Kada gledam kroz 24 mm okular (16x povećanje, izlazna pupila oko 4,2 mm) pozadina je prilično svjetla. Svjestan sam gdje živim (puno svjetlosnog zagađenja) i prihvaćam to, ne smeta me previše a i kao početnik se lakše snalazim na nebu kad u okularima obuhvatim više nebeskih tijela no često naletim na tekst gdje kažu da smanjenjem žarišne duljine za manji iznos(npr. da uzmem 18 mm okular sa pupilom 3,15 mm) pozadina postane tamnija.
E sad, mogu shvatiti da se na taj način prividno poveća kontrast no ono što mene zanima je: da li se to isplati, odnosno koje su negativne strane manjeg smanjenja žarišne duljine (osim naravno smanjenja vidnog polja) što se tiče gledanja objekta na granici vidljivosti? Da li su gubici veći od dobitaka u tom slučaju?
Veliki pozdrav!
Bro
Ljudsko oko najbolje radi u uvjetima dnevnog svjetla, kada je otvor zjednice (izlazna pupila) oko 1.5 do 2mm. Slika je tada najvišeg kontrasta.
Za uočavanje tamnih objekata na nebu, tj. izvlačenja maksimuma, preporučio bih izlaznu pupilu baš u tom rasponu.
Iz tisuća promatranja na 300mm teleskopu najčešće sam koristio 143x (2.1mm) i 215x (1.4mm), a sada na 500mm sam najčešće na 248x (2mm).
Ako se ne varam, imaš 70mm dvogled pa je to cca 30-40x. S 82° prividnog vidnog polja još uvijek možeš imati fino stvarno vidno polje na tom povećanju (2.5°)
Citat: Bro u 08.01.2024. u 01:38:05 satiE sad, mogu shvatiti da se na taj način prividno poveća kontrast no ono što mene zanima je: da li se to isplati, odnosno koje su negativne strane manjeg smanjenja žarišne duljine (osim naravno smanjenja vidnog polja) što se tiče gledanja objekta na granici vidljivosti? Da li su gubici veći od dobitaka u tom slučaju?
Pozdrav. Negaivna strana povecanja uvecanja je sto se smannjuje sjaj objekta koji posmatramo. Pozitivnu si vec naveo - pojacava se kontrast. Cela prica svodi se to da se nadje uvecanje na kome se te dve krive seku, tj. uvecanje na kome je odnos povecanja kontrasta i smanjenja sjaja objekta takav da je pogled najbolji, ili kao sto si ti to rekao gde dobici opravdavaju gubitke. To je po pravilu uvecanje koje nam daje optimalnu izlaznu pupilu, a tu nemam nista da dodam na ono sto je Vedran vec objasnio. Recimo, kod mene optimalnu izlaznu pupilu daje okular od 8.8mm (uvecanje 176x) i to uvecanje najvise i koritim.
Izlazna pupila koju nam daje pojedino uvecanje racuna se preko jednostavnih formula, ja ih znam dve pa ako te zanima mozemo i time da se pozabavimo.
Nadam se da smo ti pomogli. Veliki pozdrav.
Citat: PavleR u 08.01.2024. u 11:00:33 satiIzlazna pupila koju nam daje pojedino uvecanje racuna se preko jednostavnih formula, ja ih znam dve pa ako te zanima mozemo i time da se pozabavimo.
Ili još jednostavnije upišeš podatke ovdje https://astronomy.tools/calculators/field_of_view/ i izbaci ti izlaznu pupilu odmah. ;-)
Acheron,Pavle, Lucius, hvala *tu*
Zanimljivo! Nisam znao za postojanje optimalnog otvora zjenice, predobro.
Ugrubo, to bi vrijedilo kod mene za okulare izmedju 9 i 12mm.
Živili!
Bro
Super su ostali napisali.
Ja bih Bro-u samo još dodao da u praksi u jednadžbu treba dodati još i veličinu promatranog objekta, estetiku uokviravanja objekta i naravno, dane uvjete pod kojima se promatra.
I meni je 9mm (na 1590/300 mi daje 177x i zjenicu 1.7) manje ili više default okular za promatranja npr. galaksija, naravno idem još na više ako su uvjeti u redu, no jasno, i na manje ako je seeing bljakav na 177x. No nikada neću gledati veliki objekt npr. poput M8 na tom povećanju. Također za glavninu i onih manjih otvorenih skupova preferiram niža povećanja (60x-120x na 12" dobsonu). Za objekte mliječne staze pod tamnim nebom npr. obožavam wide field na oko 3-4mm zjenice.
Na drugoj strani sve manje planetarke će uvjek biti bolje na što većem povećanju, koliko god seeing i promjer teleskopa dopuste. Čak bih rekao da Kod njih zjenica opće ne igra ulogu, jer su sve "malene" i nadprosječno velikog površinskog sjaja, zbog čega odlično podnose povećanje. Tu se novi detalji otkrivaju što većim povećanjem bez obzira na idealnu zjenicu. Prava zabava tu počinje od 300x i na više :)