dobar, velika mrlja, sa Or10,5 mm čak početak razlučivanja sa desetak zvjezdica koje iskaću iz maglice. Slično sam vidio i M4, iako mi on djeluje puno tamnije. Na M8 sas se obezobrazio i stavio UHC filter na 28 mm okular, čak se vidjelo i nešto maglice. S druge strane, Trifid (M20 mislim) nisam uspio sa sigurnošću vidjeti ni sa čime.

Popeglao sam još desetak kuglastih skupova, sve M objekti, ali tu sam samo mogao konstatirati da ih vidim, neke jedva i rubom oka... To je tak kad je Zagreb na jugu... Sjeverno nebo znatno mi je tamnije, pa se polako sve više okrećem na tu stranu.

Zanimljiva mi je usporedbas tvojim opažanjima jer trenutno koristimo isti objektiv, 130 mm Photoline APO. jedina razlika je da je moj tubus samogradnja, a fokuser TS-ov drek, da budem prost. Nisam još naišao na TS-ov fokuser koji bi bio ok, a za skuplje nema u kasi. Zato se i sve više vračam na klasične okulare, jer su puno manji i lakši pa fokuser koliko-toliko radi što treba. malo veći 2", nope, zapinje, zastaje, stalno treba pritezat onaj vijak za regulaciju trenja, koji se magično otpušta sam od sebe.

Citat: zac  u 07.07.2024. u 08:56:46 satiZanimljiva mi je usporedba s tvojim opažanjima jer trenutno koristimo isti objektiv, 130 mm Photoline APO.

I kako ste obojica zadovoljni tim refraktorom ? To je 130/910 zar ne ? Ima verzija s 2,5" fokuserom i malo skuplja s 3,7". Triplet SFPL-53 kaže dučanđija. Ispada neki best buy među tripletima. Ok, Žac nema originalni tubus - on se fura na stiropor, seloteip i materijale iz okoliša.  *pila*. Ali optika je bitna i sigurno nije 10 kg kao original.

Zapravo je 9,4 kg.
Fokuser je manji jer ne fotografiram.
Nemam nikakvih zamjerki.
Imao sam različite teleskope ali ne i refraktore (osim sw 102/500) pa i ne mogu uspoređivati.
A i malo sam do sada gledao. Ipak mogu reći da je na dvojnim zvijezdama za klasu bolji od maka 180. Planete još nije vidio...
Žac će ti to sve reći stručnije.

Imao sam vrlo kratko i 100/900 ED ali mi je dobson bio toliko bolji da sam refraktor odmah prodao

Citat: ediglavas  u 07.07.2024. u 23:13:28 satiIpak mogu reći da je na dvojnim zvijezdama za klasu bolji od maka 180.

Znači bez obzira koliko maksutovi bili odlični ipak vrijedi ona da je dobar refraktor kralj dvojnih zvijezda?

Da, ako je vrijeme dobro. Jer, maksutov je ko terenac, ide kroz sve

Citat: Zumbul  u 07.07.2024. u 21:26:35 satiI kako ste obojica zadovoljni tim refraktorom ? To je 130/910 zar ne ? Ima verzija s 2,5" fokuserom i malo skuplja s 3,7". Triplet SFPL-53 kaže dučanđija. Ispada neki best buy među tripletima. Ok, Žac nema originalni tubus - on se fura na stiropor, seloteip i materijale iz okoliša.  *pila*. Ali optika je bitna i sigurno nije 10 kg kao original.

Ovak. Optički je savršen, ako se mene tiće. Govorim za vizualna opažanja, ne znam ka je fotografski na runu polja. Sekundarni spektar je praktički neprimjetan, kod planta sam išao do 250x bez problema (ako seeing ne cendra), kod dvojnih i do 400, ako su jako bliske pa treba razdvajat ogibne slike...

Težina? Moj je isto tu negdje oko 8 kg sa tražiocem i okularom.

Mane? Treba dobro korigirane okulare, od klasike barem ortoskopske, novi donekle idu ako nisu najjeftiniji. Hiperion 21 mm je loš na rubu (17 je OK), druge tipove nemam pa ne mogu usporedit. E da eksplore scientific 3mm je sr*nje, je oštar do ruba ali ima ogromnu distorziju tamo, dobra je samo redina vidnog polja, dakle samo za dvojne zvijzede. Ne znam koji im je vrag bio da su to napravili, i to kod okulara umjerenog vidnog polja...

Ne znam za original, ali moja selotejp cijev ima mogučnost kolimacije objektiva i s time nikad nije bilo problema.

Antirefleksni slojevi su odlični, baš sam neki dan gledao T CrB i vidio zvijezde oko nje do 12,5 m na drek nebu.

Citat: Lucius  u 07.07.2024. u 23:38:58 satiZnači bez obzira koliko maksutovi bili odlični ipak vrijedi ona da je dobar refraktor kralj dvojnih zvijezda?

Da. Mak 180 mm od SW-a je jako dobra mašina, ali zbog centralnog zasjenjenja ima nešto istaknutije ogibne prstene. Za dvojne nije neki problem, ali kod planeta malo ruši kontrast. Testirao sam nekoliko puta 130 mm i njega, kod planeta ne vidim da MAK ima oštriju sliku. Doduše, tu je i utjecaj seeinga koji je veći kod MAKa zbo većeg otvora. S druge strane, na MAKu delaju apsolutno svi okulari, uključujući i prastare mikroskopske Huygense. I naravno, veći otvor je prednost kod maglica, posebno kuglastih skupova koje redom lakše razbija na zvijezde (one koji se mogu "razbit" tim otvorima).

Jedina mana je osjetljivi vijak za fokusiranje (to je mana svim instrumentima koji fokusiraju pomicanjem primarnog zrcala), za fotografiju bih otraga stavio kratki klasični fokuser...

Citat: zac  u 08.07.2024. u 08:48:17 satiJedina mana je osjetljivi vijak za fokusiranje (to je mana svim instrumentima koji fokusiraju pomicanjem primarnog zrcala)

Štipalica za robu pomogne ako imaš problema sa fokusiranjem. :-) Znam da mi je to netko na forumu davno predložio (ali meni ne treba...navikao sam se).

08.07.2024. 23,00-2,00

35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Kokusai Kohki (Fujiyama) ortho 9 mm 42° - 101x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152x-182x-227x-303x)
Vixen SLV 2,5 mm 50° (364x)

Nisam imao velika očekivanja ali vedro je, Mjesec je još mali pa šta bude - bit će.
Otišao sam na nešto dalju lokaciju jer se na ranijem mjestu neka ekipa krenula zabavljati, ljeto je, mjesto i je predviđeno za to.

Nije vikend pa sam očekivao manje avionskog prometa na jugu. Ali, to manje je opet promet i jedan ili tri aviona - tragovi ostaju za njima pa se rastegnu - baš ono što jednom teleskopskom promatraču treba ...

(54) Bu 126, Ophiuchi, jedan stupanj sjevernije od M 9, bijele zvijezde, na 152x se dobro razdvajaju, vidim i razliku u sjaju, tek sam počeo ali rekao bih magnitudu razlike i dvije-tri sekunde razmaka (2,4" m 6,03-7,56);

(55) Stf 2404, SAO 104170, Aql: razvajaju se već na 101x u krasne dvije bliske narančaste zvijezde s vidljivom razlikom u sjaju (3,5" m 6,36-7,77);

Tu bi manje-više u istom vidnom polju (jedan stupanj) trebale biti još dvije dvostruke zvijezde (Stf 2402 i Stf 2408) ali - ne vidim ih. Istina tamnije su i s manjim razmakom - trebao bih ih moći vidjeti - ali večeras ne ide.

(56) Stf 1785, SAO 83011, Boo: razvajaju se već na 101x u dvije bliske narančaste zvijezde s jedva vidljivom razlikom u sjaju (2,6" m 7,23-8,14);

406. Stf 2822, SAO 89940, Cyg: Zvijezdu nalazim već s 51x jer je najsvjetlija u vidnom polju findera (6,1°) - počinju se razvajati na 152x ali kako su obje prilično svijetle trebalo je dodati još povećanja, žute su (1,4" m 4,76-6,18);

118. Stf 262, SAO 12298, iota Cas: gledao sam je 15.08.2020. pa sam na njoj htio isprobati novi okular (364x) - i doista, osim dvije tada viđene zvijezde, na nekih oko deset sekundi u pravcu 6 sati, prve dvije su sredina i devet i pol, ugledao sam i treću, dosta tamniju od obe (2,6" m 4,6-6,9 i 8,5" m 9,1).

Zašto taj okular? Pa, mislio sam da će netko u Vixen-u bolje složiti leće nego što bi bila moja kombinacija okulara i barlowa pa makar ti bili kvalitetni.

Orthoi se ispod 4 mm novi ne mogu naći, htio sam uzeti Vixen HD 2,4 mm koji bi bio najsličniji tome ali taj se više ne proizvodi (kažu neki spor između novih vlasnika Pentaxa i Vixena oko inženjera koji je prešao u Vixen pa valjda primijenio Pentaxov know how na taj okular).

Naravno, Takahashijev TOE 2,5 mm je preskup da bih kroz njega gledao samo u centar vidnog polja, kad on vidi sve od ruba do ruba...

A da - životinjsko carstvo: putem: dva zeca, dva spora ježa zbog kojih sam morao kočiti, jedna oveća divlja svinja i jedna simpatična lasica; na samom mjestu promatranja dva vrlo neugodna iznenađenja - nakon što sam desetak minuta proveo u autu, vratim se i gledam popis objekata a ono nešto veliko crno hoda pored stolice, upalim bijelo svjetlo a ono, ne hoda po podu nego po rubu sjedalice, veliki pauk sa žutim šarama po sebi - stresao sam stolicu i nestao je - naravno da se neće vratiti dok sam tamo, ali - taman se umirim i krenem u visine - kad - nešto mi hoda po glavi, viknuo sam od straha (čulo se valjda u dvije susjedne općine) i rukom to odgurao - veliki smeđi skakavac.

Pa poruka od Jadranke "?" i vrijeme za put.

U Labudu imam najviše promatranih dvojnih zvijezda (54), a ovu Mu1 nisam nikad pogledao. Krila su mi ostala nedovršena.
Nego što ti znače ovi brojevi u zagradi i van zagrada? Mislio sam u zagradi si već gledao ranije, van zagrada ne, ali onda si napisao i Iota Cas van zagrade...

Brojevi s točkom bez zagrade su Herschelove dvojne (ili dvostruke, kako ko voli) zvijezde. Ako je broj manji od prijašnjeg znači da sam tu dvojnu već gledao i opisao pod tim brojem. Heršelove dvojne zvijezde su one koje je William H. otkrio ili opisao (on je opisao i neke dvojne koje su drugi prije njega otkrili ali je to uvijek i naglasio).
U zagradi su sve ostale zvijezde (Herschelov sin, pa South, Struve, pa sin mu i nećak, Burnham i drugi).

11.07.2024.22,15-24,00

35 kilometra (cestom) sjeverno od Pule, 350 m n/m
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Fujiyama ortho 9 mm 42° - 101x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152x-182x-227x-303x)

Još večeras pa gotovo, Mjesec će postati prejak. A i, promatranje na plus dvadesetsedam je pomalo čudno: obukao sam se minimalno a opet je vruće. Sjetio sam se jedne zgode kad sam sjedio za obsessionom a sve je ledilo oko mene a ja sam vagao između još samo jednog objekta i totalnog promrznuća... Ljeto je lagodno ali me zimska promatranja više privlače (paradoks?).

U dolasku vidim Učku kroz sumaglicu - večeras neće biti velikih povećanja.

Dok sasvim ne zatamni uključio sam opciju "dvojne zvijezde" da vidim šta je to: montaža je ponudila:
Ris, 19 Lyn: svijetle zvijezde, možda je veća svijetlo žuta, manja je bijela, razlika u magnitudi vidljiva, veliki razmak;
Comma, 24 Com: prekrasno, prva asocijacija je da je to smanjena varijanta Albirea, narančasta i plava, veliki razmak;
Comma, 35 Com: razlika u magnitudi između jake narančaste (peta magnituda) i blijede manje zvijezde (deseta mag.) daje impresivnu sliku;
Lav, 54 Lava: krasne bijele zvijezde, uočljiva razlika u magnitudi – impresivna slika;
Sigma Cas: bliske zvijezde, jedna je vrlo svijetla, bijela, druga mnogo tamnija;

Cor Caroli, Karlovo srce - hrabrog engleskog kralja Charlesa I, prema tumačenju njegovog sina Charlesa II. Zapravo je Karlo I bio kontroverzan kralj, ali eto, pobjednici pišu povijest pa, kad je W. Herschel otkrio da je ta prelijepa sjajna bijela zvijezda dvojna, tadašnjem kralju Karlu II je sugerirano da je nazove po svom ocu, čija glava je odrubljena ali je srce ostalo sjajiti - bilo kako bilo, Charles I mi nije omiljena povijesna figura ali njegova dvojna zvijezda je prelijepa - i doista sjaji!!

407. H N 40, unutar M 20: prije tri dana sam se dosta gubio oko te dvojne - zbog pogrešnog pristupa - koncentrirao sam se na M 20 i tražio, čak sam uzeo i UHC filter - da bih kasnije, kod kuće shvatio da se trebam koncentrirati na zvijezde. Najbliža ispod sedme magnitude (montaža ne voli tamnije) je BU 283, SAO 186135 pa sam po položaju ostalih zvijezda u 18 mm okularu našao a s 9 mm potvrdio dvojnu - to su oko sedma i oko deseta magnituda, šest sekundi razmaka (6,2" m 7,53-10,40);

(57) Stf 1879, SAO 120651, Boo: ovo je blizu - s 9 mm se vidi, naslućuje se zapravo da su to dvije zvijezde a razdvajanje potvrđujem sa 182x, gdje vidim i malu razliku u sjaju. Zvijezde su narančaste (1,6" m 7,46-8,45);

Opet se gubim sa Stf 2402 i Stf 2408 tu su, u okularu su mi, idem od zvijezde do zvijezde ali - ništa ne razdvajam. U moru sam zvijezda Orla pa se tješim da je to razlog...

408. Stf 3024, SAO 53124: male zvijezde - u finderu sam pratio raspored sjajnih zvijezda da bih si potvrdio ono što kaže montaža i čim sam se riješio opčinjenosti narančastim zvijezdama, iskočila je bijeličasta dvojna (4,9" m 8,53-9,35); Herschel kaže obje crvene pa me to odvelo s puta;

(58) Stf 3004, SAO 52927: dok sam po CdC-u tražio koje su magnitude jače zvijezde u finderu ispalo je da je jedna magnitude 6,3 dvojna zvijezda, da je pratioc dosta tamniji i da su malo preširoke za kriterije koje sam si zadao, ali ajde, kad su već tu da ih vidim (13,5" m 6,3-10,1).

I tako je malo po malo došla ponoć - zbog sutrašnjih obaveza moram krenuti - a tako mi se neda - prije je bilo vruće a sad je ugodnih 24 stupnja, vidi se Mliječni put...

Ljetu se vesele jedino solarni paneli. Odvratno godišnje doba kako za astronomiju tako i za ostale životne aktivnosti.

Citat: Lucius  u 12.07.2024. u 21:01:15 satiLjetu se vesele jedino solarni paneli. Odvratno godišnje doba kako za astronomiju tako i za ostale životne aktivnosti.

Ovo je odlično vrijeme za promatranje Sunca, danima je slika savršena, odlično se vide i najmanje pjege, granulacija, umbra i penumbra kao i fakule. *da*

Za Sunce da, ali noći mi ne pašu. Sinoć je kod mene bilo preko 25C vani. Cjedilo se sa mene kao da je podne. :-(  Samo sam gledao kad će kapi znoja početi padati po okularu.

Ma dobro, ima takvih dana. Amaterska astronomija je sport za strpljive

31.07.2024. 23,00-2,00

35 kilometra (cestom) sjeverno od Pule, 350m n/m
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Baader ortho 6 mm 52° - 152x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152x-182x-227x-303x)

Vedra večer bez bure, bar navečer bez bure pa sam izašao. Naravno da nisam još toliko pametan da zaključim da ako je satima pržilo na 35 stupnjeva treba ostati doma, ali dobro, možda još naučim...

Napravio sam si listu i skice za objekte jer, u pretraživanjima u bar pola slučajeva postoji dilema o tome koji je objekt dvostruka zvijezda - startna zvijezda za ovu montažu mora biti sedam ili sjajnija jer montaža ne čita zvijezde sitnije od sedme magnitude pa sve češće nemam luksuz da montažI mogu upisati ,,svoju" dvojnu zvijezdu i onda mi skice pomognu da dođem do nje, nekad i sa stupnja, stupnja i pol daljine.

- J 150 je prvi zamišljeni objekt: tu se traženje odmah sužava i s findera idem na ono što već vidim u 18 mm okularu - Gamma Aql pa od nje južno na konfiguraciju u obliku slova ,,v" gdje je najdonja zvijezdica upravo ta dvojna koju je Jonckheere otkrio 15 inčnim refraktorom (zvjezdarnica Lille u Francuskoj, na granici s Belgijom) - jasno mi je zašto je čekala njega do početka dvadesetog stoljeća: dvije vrlo vrlo sitne zvjezdice koje možda razdvajam na 303x a možda nakon dugih minuta gledanja sanjam da vidim dvije zvijezde. To bi trebalo biti oko dvije sekunde razmaka a magnitude su deset-sedam i jedanaest - previše tamno za večerašnje nebo ili bar taj dio neba.

(59) Stf 2942 u Lacerti: volim narančaste zvijezde a ova je baš jako narančasta, druga je dosta sitnija možda svijetlo narančasta i na komotnom je razmaku (3,2" m 5,98-8,93). Inače je to crveno-narančasti div kolor indeksa 1,53;

409. Stf 22, SAO 109111, u Ribama: svijetle zvijezde, razmak oko 3-4 sekunde, razlika u sjaju očita, oko jedne magnitude, to je još dosta nisko za ocjenu boja (4,0" m 6,65-7,66);

(60) Stf 1884, Boo: bliske su ali i sjajne žute zvijezde - oko dvije sekude razmaka, oko magnitudu i pol razlike u sjaju (2,2" m 6,15-7,48);

(61) STT 360 : tu je sama zvijezda dovoljno sjajna da je mogu upisati u kontroler, narančasta zvijezda, jako lijepa narančasta zvijezda, čak prema crvenoj ali je druga dosta tamnija, bar za dvije i pol magnitude i na manjoj od dvije sekunde udaljenosti (1,7" m 6,9-9,1);

(62) BU 1328: zanimljiv je Burnham, novinar, ratni izvjestitelj iz građanskog rata pa kasnije sudski izvjestitelj a noću - astronom amater. Bio je nezadovoljan teleskopima do kojih je mogao doći, svi su uglavnom bili za panoramska osmatranja i vrlo loši noću - pa je u Chicagu potražio Alvana Clarka i rekao mu što bi htio gledati (dvojne zvijezde) i A. Clark mu je rekao da to prepusti njemu i napravio mu je 5,9 inčni refraktor (a u međuvremenu je Burnham napravio kupolu). Burnham je otkrio 81 dvojnu zvijezdu i objavio to - tadašnji autoritet u astronomiji rev. Webb (ne ovaj s J.W. teleskopom) pohvalio ga je ali i skrenuo pažnju na to da je šteta što troši svoje vrijeme i nesumnjiv talent na dvojne zvijezde koje su Herschelova i Struveova obitelj sve pronašli i teško da je još koja ostala. Ipak, za Burnhama ih je ostalo još nekih 1.200 a Jonckheere ih je otkrio daljnjih tri tisuće... Burnham je zadnjih osam dvojnih zvijezda otkrio velikim 102 cm refraktorom Yekes. Uglavnom da se vratim u sadašnjost: sitno i jedva razlučivo (2,1" m 9,0-9,5);

Vidio sam na povratku blesavog zeca koji mi je tri puta pretrčao cestu, valjda je zaključio da sam opasan pa me zbunjivao naglim i neočekivanim mijenjanjima smijera. Vidio sam i malu lisicu - dugo već nisam vidio lisicu - baš simpatična životinja, zapravo iznenađuje me sličnost s psom ali i razlika zbog koje se ne može pogriješiti - uši - odmah se vidi da nije pas.

3h promatranja za 6 dvojnih? Da li se još nešto usput gledalo, ali nije završilo u reportu?

A da, promatrao sam i Saturn - iznenađujuće lijep Saturn s prstenom tankim ko igla.

Ah, bio sam uporan da baš moram vidjeti ono što želim i, gubio sam dosta vremena na parovima koje nisam uspio razdvojiti ( Stf 2402, Stf 2408, STT 508, 6 Cas, Stf 1223, BU 1256, BU 974.
Nisam si htio pojednostaviti život da gledam svijetlije zvijezde s većim razmacima nego sam se pilao i, ode vrijeme.
Ali sam i gledao bez teleskopa, jeo sendviče (čak dva), sjedio u autu...
Razgovarao sam i s biciklistom koji se raspitivao što radim i kakav je to teleskop i nezaobilazno, koliko košta. Da li nešto istražujem... i nikako da nešto pogleda ili - ode. Razumijem ga donekle - sa zapadne strane mi je oštra nizbrdica, njemu uzbrdica pa čujem po disanju da džogeri ili biciklisti dolaze i prije nego im ugledam svjetlo.

Da, malo je to ali šta je - je.

Pored toga bila je to večer gdje bi se sw 180/2700 bolje snašao...

A znači guštalo se  *da*

Bolje nego biti na trosjedu

Citat: ediglavas  u 01.08.2024. u 15:02:15 satiAh, bio sam uporan da baš moram vidjeti ono što želim i, gubio sam dosta vremena na parovima koje nisam uspio razdvojiti ( Stf 2402, Stf 2408, STT 508, 6 Cas, Stf 1223, BU 1256, BU 974.

Zašto i ovo ne napišeš u izvještaju? Što ima veze ako nisu razdvojene, bar obilježi da si pokušao. :-)
Ili pišeš, ali ne prenosiš na forum?

Sve pišem tu. Još od starog foruma.
Da, možda bih mogao pisati i o tome što sve tražim.

11.08.2024.

32 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
ES 24 mm 68° - 38x
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Baader ortho 10 mm 52° - 91x
Baader ortho 6 mm 52° - 152x

Oporavljam se od neke glupe viroze, ne idem među ljude a večeras ću ipak ,,u divljinu" - samo zato jer prognoze za iduće dane nisu dobre. Uspio sam nagovoriti Jadranku da izađe, da će biti Perzeida, da će zrak biti svjež pa čak i hladan i da ćemo nešto i vidjeti.
Krenuli smo kasno, oko devet, na mjestu smo bili oko deset (gužva po cesti u svako doba dana i noći). Namjestili tronožac, montažu, utege i teleskop, finder i dijagonal - Jadranka je  dodavala dijelove, brže je a i njoj je bilo zabavnije.
Uzeli smo i jednu stolicu s naslonom, ja sam odlučio nešto malo potražiti a Jadranka je sjela, pokazao sam joj gdje je Perzej i odakle će krijesnice ulaziti u atmosferu i raspršavati se na sve strane. Bilo ih je ne baš previše a bilo je i padalica koje su letjele u drugim smjerovima. Jedna je oko ponoći baš zaparala prema zapadu ostavljajući trag.

410. H I 93, SAO 144002, blizu 62 Orla, Herschelova dvojna: od Thete Aquilae, na zapad linijom po žutoj 64 Aql, narančastoj 62 Aql, pomoćnoj, može i ne mora mag 8,4 pa malo sjeverozapadnije do te mag 7,6. Sve u manje od stupnja puta. Mislio sam da će, obzirom na ovo vruće vrijeme biti teže, ali lijepo je to razdvojeno - vidi se razlika u svjetlu od recimo jedne magnitude (1,8" m 7,57-8,39); Herschel kaže ,,A minute double star, a pretty considerable star. Very unequal" u slobodnom prijevodu: Bliske zvijezde, prilično velike, vrlo različitog sjaja;

411. H II 57, Stf 2944, SAO 146314, u Vodoliji - još jedna Herschelova dvojna zvijezda: tu sam morao ciljati sao 146388 mag 5,7 pa se u finderu pokazuje K Aqu magnitude 5,0 pa je na toj liniji jedna m 8 i odmah iznad nje ta m 7,2 dvojna kojoj pratioca (stvarno pratioca jer su binarne) ne mogu ocijeniti ni tamnijim ni svjetlijim ali razmaknut je oko dvije sekunde - išao sam do 300x (303x) kad su se jasno razdvajale  (1,9" m 7,23-7,68); Herschel kaže da su ,,little unequal" - tada je već radio s 12 inčnim teleskopom pa je to mogao vidjeti (to je bio ,,small 20 feet" - to je dužina cijevi a promjer ogledala je bio 12 inča za kojega je rekao da je u usporedbi s njegovim standardnim 6,2 inčnim ,,much superior" - da su obje r. - zapravo su žute (o ,,r." i za žute i za crvene smo dosta pričali);

Morao sam ipak biti društven pa sam u slobodno dijelu neba našao i:
Eta Cas, Stf 60: jedno ponavljanje - veliki je razmak i jako velika razlika u sjaju - lijepa slika (13,5", m 3,5-7,5); H. bijela i tamno crvena, obje lijepih boja. Zvijezde su binarni par;
Sigma Cas, Stf 3049: Velika razlika u sjaju (3,1", m 4,9-7,2);
Iota Cas, Stf 262: jako su blizu, oko tri sekunde, veća je svijetla, bijela, manja skoro tri magnitude tamnija (2,6", m 4,6-6,9).

Oblaci su se razvlačili i počeli prijetiti pa sam potražio Saturn - bilo bi bolje da je to bilo sat vremena kasnije ali, nije bilo sigurno što će se kasnije vidjeti: na 152x se baš dobro vidio (na samom kraju večeri smo opet pokušali ali već se to lošije vidilo kroz koprenu oblaka) - ta iglica prstena je Jadranku iznenadila.

Zatim nešto što sam htio ostaviti za kraj večeri: Double cluster. Ovaj je teleskop uz ES 24 ko stvoren za te skupove, zajedno - i doista, to se dugo gledalo.

Kako nam je krak oblaka pokvario pogled na susjednu galaksiju a bilo je bez oblaka oko Velikog medvjeda: M 81 i M 82 u istom okularu.
Zatim smo pogledali M 51 - vidjele su se dvije bijele guste nakupine, jezgre galaksija i malo prašine uokolo ali ne i kraci.
Mizar je u 18 mm okularu bio predivan: dvije zvijezde tako blizu i tako sjajne!
Cor Caroli.
Oblaci su se raširili pa smo se pospremili i krenuli kući.

Nisam naglasio da ovim teleskopom Saturn izgleda još više kao kuglica. Baš uvjerljiva razlika.
Slično je i kod dvojnih gdje je jedna zvijezda sjajna

Ulovio sam se pregledavati zapise o promatranjima (bilo je šest raznih zapisa, raznih dužina), mislio biti gotov za tri sata pa se produžilo na tri dana, stavio sve na isti zapis, pogledao datume i objekte, prizvao sjećanja:
Prvi puta gledao sam s terase Zagrebačke zvjezdarnice ljeti 1964., drugi puta 21.05.1972. kartonskim samouratkom 50/500, treći 19.10.1972. s terase Zagrebačke zvjezdarnice (oba puta glavni teleskop nije bio u upotrebi) te od ljeta 2007. gledam kontinuirano.
Svojim teleskopima (njih 13 i dva dalekozora) izašao sam što u dvorište, što na Rušnjak, pa kraj ceste koja vodi do Tičana, maslinik kraj Bala, polje iza Marčane, dvije pozicije koje stalno koristim 32 i 35 km od Pule, jednu od 37 km od Pule, Kamenjak, parkiralište prije ulaza na Kamenjak, brdašce iza Banjola, parkiralište kod kamenoloma ovdje blizu - ukupno 246 puta.
Najviše 2008. - 38 puta, najmanje 2011. i 2015. - po 3 puta (??).
Gledao sam s još 15 drugih teleskopa i s drugih pozicija: celestronom 5", 8", 11",  Mead 16", refraktorima Pentax 75, celestron 100/1000, zeissom 60 mm, coronadom 60 mm, sw makom 90/1250, dobsonima 200/1000, 250/1200, 300/1500, pa 12,5", s dva zagrebačka refraktora za koja ne mogu reći koja su bila i kroz metarski na Tičanu preko ekrana.
Jednom u Dolomitima s visine od 1.600 m, ostalo od kuće (22 m n/m) do najviše s Petrove gore.

I koje promatranje najbolje pamtiš?

Sve s Petrove gore 2007. kad mi je sve bilo novo, pogled kroz zeiss s Dolomita, Mjesec na 644x kroz 15", plejade sa 102/500 i 150/1800, Jupiter kroz 180/2700 uz bliski satelit...

Lijepo je prisjetiti se svega. Zato su dnevnici zakon. :-)

Andromeda kroz 20x80

Prvo gledanje M42 i trapeza s 15 inča

Koliko si ukupno sati utrošio u sva ta promatranja? Ima li 500+? :-)

Kako da ne. Možda i dvostruko više. U početku se znalo dočekivati jutro uz teleskop pa se to skraćivalo na sadašnjih sat i po, dva puta plus dva-tri sata vani, uključujući u to pola sata sastavljanja i spremanje teleskopa. Ponekad mi je sam lagani povratak sporednim putevima kroz središnju Istru, sa životinjama koje vidim usput, često Mjesecom koji izranja lijep kao i samo promatranje nebeskih objekata.

Citat: Acheron  u 19.08.2024. u 22:01:36 satiI koje promatranje najbolje pamtiš?

Ma, nesmemo to napisat :) tipa 10" prema plaži određenog tipa kupača(ćica) :)

autocenzura

Nisam mogao izaći sam, ipak je to događaj, kometa, tolike smo pogledali zajedno pa sam teleskop iznio na cestu, pred kuću.
Smokva se iza kuće, na jugozapadu zapravo, toliko razrasla da sve zapadnije od 210-215° mogu zaboraviti (al radi hlad ljeti pa joj se sve tolerira) - ispred - opet hlad i drveće pa ostaje samo cesta.
Stavili smo trokut da nas neko ne pobere (nije ni to neka garancija...) jednostavan tronožac az3 i na njega sw 90/1250 i finder s pravog teleskopa. Malo mobitelskog kompasa (koji je vukao na željeznu ogradu pa sam se morao odmicati na sred ceste) pa malo mobitelskog kutomjera i stvarno sam naciljao kometu.
Jadranka je u međuvremenu nazvala prijateljicu koja je dalekozorom (8x50) uz njene upute kometu našla odmah, prije mene.
Prošli su i šetači i virnuli.
Uglavnom, kometa je svijetla, rep joj se lijepo raširio, ES 24 je davao dobar kontrast i, unatoč uličnoj lampi i prebrzim automobilima, bio je to zanimljiv događaj.

Večeras je kćerka pozvala društvo na gledanje komete. Našli smo se kod svjetionika na Verudeli. Bilo nas je najprije četvoro. Gledali smo Veneru, koja nije bila sasvim okrugla i "ništa se nije vidjelo", a da, zvučno ime, velika očekivanja a ono kugla oblaka...
Pa se čekalo kometu. Od kad smo gledali s tog mjesta, pet šest godina, sve se to uokolo osvjetlilo a pored toga se zapadnije od Venere upalila kočarica dramatično jakim reflektorima.
Kako se smračivalo dolazilo je još ljudi, do kraja devetoro odraslih, dvoje djece (i dva psa).
Neki su vidjeli kometu odmah, neki nisu znali što treba vidjeti, neki nisu vidjeli ništa... no uz malo strpljenja za svakoga, kometu su svi vidjeli.
Djevojčica me uvjeravala da je kometa mjesec koji se vrti oko Zemlje, tako je čitala na kompjutoru i, unatoč uvjeravanjima nije se puno odmakla od tog stava ("dobro, možda se vrti oko sunca").
Bio je plan pogledati i Saturn ali postajalo je hladno.
Lijepa večer.

Svaki put kad dođe više ljudi ja baš i ne vidim previše, koncentracija ode na njih, upute kako gledati (ne dirati teleskop samo si rukama zakloniti bočna svjetla...), da li svatko vidi što treba, pa odgovaranja na pitanja.
Teleskop je mak, fokusa 1250 a praćenje ručno što je značilo da nakon svakoga koji gleda treba kometu vraćati u vidno polje okulara a svatko je gledao više puta.
Vedranov opis podsjetio me da smo i mi (bar kćerka i ja) vidjeli izrazito svijetlu malu jezgru komete i zvjezdicu pored nje a u neko doba večeri ekipa je počela govoriti da kometu vide i golim okom; stvarno se vidjela a Ana je komentirala da se prošlog tjedna vidjela puno svjetlija (što nisam vidio ali program govori da je tako).
Koristilo je što se moglo gledati i kroz 8x50 finder sa šest stupnjeva vidnog polja i dugim repom i odmah potom kroz teleskop.
Odgovaranja na dječja pitanja i slušanje njihovih zaključaka me uvijek razveseli.
I na kraju, koliko god puta prije svakog izlaska podsjetim da se treba toplije obući, nitko to ne shvati ozbiljno i sat, sat i petnaest nakon zalaska sunca svima se ide kući - jer im je hladno.
Sad će oblaci i s kometom kao atraktivnim objektom smo se oprostili.

01.11.2024. 21,00-0,50

35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Baader ortho 10 mm 102° - 91x
Baader ortho 6 mm 52° - 152x

U Puli je cijeli dan bilo vedro, jedino je pitanje bilo oće li se vjetar stišati. Prognoza na Meteoblue je obećavala da će na mojoj poziciji iza 20 sati biti potpuno vedro i podnošljiva vlaga (60-64%) a vjetar 2-4 m/s. Ali, SkippySky je rekao 100% oblaka. Taj SkippySky mi se pokazivao realnim prognozerom više puta. Vrlo nezgodno. Odlučio sam se za Meteoblue pa šta bude.

Krenuo sam u sedam, po mraku i jedva što sam napravio kilometar - cesta mokra od vlage i tako skroz do Loborike ali dobro, to sam već iskusio da je vlaga u blizini mora jača a kako prelazim 200 m/nm negdje iza Marčane da će biti bolje. Tako je i bilo. Na poziciji - umjerena, jedva osjetljiva vlaga - stavio sam zaštitu od prašine i vlage, nisam ni stavljao grijač, ako osjetim vlagu, stavit ću naknadno.

S finderom sam se zadržao malo duže jer sam ga bio izvukao iz prstenova kad sam promatrao kometu. Kod poravnavanja na zvijezde sam bio malo pažljiviji pa sam nakon 18 mm okulara stavljao i 6 mm a tako je stvarno teško ne smjestiti zvijezdu u sredinu vidnog polja.
 
Poravnanje na Mizar pa na Vegu me odmah raspoložilo, bijele, sjajne zvijezde, baš ono što mi treba.

187. Počeo sam Zetom Vodolije - promatrao ih je PavleR nedavno – bijele sjajne zvijezde, taj par sam gledao i opisao 24.11.2020.

a slijedeći par, 12 Aqr, vidio sam 19.06.2022., sad mi je bila tri stupnja viša ali još uvijek prenisko.

189. pa sam pogledao Stf 2935, koju je nedavno gledao Vedran - one su sitnije, jedva razdvojive a tako mi je bilo i 20.11.2020.

186. pogledao sam i Stf 2913 - to je jako sitno ali komotan razmak. Gledao sam ih i opisao 24.11.2020.

Nakon što sam pogledao što su PavleR i Acheron nedavno gledali, krenuo sam u traženje novoga, novoga meni, jer su po tim meni novim zvijezdama nalijepljena silna slova i brojke prijašnjih promatrača:

412. Stf 2078, SAO 30013, 17 Dra: to nije moguće! Tražim dvojne zvijezde razmaknute 3 sekunde a dobijem dvije bijele sjajne razmaknute više od minute - ne može biti zabuna - uokolo nema tekvih sjajnih zvijezda - pogledam u SkySafari pod komponente a ono ipak je tu još jedna zvijezda – stavim odmah 6 mm i sa 152x izroni još jedna bijela zvjezdica. Stvarno lijep prizor, iz serije "sad mogu ić kući" (3,1" m 5,4-6,4); Inače, ta 17 Dra je s bliskim 1" pratiocem Stf 2078, ova na 3,1" je Stfa 30 kao i zvijezda koju sam vidio na minutu i pol udaljenosti (ujedno 16 Dra);

413. Stf 221, SAO 75175, Ovan: još jedna Herschelova dvojna ili dvostruka zvijezda - male su ali već s 18 mm okularom vidim da će biti dvostruka, s povećanjem od 152x bez dileme, razmaknute, sitne a vidi se i jasna razlika u sjaju, čak i boji (8,4" m 8,13-9,45);

414. Stf 287, blizu 29 Ovna: već sjajniju zvijezdu moram tražiti pomoću susjednih. Nije bilo problema jer se dvojna zvijezda smjestila u trokutu 29, 31 i Omikron Ovna: male su, sa 6 mm vidim veću i sasvim sitnu, valjda desete magnitude drugu zvijezdu (6,8" m 7,19-9,60);

415. Stf 311, 42 Ovna: nije bilo broblema s nalaženjem jer je prva zvijezda jako svijetla, bijela, pete magnitude ali je druga bila jedva, s naporom vidljiva, valjda jer je tako blizu (3,5" m 5,32-7,95);

Jupiter se podigao, najbolje se vidi na 91x, jasni pojasevi. Trebalo bi ga pustiti da dođe još više...

(63) 105 Vodolije, BU 279: kad sam je dobsonom 300/1200 promatrao 25.11.2010. nisam bio svjestan da ju je otkrio tek Burnham, uglavnom, ogromna razlika u sjaju, manja zvijezda se muči izroniti pored sjajne bijele (5,4" m 4,48-9,89);

416. Stf 2624, blizu 21 Labuda: ovo je sa 6 mm bilo razdvojivo, ali jedva - ipak dovoljno za zaključak da se radi o dvostrukoj zvijezdi (2,0" m 6,61-7,73).

Lijepa je noć, vidi se Mliječni put, Orion je izronio i najavio pravo zimsko nebo i smrzavanja uz teleskop, Poluks i Kastor su dobili trećeg brata, crvenog... Vrijeme mi je kući ići...

Tek sad pročitao report.
Imam sad lijepi menu za sljedeće promatranje.

29.11.2024. 18,30-20,00
35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Baader ortho 10 mm 102° - 91x
Baader ortho 6 mm 52° - 152x

Ne volim ove kasnojesenske "It's now or never" vremenske situacije. Ali, istina ili sada ili čekaj da prođe bura, da prođu oblaci (da zasja Mjesec)... Cijeli dan je vedro, ali to je slika za šetače uz more - noć uz teleskop na otvorenom je najčešće nešto drugo. Ići ću, to je sigurno. Vlaga se ne obećava, vjetar da ali podnošljiv: 2-4 m/s pa iza 20 sati - 2/5 pa kasnije 3/5 i više.
Bližu poziciju iznad Marčane zimi više i ne razmatram - tamo je bura uvijek jača.
Dan je kratak a mene čeka još ukrcavanje svih stvari u auto. Trebao mi je iz drugih razloga prazan pa je to sad ne samo posao nego i razmišljanje jer noću najčešće po stvari ne idem glavom nego nogama i rukama - najbolje je kad je sve uvijek na istom mjestu. Sve sam složio jedino sam na terenu shvatio da nemam radnu jaknu, onu s vanjskim džepovima.

(64) Počeo sam dvojnom zvijezdom Stf 3009 u Ribama, SAO 128160: nju je PavleR opisao 08.11.2024. Svjetlija je narančasta, po tome ju je lako naći među drugim zvijezdama u blizini - za snalaženje sam u finderu pri dnu namjestio dvije sjajne bliske zvijezde, zvijezdu kappa Psc (m 4,9) i samo devet minuta udaljenu 9 Psc magnitude 6,3 i zatim na tri stupnja zapadno sjajnu gamma Psc (m 3,7) s kojom naša Stf 3009 čini skoro pravokutni trokut. Tamnija zvijezda se s 91x jasno vidi a sa 152x je u velikom kontrastu i veličinom i sjajem i na tom povečanju od bijele vuče na narančastu ili crvenu (6,9" m 6,87-8,76);

409. Stf 22, SAO 109111, 38 Riba: lako za pronaći, odmah se u finderu vide četiri zvijezde u obliku položenog romba, a sjeverna zvijezda je ta 38 Psc. Promatrao sam je tek ove godine, 31.07. iako sam je imao na listi Herschelovih zvijezda - razlog: u SkySafariju mi se pokazivala sa 0,1" razmaka pa sam je bio maknuo s liste. Ne znam zašto kad je na listi njegovih dvojnih jasno označeno da su udaljene 4,0 sekundi. Kad sam počeo pažljivije provjeravati komponente, ne samo kod ove dvojne, vidio sam da se AB prema C nalaze na udaljenosti od četiri sekunde pa sam ih bio pogledao. PavleR ih je opisao 08.11.2024. a ja sam ih vidio sada kao bijele (31.07. su mi bile prenisko za ocjenu boje), malo mutnije bijele ali ne još žute i vidio sam malu razliku u sjaju (4,2" m 7,1-7,7) - jako lijepa slika;

2. Stf 645, SAO 76990, u Biku - promatrao sam je odmah na početku kampanje traženja Herschelovih dvojnih zvijezda, makom 180 -  tada sam čak vidio razliku u boji;

189. Stf 2935, SAO 146271, u Vodoliji: teško ih razdvajam, dvije do tri sekunde razmaka, vidi se razlika u sjaju (2,4", m 6,79-7,88);

186. Stf 2913, blizu ro Vodolije: zvijezde su tamnije, sedme-osme magnitude, jedna je tamnija za magnitudu, crvenkaste, sedam-osam sekundi razmaka (8", m 7,7-8,6);

I, kad sam se spremio početi gledati drugu listu - prognozirano obećanje o 20% brzo prolazeće srednje naoblake pokazalo se sasvim pogrešno: naoblaka je nadirala sa sjevera i nije pokazivala neku brzinu ali upornost je. Bilo je još praznih mjesta ali sam nekako izgubio entuzijazam - bila su samo 4° i odlučio sam krenuti kući.

27.12.2024 18,00-21,45
35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152-182-227-303x)

Bura je skoro sasvim prestala, prognoza je dobra, piše 2-5 m/s ali to je podnošljivo. Svakako, ide se.
Prije tog "ide se" čekao me zadatak koji najmanje volim - ukrcavanje u auto svega (auto je pomagao kod jedne selidbe pa je trebao prostor). Ništa nisam zaboravio ali sam se umorio
Već kod Marčane se Učka vidjela čisto što je svakako obećavajuće.
Namještanje bi bilo prošlo dobro da mi se jedna stopica nije odvojila pa sam morao žičice  vezivati za pol akumulatora. Ništa strašno osim što krade vrijeme.

(65) Počeo sam dvojnom zvijezdom Stf 2744 u Vodoliji, oprezno i nepovjerljivo jer su 1,3" udaljene ali sam ih razdvojio. Svakako je pomoglo što se zvijezda može odmah sa 51x povećanjem i širim kutom nedvojbeno identificirati, od 151x se vidjelo da je dvojna pa se to povećavanjem zoom okularom potvrdilo. Podjednakog su sjaja (1,3" m 6,44-7,33);

J 150 u Aquili - opet nisam bio sasvim siguran da vidim odvojene zvjezdice, no to su magnitude 10,7 i 11,0 pa je pitanje mogu li ja to uopće. Ipak ih je Jonckheere otkrio 15 inčnim refraktorom u uvjetima puno boljim od ovih ovdje.

417. H II 58, blizu 56 Cet (40 min): Odmah razdvojivo - dvije bijele zvijezde podjednakog sjaja (iako Herschel kaže considerably unequal), dosta udaljene, 8-10 sekundi (8,7" m 7,21-7,56);

 (66) SE 1, SAO 167011, Cet: osamljena zvijezda šeste-sedme magnitude s bliskim, vrlo tamnim pratiocem (3,1" m 6,83-9,06) - do zvijezde je ipak lako doći po položaju ostalih u finderu: sjeveroistočno je linija m 66, 66, 71, sjevero zapadno je trapez manjih zvijezda m 70, 79, 73, 92 a jugoistočno trokut m 65, 70, 72. Dvostruku zvijezdu je otkrio Angelo Secchi (onaj od karbonske zvijezde La Superba, doista prelijepe), začetnik astrofizike, počeo je raditi spektre zvijezda;

(67) Stf 91, Cet: najlakše je do njih doći uz pomoć stupanj i petnaest minuta udaljene SAO 129169 mag 5,93 negdje su oko osme magnitude, vidi se mala razlika u sjaju, umjereno su blizu (4,6" m 7,43-8,6);

Stf 113 niti na najvećem povećanju ne mogu reći da ih razdvajam – to je sekunda zarez šest, magnitude šest i pol...

(68) Stf 3033, SAO 128351, blizu jote Riba: lako je do njih doći, nalaze se između dvije svjetlije zvijezde koje su mi u vidnom polju okulara od 18 mm. Ali, kako kaže PavleR nije ih lako razdvojiti - nije ni čudno kad su devete magnitude i blizu su. Nestvarno male i blizu - nagrada je stoga velika (3,1" m 9,0-9,4);

BU 730 mi se rascvjetava kako god povećavao.

(69) Stf 12, 35 Riba, SAO 109087: jako su blizu prijašnjoj dvojnoj pa zato gledam: veliki razmak, veća razlika u sjaju, žućkasta i plava (11,4" m 6,06-7,51);

(70) 38 Riba, SAO 109111: lako se razdvajaju, mala razlika u sjaju je uočljiva, bacaju na žuto (4,0" m 7,1-7,7);

Stf 5 nisam uspio razdvojiti, opet se to samo rascvjetava (ima dosta aviona večeras).

(71) Stf 46, 55 Riba, SAO 74182: velika razlika u sjaju, manja zvijezda se jedva vidi (6,6" m 5,56-8,49);

(72) HEI 202, SAO 109471, Ribe: otkrivač je W. D. Heintz, sredina prošlog (20.) stoljeća - nekako shvaćam zašto je ta inače svijetla zvijezda tako dugo čekala na razdvajanje: istog su dosta velikog sjaja, vidi se kao jedna jako dugo, tek na najvećem (303x) povećanju se razdvoji, kao dvije pufnice izgleda (2,7" m 5,8-5,8);

(73) Stf 82, Ribe: nađe se uz pomoć SAO 109623, nevjerojatno blizu i nevjerojatno sitne zvijezde (1,8" m 8,35-9,71);

Bio bi ja ostao još, noć je bila mirna, tamna, puna zvijezda, ali - temperatura se spustila s početnih 5 stupnjeva na nulu...

Citat: ediglavas  u 28.12.2024. u 16:31:08 sati(68) Stf 3033, SAO 128351, blizu jote Riba: lako je do njih doći, nalaze se između dvije svjetlije zvijezde koje su mi u vidnom polju okulara od 18 mm. Ali, kako kaže PavleR nije ih lako razdvojiti - nije ni čudno kad su devete magnitude i blizu su. Nestvarno male i blizu - nagrada je stoga velika (3,1" m 9,0-9,4);

Evo da se i ja upišem na ovoj dvojnoj. Jedna od prvih meta večeras. Separacija jako mala, ali jasna. Zvijezde su izuzetno slabe. Pomaže pogled u stranu. Koristio sam Mak 150.

29.12.2024.

Opet nula stupnjeva.

Zanimljivost večeri priredio je njemački par (50+- godina) koji je stao autom i uz izvinjavanje što smetaju zamolili da pogledaju zvijezde. Naravno Jupiter! Nakon oduševljavanja - Mars. Pa Plejade pa M42.
Onda je ipak bilo hladno.
I njima i meni.

17,45-19,30
35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Baader ortho 10 mm 102° - 91x
Baader ortho 6 mm 52° - 152x

Bio bi ostao još, ali ljudi su mi uletili i nakon njihovog odlaska a i zbog razloga kojeg ću još spomenuti, nije mi se više ostajalo. Dosta automobila prođe pored mene i često se pitam što je razlog da ne stanu - da li se svima žuri, da li im je neugodno, da li se boje da će im djeca ako su u autu a oni stanu postati čudaci? Ne znam. Možda se boje mraka.

Ovi su ipak stali i - divili se. Ženu je iznenadilo da je Mars tako crven. Pitali su me koliko svjetlosnih godina je udaljen. Rekao sam im da je udaljenost Marsa u minutama a kod Jupitera da je to pola sata a tek zvijezdama da se udaljenost mjeri u godinama svjetlosti. Pričalo bi se bilo još ali hladnoća je na njih nedovoljno obućene brže djelovala...

Zašto nisam bio spreman ostati duže? Ostavio sam crvene lampe kod kuće. I onu običnu i naglavnu. A bez crvene lampe je jako ide sporo i zamorno je.

Nešto sam u početku ipak i vidio:

(75) Stf 2525, Lisica: to mi je bilo zanimljivo za naći - ispod je (južnije) od Albirea a na pol puta do svijetle, plave, 3 Vul (lisice) - dvije su zvijezde na tih pol puta a ova je desnija (zapadnija). To su sitne zvijezde, podjednakog sjaja  i na vrlo maloj udaljenosti- 152x je bilo dovoljno za razdvajanje. A i inače, kad se zvijezda sa sigurnošću identificira lakše ju je  razdvojiti (2,0" m 8,19-8,39);

(76) Stf 2522, Cyg: kad sam već bio tamo, zapadnije je ta dvojna od oko pet sekundi udaljenosti komponenti i možda magnitude i pol razlike u sjaju - to se već s 91x dalo razdvojiti, bijele zvijezde (4,4" m 7,74-8,79);

Stf 728 - ništa.

Stf 5 - ništa. Volim kad mi kod očekivano teške dvojne (druga je tamna) kroz finder proleti avion - što znači da će se oblak lijepo raširiti...

(77 i 78) Stf 401 i StfA 7, Bik: ovdje je interesantno da se obje dvojne nalaze u istom okularu, samo deset minuta udaljene (Stf 401 - 11,4" m 6,59-6,93, StfA 7- 44,1" m 7,44-7,81); Vedran ih je gledao nedavno. Pored toga samo su pet stupnjeva sjevernije od Plejada.

17.01.2025 20:20 - 20:40

Da, bilo je to kratko.
Nakon tjedna bure mislio sam da će biti dobro ali bilo je naprosto prehladno. Mislim, da sam bio "u divljini" bio bi otišao od kuće ranije i ostao bi koji sat ali ovako od kuće - primamljiv zov tople sobe na par metara iza mene bio je prejak.

Šta sam vidio?

(79) Stf 700, Orion: ovo je doista pretrpano područje i dosta sam toga tuda već vidio: Stf 700 su dvije male, plave zvjezdice, ni blizu ni predaleko, istog sjaja (4,9" m 7,69-7,89);

(80) BU 1053, Auriga: pored narančaste zvijezde pri 151x izranjala je povremeno vrlo bliska i dosta slabija po sjaju druga zvijezdica. Piše da su binarne, što ja naravno nisam mogao sam zaključiti. Vedranova sugestija od 27.12.

Pa u kuću. Skinuo sam samo teleskop, uzeo okulare a ostalo je sačekalo jutro.

nedostaje: 1,8"-6,91-8,83

Citat: ediglavas  u 18.01.2025. u 13:53:57 sati80) BU 1053, Auriga

Koliko mi je ta muke zadala dok nisam 100% potvrdio B zvijezdu. Za takve parove su refraktori bolji.

Seeng najviše.

A pri dobrom seengu - veći promjer (dobrog) objektiva

Imao sam ja fantastičan seeing masu puta kada bi gledao tu zvijezdu, ali nikad nisam uspio sa sigurnošću vidjeti B zvijezdu dok se 8.11. nije napokon ukazala. Rekao bih da je visoki položaj na nebu (u kombinaciji sa dobrim seeingom) bio ključan. Do tada su mi pokušaji bili većinom u proljeće, a tad je Auriga dosta niže.

Sjetio sam se jednog događaja od prije puno godina: netko je bio predložio da bi trebalo pokušati u jednom danu vidjeti sve planete.

"13.08.2016. u 20:53:22 sati
Veneru, Merkur i Jupiter smo vidjeli tu s mora (Lungo mare) a sad u auto i van Pule. Malo sam se pribojavao jer su nisko, ali nije bilo nikakvih problema: Venera se vidjela i na 2 stupnja iznad horizonta - mora.
Skeptičan sam u vezi Plutona ali vidjet ćemo.
Pa Saturn i Mars
Nakon Neptuna evo ga konačno i Uran.
Početak je bio krasan i romantičan, ali u nastavku loše - Mjesec... što više reći.

Prvi dio se dogodio u deset minuta, ali je iščekivanje bilo veliko. Ranije sam tokom dana prošao na karti pa u živo autom pozicije i našao tu jednu koja je osiguravala da planete idu baš u more. Obale koliko hoćeš, silni kilometri a samo tri mjesta s kojih neki dio obale ili otok ne smetaju pogledu na zapad, baš na 270. stupanj, u more. A ta dva tri stupnja u visinu su bila bitna jer su planete jako nisko.
Saturn i Mars su se sami pokazivali, nikakva muka.
Ali kraj one mjesečine i topline naći Neptun i Uran od deset i pol do ponoći e to nije bilo lako. Pogotovo zato što sam otišao na najbliže mjesto van Pule, 12 km, a Pulu sam si ostavio na jugu. Mjesec plus svjetla grada, malo previše.
Uran sam riješio u 15 minuta ali prije toga, za potvrditi da imam baš Neptun u okularu, kraj opranog neba u kojem ni tražilom ne vidim konture zviježđa ni orjentacione zvijezde...
Vesela večer!"

Nisam baš sasvim dobro opisao atmosferu i uvjete: bilo je ljeto i od zalaska sunca do ponoći ostalo je nešto manje od tri i po sata. U tom vremenu trebao sam vidjeti tri planeta vrlo blizu zapadnom horizontu, spremiti 102/500 i tronožac u auto, zatim autom doći do kuće, iskrcati refraktor, pogledati njime Mars, Mjesec i Saturn (ok, bili su servirani na pladnju jedan pored drugog), uzeti obsession, otići van Pule uz gust ljetni promet, složiti, kolimirati i nastaviti - loše uvjete za zadnje planete sam opisao. Nije bilo šanse vidjeti Pluton - mislim, okrenuo sam teleskop u tom pravcu, Pluton je (na karti) bio pored sjajnih zvijezda ali nije se ništa vidjelo. A i tako je već bila prošla ponoć dok sam došao do toga.

29.01.2025. 18:40 - 22:00
35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm 52° - 51x
Baader ortho 10 mm 52° - 91x
Baader ortho 6 mm 52° - 152x

Kako je prognoza najavila, tako je i bilo - vlažno, jako vlažno. No, za razliku od maksutova, leće refraktora uopće nisu privukle vlagu. Istina, zaštitio sam ih i kartonskim omotačem i preko njega nečim sličnim plastici a i uključio sam i drugi akumulator i grijač omotao oko cijevi na mjestu gdje su unutra leće. Sve je prošlo bez traga rošenja.
Finder sam omotao kartonom i to vezao špagom (od kad mi je Šegi ispričao da je na velikom teleskopu na Kanarima vidio da na teleskopu visi čekić jer nisu našli bolji protuuteg - opustio sam se i koristim šta mi je pri ruci - ako mogu oni za takav teleskop - mogu i ja).
Glavni okular i okular findera sam pokrivao plastičnim kapicama dok ne gledam kroz njih.
Sve u svemu vlagu od konstantnih 85 i preko 85% je teleskop dobro podnio. I ja sam u početku ali kako je večer odmicala i vlazi došla u pomoć hladnoća postalo je teže, za prste posebno.
Tek sam bio uskladio cijev s tražilom na zemaljski objekt u daljini kad eto ti auto stane, njemačka registracija, čovjek priča naški, možemo pogledati, može, pozove van ženu, Njemicu, pogledali smo bez teleskopa Veneru pa (teleskopom) M42 pa malo pričanja, on njoj prevodi šta ja pričam i, pita on: šta vas nije strah? Čega, pitam ja? Mislim reći će divljih svinja kojih u Istri ima stvarno puno. Pa, ti avioni koji ispuštaju tu kemiju? Pitam ja njega zašto ljeti nekad pada grad, tuča. Da pada ljeti, da, kaže on. E, vruć i vlažan zrak naglo uzleti u visine a tamo vam je minus 30 i vlaga se zaledi... pa nakon nekog vremena padaju komadi - tako se i tu vruć zrak iz mlaznog motora zaledi čim izađe... Aha, tako. Valjda će tako i ostati. Moraju žuriti, čekaju ih dva psa kod kuće...
Zatim sam se počeo poravnavati po dvije zvijezde, Vega i Kapela, ali Kapelu nikako uloviti. Trošim vrijeme, ciljam samo preko cijevi pa kroz stupanj okulara, u finderu ništa i, šta je bilo - od  iznenadnih gostiju zaboravio sam pritegnuti finder. Svašta.

(81) Stf 877, Orion: dvije male, bijele zvjezdice, ni preblizu ni predaleko, čine se istog sjaja (5,7" m 7,55-7,96) – pored Ksi Oriona, sjajne m 4,5 a iznad toga su zvijezde magnitude 5,0 i 5,3 pa je lako naciljati baš tu dvojnu: odmah se vidi da je dvojna, već s 18 mm okularom;

Pa sam pokušavao:
KNT 3 - to bi se treblo otvoriti ali nije;
pa Herschelova H II 80 ali je to bio velik (ili da kažem premali) zalogaj: m 8,1-10,4 - ništa.
J 405 m 9,3-9,4 - nađem mjesto bez dileme i, malo sitno i blijedo ali se ne razdvaja

(82) WNC 2, Orion, sve što večeras gledam je u Orionu: vrlo su blizu, istog sjaja, oko sedme magnitude - ne znam da li su mi ljepše ovako sitne bliske zvijezde ili zvijezde s kontrastom veličina... (3,0" m 6,87-6,96) – negdje je to po sredini između Mintake i Ete, na "vanjsku" stranu prema Omikronu Oriona, unutar tog trokuta a vrlo blizu sjajne 5,0 zvijezde - teže za promašiti nego naći: vidi da je dvojna i s 18 mm a s 10 mm okularom je baš lijepa dvojna; to je otkrio August Winnecke, sredina 19. stoljeća, nije onaj Winnecke sa zvjezdarnice u Melburnu;

(83) Stf 734: tu sam ispod Orionovog pojasa, jugozapadnije od središnje zvijezde "ukoso desno dole" - preko crvene m 5,9 i deset minuta od bijele  m 5,3: veća razlika u sjaju, više od dvije magnitude, jako blizu, to je ispod dvije sekunde i trebao je 6 mm okular (1,5" m 6,67-8,22);

(84) Stf 758 i (85) Stf 757: tu sam iznad Orionovog pojasa, jedan stupanj "iznad", sjeveroistočnije (u 20 sati i 20 minuta) od Ete Ori - lakoćom vidim vrlo sitne jednake i oko deset sekundi udaljene Stf 758 (11,5" m 8,69-8,52) - u okularu vidim i treću pa čak i jako blizu njoj istog sjaja četvrtu zvjezdicu - a to je zapravo oko pola minute udaljen Stf 757 (1,5" m 7,96-8,33) – jako zanimljiva i iznenađujuća slika;

Hladno je pa sam otišao u auto na pauzu - malo vode i nekoliko keksa ali prije svega sjedenje.

(85) Stf 790: neka tri i pol stupnja istočnije, "ljevije" od M42 - blizu je još jedna 6,0 zvijezda pa nema zabune kod identifikacije - udaljene, velika razlika u sjaju, mala zvjezdica se jedva vidi (7,1" m 6,43-8,98);

DA 4: mogu samo sanjati...

(86) Stf 816: stupanj i pol "ispod" Betelgeza (još je tamo) a u sredini između 52 i 63 Oriona – blizu su četiri-pet sekundi, vrlo velika razlika u sjaju, mala zvjezdica jedva uspijeva isplivati van ali vidi se (4,3" m 6,9-9,27);

222. Stf 654, 17 Oriona: 02.03.2021.: velika razlika u sjaju, bar četiri magnitude, svjetlija zvijezda žuto-crvena, tamnijoj ne mogu procijeniti boju, oko sedam sekundi razmaka (6,9", m 4,6-8,5). Usput sam sada naišao na nju pa ću dodati: jako zanimljiva zvijezda zbog velike razlike u sjaju. Narančasta je.

Upišem za kraj 41 ali kako sam slučajno odabrao ne Messierov nego u Caldwellov katalog ode teleskop gore u Hyade pa kad je već bio tamo, pogledao sam Jupiter: preslika Lire, kao da je Jupiter Vega a sateliti delta, zeta, gama i beta Lire, tako su bili posloženi - baš su me razveselili!

Rigel i mala dvojna - baš dobri.

Sirius (prodorna svjetla kuglica) i zatim M41 - sjećam se davnih slika u 300/1200 - ovdje su kontrastne a tamo je crvena zvijezda u sredini bila baš - crvena!

Sljedeći put na listu stavi STF 667, malo iznad Rigela. Baš lijep prizor para crvenkastih zvijezda.

Citat: Acheron  u 30.01.2025. u 23:36:29 satiSljedeći put na listu stavi STF 667, malo iznad Rigela. Baš lijep prizor para crvenkastih zvijezda.

63.) STF 667 (144x); SAO 131910, sep: 4.2˝ - jako lijepi narančasto-plavi par. A zvijezda (narančasta) jasna, a B (plavkasta) jedva vidljiva i dosta manja.
Sad još nek Edi pogleda i vidi dvije bijele. *zubo*

Petraživao sam forum i nije mi STF 667 vratio kao rezultat  *zbunjeni*

Ne izbaciva ni meni (osim tvog zadnjeg komentara). Ne radi tražilica.

Post #297 u mojoj temi.

Ne radi search na forumu, ali radi Google

Citat: ediglavas  u 19.12.2023. u 15:39:48 sati18.12.2023. 17,30-20,45

4. Stf 667 (još davnog 19.03.2020. blizu su  (H I), 4,3", 7-9 mag (6,7-8,8), žute;) Sada - u Orionu, blizu Rigela, veća je narančasta, manja plava, vidim razliku u sjaju, oko dvije magnitude. Veća zvijezda je div, c.i. 1,41;

Aj nek smo nekad vidjeli iste boje, ali pretpostavljam da tu puno igra i teleskop, a ne samo naše oči. Koristio je mak kao i ja. Ti si sa refraktorom.

Samo me Pavle sada može spasiti  *zubo*
Bacit ću pogled s Taurusom, višak svjetla će omogućiti uočavanje boja.

Pogledat ću ja to još jednom - refraktorom.

Herschel kaže veća "r"- crvena a manja "dr" što bi značilo tamna, jedva vidljiva, slaba (ali) crvena

Gaia DR3 kaže sljedeće:

Primarna: m=6,7, B-V=1,26
Sekundarna: m=8,5, B-v=1,04

Dakle, bakreni primar i narančasta pratilja.

Citat: Lucius  u 31.01.2025. u 09:53:29 satiNe izbaciva ni meni (osim tvog zadnjeg komentara). Ne radi tražilica.

Post #297 u mojoj temi.

Radi tražilica, našla je dva rezultata:

https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=1645.msg65583#msg65583
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=4077.msg61629#msg61629

Citat: Danijel  u 31.01.2025. u 21:25:36 satiRadi tražilica, našla je dva rezultata:

https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=1645.msg65583#msg65583
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=4077.msg61629#msg61629

Našla je Vedranov komentar, nije pronašla opis iz Edijeve i moje teme. A taj drugi rezultata...u tekstu se uopće ne spominje STF 667 pa ne znam što je tražilica pronašla. *jok*

Citat: Lucius  u 31.01.2025. u 22:35:49 sati...
A taj drugi rezultata...u tekstu se uopće ne spominje STF 667 pa ne znam što je tražilica pronašla. *jok*

Pa našla je ove dvije riječi - stf i 667

Nije našla 667, već je našla sufiks 56667. Nije niti bitno, pojam je dovoljno rijedak da nakon 2-3 citata iz biblije na 4. mjestu je Edijevo promatranje na Google-u.

Pa to je i označio - 667. *zubko*

02.02.2025. 19:00 - 21:00
35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Baader ortho 6 mm - 52° (FOV 21') - 152x

Nešto je manje vlage u zraku iako je ima: auto bio orošen dok sam sve postavio a na kraju promatranja se voda cijedila s njega. Mjesec još ne smeta. Odmah sam pogledao Stf 667:

4. Stf 667 sam vidio kao tamno narančastu veliku i narančasto-crvenkastu tamniju zvijezdu. Primijetio sam da mi tamnije zvijezde iako bi trebale biti žute ili narančaste često vuku na crveno. Možda su prenisko?

(87) KNT 3 - to se večeras vidi! Primarnu zvijezdu nije teško naći jer je svijetla i nema baš neke konkurencije u blizini a nalazi se u trokutu 33, 23 i 25 Oriona. Velika je razlika u sjaju, i blizu su, velika zvijezda je plava (2,9" m 4,57-8,62); Tu dvostruku je otkrio George Knott, suvremenik Smitha i Johna Herschela;

(88) HJ 3752 (u Zecu) je vrlo lako naći - nalazi se 35 minuta zapadnije od kuglastog skupa M79, u istom vidnom polju 18 mm okulara, a svjetlina i razmak su takvi da je ipak potreban 10 mm okular za razlučivanje, žute zvijezde (3,4" m 5,44-6,58); pored njih se jako udaljena nalazi još jedna sitna zvijezda (59,8" m 9,03);

(89) HJ 3750, Lepus: nekih dva stupnja od zvijezde Nihal - prva sjajna zvijezda zapadno od zvijezde Nihal: jako velika razlika u sjaju, ne preblizu, bijele (4,1" m 4,72-8,45);

(90) BU 320, Nihal: jako velika razlika u sjaju, ali ipak se vidi vrlo bliska mala zvijezda, veća je žuto-narančasta (4,1" m 4,72-8,45);

(91) BU 94, Lepus, Zec: nema problema u identifikaciji - između su svijetlih Ete i Zete Zeca, na dvije trećine te linije: jako velika razlika u sjaju, treba čekati uz veću zvijezdu da mala izroni (ipak izroni i ostane, pa se izgubi i opet izroni na istom mjestu), veća je žuto-narančasta (2,4" m 5,68-8,20);

(92) Stf 661, Kappa Leporis ili 4 Zeca: e, tu je malo nakrcano zvijezdama pa sam morao preciznije naštimavati finder po okularu pa se vidi da je Lambda, Nu, 8 i Jota Zeca blizu, sa strane prema gore a zapadnije, desno, je tražena dvojna zvijezda - jasno se razdvajaju iako su jako blizu i dosta svijetle, bijele su (2,1" m 4,43-6,77);

Stf 1273, SP 1, Epsilon Hya: nekih četrdeset minuta iznad linije Zeta, Rho, 10 i Delta Hidre (2,8" m 3,38-5,0); to je čudno, druga zvijezda mi se pojavi pa se pojavi još jedna ista takva s druge strane... to nije dobro – počelo je puhati, to će biti razlog. Ide se kući. Tu je zvijezdu više od desetljeća pratio Giovanni Schiaparelli krajem 19. stoljeća da bi otkrio kako orbitrira, ne znam da li je to otkrio. Inače, taj je astronom poznat po tome što je tvrdio da je otkrio kanale na Marsu

Ne znam kako nisam razlučio STF 661, ali drago mi je da smo usporedili STF 667.
 *da*

20.02.2025. 18:45 - 21:00

22 kilometra sjevero-zapadno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - FOV 62' - 51x
Baader ortho 10 mm - FOV 34' - 91x
Baader ortho 6 mm - FOV 21' - 152x

Danima puše bura. Bura je grozna. Sve vedro, čisto, ne možeš vjerovati da se po takvom vremenu ništa neće vidjeti - a neće. Bolje gledati kroz oblake nego po buri.
Jučer (20.) po prognozi da će biti manje bure. Ipak, još jedan faktor je trebalo uzeti u obzir - hladnoću. Na uobičajenom mjestu minusi a osjet tempetature i do minus pet-šest. Odlučio sam stoga otići prema mjestu Bale gdje sam vidio da će biti malo manje hladno. Svojevremeno sam bio našao put desno od glavne ceste Vodnjan-Bale, dva kilometra prije Bala s kojeg se pruža pogled na jug i zapad a sa sjevera i sjeveroistoka bi me drveće štitilo od vjetra. Čim sam došao, osjetio sam vlagu (nema bure, jednako je - ima vlage).

- Venera. I golim okom i kroz teleskop veličanstvena. Približava se Zemlji i srp je već izrazit.

- W CMa, koju je PavleR opisao je zaista posebna: crvena, prodorna. Gledam je s 18 mm okularom. Ako povećam, ne dobijem ništa bolje, smanjim si kut i gubim okolinu a baš te okolne bijele zvijezde je ističu. Kolor indeks joj je +2,72.

- U pokušaju da vidim Stf 2942 naišao sam na - drveće. Zaštita od vjetra ima svojih mana.

(93) BU 184, Eridanus: bijele zvijezde podjednakog sjaja, sedme-osme magnitude, jako mala udaljenost između njih. Kako je veća zvijezda tamnija od sedme magnitude morao sam tražiti prvu svjetliju od sedme (kod kuće, naravno) i ta je SAO 169354 mag 5,38 - skoro dva stupnja zapadnije. Pored te je jedna 6. mag pa je još lakše snaći se. Između tih i moje dvojne zvijezde nema ničeg svjetlijeg od osme mag pa je ta koju tražim laka za naći je (1,7" m 7,4-7,7);

(94) BU 324, CMa: Ovo me razveselilo - tražiš jednu dvojnu zvijezdu a dobiješ jednu trostruku i jednu dvostruku, samo četiri minute dalje, u sredini istog okulara. Jedna je BU 324, trostruka, različitog sjaja s komponentama m 6,56-7,93 udaljene 1,8" (vidljivo, s mukom, sa 152x) i trećom komponentom udaljenom bar pola minute (30,3" m 6,56-8,65). Svjetlija i ta daljnja zovu se još i S 537 jer ih je otkrio South. Druge zvijezde su S 538 (27" m 7,16-8,18). James South je često radio i otkrivao dvostruke zvijezde s Johnom Herschelom;

BU 16 - veća zvijezda mi se rascvjetava i ne uočavam blisku tri magnitude manje sjajnu;

(95) BU 19, CMa: svega stupanj sjeverozapadnije od Siriusa (3,0" m 7,07-9,00);

U istom tražilu sad stupanj istočnije od Siriusa je BU 20 sa svakom komponentom tamnijom za magnitudu i to je ostalo nerazdvojeno.

(96) Stf 240 u Ovnu: podjednake, male (slabog sjaja) zvijezde ali jasno razdvojene. Samo šest minuta južnije je zvijezda SAO 75262 mag 6,53 a okolina je u finderu dobar putokaz, s jakom zvijezdom Hamal na jugu pa zvijezdama 11, 14, 16, 20 i 21 Ari pa tražena zvijezda u sredini između m 6,8 i 6,5 (4,7" m 8,32-8,60).

Hladnoća je postajala sve teže podnošljiva pa sam pospremio aparaturu i pobrao se doma.

Citat: ediglavas  u 21.02.2025. u 15:07:49 sati- W CMa, koju je PavleR opisao je zaista posebna: crvena, prodorna. Gledam je s 18 mm okularom. Ako povećam, ne dobijem ništa bolje, smanjim si kut i gubim okolinu a baš te okolne bijele zvijezde je ističu. Kolor indeks joj je +2,72.

Bas takav utisak sam i ja imao. Taj deo nocnog neba je prebogat vec kroz trazilac a kroz okular W CMa upecatljivo izgleda u kontrastu sa mnostvo prljavo-belih zvezdica polja. Bas jak pogled.

27.02.2024
Nekako se cijeli dan ne osjećam nešto pa sam odlučio ne otići "u divljinu".
Zato sam izvukao aparaturu pred kuću, metar na cestu (jednosmjerna je a iz pravca dolaska automobila parkiran je auto kao zaštita) da i Jadranka vidi Veneru.
Nisam trošio vrijeme na poravnanja, uzeo sam 18 mm okular i naciljao i izoštrio: fascinantno!! Šestina diska, to je stvarno tanko i svijetlo i prelijepo.
Šta je ono ispod? Bio je Merkur ali kako je već bio jako nisko kod njega su bile najljepše - boje.
Pogledali smo i Jupiter i Plejade i na kraju Orionovu maglicu i trapez (trapezić).

Bitno da se iskoristi vedro vrijeme pa makar gledali te turističke objekte, ne trebamo svaki put u divljinu.  *tu*

Pratio sam prognoze zadnjih dana i vidio da kako će se u Sloveniji, Kvarneru i Istri razvedriti. Skoro sam potegnuo do Krka na promatranje, ali sam vidio da najavljuju vjetar, a i znamo da nakon što se maknu oblaci, teta vlaga napadne.

Taj balans ne prejakog vjetra i ne prevelike vlage se tu kraj mora zimi teško postiže

Citat:Pratio sam prognoze zadnjih dana i vidio da kako će se u Sloveniji, Kvarneru i Istri razvedriti. Skoro sam potegnuo do Krka na promatranje, ali sam vidio da najavljuju vjetar, a i znamo da nakon što se maknu oblaci, teta vlaga napadne.

Bura! To ti je problem ovdje. Dio Krka sa najmanje LP-a je prema Staroj Baški, ali kad je bura u prognozi mislim da nije dobro.

06.03.2025. 18 - 19,15

Pula, Verudela, kod svjetionika

SW 90/1250
AZ3
TS plossl 17 mm
TS SP 12 mm

Zašto tako? Pa, teren je tamo težak (za mene), kamenit i od ceste/parkinga je jača nizbrdica prema moru a kad kćerka okuplja društvo nekako je običaj da se nađemo tamo, jednostavno za dogovoriti se i jednostavno svakom za naći.
Nisam htio komplicirati cijelom aparaturom jer je mali mak itekako dobar za oštre slike. Ne tako dobar kao 102/1300 ali dobar.
Naravno, Venera se pojavila odmah nakon zalaska sunca. Oštra, tanki srp a sjajna, drži se na m -4, 5 a ima je samo desetina punog kruga. Naravno, sve je bliže, večeras na niti 50 miliona km od nas a neki su na pitanje šta vidiš glatko rekli - Mladi Mjesec. Toliko je slika srpa Venere za laika čudna i nevjerojatna. Prekrasna ipak!
Dok smo se divili Veneri zasvjetlio je Merkur, skromno u usporedbi s Venerom ali ipak je to bilo magnitude - 0,5 a kroz teleskop - Merkur u prvoj četvrti!
To se kratko dalo gledati jer je brzo uranjao u gustu atmosferu (i prašinu) ali ipak, nije česta zgoda.
Naravno, uz svaku sliku je išla priča i dočaravanje kako to otprilike izgleda u tri dimenzije.
Okrenuli smo na Mjesec. Za ovu montažu je to teška misija gledati tako visoko. Ipak se gledalo. Sa 17 i s 12 mm.
Za kraj Trapez - baš se to dobro dalo vidjeti. Čuo sam tamo upućivanje: "vidiš one tri male zvijezde plus još jednu". I zaista, najprije su bile otkrivene/viđene samo tri zvijezde pa tek kasnije četvrta. 
Pa smo se, uz konstataciju da je baš šteta što će idući dani biti oblačni i kišoviti (jer bi se iz dana u dan i Venera i  Merkur sve više stanjivali) razišli.

To je bilo javno promatranje?

Javno.
Pored šetnice.

Evo je!!!

10.03.2025. 18,15-18,52
Čekao sam više od pola sata da se male plutajuće rupe među tamnim oblacima spoje s položajem Venere. Šanse su mi bile 1:20 po veličini plavo nebo : oblačna masa a u odnosu na smjer još prilično manje.
Ipak, pojavila se, pozvao sam Jadranku iz kuće (mobitelom jer se nisam usudio maknuti od teleskopa) i vidjeli smo samo 6,2° tanak srp gotovo minutu velike Venere. Nevjerojatno!

Sa ceste, ispred kuće. Niko živ nije prošao kroz to vrijeme...

Ja cu probati ovih dana!

11.03.2025. 18,30-19,20

Pula, Verudela, kod svjetionika

Večeras smo postavili teleskop bliže šetnice (i svjetala) jer se Venera pojavila a oblaci su prijetili. Još je tanja - to je samo 5,5% kruga ogromne 56" velike Venere.
Oblaka je ipak bilo mnogo manje nego sinoć pa se scena ponavljala.
U jednom momentu sam rekao da čekamo i Merkura, malo lijevo dole i zaista, ukazalo se malo jedva vidljivo svjetlo koje nije bilo usporedivo sa sjajem Venere ali zaključili smo da se u ovih pet dana od prošlog promatranja od polumerkura sad pokazao u trećini kruga, kao srp.
Viđeno smo malo komentirali i, okrenuli na Mjesec. Oblaci su se ponudili biti filteri različite propusnosti...
Uto je par mlađih ljudi (ah, meni su svi mladi, ok ovi su mogli imati oko 30) prošao pa se vratio i zapitao što se radi pa smo im pokazali Mjesec i pojasnili odakle krugovi.
Pojavio se i Jupiter s krasno raširenim mjesecima, što su svi pogledali i čuli priču o Galileju.
Uto smo odlučili završiti promatranje.

16.03.2025. 18,20-18,45
Ispred kuće, na cesti
AZ3
SW 90/1250
Ortho 18 mm

Da nisam gledao Veneru kroz zadnjih deset dana, sad bi bio u šoku.
Ovako - Venera je bila još tanja, jednako svijetla (nešto tamnija ali to sam pročitao a ne sam uočio) ali - ima je još samo 1/40 dio kruga (1/40, to je šokantno!).

Merkur nismo uspjeli vidjeti. Na svijetloj pozadini je +1,8 teško za uočiti, tražio sam finderom ali je Merkur pao iza susjednog krova. Bolja pozicija se nije mogla naći iako se Jadranka trudila ići niz cestu.

Ipak, gledalo se.

Blagoti se. Nama vrijeme sve planove pokvarilo.

Venera!
Merkura još ne vidim. A kad bude vidljiv, bit će u prašini...

Tako je i bilo.

Venera je bila prenisko a sumaglica/crvenonarančasta prašina visoko, tako da je wow efekt izostao. Mislim, da nisam gledao zadnjih dana, bio bi ali ovako, razliku od slike prekjučer nisam doživio.
Ali, pokušao sam.

Da je ranije bilo vedrine poput ovog tjedna.
https://www.waa.at/hotspots/planeten/merkur/merkur2025.shtml#A1

U donjoj konjunkciji 13. kolovoza 2023 bavio sam se opasnim sportom. Skidao Baaderov AstroSolar filter s tražioca i vidio drhtavi srpić Venere. Kutna udaljenost Venere od Sunca u donjoj konjunkciji jako varira i iskoristio sam razmak od 7°  -  8°
https://www.flickr.com/photos/zlatko_f_k/53115346606/in/album-72157650627551656

I da, moram reći da me dvoje ljudi razočaralo: Jadranka i ja smo bili uz teleskop i pozvao sam dvije cure (cca 35 godina) koje su hodale šetnicom da dođu pogledati "kroz teleskop" Veneru a one su rekle da ih "ne zanima". Nit sam bio sam, nit je bio mrak, niti je bilo teško napraviti deset metara. Ne kužim?
Da gledam i kad mi se neko obrati da mu dam da pogleda?

Citat: ediglavas  u 18.03.2025. u 21:58:18 satiI da, moram reći da me dvoje ljudi razočaralo: Jadranka i ja smo bili uz teleskop i pozvao sam dvije cure (cca 35 godina) koje su hodale šetnicom da dođu pogledati "kroz teleskop" Veneru a one su rekle da ih "ne zanima". Nit sam bio sam, nit je bio mrak, niti je bilo teško napraviti deset metara. Ne kužim?
Da gledam i kad mi se neko obrati da mu dam da pogleda?

Joj Edi, ja sam odavno oguglao na to. Ljude prosto ne zanima. Ni ja to ne mogu da shvatim, ali to je tako. Svi moji poznanici i prijatelji znaju cime se bavim i nikad niko, ama bas nikad, nije izrazio ni najmanju zelju da pogleda kroz teleskop (sem jedne prijateljice, gresim dusu). A mnogi od njih su obrazovani ljudi. Takodje sam zvao ljude sa kojima sam dobar, a zive blizu lokacije, da dodju uvece ako hoce da im pokazem Saturnove prstenove, dobio sam samo odmahivanje glavom i jedno ''c''. Zivimo u svetu kakvom zivimo, ljudi su se masovno sveli na zadovoljavanje svojih osnovnih zivotnih potreba, cak i oni koji nisu primorani to da rade. Nekada sam u razgovoru sa ljudima cesto postavljao pitanje istim sta im je strast, dok nisam video da me bledo gledaju ne znajuci sta ih pitam. Zato i jesam ovde, pricam sa ljudima koji gledaju dublje i sire, i tome sluze ovakvi forumi.

Necu da gresim dusu, moram reci da su mladji narastaji (pogotovo studenti) znatizeljni i jos im ima vatre u ocima, hoce da vide, razumeju da gledaju duboko u svet oko sebe, i stalno me teraju da pricam o astronomiji. Mi stariji smo nazalost poprilicno ubijeni.

20.03.2025. 19 - 21,20

35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Televue zoom 3-6 mm 50° (152-182-227-303x)

Još u deset do pet razmišljao sam hoću li pogledati neki film ili ću odigrati par brzopoteznih partija na chess.com-u kad zazvoni mobitel i HP javlja da ima paket za mene i da je pred vratima. I evo ti poštara: za vas, iz Varaždina.
Težina je odgovarala paketu kojeg sam poslao Matiji, nisam ni otvarao samo sam počeo oblačiti slojeve odjeće na sebe, odnio refraktor u prtljažnik, kutiju s okularima, dijagonalom, finderom, akumulatore, malu stolicu, sjenila, grijač, popis dvojnih, mobitel i, odo ja. Na benzinskoj sam uzeo nešto benzina i macchiato to-go.
Neki oblaci su nisko prekrivali zapadni horizont, kad sam prošao skretanje za Prodol pogled na Učku me nije baš razduševio ali, valjda će se nešto vidjeti...
Zapravo, idućih desetak dana, ako je vjerovati prognozama neće biti nešto od vremena a ja sam bio nestrpljiv da vidim kako je Matija sredio montažu i kako će to izgledati bez iritirajućeg backlasha - nisam ni rekao da sam se zadnji puta pobrao s promatranja čim sam naciljao zvijezdu za poravnanje - bila je lagana burica a zvijezda je u 6 mm okularu šetala lijevo-desno po pet minuta u svaku stranu. Bez vjetra je to bilo donekle podnošljivo. Donekle. Jer, moralo se dobro odlučivati: dvojna zvijezda ili plesanje montaže po RA osi...
Nožić, otvaranje paketa, namještanje. Vlaga. Oblaci polako nadiru.

Zvijezda kod poravnanja? Stoji u sredini ko zalijepljena.
Matija je odradio posao!!

Mogu početi.

(97) Stf 305 u Ovnu: podjednake, bijele zvijezde jasno razdvojene na 152x. lako ju je naći: u blizini su Stf 311 i Stf 291 koje sam već gledao pa 40, mi i 45 Ari a tražena dvojna je na liniji mi - 45, nešto bliže mi Ari. Zabilježio sam si da ju je Vedran gledao 23.11.2024. i uočio malu razliku u sjaju (3,6" m 7,52-8,25);

(98) BU 16, Monoceros: velika razlika u sjaju, bijele zvijezde jasno razdvojene tek na 227x. Lako ju je naći (a teže razdvojiti): 1 i 2 Mon su deset minuta udaljene jedna od druge, 6,2 i 5,0 sjaja i time dobar orjentir i najbliža njima je tražena 3 Mon ili BU 16 - nezgodna je zbog razlike u sjaju pri dosta jakoj prvoj zvijezdi (1,9" m 4,99-7,96);

Oblaci su počeli kvariti raspoloženje i otišao sam od Jednoroga. U potrazi sam za čistim nebom. Papir mi je vlažan; mogao sam uzeti ručnik i kupače, bilo bi primjerenije situaciji. Ipak, grijač radi, leće su zaštićene i suhe.

(99) BU 87, Bik: veća razlika u sjaju, ali kako startam s mag šest, može se - narančasto crvena  (c.i. +1,67), jasno razdvojene na 152x. Lako ih je naći: s desne strane (zapad) je okomiti zid zvijezda četvrte i pete magnitude a skroz lijevo, istočno epsilon Bika mag 3,5 (1,9" m 6,21-8,60);

(100) KUI 17, Bik, Hyade: ovo bi bilo lakše promašiti nego naći: more vrlo svijetlih zvijezda, ali moja je jasno pozicionirana unutar šiljatog trokuta s vrhom (na sjeveru) epsilonom Bika i bazom na jugu koju čini delta 2 i malo desno delta 1 - velika razlika u sjaju, ali razdvaja se bez problema. Malo ,,iznad" je Stf 545 koju sam već gledao (1,9" m 4,26-7,85); To ,,KUI" je od otkrivača Gerarda Kuipera, onog od Kuiperovog pojasa;

(101) Stf 899 na granici Oriona i Blizanaca, u Blizancima: nekako podjednake jačine, jednostavnog za razdvojiti razmaka, oko dvije sekunde, konfiguracija okolnih zvijezda pomaže, najbliža je narančasta SAO 95572, svjetlija od sedme magnitude (2,2" m 7,41-8,01);

(102) BU 1053 u Aurigi: navodi me crveni div, c.i. +1,61, tek sa 4 mm, 227x se jasno vide dvije žuto-bijele zvijezdice dosta različitog sjaja (1,8" m 6,91-8,83);

Jupiter je kao kuglica u vodi, trodimenzionalan. Dva satelita su sasvim blizu (s 51x sam najprije mislio da vidim samo jedan) a dva daleko. Koliko god povećavam ne gubim na kvaliteti. Lijep kraj večeri.

Vidim da si je slao na dorađivanje: jel backlash bio i u AZ modu i toliko loš da je čak bilo loše za vizualno?

Citat: Antoto  u 21.03.2025. u 15:11:57 satiVidim da si je slao na dorađivanje: jel backlash bio i u AZ modu i toliko loš da je čak bilo loše za vizualno?

Bilo je dosta backlasha u Ra/alt i nesto manje u dec/az, ali opet primjetno.

@edi - veselim se narednim izvještajima  *tu*

Ja ću ih s veseljem napisati  *hopla*

Citat: Leviner  u 21.03.2025. u 16:40:27 satiBilo je dosta backlasha u Ra/alt i nesto manje u dec/az, ali opet primjetno.

Sto mislis moze li za montaza nositi kvaliterno 10kg dobson 200/1200?
Po specki moze do 15kg za vizuali, ali ne znam kako ce se ponasat zbog tolikog kraka

Pa Edijev TS 130/910 je tu težinom i cca duljine kraka.

Drži to dobro.
Balansiraj po obje osi, označi si na šini gdje ulazi na prihvat i na šipki i produžetku šipke gdje će biti utezi.
Kako ti kaže Ach, tu smo negdje s težinom a sudeći po položaju protuutega kod mene, montaža je stvarno predviđena držati puno, puno više od tih 10 kg.

Za vizualno, bez problema.

Veći problem će  biti pronaći odgovarajuće prstenove za cijev.

Vidim da suncu fali dio, mali dio, stvarno mali.
Oprema: najprije samo astrosolar folija, a zatim sam taj komadić stavio na finder 9x50, samo toliko ga je bilo.

Od javnosti, pokazao sam uz prethodna uputstva i opomene i soboslikaru koji farba stan

03.04.2025.20-22,30

35 kilometara sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Televue zoom 3-6 mm 50° (303x-227x-182x-152x)

Jača bura je prestala jučer, pa dan da se atmosfera smiri i, unatoč već dosta jakom Mjesecu, vrijeme je da se izađe. Prognoza nije obećavala neki vrhunski seeing. Učka se ipak vidjela već od Marčane, ne preoštro ali niti mutno - znači, idem dalje bez prevelikih očekivanja (neće se drugim riječima gledati ništa oko ni ispod 1,5").

Nisam stavljao grijač objektiva jer je zrak bio bez vlage, stavio sam zaštite od prašine i bočnog svjetla. Dok sam uključivao struju i palio kontroler, hodajući do auta i nazad nešto nije bilo na svom mjestu. Nema poklopca objektiva. Gdje je, gledam na krovu, stolici, a poklopac na svom mjestu i preko njega zaštite. E, to bi bilo dobro... Poravnanje findera i teleskopa, nakon otklanjanja te ključne zapreke kao i poravnanje na dvije zvijezde je prošlo u redu. Bio sam zahvalan što mi je montaža nakon Rigela ponudila Arkturus da se ne moram kriviti i tražiti Kapelu u visinama.

Nastojao sam izbjeći pogrešku koju radim svake godine u ovo vrijeme da sakupljam zvijezde "s dna" dok bježe na zapad pa sam počeo s meridijana:

(103) Stf 1104, Pupis: ispod je sedme magnitude pa mogu direktno upisati u kontroler: dvije žuto-bijele zvijezde, dosta sjajne, nešto različitog sjaja (1,9" m 6,39-7,60);

(104) BU 18, Mon: glavnu zvijezdu brzo identificiram, okolne sjajne mag 5,2 i 5,6 baš ciljaju u nju a južnije 5,0 i sjeverno 6,8 čine liniju na kojoj se zvijezda nalazi. Za razdvojiti je trebalo mijenjati okulare da bi je sigurno razdvojio sa 4 mm - dosta je vidljiva ta razlika u sjaju iako, kad gledam u CdC to je niti stupanj i pol (1,8" m 7,06-8,42); Burnham ju je otkrio 5,9 inčnim Clark refraktorom iz svoje zvjezdarnice. Nakon što se mislilo da su sve dvostruke zvijezde otkrivene, do njega nekih 7.400, tim malim teleskopom otkrio je 451 dvostruku zvijezdu (ukupno ih je otkrio 2.900 raznim pa neke, puno kasnije i tada najvećim teleskopima);

BU 17 nisam razdvojio. Ne da ne bih mogao nego mi se pored mjesta gdje bi trebala biti pojavljuje svjetlija zvijezda koja tamo ne bi trebala biti pa ću to provjeriti malo bolje i gledati drugom prilikom.

(105) Stf 3116, CMa: sjajna bijela zvijezda i pored nje izuzetno sitna crvena izranja povremeno pored nje. Jako velika razlika u sjaju (3,8" m 5,60-9,70);

(106) Stf 182, Cas: kontrasti su lijepi ali lijepa čak prekrasna je i slika dvije jako male i vrlo bliske zvijezde; čini se nevjerojatno da su tamo, same... (3,5" m 8,31-8,35);

(107) Stf 867, Ori: veća zvijezda je bila presitna da je upišem u kontroler pa sam upisao prvu najbližu veću, KUI 24 magnitude 6,3 i od nje nije bilo teško otići na jug za udaljenost manju od jednog okulara (18 mm) – provjera u finderu: na sjeverozapadu 71 Oriona, na jugoistoku ravno preko te KUI 24 je 72 Oriona a opet prema jugozapadu, recimo pod pravim kutem 69 Oriona, sve svijetle oko 5. mag i sad paralelo s tom linijom 71-72 na NW je Stf 867: razlika u sjaju je jednu do dvije mag i malu zvijezdu uočavam tek na 227x  (2,1" m 7,53-8,88);

418. H I 177 (negdje označene i kao H 1 ili i H I 77), Crater: konačno jedna Herschelova dvojna, nakon više od godine dana: oko 2¾ stupnja sjeverno od alfe Kratera - jako jako sitne, razmak oko tri sekunde, bijele zvjezdice (2,9" m 8,57-8,90); tu je dvojnu Herschel pronašao 31.01.1783. u svojoj trećoj kampanji traženja/provjeravanja zvijezda ne bi li kod zvijezda tadašnjih atlasa otkrio da li je neka ucrtana zvijezda dvostruka i da otkrije i nove zvijezde koje su dvostruke - tražio je teleskopom promjera 6,2 inča, dužine 7 stopa (iako je u to vrijeme imao i 12 inčni f oko 20) - tu noć je posebno zapamtio jer je otkrio i dvojnu kad je bila samo 4½ stupnja nad horizontom i drugu samo 3° nad horizontom, Dec -35°47' (SAO 204955);

Za kraj: X Cnc: dvostruki šok: prvo jer je zvijezda bila točno u sredini i to 10 mm okulara (nakon dva i pol sata od poravnanja) - bravo za Matiju! - i drugo, ili ipak prvo: zvijezda šeste magnitude i gori opčinjavajućim tamno crvenim plamenom. Kolor indeks zvijezde je +3,21.

29.04.2025. 20,50-23,00

35 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Baader ortho 6 mm 52° (FOV 21') - 152x

Došao sam dosta nakon zalaska sunca. Na mjestu promatranja me dočekala predivna scena mjesečevog srpa iznad krošnje podaljeg drveta. Uopće nisam žurio sa slaganjem aparature, ova vanvremenska scena me opčinila. Kad tako gledam mjesečev srp ili Veneru u sumrak sjetim se Odiseje u svemiru, knjige, ne filma, i majmuna koji sjedi na rubu špilje i gleda taj isti prizor... i stotine tisuća generacija od njega do nas s istim divljenjem.

Zatamnilo se pa sam sastavio elemente. Kako sam se povukao koji metar dalje od ceste sakrio sam si dva crvena svjetla na nekom stupu u daljini i morao sam se poravnavati po jedva osvjetljenom prozoru jedine kuće koju vidim. Dobro, doradio sam to na pepeljastom dijelu Mjeseca i sasvim centrirao na Vegi.

Htio sam početi sa Stf 170 u Kasiopeji ali, gledam kroz tražilo i eto dva traga avionskih para, počekam par minuta da se tragovi raziđu kad ono drugi avion: šta je to? neka crvotočina u Kasiopeji?? 

135. Stf 2130, mi Dra: "sjajne zvijezde istog sjaja, plave, izuzetno mali razmak, dvije-tri sekunde (2,6", m 5,6-5,7). Herschel kratak: Dvostruka. Jednake. Obje w (bijele). Noviji promatrač: žućkasta i bijela" - opisu od 27.08.2020. mogu samo dodati da je takav par ko stvoren za apo;

Dok sam ciljao pažnju mi je privukla dvojna zvijezda vidljiva već u finderu (!) - stvarno, STFA 35 (Kuma) je 62" razdvojena zvijezda vrlo jakih komponenti (4,86-4,90);

A sada šok - neugodan šok - kuća sa štalom za ovce je upalila led reflektor na dvorište i na mene. Ponadao sam se da je neki sa senzorom za pokret ali ništa od toga! Sjaji ko ludo. Mogu gledati ali si oči moram zaklanjati dok gledam u svim smjerovima (osim na jug). Nadam se da su samo uznemireni jer ima je netko pokušao ili ukrao jance ali, kad se to jednom upali... Ne kužim ih, imaju bar dva glasna i vrlo pokretna psa koji se i meni približe da me provjere (nisam im dugo zanimljiv) pored kojih sigurno nitko nepozvan ne može doći...

Prije kretanja od kuće vidio sam da je Vedran gledao zvijezde Lava pa sam skicirao nekoliko (položaja) zvijezda:

55. Stf 1424, gama Lava: "sjajem i udaljenošću podsjeća na Castor, sjajne bijele zvijezde, oko 5 sekundi razmaka, možda dvije magnitude razlike u sjaju (4,7", 2,3-3,6m). H: In collo lucida, sjaji u vratu Lava, prekrasna dvojna zvijezda, prilično različitog sjaja, bijele." - tu me ulovio neki žal za prošlim vremenima u kojima su sve dvojne bile velike, sjajne i pristojno razmaknute...  opisu od 22.04.2020. mogu izmijeniti boju koja sad vuče prema narančastom;

(108) Stt 215, Lav: već u 10 mm okularu vidim da je dvostruka, na 152x se vidi jasno (1,5" m 7,25-7,46);

Stf 1439 nisam uspio razdvojiti;

Stf 1517 nisam ni pokušavao razdvojiti;

(109) Stf 1552, Lav: "72. H I 27, 90 Lava, Stf 1552: ovo je stvarno blizu, oko 3 sekunde, bijele, mala razlika u sjaju (3,5", m 5,9-7,3). H. bliski par: bijela i crveno bijela, tretira kao trojne jer je na minutu i tri sekunde treća zvijezda 9,8 magnitude a što ja nisam gledao; noviji: bijeli par" - opis od 01.06.2020. mogu dopuniti: iako je treća zvijezda, zvjezdica zapravo daleko, više od minute ipak sve tri zajedno stvaraju jako lijepu sliku (3,1", m 6,26-7,31 - 63,4" - 9,77);

Bu 603 nisam uspio razdvojiti (nisam baš ni očekivao da mogu);

Oblik zviježđa Gavrana mi se nameće na jugu pa sam pogledao M104 - Sombrero galaksiju - nisam povećavao, samo uživao u slici.

(110) Stf 170 u Kasiopeji: konačno je netko zatvorio portal i Kasiopeja se raščistila: 47 Cas i 49 Cas su orijeniri, zapravo, pored ove dvije na istoku, Stf 170 je i s juga i sa sjevera okružena prilično sjajnim zvijezdama pa je Stf 170 lako naći: jako male zvijezde, vidi se čak razlika u sjaju, blizu su (3,2" m 7,49-8,24);

(111) BU 119, Vaga: jako male zvjezdice, blizu su, vuku mi na crveno (2,4" m 8,09-8,76);

(112) Stf 2199, Dra: lako ih je naći, vrlo su blizu jedna drugoj, jako male zvjezdice (2,0" m 8,03-8,60).

I tako se večer s beskrajnom ljepotom i ružnim šokom ali i zvijezdama  između toga završila.

Užas  :-(

30.04.2025.23-02,00

35 kilometara sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Televue zoom 3-6 mm 50° (303x-227x-182x-152x)

Na početku vesela vijest: na kući sa štalom za ovce (udaljenost do "mog" mjesta 400 metara) večeras nema jakog bijelog svjetla. Baš dobro.

Kakav ti je Baader Ortho 10mm za promatranje? Imaš li problema s kratkim eye reliefom?

Citat: Acheron  u 02.05.2025. u 19:44:22 satiKakav ti je Baader Ortho 10mm za promatranje? Imaš li problema s kratkim eye reliefom?

Ugodan je i nemam problema s eye reliefom.

Nekako mi ima "prirodniju" sliku nego KK Fuji od 9 mm kod kojega me unatoč japanskom savršenstvu stalno pratio osjećaj da je serija nekako presavršena, da mi okular uljepšava sliku.

nastavak

Svima koji se nadaju da će kad odu u mirovinu imati više vremena odmah mogu reći da to nije istina. Kad treba nešto uraditi otpada ona, ,,tek sam došao s posla, umoran sam..." nego nema isprike i sve treba napraviti, tako da evo me tek sada za kompjuterom.

Da se vratim: otišao sam dosta kasnije. Trebalo je biti samo kasnije ali sam prilegao i zaspao a budilica ima opciju delay i tako sam delayao jedno tri-četiri puta dok mobitelu nije dosadilo pa je isključio budilicu - a ja nastavio spavati.

Mjesec je dok sam došao već pao prema zapadu, pa se moglo sve posložiti i krenuti. Parkirao sam auto na uobičajenu udaljenost od ceste pa su se dva crvena svjetla u daljini vidjela i pomogla za usklađivanje. Poravnao sam se po Poluksu i Vegi i krenuo.
Ovog puta sam dobro napunio akumulator koji mi je dan ranije uskratio pogled na zadnji objekt.

BU 962 - tu mi je dobro došao Žacov savjet da udaljenosti među zvijezdama provjeravam u WDS katalogu - jer, bio bih tražio zvijezde s razmakom 1,6" a razmak je ipak 0,6" što je meni večeras ipak nedohvatljivo.

(113) Stf 2509, Dra: lako se orijentirati a same zvijezde su blizu i dosta svijetle, ne pre elike razlike u sjaju pa ih nije teško razdvojiti (1,9" m 7,44-8,17);

(114) STT 224, u Lavu: zapadnije i jugozapadnije su Rho, 49 i 48 Lava a ,,preko puta" uz sam rub findera 53 Lava pa je dvojnu lako sa sigurnošću identificirati - zvijezde su bijele, istog sjaja (lijepa slika) i oko dvije sekunde razmaknute (1,9" m 7,44-8,17); 12.04.2024. sam ostavio dva duga: Stf 1450 i STT 224 (plesale su jedna oko druge, na momente kao da bi se pokazale razdvojene ali ipak ne) - izgubio dosta vremena oko njih. Stf 1450 sam ubrzo, već 29.04.2024. razdvojio a eto STT 224 je počekala godinu dana;

(115) Stf 2052 u Herkulesu: sjajna beta na sjeveroistoku čini vrh a gamma i ova dvojna čine bazu jednakokračnog trokuta, lako za složiti tu sliku: već s 91x vidim da su dvije, sa 152x sam siguran da jesu a s 5 mm nisam dobio ništa bolju sliku - jednakog su sjaja, vuku na žuto (2,5" m 7,69-7,91);

BU 130 u Herkulesu me namučio, kao da vidim tu tri i po magnitude tamniju zvijezdu na osam sati ali je nakon nekog vremena vidim na drugom mjestu... pa opet na tih osam - ne mogu reći da sam siguran da sam ih razdvojio. A baš mi je žao jer se Burnhamu jako svidjela pa ju je opisao kao ,,beautiful pair, golden and blue".

(116) Stf 2609 u Labudu: a joj, koliko zvijezda. Dižem pogled i stvarno, vidi se mliječna staza, slabo ali se vidi. U moru zvijezda su 19, 22 i 25 Cyg ipak dobri orjentiri i nalazim je: tu je bilo mijenjanja okulara, veće povećanje, još veće pa opet manje da bi ih sa 182x i 227x ipak vidio: bijele su, podjednakog sjaja, možda je jedna malo sjajnija (1,5" m 7,08-8,37);

(117) Stf 2666 u Labudu: sjajna Gamma Cyg se smjestila blizu pa je malo sjevernije a istočnije od Bu 661 (vidim od to para samo svjetliju zvijezdu) tražena dvostruka zvijezda, razlike u sjaju dvije magnitude, možda i više, sa 152x je jasno da je dvostruka zvijezda (2,9" m 5,96-8,24);

(118) STT 358 u Herkulesu: velik je taj Herkules pa zvijezda za početak traženja ima naziv čak 111 Her - blizu su i istog sjaja pa su se uz dosta strpljenja mogle razdvojiti (1,6" m 6,94-7,08);

Tu sam se negdje sjetio da sam vidio da je PavleR objavljivao ali nisam stigao pročitati pa sam (nadam se da Boris to ne čita) pogledao u mobitel:

67. Stf 1864, pi Boo: već na malom povećanju vidi se da su dvojne zvijezde, svijetle su, plave su, razmaknute oko pet sekundi (5,5", m 4,9-5,8, bijelo-plave). H: da su je promatrali i prije njega.
Opa! Pet godina je prošlo od gledanja te dvojne. Sad mogu dodati da se razlika u sjaju vidi, da su bijele, jako svijetle i promjena u odnosu na večerašnje druge jedva ili nikako vidljive;

Stf 1890, 39 Boo: večeras u nedostižno, ne zbog zvijezda nego položaja - teleskop je spreman za lansiranje, samo trebam nešto potpaliti i odletio bi u nebesa - morao bi sjesti na pod da ih pogledam, ako bih i tada vidio... 20.08.2020. mi je kako vidim to bila prekrasna slika pa će opet.

I drugo sve previsoko, za dobsona da ali ja ću morati pričekati koji mjesec.

61 Labuda – već pogled kroz 9x50 finder oduševljava mnoštvom zvijezda a narančaste jake zvijezde samo nastavljaju i pojačavaju taj dojam.

Prošli puta mi je baterija uskratila pogled na Albireo ali sad sam tu ljepoticu pogledao - kontrast boja - zlatna i oštra plava su opet veličanstvene.

30.05.2024., 23 - 03

27 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Baader ortho   6 mm - 52° (FOV 21') - 152x
Televue zoom 3-6 mm 50° (303x-227x-182x-152x)

Bilo je to više od 27 km. Došao sam na "svoju" poziciju kod kamenoloma, nema bijelog prodornog svjetla, super - ali - parkiram se, izađem iz auta kad tamo - netko je sa strane, metar od pozicije na koju sam stao iskrcao stajski gnoj. Uopće mi se nije ostajalo...
Ništa, idem nazad na mjesto koje sam i tako jednom bio otkrio kad se društvo uz jako svjetlo veselilo u kamenolomu (vjerojatno je nekoj takvoj grupi ta hrpa bila i namijenjena).

Na novom (uvjetno rečeno) mjestu je trava narasla do visine bar pola metra pa sam provozao auto napred-nazad dvadesetak puta, lagano mijenjajući smijer dok nisam napravio radni prostor. Nije baš ekološki ali to je i tako odmorište, koje je netko zapustio. Bile su tu i dvije drvene klupe (i kameni stol) ali je netko (opet taj "netko") pažlivo odšarafio i odnio drvene dijelove. Eto što čini apartmanska pohlepa - zašto bi to stajalo svima na upotrebi kad može biti kraj mog bazena...

Vrijeme je bilo lijepo, Mjesec nisko i uskoro je izronila Mliječna staza. Vlage ima, čuju se žabe, dugo ih nisam čuo...Baš simpatična glazba. Ok, uključujem grijač objektiva.

23:40 gotov sam s namještanjem i usklađivanjima.

Trostruka zvijezda 12 Lyn, opisao sam je pod 277. I sa 5 mm i sa 4 mm to je tako lijepa slika.

(119) Stf 1282, Lyn: zvijezde sedme, osme magnitude, jednakog sjaja, žućkaste, komotan razmak, tri, četiri sekunde, za 6 mm okular (3,5" m 7,59-7,76);

Onda sam se pilao dvojnima u Risu: MUG 1 (1,7" m 5,5-7,0) - ništa, Stf 1333 (1,9" m 6,6-6,7) - ništa,  Stf 1334 (2,5" m 3,9-6,1) - ništa - pa sam konačno zaključio da sam na te zvijezde došao koji sat prekasno kad su one već uronile u saharski pijesak. Maserati Ghibli je stvarno dobar auto ali vjetar po kojem je nazvan i koji puše iz Sahare sve dalje i dalje preko Mediterana mi se nimalo ne sviđa...

(120) Stf 419, Cameoleopardalis: zvijezde oko osme magnitude, jednakog sjaja, lagani razmak, tri sekunde, 6 mm okular (2,9" m 7,76-7,81);

(121) STT 451, Cep: slabog su sjaja, razlika oko jedne magnitude, bijele, komotan razmak, oko četiri sekunde (4,1" m 7,74-8,61);

(122) Stf 2903, Cep: prekrasan par, bijele, vidi se razlika u sjaju, ne velika ali vidi se (3,5" m 7,59-7,76);

(123) Stf 2742, Equ: slika je već u 10 mm okularu toliko lijepa da uopće ne želim staviti jači okular (3,0" m 7,41-7,64);

(124) Stf 2786, Equ: bijele, blizu, oko osme magnitude su, vidi se razlika u sjaju od oko magnitude, dobro se vide na povećanju od 91x (2,8" m 7,49-8,20);

Mizar je prva dvojna zvijezda koju sam gledao (03.10.2007.), čim sam dobio teleskop, odmah nakon prvog velikog star partija na Petrovoj gori (gdje sam taj puta bio bez teleskopa). Zatim sam Mizar gledao i pokazivao desetine puta... Noćas je bio posebno lijep, s razlikom u boji i sjaju, pogotovo me manja zvijezda oduševila.

Kad sam već bio blizu kuće, na blijedom istočnom nebu vidio sam neočekivano svjetlo - Venera!

Citat: ediglavas  u 31.05.2025. u 17:51:45 satiMizar je prva dvojna zvijezda koju sam gledao

Također. :-)

I tebi i meni i Williamu Herschelu!

Pokušaj hvatanja Nove u Vuku nije uspio. Ništa mi ne smeta, vidim mjesto gdje bi trebala biti, ništa - osim sumaglice uz horizont koja ide malo preko tih tri i pol - četiri stupnja

J*** ga, meni je 2 stupnja ispod šume. Pred par godina sam imal lijepu rupu prema jugu, sad je drveče izraslo i f***....

Dakle, i Nove poštuju Murphyev zakon:

Ak pukne onda je ili previše južno, ili je baš u konjunkciji sa Suncem :(

Btw, kaj se sumaglice tiće, davno smo sa Prvića išli lovit najjužnije zvijezde koje se mogu vidjet, uspjeli smo izvuć alfa Teleskopa koja je bila ispod geometrijskog obzora. jeda se vidjela sa 8 cm refraktorom, procijenio sam da je apsorpcija bila 6-7 magnituda... tak je to uz obzor, treba ti nagla promjena vremena sa kišom i burom iza toga, onda idu zvijezde u more....

22.06.2025.22,30-01,30

27 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Televue zoom 3-6 mm 50° (303x-227x-182x-152x)
ES 24 mm 68° i 2" UHC filter

Nova - ništa.

(125) BU 120, Sco: odmah na Smithsonian 159764 da pokušam vidjeti Vedranovu sliku dvije dvojne u istom okularu. Lako se nalazi: vrlo svijetla m 2,6 ispod nje 3,9 i 4,3 a lijeva, istočna je samo ta moja. Prva od dvojnih se otvorila sitnija, pored nje, to je već nisko pa su još sitnije, tamnije ali lijepe. Kontrast sa svijetlom SAO 159764 im daje posebnu draž. Kad je već i ta svijetla, četvrte magnitude, dvojna krenuo sam je povećavati - i da, na 303x je sasvim razdvojena, vidim i razliku u sjaju a sad je i manji par naravno s puno većim međusobnim razmakom  (2,4" m 6,55-7,23 i 1,4" m 4,35-5,31);

(126) Stf 1596, 2 Com: samo su tri svijetle zvijezde u polju findera a ova moja je između dvije, 5 Com i SAO 82106, malo niže od linije koja ih spaja, nema zabune: blizu su oko četiri sekunde, šeste, sedme magnitude, dosta je primjetna razlika u sjaju od oko magnitude i po, razlika je i u boji, povećanje od 152x, mutno bijele (3,7" m 6,18-7,48);

(127) Stf 2119, Oph: Ovdje je muka naći zvijezde, nisko je, osim zvijezde eta Oph (m 2,4) ničeg svjetlijeg na putu do dvostruke zvijezde - ok, "sa strane" je jedna m 6,2 i s druge strane m 6,5 pa idem otprilike na tričetvrt polja od sredine findera na sjever do nečega jedva vidljivog i, na moje iznenađenje nešto sitno ko dva zrnca svjetlećeg pijeska - to su te, nevjerojatno male, istog sjaja, bijele, lijepo razdvojene, 152x (2,4" m 8,21-8,31);

BU 39 se nije dala otvoriti. Istina, bila je jako mala zvijezda pored svijetle ali na nesreću malo je bila s jedne a malo s druge strane a to se ne računa...

(128) BU 36, Sco: iako dosta južnije od prijašnje BU 39, ova se razdvaja. Lako se nalazi: tri zvijezde stoje okomito, 5,4 pa 5,4 i 4,7 i ta treća je tražena. Ujedno je i vrh malog romba svijetlih zvijezda. Trebalo je okretati do 3 mm na zoom okularu - mala udaljenost, uočljiva je razlika u sjaju, dostaje uočljiva (2,0" m 4,69-6,98);

338. Dok sam tražio Stf 2843 naletio sam na minutu i pol ili malo više udaljenu Stf 2863, xi Cefeja: to sam prije tri godine opisao kao: velike zvijezde, vidi se razlika u sjaju, udaljene deset sekundi (8,5", m 4,4-6,4). Tu 2843 na kraju nisam ni gledao;

Isto tako sam si zakomplicirao život tražeći Stf 1639 što mi ovako na karti izgleda lako ali me tamo zbunio raspored zvijezda. Da sam baš zapeo, našao bi i vidio bi ali, radije sam išao dalje.

Sad me ulovila želja da vidim kako se kroz ovaj teleskop vidi Veil maglica (NGC 6960): najprije nikako pa sam namontirao UHC filter pa se nekako paučinasto vidjela. Slika pogleda s Petrove gore a kasnije s Rušnjaka (300/1200 OIII filter) pa i bez filtera 2010. s Premanture (i mnogo puta uz pokazivanje gostima i ukućanima) su toliko bolje slike da sam maknuo okular da ne kvarim dojam i ostavim to astrofotografima...

332. Stf 2262, tau Oph: dugovanje od prije tri godine kad je nisam mogao potpuno razdvojiti: za naći: jedna jako svijetla zvijezda m 3,3 na zapadu i lijevo (tj. prema istoku) je ta dvojna m 5,3. Konkurenciju u finderu ima samo u jednoj m 6,1 pa nije bilo problema: bliske zvijezde, vidi se i razlika u sjaju, razdvojena s 3 mm, 303x (1,4", m 5,27-5,86);

331. Stf 2055, lambda Oph: isto tako dug od prije tri godine kad sam vidio da je to dvojna zvijezda ali je nisam mogao potpuno razdvojiti - "Okolne zvijezde su točkaste, ova bi pa ne bi bila dvojna, pa čekam i - tako ostaje". Sada: jedina svijetla u polju za nalaženje: jako su blizu, potrebno je strpljenje, ali vidim i razliku u sjaju (1,4", m 4,15-5,15).

Gotovo sa zvijezdama, sad putovanje do kuće. Jedna lasica kraj ceste je brzo šmugnula u grmlje, više zaigranih mačića u blizini sela kroz koja sam prolazio i -jedan zbunjeni vepar već na prilazu Puli.

I koliko je skica BU120 vjerna stvarnosti?

Potpuno rekao bih. Po njoj sam se ravnao

Citat: zac  u 23.06.2025. u 08:48:46 satiBtw, kaj se sumaglice tiće, davno smo sa Prvića išli lovit najjužnije zvijezde koje se mogu vidjet, uspjeli smo izvuć alfa Teleskopa koja je bila ispod geometrijskog obzora. jeda se vidjela sa 8 cm refraktorom, procijenio sam da je apsorpcija bila 6-7 magnituda... tak je to uz obzor, treba ti nagla promjena vremena sa kišom i burom iza toga, onda idu zvijezde u more....

A da, baš je iritirajuće nemati zemaljsku zapreku i imati taj atmosferski neprobojni zid. Gledaš i nadaš se da će nešto zasvijetliti a nada uzaludna. Promjene vremena baš i nema na vidiku pa se ove Nove čini se nećemo nagledati...

25.06.2025 22,30 - 1,30
27 kilometra sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Televue zoom 3-6 mm 50° (303x-227x-182x-152x)

O Novoj sam prestao razmišljati. Ništa do neke grmljavine - koje nema na vidiku.

BU 39 se ni večeras nije razdvojila. Mislim je: jedna mrvica na pravom mjestu, na oko 9 sati ali se pojavljivala i druga svijetla točkica na između 12 i 1 sat, pa se mijenjaju, što bi začilo, ništa za sada.

(129) BU 35, Vaga: Lako se nalazi: na sredini linije između Thetae i Gamme Vage nalazi se svjetlija Eta Vage i odmah južnije ("ispod") je ta. Blizu su, samo 1,6" a opet vidim da je dvostruka već s 10 mm. Nema velike razlike u sjaju. To kad vidim dvostruku s 10 mm to mi je tako lijepa slika da mi se uopće dalje ne povećava. (1,6" m 7,27-8,69); Burnham ju je otkrio 1875. godine svojim 6 inčnim teleskopom i ta dvojna je u prvom objavljenom katalogu. U vrijeme otkrića razmak među komponentama bio je 2,40" a kod mjerenja 1890. godine - 2,64". Kroz tih 15 godina obavljeno je šest gledanja i mjerenja i zaključak je bio da se radi o fizički vezanom paru;

(130) STT 437, Cyg: Lako se nalazi: u sredini trokuta koji čine Ipsilon i Zeta Labuda sa svijetlom SAO 71371. Dvije male žuto-narančaste zvjezdice na 91 x povećanja. Iz serije zašto volim vizualnu astronomiju. (2,5" m 7,15-7,42);

(131) STT 457, Cyg: jugozapadnije od linije Stf 2863 (koji par sam gledao prije tri godine) m 4,6 – STT 457 m 6,0 – Stf 2843 m 7,0 su jake 5,3,5,3 i 5,4 zvijezde a malo istočnije simpatične sto sekundi udaljene m 6,4 i 6,8. Uglavnom, STT je prilično teška, to je jako blizu, jedva se razdvaja, razlika u sjaju je znatna (1,4" m 6,01-8,17);

(132) Stf 2843, Cyg: prilično zahtjevna, razdvojila se tek sa 3 mm i zanimljivo, tek kad sam nekoliko puta popravljao fokus, obično izdrži od 6 mm pa na veća povećanja. Podjednakog su sjaja (1,4" m 7,01-7,28);

(133) Stf 2735, Del: već s 10 mm vidim da će biti dvostruka, sa sigurnošću sam ih razdvojio tek s 4 mm, nekako su više narančaste nego žute (1,9" m 6,25-7,54);

(134) Stf 2289, Her: od 93 Herkulesa jugoistočnije je jedan trokut a vrh tog trokuta je ta dvojna: to bi trebalo biti jako teško ali nije - s 5 mm vidim da će biti dvostruke a s 3 mm su sasvim razdvojene, vidim i razliku u sjaju, žuta (1,2" m 6,65-7,21);

Stf 1687, Com: vidim glavnu zvijezdu ali bar dvije plešu oko nje...

(135) Stf 1639, Com: nalaženje je jednostavno: na sjeveru su 14 i 16 Com pa ravno dolje od 16 Com, 13 pa 12 pa 7 Com , ove od 16 do 7 gotovo u liniji, sve nabrojane oko pete magnitude. Moja je na vrhu trokuta 13 – 12 pa istočno nekih pola stupnja, istočnije dvije 5,5 okomite, 21 gore i 18 ispod: lako se razdvaja na 152 puta, dignuo sam na 182 da bolje vidim, blisko ali jasno, vidi se razlika u sjaju od oko magnitude (1,9" m 6,74-7,83);

419. H N 126, SAO 187634, Sgr: i jedna Herschelova dvojna: Pi Strijelca je svijetla, m 3,6 - na zapad od nje je Omikron, m 3,8 i malo iznad toga (četvrt stupnja) je ta Herschelova iz novog kataloga, ne baš svijetla; oko dva stupnja sjeverozapadnije su Xi1 m 5,0 i Xi2 m 3,5 - H N su jako sitne i jako blizu i načekao sam se dok nisam sa sigurnošću mogao reći da ih imam razdvojene, s 3 mm (1,3" m 7,87-8,06);

Pokušao sam opet J 150. To su 1,9 sekundi udaljene ali m 10,8 i m 11,0 zvijezde - naprosto nisu dovoljno svijetle za vidjeti ih razdvojeno, ovim teleskopom. Ne mogu kriviti atmosferu jer su se prilazne zvijezde vidjele čisto i jasno, vidjela se i ova, skupno, kao jedna ali ne više od toga.

(136) Stf 1768, CVn: zvijezda je sjajna, lijevo, zapadnije od nje je još jedna sjajna a ispod te dvije magnitude tamnija - kako nema okolnih svijetlih, dovoljno za točnu identifikaciju: jasno se razdvaja na 182 puta, velika razlika u sjaju, blizu su (1,7" m 4,98-6,95);

(137) Stf 1755, CVn: ta donja desno je i sama dvostruka zvijezda: vrlo široki razmak za večerašnje kriterije, lijepa svijetla slika (4,2" m 7,34-8,10).

Lijepa večer ali ne bih htio zaspati na stolici pa prekidam.

28.06.2025. 23,30-02,30

27 kilometara sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Televue zoom 3-6 mm 50° (303x-227x-182x-152x)

Da treba nekad stati - treba. Al treba to i naučiti - to, "stati".

Cijeli dan  u pogonu, zajednička kupovina, tehnički i osiguranje za auto, malo društvenih obaveza. A vrijeme lijepo. A prognoza dobra. A ja umoran. Ništa od premišljanja. Bit će puno mjesečine... nema druge nego sve u auto i ići.

E, to "sve u auto" nije baš bilo sve. Tek što sam krenuo shvatio sam da nemam naočale. Dobro, vidim ja odlično bez njih, ipak su korisne noću, štite od automobilskih svjetala. Ali ne vraćam se.

Temperatura u deset (navečer!) nestvarnih 26°C.

Odlučio sam ići kroz sredinu Istre (ne jednom ili drugom magistralnom cestom) i, dobio sam nagradu - negdje već blizu promatrališta velika ptica na cesti uz rub, ja stanem i umrem od smijeha - glava se zarotirala ko u crtiću. Ne cijelo tijelo - samo glava - sova. Velika sova.

Dođem, smjestim se, da ću početi kad - nema mi liste s nazivima i pozicijama objekata niti karti. I to sam zaboravio. To je već teži udarac.

Ipak sam po navici bar spisak s nazivima i magnitudama poslao sebi na meil pa ću tako, svijetliti si mejlom u oči, odmarati oči, gledati skysafari, odmarati oči i, tražiti i nadam se, pogledati nešto.

Neće biti ko inače ali nije bitno - hajlajt večeri će svakako ostati - sova!

(138) Stf 2513, Aquila, da nastavim s ptičurinama: kopipejst ima svojih mana - eto, meni stoji upis tri i pol sekunde, m sedam i po i osam ali tako svijetle zvijezde tu gdje bi trebala biti - nema. Sky safari ipak kaže da je svjetlija zvijezda magnitudu tamnija od meni upisanog pa pretražujem kandidate - svakako je na sjeveru delta Aql a na jugu 35 Aql a ta moja će biti zapadno, i potom malo na jug od delte. Nalazim obrazac: položeni pravokutnik kojem od desne gornje točke idu zvijezde gore prema sredini pa je iznad ta. Jedva. (2,0" m 8,57-9,47);

(139) Stf 1988, SerCp: lagano sam je našao, podjednake svjetline, blisko ali lako razlučivo (1,7" m 7,59-7,84);

(140) STT 303, Ser: Fi Ser m 5,5 je jedina svijetla i istočno od nje su smo dvije moguće i treba odabrati onu istočniju. Blizu su ali razdvajam ih na 152x i potvrđujem na 182x (1,6" m 7,69-8,06);

(141) Stf 3062, Cas: ovo je teško ne naći: svijetla m 2,4 Beta Cas i nepunu minutu zapadnije su dvije zvijezde od kojih je "donja" ta. Svijetle, bliske, sitne, narančaste zvjezdice (1,5" m 6,42-7,32);

(142) Stf 3037, Cas: ovdje je more zvijezda, ipak putokaz od Tau Cas m 4,9 preko m 6,4 pa m 6,3 sve na istok lukom na gore dolazi se do m 7,4 te a potom povećavanjem na 227x i 303x i do druge (2,3" m 7,35-9,20);

S dosta optimizma krenuo sam razdvajati STT 508 ali mi je lagani vjetar koji je upravo počeo stalno davao dojam da vidim dvije zvijezde. I tu i susjedne. Što nije dobro.

Šta sam radio između tih razdvajanja zvijezda? Pa opet sam pokušao BU 39, pa Stf 1687, pa sam gledao Antares i dobio zelenu pored narančaste ali daleko je to od razdvajanja. Pokušao sam i Stf 7. Gledao sam Andromedinu galaksiju. Onako, da je vidim.

31.07.2025. 22,15-01,15

33 kilometara sjeverno od Pule
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Baader ortho   6 mm - 52° (FOV 21') - 152x

Malo je zahladilo no turista i dalje ima. Najveći problem je izaći iz grada. Tako je u teoriji, u praksi je bilo još gore: dođem na prvu poziciju, onako, polako, kroz sredinu Istre i kroz sela kad tamo - dron u zraku, dva klinca na krovu auta, mama upravlja... Mislim si klincima će uskoro vrijeme za spavanje pa da se parkiram pored puta i poslušam šta Korado i Ivica Šuran imaju za reći - svaki puta ponešto zanimljivo, emisija je malo lakša za slušanje od explore i usmjerenija ka astronomskim/astronautičkim temama. Vratim se, mame nema, zrak čist a djecu su zamijenili ljudi s pivom.

A dobro, ima nešto dalje a usput do kamenoloma jedna uzvisina (a ono, deset metara više od ceste) s križem pa da pogledam tamo - stabla su dosta visoka ali na sredini livade bi se mogao smjestiti - osim što je sasvim do križa parkiran neki off road i, klopa se i pije.

Ništa, nadati se da je stara pozicija slobodna i da su sunce i kiša učinili svoje s onim otpadnim donesenim gnojem. Slobodna je i nema loših mirisa. Neće mi smetati ni bijelo svijetlo na kući, samo da nema turista. Istina, svjetlo je sad zakrenuto tako da ne lupa baš u mene.

Ne mogu reći da sam baš poletno krenuo sastavljati aparaturu. Kako je Antonova trogodišnja kćerka bila desetak dana kod nas morao sam sve izvući iz auta, namjestiti dječju sjedalicu, što znači - da je sve trebalo vratiti u auto prije izlaska - a toga stvarno ima dosta: montaža, ona je u sportskoj torbi a u dva džepa su kablovi i kontroler, ojačani tronožac, stolica (stolica je imala svoju svrhu i u pauzi promatranja - kako je djetetu bilo prenisko sjediti čak i uz stavljene jastuke na uobičajenim stolicama, donio sam astronomsku stolicu, ex stolicu za peglanje, pored nje stavio drvenu stolicu kao stepenik i - pun pogodak!). Pa jedan akumulator pa drugi pa kutija se finderom, dijagonalom i okularima pa voda pa hrana pa popis objekata pa zimska jakna s kapom pa spužve i kutija za teleskop pa teleskop. Još naočale za čitanje na uzici, naglavno svjetlo. Ima toga dosta i nije sve lagano.
Istina, odspavao sam sat i po vremena nakon toga, popio kavu - sve to nije bilo dosta - umor se osjećao. Kad sam već van, da ipak pogledam nešto?

(143) BU 132 u Strijelcu: to je dosta nisko ali pada pa je radi toga prva dvostruka na listi: otkrivena 1875. šest inčnim teleskopom; jako su blizu ali i jednakog svjetla pa je sa 6 mm u trenucima boljeg seeinga jasno odvojene (1,4" m 7,01-7,13); nalaženje je lako: jedna od H V 7 svijetli mag 3,9 pored nje je 5,3 - 15 Sag malo iznad je 16 Sag istočnije 17 Sag i ,,kroz" tu 17-16 ravno, na nekih tri udaljenosti je tražena dvostruka;

La Superba - Angelo Secchi nije pogriješio kad ju je nazvao Veličanstvena. Toliko se ističe svojom tamnobakarnom bojom od pozadine da izaziva oduševljenje. Povećao sam na 152x ali se onda vratio na 10 mm kako je najbolje vidim. Naravno, A. Secchi je nije otkrio, ona je dovoljno svijetla da se vidjela i prije njega i bez teleskopa ali se on njome oduševio i pronio joj glas. Volio bih je bio tada vidjeti kroz taj 24 cm f 15 refraktor...

(144) Stf 7 u Kasiopeji: blizu su, jako blizu ali nema razlike u sjaju pa se može - malu razliku ipak vidim, bijele su (1,3" m 7,99-8,46); kad je na dijelu neba bolja vidljivost može se bez problema vidjeti dvojne sasvim male udaljenosti; na sjeveru, skroz gore u tražilu je Rho Cas pa na zapad 5,6 pa odmah ispod 5,0 zvijezda pa dole preko 7,0 ide ta smještena već u 18 mm okularu između gore 8,3 i ispod 7,9 zvijezde;

(145) STT 508 u Kasiopeji: jako su blizu ali veći dojam ostavila mi je razlika u veličini - to je 2,3 puta razlika u magnitudi ali druga zvijezda se doima deset puta manjeg sjaja, narančaste zvijezde (1,5" m 5,66-7,95);

(146) BU 997 u Andromedi: manja zvijezda je toliko mala da ne mogu vjerovati da je vidim; razmak je ipak nešto veći pa se dobro vide (3,8" m 7,64-9,4); otkrivena 1879. 18½ inčnim teleskopom; nalazi se uz pomoć 22 And mag 5,0 a sjeveroistočno  jedina svijetla je ta;

(147) STT 547 u Andromedi: crvene vrlo sitne zvijezde, valjda devete, desete magnitude istog sjaja ali velik razmak pa se dobro vide kao dvojne (5,9" m 9,0-9,2); to je jako blizu, oko četvrtinu 18 mm okulara prije gledanoj BU 997 pa Burnham i navodi da je kod jednog od gledanja-mjerenja suradnik zamijenio ta dva para; blizu im Stf 3 sam ranije gledao - prije pet godina, 09.08.2020;

(148) S 802 ili 29. Vodolije: dvije bijele zvijezde, jednakog sjaja, komotne udaljenosti, oko četiri sekunde (3,8" m 7,15-7,22); ne može se promašiti, samo je još jedna 6,3 južnije a u 18 mm okularu se odmah vidi da će bii dvostruka;

420. H I 47 u Jarcu: Herschelova dvojna: dovoljna udaljenost da mogu vidjeti te dvije podjednako svijetle iako male zvijezde (4,2" m 8,25-8,31); Herschel kaže: A minute double star ili Vrlo mala, sitna dvojna zvijezda; skroz na dnu tražila je 5,4 zvijezda, malo istočno 4,3 (Jota Cap) pa je sjeverno 29 Cap jačine 5,3 i na stupanj zapadno jedina ta;

Pokušao sam razdvojiti još jednu 139. dvojnu zvijezdu iz novog kataloga (H N 139) ali to nije išlo - vidi se da su dvojne no potpuno razdvajanje ne mogu potvrditi.

(149) Stf 2161 u Herkulesu: ko dva mala jaka bijela kristalno jasna reflektora u oči! vidi se razlika u sjaju  (4,0" m 4,5-5,4); Pi mag 3,2 i 69 mag 4,6 Her su južnije;

(150) STT 329 u Herkulesu: (33" m 6,4-9,9); dok sam tražio Stf 2161 ugledao sam vrlo sitnu crvenkastu jako udaljenu zvijezdicu pa sam pomislio da možda postoji treća uz par ali ne, to je posebna dvojna, u istom je okularu sa Stf 2161.

Gotovo za večeras.

Jooj, i sam ne volim imati neželjeno društvo na promatranjima. Spremam sam se voziti 15min više da ga izbjegnem.

Kad dođem prvi i namjestim teleskop pa netko stane, ok, ali ovako, kad je već neko tamo, ne baš.

Ma je, nikad ne znaš koliko ih je, kaj bi hteli delat, i kolko su agresivni.... I onda sva zabava nestane...

@ediglavas
Koja je to emisija sa Koradom i Šuranom?


@zac
Agresivni, zar je bilo i takvih?
Kod mene su ponekad samo dosadno naporni koji ometaju jer bi i oni htjeli gledati, nešto pitati, uglavnom kratko.

Pod zvijezdama, Radio Pazin, srijedom u 17,30 - nađeš na internetu

Citat: ediglavas  u 02.08.2025. u 10:09:07 satiPod zvijezdama, Radio Pazin, srijedom u 17,30 - nađeš na internetu

Super info, Explora je postala naporna previše.

https://m.soundcloud.com/radioistra/popular-tracks

Emisije na netu.
Ako ih netko želi snimiti na komp/mobitel neka kopira link emisije koju želi na:


https://soundloadmate.com/en1

13.08.2025. 21,00-22,15

20 kilometara sjeverozapadno od Pule
TS 203/2436 Cassegrain
SW Az eq5 u az modu
Vixen 42 mm - 65° (FOV 67') - 58x
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 23') - 135x
Fujiyama ortho 12,5 mm - 42° (FOV 13') - 195x

Zašto sad to?

Pa, sve je više tamnih i vrlo bliskih dvojnih zvijezda i sve češće tražim pa ne vidim što sam htio. Maksutova od 180 sam već imao, C 9,25 je vrlo privlačan ali trebao bi mi onda i vanjski fokuser pa bi to bilo gotovo dvostruko skuplje, a i teže.
Načitao sam se o problemima s kolimacijom cassegrain teleskopa ali i o prednostima - karakteristike ovoga su stvarno dobre - 99% povrata svjetla po ogledalu, dobra stakla, vanjski fokuser.

Zbog kolimacije sam se dao u daljnji trošak - kupio TS-Optics 2" LED Collimator for RC Telescopes - kako je to dobra stvarčica: bilo je od puta raskolimirano sekundarno pa smo ga na stolu u kuhinji sredili - ja sam vrtio inbusom a Jadranka je govorila: "još malo" i "ne na tu stranu" i "dobro, dobro, stani - sad je u sredini".

Primarno je bilo dobro.

Uzeo sam kolimator van i nakon puta provjerio - sve je bilo u redu (unatoč poskakivanju po sto puta prekopanim i zakrpanim cestama), što me posebno obradovalo.

Glavna mana, osim kolimacije je otvoren teleskop (nema korekcionog ni meniskus stakla) - pokušat ću dužim zaštitama pa dok ide...
Skinuo sam losmandy šinu jer nemam taj prihvat pa da ne radim s nepotrebnom težinom. Sad mi se prihvat za finder našao sa strane ali dole. Ne bi to bilo strašno da nije zapinjao za montažu. Pa sam se sjetio okrenuti cijev, mislim si kad prepozna dvije zvijezde nek sam dalje računa gdje ide i gdje je: ma kakvi... nosi jedno 30° iza ili preko pozicije a kad ručno dovedem do željene zvijezde - ne prati. Poravnam opet - isti rezultat. Pokunjeno vratim cijev u ispravni položaj, poravnam - savršeno i traži i drži.
E sad raditi bez findera za tamne zvijezde nije baš dobro - većinu njih ne mogu direktno upisati (naći) nego moram tražiti susjede koji su stupanj pa i više udaljeni. Što nije lako dok vrijeme ide a Mjesec prijeti izlaskom. A i oblaci se polako sakupljaju.

Ništa, odlučio sam pogledati nešto u Škorpionu (s ove pozicije to nije u smijeru Pule pa se Škorpion čisto vidi): 

(151) BU 39, Sco: s 12,5 mm: jedna je jako svijetla, bijela a druga vrlo sitna i dovoljno udaljena da je svijetla ne dodiruje - ne mogu procijeniti udaljenost ni magnitude - novi teleskop, trebati će nešto vremena. Vidim sad da su 3,3" a sjaja 5,77-9,77 - to je vrlo ohrabrujuće jer je razmak izgledao veći.

Te ideje da treba naći objekt za gledanje udaljen 60 ili više stupnjeva od Mjeseca su brzo pale u vodu čim se Mjesec malo podigao - vruće, ekstremno vruće po danu pa se u zrak diglo i vodene pare i prašine...

Zaključno, kolimacija optike je dobro držala, teleskopom se vidi više  detalja.

Svakako ću se malo spustiti s tih 42 mm, najviše zbog toga što nakon tog okulara moram dugo vrtiti do malih fokusa, što nije baš praktično. Što prije montirati drugu bazu za finder (ovu ne bih dirao). Sad, izgubit ću širinu kod prvog traženja ali i FOV od 40° s ES 24 mm će biti sasvim dobar.

Ovo je bilo kratko ali je nestrpljivost bila velika kao i neizvjesnost radi prenošenja teleskopa.

Kako si zadovoljan kvalitetom slike?

Čista, jasna, svijetla. Ali tek sam počeo

Čekam večer u kojoj će se normalno moći gledati bar dva tri sata

Ha ha ha, slične oscilacije se i meni događaju. prvp se riješim dobrog skopa jer je pretežak, ond anakon nekog vremena uleti neki sličnog otvora, možda par grama lakši :)

Btw, cassegrain uopće nije loša solucija, puno se brže prilagođava promjenama temperature, a malo prašine na primaru buš otrpile. I tak buš ga frknul prije nego što prašina postane veći problem  :-D

Ja trenutno samo pratim forum, mjesto na montaži mi je zauzel onaj do-it-yourself astrograf, nikak da ga dobijem u kolimaciju kak treba. Pomalo mi je jasno zakaj je malo optika sa F/2,5 na tržištu :)

Oho! Dobro došao u Cl.Cassegrain familiju. Ja ga imam već neko vrijeme, ali sam malo koristio za vizualno, nemam ni neke ozbiljnije oklulare, a ni pristojno nebo. Tematski mi je za snimanje Mjeseca i planeta. Posluži i za skupove i planetarne maglice (f/12). Kolimirao sam bez posebnog pribora, na defokusiranju zvijezda i dobro je ispalo. Imam i Ritchey Chretien 8" za DS, a zgodno je da oba imaju (GSO) identične produžne međuprstenove i fokusere. Na jednom fokuseru sam namjestio ZWO EAF, a drugi je ostao ručni, pa kombiniram po potrebi. Ali ipak mislim da će ti slika zvijezda biti bolja u refraktoru. S 20 cm minus opstrukcija imaš nešto bolju rezoluciju i možeš navući veće povećanje, ali leća je leća...Usporedi, pa ćemo vidjeti.
Btw.- ako se poželiš riješiti refraktora, možda bih bio kandidat...

Citat: ediglavas  u 14.08.2025. u 16:02:44 sati13.08.2025. 21,00-22,15

Skinuo sam losmandy šinu jer nemam taj prihvat pa da ne radim s nepotrebnom težinom. Sad mi se prihvat za finder našao sa strane ali dole. Ne bi to bilo strašno da nije zapinjao za montažu. Pa sam se sjetio okrenuti cijev, mislim si kad prepozna dvije zvijezde nek sam dalje računa gdje ide i gdje je: ma kakvi... nosi jedno 30° iza ili preko pozicije a kad ručno dovedem do željene zvijezde - ne prati. Poravnam opet - isti rezultat. Pokunjeno vratim cijev u ispravni položaj, poravnam - savršeno i traži i drži.
E sad raditi bez findera za tamne zvijezde nije baš dobro - većinu njih ne mogu direktno upisati (naći) nego moram tražiti susjede koji su stupanj pa i više udaljeni. Što nije lako dok vrijeme ide a Mjesec prijeti izlaskom. A i oblaci se polako sakupljaju.

Jednostavno zamijeni šine (malo šerafljenja), a nemoj okretati teleskop, tako će ti držač za tražilac ostati na gornjoj poziciji. Uz teleskop dobiješ, ako je to i tvoj slučaj, glavnu šinu (Losmandy) i gornju (Vixen). Ako ih zamijeniš jer ti je na montaži Vixen prihvat, a gore postaviš Losmandy, možeš na tu gornju šinu svašta šerafiti (drugi tražilac, npr.). Ja tamo stavljam teleskop za vođenje, ali na Vixen šinu jer mi je montaža Losmandy pa nisam trebao mijenjati.

Hvala na savjetu.
Ideja s okretanjem je svakako bila pogrešna.

Citat: ZumbulAli ipak mislim da će ti slika zvijezda biti bolja u refraktoru. S 20 cm minus opstrukcija imaš nešto bolju rezoluciju i možeš navući veće povećanje, ali leća je leća...Usporedi, pa ćemo vidjeti.
Btw.- ako se poželiš riješiti refraktora, možda bih bio kandidat...

Moram ja to još dobro pogledati. Prvenstveni razlog mi je bio "više svjetla", mogućnost da ulovim tamnije zvjezdice i razdvojim i njih a i zvijezde većih razlika svjetlosti.
Naravno da je apo biser što se hvatanja ljepote tiče.
Sad bi volio i malo precizne snage.
Svakako ćemo se čuti.

No da, za bliske dvojne nema do refraktora. Centralna obstrukcija pojačava svjetlinu ogibnih prstena, i ond aje teće lovit slabe zvjezdice u blizini neke mrge... a i kak god da se okrene, plohe refraktora su uglavnom preciznije od ploha reflektora pa i to doprinosu boljoj slici. Čak i kasični refraktor (moj je 103 mm F/15) nije loš, kromatska se kod slabih zvijezda ne vidi, preslaba je....

Od otvora većih od 12-13 cm polako odustajem jer sam 95% vremena frustriran lošim seeingom...

Citat: zacHa ha ha, slične oscilacije se i meni događaju. prvo se riješim dobrog skopa jer je pretežak, ond anakon nekog vremena uleti neki sličnog otvora, možda par grama lakši :)

Btw, cassegrain uopće nije loša solucija, puno se brže prilagođava promjenama temperature, a malo prašine na primaru buš otrpile. I tak buš ga frknul prije nego što prašina postane veći problem  :-D

Lijepo ti to meni :)
A je, ima puno istine u tome

Ma da, nema savršene kombinacije (tip, otvor, pokretljivost, montaža). Kako god okreneš, nešto pati...

Je, je, pati novčanik! Ma, to je zapravo znak da je oprema postala puno pristupačnija nego davnih dana kad smo počinjali, a kako smo svi radoznali i volimo isprobavat, lijepo nas trgovci ulove. Glavno da se opaža/snima :)

25.08.2025. 23,00-01,45

33 kilometra sjeverno od Pule
TS 203/2432 Cassegrain
SW Az eq5 u az modu
ES 24 mm - 68° (FOV 40') - 102x
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 23') - 135x
Fujiyama ortho 12,5 mm - 42° (FOV 13') - 195x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 13') - 244x


Prognoza vremena je najprije, dan ranije govorila da nema ništa od promatranja, sati potpune naoblake su se nakon vedra vremena nataložili između 21 i 3 noću. Pa su se u dan promatranja malo povukli unazad, tako da su nakon 1 noću pokazivali sasvim vedro vrijeme da bi iza ručka još se povukli na vedro od 23 sata. SkippySky je to potvrđivao, vrijeme bez oblaka između 23 i 2 noću. Super - ide se.

Stigao sam u 22,30 i već je bilo vedro uz ponešto oblaka tu i tamo. Na zapadu su se lako uočavali jer su mjesta uz more i prema moru toliko osvjetljena da su bacala svjetlo gore, što mi je koristilo jer sam bar vidio gdje ne gledati. Mogao sam izabrati i onu sjeverozapadnu poziciju od prošli puta ali tamo je vinograd pa nisam htio riskirati nekog sumnjičavog vinogradara s kosirom - dok ja njemu objasnim šta (baš tamo) radim u sred noći...

Na samom startu pokazalo se da ES 24 mm i njegov FOV od 40,2' neće biti sasvim dobar kako sam očekivao. Mislim, okular je savršen, tih 40 minuta pruža dosta prostora kod traženja - ali je težak (330 gr). Za promatranja širih kuteva odličan ali za stalno mijenjanje na okulare od 60-80 grama ne baš. Nekako sam se ulovio toga da je precizno balansiranje bitno. Napravio sam i držač za uteg od 250 gr i zalijepio ga na dijagonal, ali opet, to mi je utrošak vremena na promatranju, stavi, skini, promijeni, stavi. Ipak se odlazim odmoriti a ne komplicirati si život preko mjere.

Da, trebalo je montirati bazu za finder: iskoristio sam rupu na držaču losmandy šine, onom bliže fokuseru i na gornjem dijelu (gledam AZ). Mislio sam da će šaraf plus ljepilo biti dovoljni ali mi je prijatelj rekao da je bolje izpod te ravne baze zalijepiti plastični L-profil da drži i smijer (jer se šarafi samo jednim a ne s dva šarafa). Sad imam i finder. Precizno sam ga poravnao s najmanjim brojem okulara i osvjetljeni nitni križ se cijelo vrijeme držao tako precizno da sam mogao ostavljati 18 mm okular za početni.

Netko je dobro uštelao tu montažu...

Da, skinuo sam gornji držač za losmandy šinu da bi mogao što uže uz cijev staviti zaštitu od vlage i prašine.

Provjerio još jednom kolimaciju, kojoj se sekundar malo pomaknuo valjda od skidanja, šarafljenja, prenošenja i popravio to. Nisam se još upustio u završno poravnanje po zvijezdi, za sada mi defokusirane izgledaju okrugle ali to možda ocjenjuje moja lijenost i neznanje. I nestrpljivost.

Počeo sam s velikim očekivanjima ali atmosfera nije baš pomagala.
Novi teleskop nije čarobni štapić. Iznad njega su i dalje u glavnoj ulozi oblaci i vjetrovi (i vlaga i Mjesec i svjetla).

Stf 1938, CrB: vidim na momente da je dvojna zvijezda ali nije to tako jasno, pa ostavljam; to nije trebao biti problem a ipak se ne razdvaja;

(152) Stf 19, u Andromedi: bez sumnje dvojna zvijezda, vidi se prilično velika razlika u sjaju, više od dvije magnitude, bijele su  (2,4" m 7,20-9,48); Blizu je sigma And a svjetlija zvijezda je i sama dosta svijetla;

(153) A 1501, u Andromedi: jasno razdvojeno, velika je razlika u sjaju, možda tri magnitude, mala zvijezda je izuzetno mala, bijele su  (0,9" m 7,59-10,6);

(154) A 1250, u Pegazu: izuzetno mali razmak ali jasno razdvojene, to su stvarno sitne zvijezde, vidi se razlika u sjaju (0,9" m 8,22-9,65);

BU 733 nisam uspio razdvojiti;

J 150 isto tako;

(123) Stf 2742, Equ: te zvijezde sam gledao 30.05. ove godine: i dalje jako lijepa slika dvije male, bijele, jednako sjajne zvijezde (3,0" m 7,41-7,64) - potrebne su mi da lakše nađem:

 (155) BU 269, Equelus: jako sitne zvijezde, dosta tamnija zvijezda se jedva vidi (1,2" m 8,34-10,1);

Stf 2084 su mi, dok sam stigao do nje taman počeli prekrivati oblaci - zadnje što sam od njih vidio je jedna bliješteća treperava, nerazdvojiva masa pa sam već dobrano naživciran oblacima, nepronađenim/nerazdvojenim zvijezdama, lampom koja je svako malo počinjala treperiti, kojoj bi trebalo zamijeniti baterijice, a ne da mi se otići do auta, hladnoćom koju osjećam na leđima (hladnoća da, jer se nisam baš obukao za 12°C koliko je u to doba već bilo došlo) - odlučio završiti. Naravno, taj sjeverozapadni dio se otvorio kad je sve već bilo spremljeno u auto ...
Ni pasa, ni čovjeka ni auta nisam vidio dvadesetak kilometara, do glavne ceste.

24mm s 40° prividnog vidnog polja ili 24mm okular daje 40 min vidnog polja? Ako je 24mm 82° imamo isti okular i na istim smo fokalnin duljinama (2432 vs 2475) pa su nam vidna polja tu negdje. Kod mene je cca 47 minuta.

Ne, ne, to je 24 mm okular 68 stupnjeva - u 8" f12 teleskopu daje 40,2 minute vidnog polja. Ako sam dobro računao.

(25.08.2025.)
Stao sam nekako na pola puta, bez opisa načina na koje sam došao do zvjezdica:

(153) A 1501, u Andromedi: to je u istom vidnom polju findera (6°) sa Stf 19 ali mi je predaleko da krenem od toga a i puno bliže je zvijezda mag 6,7 (SAO 53677) - i A 1501 su udaljene 35 minuta prema sjeveroistoku;

(154) A 1250, (mag 8,22-9,65) u Pegazu: to mi je prva dvojna zvijezda ispod granice od 0,9" (0,858" što ja naravno ne mogu sam zaključiti nego prepisujem) - u Pegazu je ali na granici pa mi je početna točka bila u Andromedi. Alfa And i STT 549 čine bazu pravokutnog trokuta s A 1250 - četiri dužine baze na sjever pod pravim kutem od STT 549 (uglavnom, malo i istoka) - To "A" tu i gore je R.G. Aitken iz početka i prve polovine prošlog stojleća s Lick opsevatorije;

BU 733: svijetliju zvijezdu SAO 91669 sam naravno odmah našao ali se mala sakrila: jako je velika razlika u sjaju - 4,1 mag, što bi bilo 44 puta manje sjaja i samo 0,761" sekundi razmaka (sada) - time će se baviti netko drugi - otkrivena je 18 1/2 inčnim teleskopom (Dearborn Observatory) i Burnham kaže da je to jedna od najinteresantnijih i najzahtjevnijih binarnih zvijezda za nalaženje i mjerenje - izuzetno kratak period - kroz dvanaest godina mjerili su je nekih pedeset puta;

J 150 mi se prikazala tako tamna da sam odmah odustao - znao sam je vidjeti jasnu, svijetlu - 15 minuta je južnije od Game Aql.

(155) BU 269, Equelus: Stf 2742 je najbliže – mag 6,1 zvijezda i 4 Equ s BU 269 čine trapez gore uže stranice pa je to lako uočljiva figura - Burnham ju je otkrio 9 1/4 inčnim teleskopom 1876. pa ponovno 15 1/2  inčnim teleskopom s druge zvjezdarnice (neki nesporazum s upisom RA pozicije), stoga ima dva imena: BU 269 i BU 835.

Što je promjer, meni je A1250 bio duguljast, jedva, a ti ga razlučio  *da*
Za BU 733 pričekamo 2035.  *zubo*

Odmah prihvaćam prijedlog!

Citat: zac... a fokuser TS-ov drek, da budem prost. Nisam još naišao na TS-ov fokuser koji bi bio ok, a za skuplje nema u kasi. Zato se i sve više vračam na klasične okulare, jer su puno manji i lakši pa fokuser koliko-toliko radi što treba. malo veći 2", nope, zapinje, zastaje, stalno treba pritezat onaj vijak za regulaciju trenja, koji se magično otpušta sam od sebe.

A, tu  smo. A ja se mislim zašto mi fokuser na novom teleskopu samo otklizi "na dno" ako tražim Altair (kod poravnanja na zvijezde) 2 inčnim vixen 42 mm okularom. Fokuser monorail iz TS-a je znači odgovor, jer nikada mi se prije tako nešto nije događalo. Pritezao sam naravno šaraf pa otpuštao ali sam nerado zaključio da mi je jednostavnije zamijeniti izvrstan okular manje dobrim a lakšim ako hoću (a hoću) ići na veća povećanja lakim okularima.

Citat: ediglavas  u 02.09.2025. u 23:40:54 satiA, tu  smo. A ja se mislim zašto mi fokuser na novom teleskopu samo otklizi "na dno" ako tražim Altair (kod poravnanja na zvijezde) 2 inčnim vixen 42 mm okularom. Fokuser monorail iz TS-a je znači odgovor, jer nikada mi se prije tako nešto nije događalo. Pritezao sam naravno šaraf pa otpuštao ali sam nerado zaključio da mi je jednostavnije zamijeniti izvrstan okular manje dobrim a lakšim ako hoću (a hoću) ići na veća povećanja lakim okularima.

Da, nažalost. Monorail je isti drek ko i klasični Crayford, kuglice na šini su mikroskopske.... (kao i one u kuglagerima za Crayford). Mislim da su ga smislili samo zato da poberu novce na navodno boljem sistemu. Uz to, ne dao vam bog da vam slučajno izađe iz ležišta, kak ono vele crkvenjaci, izgubite svaku nadu da ćete naći rasipane kuglice....

Nekad sam imal jednostavni klizni fokuser koji sam sam izrađival, dvije cijevi koje ulaze jedna u drugu. Kad sam ih pažljivo istokaril, delale su zmajski. Pritezal sam plastičnim vijkom, nakon 40 godina dela ko i prvi dan. I moreš det okular od kile, drži. Fino fokusiranje na velikim povećanjima? Zenit prizma sa spiralnim izoštravanjem na strani okulara, lagani 1"25 okulari. I ne treba veće jer su leće klasičnih okulara za veća povećanja manje od centimetra....

Ja sam jednom rastavljao TS monorail fokuser za SCT koji imaju na Mosoru i vidio da kuglice drzi po jedna tanka celicna zica sa svake strane.

Znači, osim što će mi poispadati te kuglice, puknuti ta čelična žica, što neće držati poziciju, što neću moći staviti teže okulare - nemam šta brinuti...

19.09.2025. 23 - 01

Prognoza je na meteoblu-u pokazivala da će prvi dio noći biti vlage 80-85% a da će se oko 23 i dalje vlaga smanjiti na 70.
Da to nije bilo tako najbolje pokazuje to što sam se za nazad vozio s uključenim brisačima...
Jesen stiže, u Istri sam pa - do neke kiše ili bure - pauza.
Da li sam ipak nešto vidio? Jesam, ogroman Saturn bez prstena, samo crta popreko 😀
Ne sjećam se da sam ikada vidio tako velik Saturn. Vidjeli su se i pojasi i sateliti (135x i 195x).
Nije bilo šanse razlučiti išta sitno.
Pravi razlog zbog kojeg sam sinoć izašao bio je isprobavanje postizanja parfokalnosti uz pomoć prstenova. Najprije sam o tome čitao. Pa sam otišao u prodavaonicu vodoinstalaterskog pribora pokazao čovjeku plossl 10 mm (to je onaj bez kojeg se može) i pitao ga ima li gumice od 1,25 cola (tamo se mršte ako kažeš "inča") i našao je jedne koje su meni izgledale da su debljine 2 mm ali je njegovo pomično mjerilo (da "pomično mjerilo" - šubler) pokazivalo 3,6 mm. Pa je našao i neku tanju gumicu, skoro 1,25" a ipak užu, malo je trebalo rastezati, ličila je na milimetar a bila 2,5. Hm, nisam baš ispraksiran.
U međuvremenu našao sam na astroshopu prstenove debljine 5 mm za 1,25" i za 2" - ono, da jedan stavim na 2/1,25 adapter a drugi na okular, da ne izgube os.
I opet, čitati je jedno - praksa - drugo.
Sve mjere koje sam s ChatGPT-om dobio bile su pogrešne pa sam van morao malim inbusom odšarafljivati i skidati prstenove, umetati gumice i, približio sam se ali još je tu prostora (u figurativnom i stvarnom smislu) za podešavanje.
I tako sam blizu tome da upotrebim onaj veliki šaraf na fokuseru...
Pokušavajući nešto vidjeti zaključio sam da mi je 40 minuta fov-a kojeg dobijem i s ES 24 mm i s TSSP-om 32 mm premalo ako ne želim (a ne želim) gubiti vrijeme tražeći nešto 8. ili 9. magnitude stupanj i više od svijetle zvijezde - morat ću vratiti vixen od 42 mm pa regulirati težinu protuutegom od 350 grama. Sad i to moram naći.

Hmm, ja bi zel komad plastične cijevi od col i frtalj (1"25). sad, imaš dvije opcije. Oni širi krajevi taman su pravog promjera da idu na okular, pa bih od njih odrezao prstenpotrebne širine i stavio na okular. Ako ide labavo, malo krep trake na okular, i to je to.

Alt, od same cijevi odrežeš prstem i raspiliš ga po debljin, onda se lijepo samo natakne na okular.

idealno bi bilo rezat na tokarilici, ali ako nemaš, ide i ručnom pilom, uz malo pažnje. Rez fino dotjeraš brusniom papirom (staviš ga na nešto ravno i po njemu vučeš prsten. Uz put ti to manikira i nokte ak ne paziš  *zubo* ).

Ja čak imam negdje komercijane prstene sa vijcima, ali mi je gnjvaža s njima, pa ih ne koristim. Rađe šarafim fokuser amo-tamo  *jok*

Najviše me iznerviralo to što sam dobio odgovore u milimetar (ili kod dužih fokusa okulara +- 1 mm) kad je u stvarnosti to bilo i 5 i više mm. Pa umjesto da tražim i gledam, moram šarafiti.
Onda dođem do kompjutera i dobijem odgovor da u stvarnosti je to uvijek tako jer službeni tehnički podaci...
Inače, razmišljao sam o plastičnim prstenovima (recimo dolnjim poklopcima raznih okulara kojih se poklopaca tokom vremena nakupilo, ali me strah pomisliti kako bi to moje rezanje izgledalo
Uvijek mi ostaje metal i tokar ali prije svega neki dan bez vlage da točno vidim gdje sam.

Te plastične kapice lijepo možeš rezati oštrim skalpelom ili malim škaricama, za nokte recimo. I po potrebi malo i podrezati. Uostalom, ne mora bit lijepo, samo moraš pogodit visinu prstena, ništ drugo.

28.09.2025. 22 - 23,30

33 kilometra sjeverno od Pule
TS 203/2432 Cassegrain
SW Az eq5 u az modu
Vixen 42 mm - 65° (FOV 67') - 58x
ES 24 mm - 68° (FOV 40') - 102x
Fujiyama ortho 12,5 mm - 42° (FOV 13') - 195x

Nije to bila neka promatračka večer, više tehnička.

Opet je izračun, ovaj puta Geminija bio pogrešan. Kad sam Geminija zamolio da duže razmisli i da odgovori samo ako je siguran ili da kaže da ne zna - ponovio je svoj izračun ali je odmah rekao da je najsigurnije da van na svijetloj visokoj zvijezdi to sve provjerim i tamo namjestim. Tako da sam krenuo s parfokalnim prstenovima kako je predložio i odmah morao početi mijenjati. Ok, približio sam se tome da minimalno mičem fokuser. Ali je fokuser koristio svaki trenutak moje nepažnje da ili otklizi ili se blokira - ok - počinjem se navikavati na na to da je to tako kako je.

Kako je teleskop otvoren, grijač sam omotao gore da grije oko sekundara. Drugi ću, kad ga nabavim, staviti nisko oko primarnog ogledala. Uz veliko sjenilo će to valjda biti dovoljno. Radije bi nabavio grijač sekundara ali nisam pronašao grijač odgovarajućih dimenzija (a ne bih baš da mi je širi od ogledala i da spriječava ulaz svjetla). Ne znam da li recimo ako je 60-90 mm ovaj višak smijem savinuti prema gore?
Išao sam defokusirati zvijezdu i pokazalo se da sam lagano dekolimiran. To ću riješiti drugi puta kad dođem bar dva sata ranije.

Gledao sam Mizara i Alkora svim okularima i bilo je baš zanimljivo.

Herschelovih ima još, na kapaljku:
421. Stf 2569 u Sagiti: Herschelova dvojna H II 32 (ili kako se danas češće piše H 2 32): kao polazište sam uzeo Betu Sagite a kako je u isto vidno polje velikog okulara stala i Alfa Sge mogao sam se micati udesno (okularsko udesno inače je to lijevo, istočno) i na nekih 150° u odnosu na Alfu i Betu uz rub okulara počeo tražiti kandidate. Zapravo bila su samo dva i ubrzo sam 24 mm okularom vidio da su dvije zvijezde dovoljno blizu - s 12,5 mm se to dobro vidjelo - oko tri sekunde udaljene, bijele, sitne, s uočljivom ne pretjeranom razlikom u sjaju (2,8" m 8,44-9,07); Herschel o njima nije ostavio posebnu zabilješku, osim da ih je otkrio 23.08.1781. i da su zvijezde blijede. Struve ju je katalogizirao 1830;

Kod ove zvijezde se pokazalo da je početi s puno više vidnog polja okulara jako korisno, zapravo odlučujuće.

Pokušao sam još nešto naći, ali nisam mogao potvrditi razdvajanja iako sam vidio da su sigurno dvostruke, BU 9 u Perzeju pa zatim Stf 1938 (otišla mi je prenisko), Stf 2118.
Pa sam zaključio da ću zbrojiti malu dekolimaciju, laganu sve više iritirajuću buru, činjenicu da nisam razdvojio bar tri zvijezde, prenametljivim avionima (gdje ih samo nađu toliko), na drugu stranu staviti svoju želju za promatranjem - i prvi zbroj je prevladao pa sam uz Santanin Caravanserai krenuo kući.

Hmm, za grijač ne znam, ako je u njemu otporna žica, mogel bi ga svinut, ali ak je eki tanki metalni film na tvrdoj podlozi, bolje ne. Vrag će znat čime sad kinezi griju...

Za sve ovo drugo, čini mi se da ne buš izbjegel ivesticiju u bolji fokuser...

Avioni? No problemo, samo odeš par km dalje, digneš mali dron i vratiš se svom dragom teleskopu  :-D

To znači izbjegavati sve fokusere TS ili sve monorail?

Ipak ću se još malo pozabaviti tim fokuserom - ne mogu si zamisliti da potrošim još 350 € za nešto što nije stakleno (i fino brušeno)...

Citat: ediglavas  u 30.09.2025. u 15:59:05 satiTo znači izbjegavati sve fokusere TS ili sve monorail?

Ne, znam za sve, ali TS sigurno treba izbječ. NO, kako se radi o istoj konstrukciji, imat će iste probleme vjerovatno i drugi modeli. Klasični Crayford bi bio bolji rekao bih, a za teške stvari je najbolji starinski model sa kliznom cijevi i zubnom letvom....ali eto, tehnika navodno ide naprijed  *bu*

Btw, ti si vizualac, možda bi netko za manje novaca mogao napraviti helijakalni fokuser, za vizualu rotacija okulara ne smeta... Davno sam imao takav, i nije imao problema sa ničime što sam stavio na njega, a klasični fotić i derotator su imali bar kilu...

Možda problem klizanja dijagonala i težeg okulara (ukupno 1,2 kg) kod mog fokusera nastaje zato što fokuser držim naopako, umjesto na losmandy šini teleskop je na vixen šini (1:10 kotač mi je na lijevoj strani, a klizna ploha, rail, je u tom položaju s gornje strane drawtube-a) pa nema "prirodni" pritisak na dole?

Hmm, ne znam ima li to neki utjecaj. Ja mogu okretat fokuser kak hoću, nisam primijetil da nekaj pomaže... isto imam problema sa svim okularima težim od 300 ili 400 grama... Ma samo 2" dijagonalno je skoro pola kile :(

A da ne treba nesto prisegnuti na fokuseru? Npr, onaj saraf za otpor? Mislim, ekipa ovdje fotka sa RASA, C8, C11 i slicnim teleskopima,vjesa kamere s hladnjeme ili fotoaparate, i nitko se ne zali da mu fokuser pobjegne.
Na refraktoru redovito objesim okular od 300g i dijagonal od 400g, a na newtonu u fokuseru zna biti 1.5kg pa sve bude ok.

Ni na jednom teleskopu do sada nisam ni znao da može postojati takav problem. Stavljao sam u fokusere i powermate s ethosom...
Problem ovdje očito postoji kad mijenjam okulare jer je razlika od nalakšeg do najtežeg 400 grama.
Pročitao sam da bi moguće rješenje bilo da se vijak pritegne kad je u fokuseru najveći teret pa će s lakšim okularom ići malo teže ali će se izbjeći klizanje.
Vidjet ću kad prođe mjesečina.
Ili, kad dođe dodatak na mirovinu

18.10.2025.

Neke bi dane bilo najbolje preskočiti a neke događaje prešutiti. Ali – nismo zato ovdje, ne?
Dođem na udaljeniju poziciju, izvadim malu stolicu, tronožac da ga okrenem i zašarafim , neka buka motora, dignem se, juri kros motor cestom i – skrene na metar pored mene i popne se na uzvisinu, stane, pogleda me, ode malo dalje, opet se okrene i sjuri se ne obazirući se. Ja se pokupim niti ne želeći razmišljati što bi bilo da tako prođe sat kasnije...

Niža pozicija (opaska: nema opasnosti u nastavku), sve namjestim, poravnam se na Arktur i Altair i naravno krenem tražiti kometu – u skysafariju piše da je magnitude 10,8 ali kako Ach kaže da je 4,5 dalje ne vjerujem skysafariju nego idem na sky live koji me upućuje na 25 CVn i odmah u tražiocu – kometa se raširila, u okularu (42 mm 65 stupnjeva) ogromna, razdužila rep ulijevo gore što je u stvarnosti udesno gore, žao mi da nemam neki manji teleskop, budu ljepše komete uz manje povećanje.

Koliko je toga bilo? 17/P Holmes, C 2009 R1 McNaught, 103P/Hartley 2, C 2009 P1 – Garradd, 45P/Honda-Mrkos-Pajdusakova, 2015 Johnson, 46P/Wirtanen, Iwamoto 2018 Y1, Atlas C/2019 Y4, Atlas C/2019 Y1, C/2022 E3 (ZTF), 12/P Pons Brooks, C/2023 A3 (Tsuchinshan ATLAS) i jučer C/2025 A6 (Lemmon). Četrnaest znači.
 
Krenem gledati BU 9, montaža stane, pa odradi još malo pa stane, dođe do pred Perzeja i ni makac dalje. Oću pokrenuti teleskop - neće. Ništa, skupim se i pravac kući.
Uzmem akumulator iz auta, provjerim 11,5 V, čak je i meni jasno da je to prazno. Spojim punjač, stavim ispitivače na kleme – 11,5. Aha, tu smo - crko punjač. Pripadajuću izjavu ,,šta baš večeras?" ću preskočiti jer bilo kada bi bilo ,,šta baš sada?". Dobro, 36 godina za jedan punjač nije malo - taj se još sjećao mog fiće. A ništa, u ponedjeljak u kupovinu.

Svima neke pegule na promatranju, problemi sa strujom.

Mora da sam već prošli put išao s nenapunjenom baterijom jer nema šanse da se ispraznila za dvadeset minuta

Ha. moguće. Ili je stara pa joj zima više ne paše. Buš videl dali se ponavlja...

Meni je počel rikavat kontroler od EQ6, novi košta preveć. Bum krpal dok ide, onda bu povratak u prošlost, na originalne motore i basic kontrolnu kutiju... Ta bar ima prave gumbe, ne gumene pizd**** od tipkica...

Kupio punjač (u Pevexu, Chipoteka na svojoj stranici kaže da u Puli ima ali u prodavaonici - nema), napunio oba akumulatora, provjerio, i, sad mi samo treba neki raspršivač oblaka...

Pitaj Trumpa. Možda ti posudi HARP  :-D

Koliko sam ja čuo on baš nije lik od posuđivanja...

Kak ne. Ako masno platiš, "posudil" bu  :-D

Ali, taj HARP je za potrese a ne za oblake? Tako sam bio pročitao. Prođe brod kroz Bospor i potres u južnoj Turskoj. Nije pisalo da je nastala vedrina

Cjepidališ... okreni ga prema gore pa će zdrmat oblake, past će kiša i problem riješen *zubko*

To je, ali me brinu jet streamovi ako se to tako naglo raščisti

Nee, to je radio odašljač dugih valova velike snage. Koriste ga za pručavanje ionosfere/aurora, navodno more utjecat na njih. Kaj drugo, osim EM smetnji more, nisam siguran... I naravno, račun za struju je astronomski  *zubo*

US army ima ideju da bu time nekaj mogla, ali to je ko i bacanje atomske bombe u uragan da ga se pomakne. Probali, kao da si slona piknuo komarcem, a zasrali su sve okolo...

29.11.2025. 18,30 - 19,30

Pula, Veruda

SW 130/900
eq2
Super 25
Super 10

To još nisam doživio, da netko sam kupi teleskop "jer ga to zanima", da ja preko treće osobe za to saznam i da me se pozove da joj (toj koju zanima) nešto više pokažem, jer su do sada gledali samo Mjesec.
Teleskop je iz Teleskop centra Zagreb a kako je moj prvi kupljeni teleskop bio newton 130 (istina manjeg fokusa a na eq(1) montaži večeras mi je bilo zanimljivo vidjeti razliku. Eq2 je bolja montaža, van sumnje. Naravno, koncentrirao sam se na to što sam zatekao iako je bilo očito da bi eq3 uz tu cijev bio pravi sklop.
Kolimacija, pogled kroz fokuser je bio zadovoljavajući, laserski kolimator je pak bacao zraku na sam rub pa sam ih upućivao što da okreću - bio je potreban križni šrafciger jer je nekome na Tajvanu ponestalo šarafa s dugmadom (2 $ za sva tri kod alliexpresa, još kad vrate ova tri, trošak je to od možda čak 1,50 $...). Ali dobro, zraka je sjela u sredinu pa smo nastavili tražiti sjever, podigli montažu na 45 stupnjeva, okrenuli cijev tako da az ručka bude s gornje strane i krenuli ciljati Mjesec, onako, preko cijevi, jer sam u žurbi da odradimo što više koraka zaboravio usklađenje findera i cijevi, ali ok, Mjesec se poslije par minuta ukazao u okularu pa sam odmah rekao da se stavi 10 mm da ne stradaju oči. Kakav god da je taj "super" - za Mjesec i 90x povećanja je bio dobar. Nisam htio ništa kritizirati a unaprijed sam odlučio ne donositi svoje okulare.
Saturn se lijepo nacrtao baš ispod Mjeseca, pa sam predložio da se vrati 25 mm i da šarafe alt ručku (s eq1 je to bila muka jer bi vijak u čas posla stigao do kraja) i uskoro je pronađeno nešto svijetlo i žutonarančasto što nije odavalo da je Saturn ali kad sam predložio da se stavi 10 mm, vlasnica je uočila traku prstena!
Pa smo to svi pogledali, divili se još malo popričali i iz dvorišta se popeli u stan.
Na laptop sam instalirao CdC, namjestio g. širinu i dužinu,  pogledali smo osnovne funkcije i dogovorili se da sačekamo mjesec dana da se Jupiter pojavi iznad krovova.
I Mjesec i Saturn i kolimacija i usjeveravanje... kud više za početak.
Baš sam se lijepo zabavio (i bio koristan)!

Odlično! Baš sam jučer isprobavao 114/900 na EQ2  *zubo* Mjesec i Saturn se zbilja lijepo vide, nakon frustracija s podešavanjem findera. Važno je dobro balansirati teleskop, tako se dosta manje trese slika. Napravio sam i snimku Mjeseca, pošaljem u drugu temu.

A da, da, dobro smo to balansirali, po obje osi.

31.12.2025. 17,15 - 17,45

Pula, iza kuće, južna strana
SW 90/1250 na az montaži
TSSP 32 mm
TSSP 12 mm

Cilj je bio pokazati Jadranki Saturn - cilj ostvaren!
Naravno, vidjela je ona Saturn puno puta ali ne ovakav, s prstenom-crticom.

Ni Mjesec ni išta drugo, samo Saturn.

Tom (vrlo) kratkom promatranju prethodili su pregovori, zapravo zabrane: ne možeš van, teleskopi su preteški, onu torbu s montažom ne smiješ ni dignuti... a znam, u pravu je - pa je kompromis bio "onaj mali teleskop", ali kratko.
Saturn se dao vidjeti već s početnih 39x a na 104x je bio prekrasan: kuglica bez detalja s jasno nacrtanim prstenom.
I brzo u kuću.

15.02.2026.18,00 (19,30) -22,00

Prognoza je nekoliko dana unaprijed rekla da će biti vedro, vlage dosta, seeing loš, bura 3 do 7 m/s; samo ovo "vedro" mi odgovara. Sve su se prognoze održale, što znači da dvije uobičajene pozicije ne dolaze u obzir. Pa sam odabrao novu, udaljeniju, koja me duže privlači - sto i/ili sto pedeset metara je veća nadmorska visina od uobičajenih pozicija i nema svjetla. I najvažnije s vjetrom 1-5 m/s. Ipsilonom pa nadesno prema Labinu (nova, krasna cesta) i proći Gračišće desno u brdo.

59 kilometara (sjeverno) od Pule, 441 m/nm
TS apo 130/910 photoline
SW Az eq5 u az modu
Baader ortho 18 mm - 52° (FOV 62') - 51x
Baader ortho 10 mm - 52° (FOV 34') - 91x
Televue zoom 3-6 mm 50° (10'-303x, 13'-227x, 17'-182x, 20'-152x)

Bio sam pročitao da je prije dva mjeseca zamijećen medvjed u okolici mjesta. Pitao sam Chat-a GPT-a koji mi je potvrdio to viđenje medvjeda u blizini pa sam pitao kako da se ponašam, uz opis onog što radim. Chatu se sviđalo to što ću biti u blizini auta, što ću povremeno paliti crvenu lampu, što neću hodati, osim oko mjesta na kojem sjedim; preporučio je da povremeno pričam sam sa sobom, ne preglasno i, uvjerio me da medvjedi ne vole (jesti) ljude pored auta. Tako umiren krenuo sam i za 50 minuta bio na ravnom dijelu brda, manja oranica, ali u brdu sam pa ne očekujem ljutitog domaćina. Tlo je mokro, a kako bi i bilo nakon tolikih kiša, ima polegle gušće trave, kao da je zarasla. Postavio sam tronožac tako da vidim udaljenu lampu (radi poravnanja cijevi i findera). Ha, postavio tronožac, da, ja ne upadam cipelama u mokru zemlju ali tronožac sam morao utiskivati dok se nije zadržao bez da tone.

Poravnanje na zvijezde je počelo tako da je predložen Sirijus - koji je bio iza oblaka (bilo je rasutih oblaka cijelim putem pa ih je i ostalo do početka rada). Drugi par: Rigel i Polux, prihvaćeno.


Počeo sam oko 19,30 s BU 12, tj. to je bio plan ali su se ispriječile visoke grane stabla; nova pozicija nova neočekivana situacija - ok, drugo će sve biti više.

 (156) Stf 1333, Lynx: nije ih teško naći, jedina svijetla zvijezda na pola stupnja iznad linije dvije vrlo svijetle zvijezde, Stf 1334 i Alfe Risa, bijele su, ne vidim razliku u sjaju, nisu preblizu, oko dvije sekunde - razdvaja se sa 6 mm (1,9" m 6,63-6,69);

(157) Stf 1334, Lynx: jača je vrlo svijetla, najsvjetlija zvijezda u finderu, razlika u sjaju je vidljiva, i manja zvijezda je sjajna, veća je bijela, manja bijelo-žuta, razdvojene su s 5 mm a još bolje ih vidim sa 4mm na povećanju od 227x (2,5" m 3,92-6,09);

Temperatura se smanjuje - došlo je vrijeme za uključivanje baterija na čarapama. To stvarno grije!

422. H V 65, 17 CMa: na ovu četverostruku skrenuo je pažnju Vedran - interesantne su jer su u istom vidnom polju okulara i čine lijepu sliku – A, B i D su u istoj liniji a A, B i C čine pravokutni trokut (na 43" m 5,8-8,66 na 49" m 5,8-9,2 i 129" m 5,8-9,6) - Lako ih je naći, zapravo teško promašiti pored dvije svijetle zvijezde, mag 4,8 - H N 123 ili Pi CMa koju sam promatrao prije četiri godine i 15 CMa, mag 4,8; Herschel ih opisuje kao trostruke: "Treble. The two nearest very unequal. L. rw.; S. r. [Rho = 45", PA = 154°] The two farthest very or extremely unequal. S. r. Distance Vth Class. [PA = ±185] The three stars form a rectangle, the hypotenuse of which contains the largest and smallest." (Dvije najbliže  su vrlo nejednake. Veća je crvenobijela; manja crvena [Rho = 45", PA = 154°]. Dvije najudaljenije vrlo ili izrazito nejednake. Manja je crvena. Po udaljenosti 5. razred [PA = ±185] Tri zvijezde tvore pravokutnik čija hipotenuza sadrži najveću i najmanju);

Stf 743, Orion: sjeverno je od DA 4, mag 4,6 koju uzimam za polazište pored koje je na niti tri minute 45 Oriona mag 5,3 - Stf 743 su bliješteće bijele, piše bijelo-plave što ja tako nisam vidio, vrlo blizu ali razdvojive (1,8" m 7,74-8,25);  --- Vidi bilješku od 20.02.2025.

DA 4 (to je valjda onaj Dawes, jer ima još jedan, u Australiji) - nisam razdvojio - možda kad bude manje hladno;

Pokušao sam i Stf 998, Mon: početak je WNO 17 (najvjerojatnije oznaka Naval observatory u Washingtonu) mag 6,7 (SAO 133805) - jugoistočno bi trebao biti taj sitni par, oko devete magnitude ali hladnoća i sve jači vjetar čine svoje a nekako mi montaža sad više ne dovede zvijezdu u centar (sigurno je neki nogar utonuo u i dalje mokru zemlju i poremetio postavke) - a kad je puno zvijezda trebalo bi imati strpljenja u takvoj situaciji koje više nemam pa odustajem, dosta za večeras.

Samo četiri dvostruke? Da sam ostao kod kuće ne bi bila nijedna...

Put je bio ugodan, to je 25 km više nego inače ali dobrom cestom pa autoputom.