AstroForum - forum za astronome

Evo sam potaknut jednim ceskim astro forumom dosao na ideju da otvorim temu o inventarima nasih teleskopa uz kratke opise i njihovu povijest. Ja prilazem fotke svojih izrađevina, sto sam sve radio posljednje 2-3 godine. Tu su i 2 originala, Vegica i Zrak.

Na prvoj slici su Zrak Sarajevo 56/800, 80/720 f9 i Vegica 45/700.

Zrak Sarajevo je rađen po uzoru na ceski Meopta AD800. Meopta je plavo bijela bas kao i 80/720 kojeg sam izradio po uzoru na Meoptu. Oba imaju pentaprizmu u sebi, tako da daju opet obrnutu sliku kao da gledate bez dijagonale. Zrak 56/800 mi je davno poklonio Zoran Knez, sadasnji astronom animator na Zvjezdanom selu, a njegov stari ga je davno kupio na splitskom buvljaku 80-tih godina. Ima komplet od 2 okulara sa mikroskopskim barellom od 23.2mm. Jedan je Huygens 20mm, a drugi je simetricni akromat od 10mm. Opticki je izvrstan teleskop, kao i svi teleskopi tog doba. Tip objektiva mu je cementirani akromatski dublet.

Objektiv za 80/720 sam kupio na Cloudynightsu, a tip objektiva je Baker sa zracnim razmakom od 6.5mm. Ovaj teleskop sam istokario odmah nakon sto sam u naseg forumasa Virageca kupio onaj mali Einhell mini tokarski stroj i to mi je bio najveci gust! *hopla*

Vegicu sam dobio prilikom jedne trampe sa nasim Zacom, nakon sto je prakticki obisla cijelu Hrvatsku! Zac se nije htio upustati u reparaciju njenog objektiva, a pomalo ga je i razocarala slika u njemu. Rekao je da je opticki krumpir. Balzam se deformirao između leca pa je slika bila katastrofa pa sam lece razlijepio i stavio ulje između. Objektiv je najjedostavniji Littrow dublet.

Na drugoj slici su redom: replika Zeiss Telementora, eBay 90/600, Carton 60/1000, Plavko 56/800, replika Zeiss Asiole 63/420, mak 70/1000, i trenutni koji izrađujem, refraktor 70/900 također sa pentaprizmom.

Sva optika je vecinom sa eBaya, osim maka 70, Cartona 60/1000 i Asiole.

O replici Telementora sam vec pisao ranije. Prava je sreca da sam ga na koncu uspio sloziti, obzirom na probleme sa objektivom *zubko* te sada daje sliku vrhunske kvalitete! Kako je poznato, objektiv u njemu je kineski 80/900 pritvoren na 70mm kako bi se sakrio spusten rub.

90/600 je teleskop koji sam nedavno istokario, a njegov eBay objektiv nije rađen po standardu jer nije aplanat, to jest ima vanosnu komu kao i lece koje su se izrađivale ubrzo nakon izuma akromatskog objektiva. To me natjeralo da izradim za njega posebno kuciste koje se kolimira u skladu sa njegovim zahtjevima.

Carton 60/1000 je teleskop japanske proizvodnje sa vrhunskim objektivom sa jako malo kromatske aberacije. Objektiv je kupljen na Cloudynightsu u istog sellera kao i 80/720. Tubus i kuciste objektiva sam istokario. Ovaj mali teleskop ubija na dvojnim zvijezdama!

Plavko 56/800 ima također objektiv sa eBaya, ostatak sam istokario. Fokuser je sa starog ruskog mikroskopa i prihvaca okulare od 23.2mm.

Mala replika Zeiss Asiole ima objektiv 60/420 kupljen na Surplusshedu, kuciste i ravni dio tubusa sam mu istokario, a ostatak je polovica ruskog BPC 20x60 dvogleda kojeg mi je poklonio nas forumas Frenki koji ovakve dragulje inace nabavlja na benkovackom sajmu kojeg i ja ocajnicki pokusavam posjetiti pa nikako... *zubko*

Mali mak 70 je prvotno bio TS Voyager 70 kojeg mi je poklonio Zlatko Ciganj jer je bio polomljen, a inace, boze sacuvaj te kineske plasticurine u koju stavljaju optiku... Sve sam to bacio i pazljivo istokario novi tubus i mehanizam za fokusiranje. Teleskopic ima vrhunsku optiku.

I naposljetku eBay 70/900 je opet pritvoreni 80/900 sa eBaya kojeg izrađujem iz dosade i cistog gusta.

I eto to je dio mog dosadasnjeg rada na malim teleskopima koji ce se naci kod naseg Nikole Mazarekica na ovogodisnjoj smotri malih refraktora u Korenici koja bi se nadam se trebala odrzati u Korenici ovog proljeca, negdje u travnju. Tom prigodom pozivam sve zainteresirane da pripreme svoje male topove tko ima kod sebe pa da se ogledamo! *zubko*

Na ideju smotre malih teleskopa smo dosli Zac i ja i nadam se da ce nesto takvo i kod nas zazivjeti unatoc previranjima posljednjih godina koje imamo u nasoj maloj astro zajednici. Mnogo toga smo propustili, a u zemljama u okruzenju astronomi imaju ovakve aktivnosti gdje drze do malih instrumenata!

Super kolekcija. *tu*
E sad jel ti tema podrazumijeva samo vlastitu izradu i neke klasike ili može sve?

Stipe, tako lijepi teleskopi zaslužuju reprezentativnije fotke. Stavi ih na montažu pa pofotkaj negdje vani, a ne ovako na podu kao bofl robu na Hreliću.

Citat: Acheron  u 26.02.2024. u 14:56:08 satiStipe, tako lijepi teleskopi zaslužuju reprezentativnije fotke. Stavi ih na montažu pa pofotkaj negdje vani, a ne ovako na podu kao bofl robu na Hreliću.

Slažem se  *tu*  Ili donesi na neko druženje, pa ćeti netko već pofotkati.

Bih ja i postavio da ima montaza. Od montaza imam onu homemade altaz, jedan jaki americki tripod, vegica ima svoj, Zrak i 80/720 također, a za ove ostale nemam. Inace svi ovi na podu imaju opciju postavljanja vixen sine samo ih moram nabviti pa ce tako bar nekoliko njih moci na istu montazu.

Citat: Lucius  u 26.02.2024. u 14:47:22 satiSuper kolekcija. *tu* E sad jel ti tema podrazumijeva samo vlastitu izradu i neke klasike ili može sve?

Naravno da moze sve. Sve su to nasi instrumenti.

E sad sto se tice eventualne smotre u Korenici, nesto slicno je bilo za vrijeme visnjanskog Astrofesta koji je nazalost utihnuo, a zadnjih godina se bio umijesao i neki folklor. Ovo je jako lijepo i volio bih da imamo svoju godisnju smotru astronomskih instrumenata. Zao mi je da to uvijek imaju drugi oko nas, a kod nas sve propadne kao da nam se uporno zeli dati do znanja da nam je sve kratka vijeka. Ja patim za tim da nas se okupi jedan broj pa da se i malo raspravlja o optici, malo da se pokazuju stariji instrumenti, te da se vrse testovi i usporedbe. Svi oko nas imaju ovakve smotre i druzenja, pustimo sad koliko nas ima u HR, nikakav problem nije doci sudjelovati. Nijemci, cesi, poljaci, austrijanci ili talijani... Svi imaju ovakve evente vezane samo za smotre teleskopa. Ne mora vecinom biti astrofotografija. Ako nije problem neka eventualni imaoci stave tko ima i pokoji stariji teleskop pa da ga vidimo i da procitamo pricu o njemu.

Evo ovako to izgleda na jednom ceskom astroforumu. Tu ima svega, a dosta ima i samogradnji.

https://www.astro-forum.cz/viewtopic.php?t=869&sid=bab48f3e132d89834923656960a744d7&start=2850

Citat: stipe  u 26.02.2024. u 19:51:31 satiBih ja i postavio da ima montaza. Od montaza imam onu homemade altaz, jedan jaki americki tripod, vegica ima svoj, Zrak i 80/720 također, a za ove ostale nemam. Inace svi ovi na podu imaju opciju postavljanja vixen sine samo ih moram nabviti pa ce tako bar nekoliko njih moci na istu montazu.

Stipe,
jedna od mogućnosti je izraditi seriju jednostavnih AZ-montaža, pa postaviti svaku tvoju cijev na jednu takvu montažu.

Dobar primjer je projekt Telescopes for All u kojem Bresser poklanja 20 komada OTA akromata 90/900, a Nizozemci izrade seriju od 20 drvenih montaža (vidi sliku).
Takve teleskope putem natječaja doniraju diljem svijeta.

(https://live.staticflickr.com/65535/53554542564_e00c0fca14_c.jpg) (https://flic.kr/p/2pAr2G9)1001 (https://flic.kr/p/2pAr2G9) by Zlatko F. Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/zlatko_f_k/), on Flickr

Citat: stipe  u 26.02.2024. u 21:08:10 satiEvo ovako to izgleda na jednom ceskom astroforumu. Tu ima svega, a dosta ima i samogradnji.

https://www.astro-forum.cz/viewtopic.php?t=869&sid=bab48f3e132d89834923656960a744d7&start=2850

Trebao sam uzeti Taurusa u toj ljepšoj boji  *bu*

Eh da. Ima tu svacega. A cesi su inace opticari i astronomi sa bogatom povijescu.

Ma za ove montaze je lako, samo treba jos vremena da sakupim materijala za izradu.

Citat: stipe  u 26.02.2024. u 19:51:31 satiNaravno da moze sve. Sve su to nasi instrumenti.

*tu*  *šešir*

Imam dva teleskopa: Sky-Watcher Flextube Dob 254/1200 i Sky-Watcher SkyMax 150. Flextube je bio zamjena za mali SkyMax 127. Izliječio mi je aperture fever za sva vremena.

(https://i.imgur.com/qdDowcr.jpeg)

Mak 150 je sasvim slučajno došao u moj posjed (teško žabu u vodu *zubo* ) zahvaljujući forum kolegi. Jedna od najboljih odluka koje sam napravio u životu. Iako je Flextube u gotovo svemu puno superiorniji, makso mi je ipak draži i prije bi se riješio velikog reflektora nego njega koliko mi je drag. Koristim ga na EQ5 koji ga nosi kod od šale sa jednim utegom (ako nekog zanima OTA + dijagonal i tražilac teže 6.1 kg).

(https://i.imgur.com/jjR9PXq.jpeg)

Citat: Acheron  u 26.02.2024. u 22:11:23 satiTrebao sam uzeti Taurusa u toj ljepšoj boji  *bu*

Moram priznat da je i meni bolja ta dark oak nego komplet crna.

Makic ima super kontrast i kompaktan je pa time i praktican za rukovanje.

Citat: stipe  u 26.02.2024. u 23:25:17 satiMakic ima super kontrast i kompaktan je pa time i praktican za rukovanje.

Da, a 15 cm je već odličan promjer za vizualu. Al dobro, meni primarno služi za dvojne.

Citat: stipe  u 26.02.2024. u 19:51:31 satiBih ja i postavio da ima montaza. Od montaza imam onu homemade altaz, jedan jaki americki tripod, vegica ima svoj, Zrak i 80/720 također, a za ove ostale nemam. Inace svi ovi na podu imaju opciju postavljanja vixen sine samo ih moram nabviti pa ce tako bar nekoliko njih moci na istu montazu.

Ne treba montaža za fotkanje, fino bijela plahta i van na Sunce  ;-) Možda se Vixen šina može dati isprintati?

Citat:E sad sto se tice eventualne smotre u Korenici, nesto slicno je bilo za vrijeme visnjanskog Astrofesta koji je nazalost utihnuo, a zadnjih godina se bio umijesao i neki folklor. Ovo je jako lijepo i volio bih da imamo svoju godisnju smotru astronomskih instrumenata. Zao mi je da to uvijek imaju drugi oko nas, a kod nas sve propadne kao da nam se uporno zeli dati do znanja da nam je sve kratka vijeka. Ja patim za tim da nas se okupi jedan broj pa da se i malo raspravlja o optici, malo da se pokazuju stariji instrumenti, te da se vrse testovi i usporedbe. Svi oko nas imaju ovakve smotre i druzenja, pustimo sad koliko nas ima u HR, nikakav problem nije doci sudjelovati. Nijemci, cesi, poljaci, austrijanci ili talijani... Svi imaju ovakve evente vezane samo za smotre teleskopa. Ne mora vecinom biti astrofotografija. Ako nije problem neka eventualni imaoci stave tko ima i pokoji stariji teleskop pa da ga vidimo i da procitamo pricu o njemu.

To bi bilo super, ako usput iskemijaš testiranje optike ili neku prezentaciju o vizualnoj evaluaciji optike, mislim da bi to bio hit i puno ljudi bi došlo.

Da, bas to! Treba to samo pokrenuti i stvoriti tradiciju za ubuduce. A nije losa ni ideja da se oformi opet i radionica izrade teleskopa, makar manjih refraktora, barem dok vakuum komora ne stane na noge.

Vixen sine za male refraktore sam nasao na eBayu za malu lovu:

https://www.ebay.com/itm/115959568791?mkcid=16&mkevt=1&mkrid=711-127632-2357-0&ssspo=32YzaD7wQH2&sssrc=4429486&ssuid=rigHC36mQx6&var=&widget_ver=artemis&media=COPY

Pokreni  ;-)

Što je ovo Stipe, astronomska zajednica, a izgleda nitko nema teleskope (ni stare ni nove). *kava*

Ima svega. Pomalo. Samo treba vremena ;-)

Mogao si i ti stavit koji, ima i u tebe materijala

I da napomenem, u ovu kategoriju i temu spadaju i stari dalekozori, durbini i spektivi!

Samo meći! *zubko*

Citat: stipe  u 27.02.2024. u 18:19:58 satiMogao si i ti stavit koji, ima i u tebe materijala

Pa ja sam već objavio na prošloj stranici. *zubko* Nemam šta više reći. *he*

Čija je ovo mrcina? Pronašao sam fotku na HR wiki. Piše Messier maraton Višnjan-Rušnjak 2006, Homemade by Beri, Čiovo.

2006, ako se ne varam ovo je dobson pokojnog Berija... počivao u miru  *baj*
I nije Rušnjan nego Rušnjak, tamo su se prije Tićana održavali Messierovi maratoni.

Bravo imenjače, svaka ti čast na svim tvojim uradcima i znanju koje posjedujes o izradi teleskopa te što si to sve rado podijelio i što dijeliš znanje nama početnicima  *šešir*

Da. Vrlo mi je drago jos kad se uhvatim reparacije necijeg teleskopa na star partyju i sl.

Citat: Šegi  u 27.02.2024. u 20:11:05 sati2006, ako se ne varam ovo je dobson pokojnog Berija... počivao u miru  *baj*
I nije Rušnjan nego Rušnjak, tamo su se prije Tićana održavali Messierovi maratoni.

U to vrijeme (2004) dosta nas je sudjelovalo u akciji rezanja 19mm staklenih tabli u 300mm diskove za brusenje zrcala. Beri je ovaj svoj newton izradio sa takvim staklom koje je uzbrusio na f4.8, a ja na f5.7. Jos mi je tu doma. Slican je ovom Berijevom, isto otvoreni tubus i drvena dobson montaza od sperploce! Samo moram jos ponoviti aluminijski sloj na zrcalu jer je malo propao :(

Citat: Lucius  u 27.02.2024. u 19:26:32 satiPa ja sam već objavio na prošloj stranici. *zubko* Nemam šta više reći. *he*

Jooj, prolupao sam, pardon. Danas sam bio u takvoj strci na poslu da sam odgovarao u hodu *zubko*

Sve ok. *zubo*

Evo od mene par fotkica (ima i mene)

Moj Skywatcher 150/750 na EQ6R, i 250PDS koji je na "posudbi" kod mene  *zubko*
150ku ne planiram mjenjati, mozda samo jos malo nadograditi u skorijoj buducnosti

I bonus jedan malio teleskopcic, ne bas jakih astronomskih mogucnosti ali ipak jako drag  *šešir*

Evo jedne stare fotke (2001.) teleskopa Star Destroyer koji je naša udruga imala neko vrijeme na posudbi od AD Višnjan.

(http://www.ad-beskraj.hr/wordpress/wp-content/gallery/astrofest-visnjan-2001/astrofest_2001_04.jpg)

Zrcalo 33 cm je bilo u već postojećem tubusu sa sekundarnim zrcalom i odličnim fokuserom (Feathertouch?), članovi AD Beskraj su ga uredili plavom folijom i dobson postoljem. Teleskop je par godina kasnije vraćen Višnjanu jer je glomazan i bio nam je problem transportirati ga, tako da se slabo koristio.

 *tu*  *pljesk*

Jao, Matrix naočale na ovom koji ima majicu na planete  *zubo*

 *zubko*

Nakon današnjeg servisa montaže sam uslikao svojeg ljubimca u zvjezdarnici koja je spontano dobila ime napokon.  *ritmika*

Esprit 120 na EQ6 Onstep belt mod u zvjezdarnici "Black hole"  *zubo*

 *tu*  *pljesk*

Citat: Acheron  u 28.02.2024. u 15:41:48 satiJao, Matrix naočale na ovom koji ima majicu na planete  *zubo*

Ako se ne varam, to je Lovro Palaversa  *zubo*

Koja su to lijepa vremena bila, sa totalno tamnim nebom na Rusnjaku...

Evo, teleskop koji trenutno najčešće koristim. Tubus je samogradnja, objektiv TS apokromat 130/900 mm, TS 2" crayford i 2" zenit prizma (zrcalo naravno!) sa Hyperion zoom okularom. Leća je ludo dobra, oštra i na velikim povećanjima i ni traga kromatske.

A za stipeta, dva mala teleskopa u samogradnji, gornji je sa objektivom od telementora (63/840 mm) a donji sa objektivom od Veginog teleskopa (46/700), koristio za pararlelna opažanja. vegin objektiv je dobar, ali ni blizu telementoru, čak i kad se ovaj zaslonom sruši na 46 mm otvora :)

 *gj*  *pljesk*
Onaj tvoj Intes Mak je bio dobar za ovu temu. Taj 18 cm koji imaš u potpisu je Sky-Watcherov?

Citat: zac  u 29.02.2024. u 20:29:37 satiEvo, teleskop koji trenutno najčešće koristim. Tubus je samogradnja, objektiv TS apokromat 130/900 mm, TS 2" crayford i 2" zenit prizma (zrcalo naravno!) sa Hyperion zoom okularom. Leća je ludo dobra, oštra i na velikim povećanjima i ni traga kromatske.

Tebe sam cekao! *hopla*

Too! Mljac! *hopla*

Citat: Lucius  u 29.02.2024. u 20:35:39 sati*gj*  *pljesk*
Onaj tvoj Intes Mak je bio dobar za ovu temu. Taj 18 cm koji imaš u potpisu je Sky-Watcherov?

Intesa sam prodao, ovaj koji je u potpisu je Sly-Watcher, da.

Citat: stipe  u 29.02.2024. u 23:47:25 satiTebe sam cekao! *hopla*

Too! Mljac! *hopla*

Nek te boja ne zavara, nije jestivo :)

 :-D

Evo i mojh! spremnih za akciju, Esprit 120 na CEM70 montaži i APM/LZOS 100/800 na GEM28EC montaži

Lijepa slika Štef. *tu*  *pljesk*

Citat: Štefek  u 01.03.2024. u 12:54:19 satiEvo i mojh! spremnih za akciju, Esprit 120 na CEM70 montaži i APM/LZOS 100/800 na GEM28EC montaži

Ručnik na podu je bio za sunčanje tog dana?  *zubo*

Citat: Leviner  u 01.03.2024. u 13:12:36 satiRučnik na podu je bio za sunčanje tog dana?  *zubo*

Ne, neg da se ovakv star, umoran, debeli i nespretni ne poskliznem i padnem noseći 16kg teški Esprit *da*

Citat: Štefek  u 01.03.2024. u 13:20:42 satiNe, neg da se ovakv star, umoran, debeli i nespretni ne poskliznem i padnem noseći 16kg teški Esprit *da*

Ma znam, zezam.

Nego, udebljao se Esprit preko zime na 16kg?  *zubo*
Nekak mi je to puno.

Ako se i posklizne, bitno da Espritu nije nista! *zubo*  :-D

Citat: Leviner  u 01.03.2024. u 13:26:55 satiMa znam, zezam.

Nego, udebljao se Esprit preko zime na 16kg?  *zubo*
Nekak mi je to puno.

Ha, vakao sam "puranjskom" vagom 😂, sve skup s guiderom i kablovinjem . Sama cevka je 10, masivni reducer skoro kilu, moj "mini" PC skoro dvije, Af, kamera, fw, hrpa kablova, guider s kamerom... nabere se . Ja nosim sve zajedno , odjednom , samo montaža ostaje

Citat: Štefek  u 01.03.2024. u 18:02:50 satiHa, vakao sam "puranjskom" vagom 😂, sve skup s guiderom i kablovinjem . Sama cevka je 10, masivni reducer skoro kilu, moj "mini" PC skoro dvije, Af, kamera, fw, hrpa kablova, guider s kamerom... nabere se . Ja nosim sve zajedno , odjednom , samo montaža ostaje

Mini PC ima jedno kilu i pol viška, upiši ga u teretanu 😂

  *zubko*

Štefek, jesi razmišljao mini pc prebaciti na stup, provući usb 3.0 kabel na usb 3.0 usb hub? Ja sam si tako složio iako mi mini pc ima 20-ak dkg i radi bez problema

Već poznati SW 150p koji je bio normalan  *zubo*  ali je po meni maksimalno modificiran, od crnog velura, maska primara, alu spidera, ventilacije(koju baš i ne koristim zimi), autofokusera, dew shield i zadnje modifikacija zatamnjenje tube fokusera da ne propušta svjetlost. Dew grijač na sekundaru sam izbacio jer deformira zvijezde, sve to na custom made friction drive montaži

Drugi setup od udruge na korištenju kod mene Ritchey Chretien RC6 152/1370 f9 na nedavno kupljenoj EQ6 Onstepx belt mod montaži

U iščekivanju vedrog neba

Srcati kablova... *zubo*

Citat: arrow  u 01.03.2024. u 21:48:19 satiŠtefek, jesi razmišljao mini pc prebaciti na stup, provući usb 3.0 kabel na usb 3.0 usb hub? Ja sam si tako složio iako mi mini pc ima 20-ak dkg i radi bez problema

Imam tako na ovoj manjoj montaži PC na stupu. Taj veliki "mini" PC je unutra pravi PC (i5) ima 6USBova (rabim 5) i pasivno hladjenje, zato je malo krupniji. Montaža to nosi bez problema , a i ja još mogu, tak da je tak kak je , s kratkim USB kablovima. Naprosto  mi se neda ponovno petljati s kablovima😀

Evo i mojih spravica, pa idemo ORDER BY ASC   *zubo*, od najmanje do najveće

Traziocem fotkas, kuku lele... *zubo*

Citat: stipe  u 02.03.2024. u 11:44:18 satiTraziocem fotkas, kuku lele... *zubo*

još ništa nisam s njim fotko, ne može doći na red od ovih dvojice 😄

Stpa, to kod tebe oprema na plin radi. *zubo*

Ma da, lakše mi je plin nabaviti neg struju  :-D

Citat: Stipa  u 02.03.2024. u 12:12:44 satiMa da, lakše mi je plin nabaviti neg struju  :-D

Ma da, ne fuliraj, to je za grilanje, kad čovjeku dojati tražit grešku u zilion kablova i 15 softwera potrebnih za fotkanje :) Pivu je naravno lisac sakrio!

Izgleda da ste vi više proučavali okruženje neg opremu  :-D

ZAGONETKA; Kod mene je uvik teško naći piva! Zašto? 🤣

Citat: Stipa  u 03.03.2024. u 18:03:48 satiIzgleda da ste vi više proučavali okruženje neg opremu  :-D

ZAGONETKA; Kod mene je uvik teško naći piva! Zašto? 🤣

Jer sve popiješ...logično. *:-P

Citat: Stipa  u 03.03.2024. u 18:03:48 satiIzgleda da ste vi više proučavali okruženje neg opremu  :-D


A ne, sve smo toliko detakjno proučili da smo vidli i takve sitnice kao što je plinska boca u pozadini.

ZAGONETKA; Kod mene je uvik teško naći piva! Zašto? 🤣

A, to se skriva od nepoželjnih očiju :)

Da se uključim u izložbu. Izgleda puno, ali dugo se skupljalo (a bojim se da nije kraj).

1) Vega refraktor 46/700 (akromat). Nabavljeno 1969. Prvi koraci vlastitim teleskopom (ranije iskustvo na  refraktorima zagrebačke Zvjezdarnice Zeiss 110/1100 i Zeiss 130/1950.

2) Teleobjektiv MTO 1000, (maksutov). Nabavljen 1980. Prvi put korišten za snimanje potpune pomrčine Sunca 16.2.1980. iz Kenije
https://www.flickr.com/photos/sanjinkovacic/50069196713/in/album-72157715082780126/ (https://www.flickr.com/photos/sanjinkovacic/50069196713/in/album-72157715082780126/). Kasnije uklanjanjem korektora sveden na 105/770. I dalje se povremeno koristi za vizualno i fotografiju. Također kao teleobjektiv za terestričku fotografiju.

3) Teleobjektiv Soligor 400 mm (f/6,3). Radi žarišne daljine pišem ga u teleskope. Dodavanjem okulara prikladan za vizualno opažanje manjih zahtjeva. Fotografski slab. Nabavljen osamdesetih godina prošlog stoljeća.

4) Refraktor 80/800 (akromat). Ruski školski teleskop. Težak metalni tubus doprinosi stabilnosti. Dobiven na poklon devedesetih godina prošlog stoljeća. Originalna montaža toliko je bila jadna da je odmah zamijenjena Soligor ekvatorijalom s motorom za praćenje po rektascenziji na kojoj je i danas. Korišten za vizualno i za fotografiranje Sunca, Mjeseca, pomrčina i prolaza Venere 2004. https://www.flickr.com/photos/sanjinkovacic/50069131248/in/album-72157715082780126/ (https://www.flickr.com/photos/sanjinkovacic/50069131248/in/album-72157715082780126/)

5) SW Maksutov 127/1500. Nabavljen 2012. u kompletu s AZ GoTo montažom, što je bio moj prvi ulaz u GoTo astronomiju. Od tada, pa na dalje astrognozija mi ubrzano "hlapi" što je bilo jako vidljivo na zadnjem Messier maratonu. Teleskop je korišten za najrazličitije namjene, a najviše se dokazao kod snimanja Sunca, Mjeseca i planeta. Povremeno je postavljan i na ekvatorsku ES Exos II montažu.

6) Lacerta 72/432 ED (apokromat dublet). Nabavljen 2021. Koristi se na ES montažama Exos-100 i Exos II. Kasnije dokupljen flattener (1x). Namjena: Fotografiranje nebeskih objekata primjerenih vidnom polju.

7) GSO Ritchey-Chretien 8" (203/1624). Karbonski tubus, nabavljen kao korišten 2022. Prvi vlasnik Dag Oršić, kasnije Željko Andreić. Osnovna namjena: Fotografiranje galaktika, kuglastih skupova i planetarnih maglica. Kasnije nabavljen reduktor CCD47 (0,67). Koristi se na montažama ES Exos II (Zagreb i terenski izlasci) i Losmandy G11 (fiksno u Šiljakovini). Do sada malo rezultata radi vremenskih prilika i komplicirane dostupnosti područjima s tamnim nebom.

8) Klasični Cassegrain 8" (Izvorno GSO, naljepnica Omegon). Najnovija igračka, nabavljen krajem 2023. Osnovna namjena: Fotografiranje detalja mjesečeve površine i planeta. Planirana fiksna upotreba iz Zagreba, na montaži ES Exos II. Početni problemi s kolimacijom, kasnije premalo korišten (radi vremenskih prilika) da bi se dala konačna procjena kvalitete.

Opaa! *hopla*

Znaci ti imas Boljsoj skolnij refraktor!

Nisam se tome nadao.

I kakav je opticki?

Nikola u Korenici ima "malij skolnij refraktor" onaj od 60mm.

Budes li u Korenici na smotri malih refraktora, svakako donesi njega i Vegicu! *hopla*

Citat: stipe  u 10.03.2024. u 13:05:43 satiOpaa! *hopla*

Znaci ti imas Boljsoj skolnij refraktor!

Nisam se tome nadao.

I kakav je opticki?

Nikola u Korenici ima "malij skolnij refraktor" onaj od 60mm.

Budes li u Korenici na smotri malih refraktora, svakako donesi njega i Vegicu! *hopla*

Optički je solidan, ali se vjerojatno ne može nositi sa suvremenim apokromatima. Ne zapaža se baš kromatska aberacija, ali se kod f/10 i ne očekuje. Navodno je kod akromata f/15 optimalno. Oštrina mi izgleda ok.
A ta smotra u Korenici - čitam o tome, ali ne znam detalje - kad bi to bilo ? Rado bih došao. Naravno, sa staklovinjem.

 *tu*  *pljesk*  *gj*

Citat: Zumbul  u 10.03.2024. u 13:57:10 satiOptički je solidan, ali se vjerojatno ne može nositi sa suvremenim apokromatima. Ne zapaža se baš kromatska aberacija, ali se kod f/10 i ne očekuje. Navodno je kod akromata f/15 optimalno. Oštrina mi izgleda ok.
A ta smotra u Korenici - čitam o tome, ali ne znam detalje - kad bi to bilo ? Rado bih došao. Naravno, sa staklovinjem.

Ja se nadam da ce biti i da ce doci vas starijih sa vintage igrackama. Sve ovisi o vremenu koje se dosada pokazalo nikakvo! A i nismo jos ni utanacili datum. Samo da se to na koncu ne izjalovi... Gledao bih cak da bude i prva cetvrt da se ne kosimo sa Messierovim maratonom. Tako da bi to bilo mozda tjedan nakon maratona u travnju.

Nešto je tu stalo nešto ne: 2x HEQ5-pro,EQ5,MEade LX 75,...MAK 90,MAK 127,MAK 180,C 9,25,SW 250,.... Paneli čekaju već neko vrijema za udomiti dio u mraku... :-)

Vi iz Zadra i okolice baš patite na količinu  *zubo*

Teška artiljerija. *zubko* Jel to Mak 180 ima karbonski tubus?

Citat: Acheron  u 10.03.2024. u 22:07:06 satiVi iz Zadra i okolice baš patite na količinu  *zubo*

Acheron,nema ti Zadra i okolice jer ti je ta "okolica" na koju misliš zapravo iz Zagreba *zubo*
Jedna HEQ 5 pro, EQ5 pro i mak 180 su od udruge i samo mi rade gužvu doma.

Citat: Lucius  u 10.03.2024. u 22:31:48 satiTeška artiljerija. *zubko* Jel to Mak 180 ima karbonski tubus?

Ne :-)

Hmmm. Učinilo mi se. Ne izgleda boja ko Black Diamond. *zubo*

Kad smo već kod optičkih instrumenata jel se ikome desilo da mu teleskop poljubi pod?

Citat: Lucius  u 10.03.2024. u 22:36:25 satiHmmm. Učinilo mi se. Ne izgleda boja ko Black Diamond. *zubo*

Nisam siguran,Ruka zna bolje :-)

Kad smo već kod optičkih instrumenata jel se ikome desilo da mu teleskop poljubi pod?

Da :-( Prošle godine na Europskoj Noći straživača.Pao mi je SW refraktor 120.Bilo je više od 2500 nazočnih i bilo je teško sve paziti.Staklo na teleskopu je preživilo. Sjenilo i finder.

 *trep* Dobro da je optika preživjela.

Citat: Lucius  u 10.03.2024. u 22:44:53 sati*trep* Dobro da je optika preživjela.

Uz sjenilo pukao mi je i prihvat na EQ5 montaži.
Ove godine preskačemo gužve a u škole nosim malog Maka ako ima promatranja ili astigmatični ref 80 uz N 114 na jeftinim montažama *zubko* .

Lijep i bogat repertoar instrumenata u AUZ! Svaka cast! Neka ste se dobro opremili i da vas dobro sluze, bez buduceg teleskopskog ljubljenja poda! *zubko*

Citat: stipe  u 10.03.2024. u 23:40:20 satiLijep i bogat repertoar instrumenata u AUZ! Svaka cast! Neka ste se dobro opremili i da vas dobro sluze, bez buduceg teleskopskog ljubljenja poda! *zubko*

Hvala Stipe. :-) Imali smo "dobar poticaj" . *zubko*  *kokice*

Evo jednog od mojih najvecih ljubimaca...Intes Micro MN66(strehl 0.97 i 1/8pv wave).Fantastičan teleskop koji kad je dobro iskolimiran daje world class sliku. Međutim prate ga određeni problemi mehaničke prirode pa se nadam da uskoro ide kod Stipe-a na dijagnostiku i nadam se uspešnu popravku. Veliki izazov za njega ali ne sumnjam da će on to uspešno da savlada :-)

 *tu*  *pljesk*
MN teleskopi su top i za vizualu i za AP (bar tako kažu, nisam probao *he* ).

Citat: Lucius  u 20.03.2024. u 13:08:01 sati*tu*  *pljesk*
MN teleskopi su top i za vizualu i za AP (bar tako kažu, nisam probao *he* ).

Za vizual su u rangu najboljih apo refraktora i tu nema diskusije. Jedino mana za vizual je vinjetiranje zbog malog sekundara pa se ne mogu koristiti okulari sa velikim žižnim daljinama. Za AP takodje...postoje (kod Intes Micro teleskopa) varijante MN sa većim sekundarima koji su pogodniji za astrophoto. Primer je MN55 u nasem AD Aristarh....
Velika,veliiika šteta što je ova firma prestala da postoji pre 4-5 god :-(

Drago, nadam se da cemo se naci i uspjesno ga srediti! *tu*

Evo jos jedan kucni uradak iz moje malene radionice! *hopla*

Jos jedan 80/900mm sa eBaya, pritvoren na 70mm zbog spustenog ruba. Nije opticki dobar kao replika Telementora, ali dade se i to srediti. To je onaj nedovrseni sa prve fotke u ovoj temi. Ovaj ima pentaprizmu u cijevi kao i Meopta AD800 i helikalni fokuser. Ove dvije male rupice na cijevi su mjesto gdje dolazi buduci mali right angle 8x24 trazioc. Ova color shema je da napravim malo raznolikosti, a i zato jer sam negdje vidio narancastu Meoptu, samo se ne mogu sjetiti gdje. Evo galerije ovog malog teleskopa.

Ne znam zasto mi aplikacija za komprimiranje prebacuje na 8bitne boje pa evo prve fotke sa malo manje kompresije.

*gj*  *pljesk*

Citat: stipe  u 24.03.2024. u 14:49:47 satiEvo jos jedan kucni uradak iz moje malene radionice! *hopla*

 *gj*  *pljesk*

Lijepo Stipe, tko zna zna  *pljesk*

Svaka ti dala vode iz bokala imenjače  *gj*  *šešir*

EQ6 Mac-Pro  *zubko*

O pa to je dual setup, ima dva vrlo brza objektiva, vjerojatno f0.8 sa jako osjetljivim senzorima na kamerama sitnih piksela... *zubo*  :-D *rola*

Danas sam slozio i trazioc za ovaj novi refraktor. 5x22. Bas je mini! *hopla*

Ima porro prizmu 90° od dalekozora i nitni kriz od tankih bakrenih licni iz kabela zalemljen na mjedeni prsten. Sve je sad spremno za smotru malih refraktora ako se ikad vrijeme poboljsa... :-P

Koliko ti je teško to čudo?

Pa mozda oko 3.5kg.

Bravo imenjače na entuzijazmu i trudu te na fotkama svojih radova što ih djeliš s nama  *šešir*

Ovo mi je velika strast, pogotovo sto mogu sam izabrati kako izraditi svaki detalj i sto mogu napraviti da ne bude klimavo, vec "built like tank" *zubko*

Gledam sliku i mislim si, Stipe popravlja i fenove za kosu, kad ono... *zubko*

Da, i ja sam se zacudio kako mi je ispao trazioc, no slazem onako kakvu imam sirovinu i onako kako mi je najbrze i najprakticnije, a da opet ispadne lijepo.

Citat: Danijel  u 02.04.2024. u 11:12:38 satiGledam sliku i mislim si, Stipe popravlja i fenove za kosu, kad ono... *zubko*

Ma popravlja, popravlja, kaj misliš odakle je izvukel licne za nitni križ :)

*zubko*

Mene brine hocel bit ista od te nase smotre malih teleskopa u Korenici ovog proljeca. Nikola mi se ne javlja, sve sumnjam...

(https://i.postimg.cc/vm1kYb8C/Photoroom-20240226-101603.jpg) (https://postimg.cc/kVmfwrby)

(https://i.postimg.cc/m2bncQ2Y/IMG-4128.jpg) (https://postimg.cc/QVymwK7C)

Kakvih je karakteristika?

https://www.apm-telescopes.net/en/apm-telescope-apo-sd-refractor-152mm-f6-with-37-zta

https://www.cloudynights.com/topic/909054-apm-telescope-apo-sd-refractor-152mm-f6-with-37-zta-my-take/

Bome mrcina!

Evo  i mene sa mojih 10".. ..
Ovaj F/5.6 Newt (uslikan sa mojom malenkoscu '82 na terasi nase weekendice u Selistu kraj Petrinje) ima dugacku i uzbudljivu povijest..
Zrcalo je kupljeno '80 (Coulter Optical), tubus je Parks (fiberglas), montaza domaca proizvodnja...
Iz rata '90-tih ostao je samo OTA, donesen u Au (preko Londona) kao osobna prtljaga '96.
Jedno vrijeme sam ga koristio na jednostavnoj Dob montazi.. koja je najrije Bartlezirana (PC motherboard+1.44 floppy) a u najnovije vrijeme OnStepirana (STM32+CNC3).
Cijev mi je jednom iskliznula iz ruke i zavrsila na betonu, pa sam morao promijeniti originalni diagonal. ali glavno zrcalo je prezivjelo bes veceg (primjetljivog) ostecenja.
Ovoh dana ga bas i ne koristim jer imam C11, pa razmisljam sto bih s njim.. mozda ga poklonim lokalnom a-klubu (Ballarat) ako bude interesa, jer je opticki vrlo OK, ali je prilicno tezak pa ga nije lako prenositi (vrlo lako ga je skinuti sa dob montaze na kojoj lezi na lagerima).

Pravi klasik! Mljac! *tu*

O da Coulter, imal sam 8", isto odlično zrcalo....

Zac, to tvoje jos ne skuplja fotone. Jos je u kutiji. Ne znam sto je liku koji ga je kupio, al ne njemu, vec vecini sa mog podrucja. Nigdje nikoga i kada se dogovaramo za nesto, sve pet, sve divno, krasno, no u samom finishu sve zapne uz puste izlike i izmotavanja. Sam dokaz je sto se NITI BAREM JEDNOM GODISNJE ne uspijemo dogovoriti za nikakvo promatranje... Zato zrcalo jos stoji zapakirano... :-(

Stipe, ja ozbiljno razmišljam o putu na Kamešnicu nekad sredinom ljeta...naravno sve ovisi koliko ću slobodnog vremena imati. Ako mognem zovnem te (ako si zainteresiran). Gore sam bio jednom prošle godine (nekim drugim poslom) i čini mi se odlično mjesto za odraditi promatranje.

Ako sto bude, rado bih. No posao je sve sto ti na kraju preostane jer danas je uzurbani tempo zivota koji nam namecu bez nase volje i tako zivot prođe u radu, a kad se docepas mirovine, bude toliko mala da ni ne pomisljas trositi na terene.

Nek smo mi živi i zdravi pa će se jednom potrefit. *da*

Oksimoron mi je što Stipe radi u škveru, a sve lađe su mu potonule  :-D

Ohhh... potonule su davno lađe... I ne moze svatko svasta biti i raditi pa da si nađe sto je za njega najbolje. Nije samo skver, vecina poslova je danas takva da si prisiljen biti raspoloziv vecinu svog vremena, te nakon nekog vremena vidis da za sve ostalo ne nađeš dovoljno ili uopce ikako vremena. Oksimoron, da, tako na koncu ispada. A skver nije sto je bio. Danas su jahtice u trendu. Treba ih obsluzivati, da ti pada kuca doma, ne mozes napustiti poziciju jer moras uvijek biti raspoloziv, dobar sluga i uvijek nasmijan, bez obzira koje te nevolje i privatne obaveze more *zubko* , dok je po skveru sve manje onih u kombinezonima i radnim cipelama, a sve vise gospode u odijelima i hostesa u uniformi. Ne smijes vise ni kihnuti, jer danas se svakojake kerefeke traze od ljudi: da sve odradis sto je brze moguce, a da pritom budes i ostanes neprimjetan... Ma vidi vraga. Plus sto je toliko posla da se ziv ubijas! A ne znam vise ni sam gdje bih posao trazio, a da uvjeti budu bolji... Kad je svugdje isto, gdje god radio i svugdje serifi gace tresu, sve vecom i vecom zestinom... Mene je najvise strah koljena i kicme koji stradavaju primjetno iz dana u dan sve vise. A po opisu starijih, danas je puno vise posla za daleko manje ljudi nego prije, neizdrzivo za onog tko penziju misli ziv i zdrav docekati. *zubko*

Da popunim brojno stanje za legendarne Intes teleskope, ovoga puta kao što je Drago najavio radi se o foto varijanti, Intes MN55 (140/770 mm) koji je jedan od teleskopa u našoj opservatoriji koji je najčešće u pogonu.
Prelep instrument, optički izuzetan, mehanički "ruski nežan", predviđen da preživi direktan nuklearni udar!
Uopšte ga ne mazimo i pazimo, i još uvek ima uginulog pauka na obodu primarnog ogledala koji je došao gratis uz teleskop direktno iz Moskve  *zubo*
Što se mene tiče, ovaj teleskop spada u onu grupaciju instrumenata koje kada jednom nabaviš ostaje ZAUVEK u vlasništvu!
Vedro nebo.

Korektor mu se sjaji kao da je sad iz tvornice izašao. *zubko*

Nedavno sam ga prodao, ali namjeravao sam poslati ovu fotku pa sada šaljem sa zakašnjenjem. Jako lijepi setup :-)
Explore Scientific MN-152 "Levy Comet Hunter", 152mm F/4.8 Maksutov-Newton na HEQ5 Pro Synscan montaži.

Zeiss C80/500. Zavrsen proslog vikenda! *hopla*

Lecu mi je 2003 prodao pokojni g. Mario Perucic iz bivseg splitskog DAAS-a (Drustvo astronoma amatera Split).

Leca je iz Zeissovog binokulara "Asembi" 20-40x80. Buduci da je objektiv kromatski korigiran za koristenje sa prizmama, ubacio sam u cijev pentaprizmu od 30mm, koja daje stakleni put od 80mm. Time se dokorigira korekcija boja i kompletni sustav odlicno funkcionira! *hopla*

Fokuser je helikalni, uspon 1mm, 1.25" prihvat.

Ma, super izgleda! Sad još test u upotrebi :)

Citat: stipe  u 20.05.2024. u 16:55:16 satiZeiss C80/500. Zavrsen proslog vikenda! *hopla*

Lecu mi je 2003 prodao pokojni g. Mario Perucic iz bivseg splitskog DAAS-a (Drustvo astronoma amatera Split).

Leca je iz Zeissovog binokulara "Asembi" 20-40x80. Buduci da je objektiv kromatski korigiran za koristenje sa prizmama, ubacio sam u cijev pentaprizmu od 30mm, koja daje stakleni put od 80mm. Time se dokorigira korekcija boja i kompletni sustav odlicno funkcionira! *hopla*

Fokuser je helikalni, uspon 1mm, 1.25" prihvat.

Kud ćeš ti s tolikim teleskopima imenjače? Btw jako lijepo izgleda  *pljesk*  *šešir*

Stara ce mi ih pobacati u smece kad ih se dohvati! :-D

Evo, moj ljubimac još jednom, cijev je dotjerana, izbačeno je sedlo koje ju drži na montaži (zbog kojeg mi je nedavno izletio s nje na pod), prihvatna šina je sad direktno na cijevi teleskopa, koja je hibrid od dva dijela, šira cijev naprijed, uža iza (imao takve komade, škrtac), dodan nosač tražila i malo tražilo i drška za nošenje. Sve je kombinacija drva i plastike, samo kritični dijelovi (prirubnica objektiva i fokusera) su od aluminija. Sve u svemu, "skinuo" sam skoro 3 kile težine, pa se lakše barata sa skopom.

Evo i jedan povijesni, mali Newton iz 1970tih, zrcalo sam sam brusio, jedino je sekundarno komad nekog ravnog zrcala. Fokuser je spiralni i prima samo mikroskopske okulare :) Ali, pristojan skop, sve do max. povećanja, godinama je bio tražilo na velikom 200 mm Newtonu...

A di je slika?

Citat: zac  u 21.05.2024. u 20:47:29 satiEvo, moj ljubimac još jednom, cijev je dotjerana,

Daj fotku da vidimo tog ljubimca  *zubo*  *tipkalo*

Citat: zac  u 21.05.2024. u 20:49:42 satiEvo i jedan povijesni, mali Newton iz 1970tih, zrcalo sam sam brusio, jedino je sekundarno komad nekog ravnog zrcala. Fokuser je spiralni i prima samo mikroskopske okulare :) Ali, pristojan skop, sve do max. povećanja, godinama je bio tražilo na velikom 200 mm Newtonu...

Super izgleda Zac! *pljesk*

Sto je ovo negdje oko 114mm?

Ne, 80 mm zrcalo, F/10...

A evo i "skrivenih" slika, ne znam kak su nestale. Vjerovatno sam umjesto pošalji puknuo pregled i previdio... sory :)

Da ne bi bilo zabune, ovo zadnje je TS Photoline 130mm F/7 objektiv u tubusu sklepanom od plastike i drva :)

Svidjaju mi se krugovi  *da*  ..

Citat: bojan  u 22.05.2024. u 22:10:58 satiSvidjaju mi se krugovi  *da*  ..

O da, te sam kupio 70tih od Meadea, bili su na mojoj montaži u zvezdarnici u Novigradu Podravskom, kad sam ju rasformirao, prebacio sam si krugove na EQ6 :) Veliki su, i lako čitljivi, nema toga više danas... Dobro dođu ako danju tražim Veneru ili Merkur, onda nađem Sunce pa po krugovima namještam razliku u koordinatama...

I ja ih koristim (postojece na EQ6).
To jest, koristim DEC, onaj na satnoj osovini zapravo pokazuje zvjezdano vrijeme.. pa se poremeti kod GoTo.

Citat: bojan  u 23.05.2024. u 09:23:51 satiI ja ih koristim (postojece na EQ6).
To jest, koristim DEC, onaj na satnoj osovini zapravo pokazuje zvjezdano vrijeme.. pa se poremeti kod GoTo.

Ma da, treba ga ili štelat, ili radiš diferencijalo... I moji se pomaknu kad radi pračenje, ili ako ih slučajno zakrenem, nisu čvrsto fiksirani... meni to en smeta, malo vježbe :)

Citat: bojan  u 23.05.2024. u 09:23:51 satiI ja ih koristim (postojece na EQ6).
To jest, koristim DEC, onaj na satnoj osovini zapravo pokazuje zvjezdano vrijeme.. pa se poremeti kod GoTo.

Ajde da netko na forumu konačno spomene zvjezdano vrijeme - da se osjetim kao među astronomima. Inače je rihtanje teleskopa po koordinatnim krugovima totalna romantika. Moram priznati da sam to zapustio od kada mi radi GoTo i Plate solving. Lako se naviknuti, ali stare vještine se pamte.

Citat: Zumbul  u 23.05.2024. u 18:50:52 satiAjde da netko na forumu konačno spomene zvjezdano vrijeme - da se osjetim kao među astronomima. Inače je rihtanje teleskopa po koordinatnim krugovima totalna romantika. Moram priznati da sam to zapustio od kada mi radi GoTo i Plate solving. Lako se naviknuti, ali stare vještine se pamte.

Ha, u stvari ti treba satni kut, koji računaš iz zvjezdanog vremena i rektascenzije :) A goto se da i ugasit!

Moja prinova, jucer stigao 🥰

Niđe skopa Vid *zubko*

Di ti je onaj video sa Astrovizije gdje te pitaju: "A koji ti je ovo skop?" :-D

Ne kuzim kak ubacim sliku :-) KLiknem pa me trazi URL i size ...
Stvarno sam ostario ...

Ispod posta upreš Odgovori i pojavit će ti se opcija za ubaciti sliku. :-)

 *tnx*

 *ritmika*

Probao okinut par fotki sa Sonya 7cR, stackirano 40-50 frejmova. Vizualno je savrseno, oštro, kontrastno ...

Takahashi, opa! *ritmika*  *pljesk*
Gdje si uzeo?

Teleskop Austria

Bravo Vid! *tu*

Odlican izbor. Takav isti je i Drazenov. Probali smo ga na zadnjem terenu. Nula kromatske aberacije, stvarno je dozivljaj vidjeti ciste, bijele zvijezde.

Huh, zvijer. Jel su garancije još uvijek potpisane rukom? To je bila legenda nekad, stari takahashi ih je potpisivao vlastoručno.

Citat: zac  u 23.05.2024. u 20:27:01 satiHa, u stvari ti treba satni kut, koji računaš iz zvjezdanog vremena i rektascenzije :) A goto se da i ugasit!

Da. Zvjezdano vrijeme je satni kut proljetne tocke. A s rektascenzijom je povezano relacijom: zvj.vrijeme = rektascenzija + satni kut. Predavanja Zlatka Britvica iz cca 1969. na tecaju prakticne astronomije. A krasan clanak "Glavni pojmovi sferne astronomije" bio je stalni prilog almanaha Boskovic.

Pitanje, koristi li se za mjerenje RA sideralni ili sinodički dan?

Citat: Acheron  u 24.05.2024. u 11:21:33 satiPitanje, koristi li se za mjerenje RA sideralni ili sinodički dan?

Siderealni.

onda ne bi smjelo biti koordinate preko RA 23h 56m?

Citat: stipe  u 24.05.2024. u 07:09:09 satiBravo Vid! *tu*

Odlican izbor. Takav isti je i Drazenov. Probali smo ga na zadnjem terenu. Nula kromatske aberacije, stvarno je dozivljaj vidjeti ciste, bijele zvijezde.

Jesu Japanci za taj 100 mm model stavili mogućnost kolimaciju? *zubo*

Citat: Acheron  u 24.05.2024. u 12:25:39 sationda ne bi smjelo biti koordinate preko RA 23h 56m?

Ima. Sati su tu mjera kuta u stvari, cijeli krug je podijeljen na 24 sata. Kod zvjezdanog dana su jednostavno sati, minute, sekunde, mrvu kraći od naših uobijanih. Ako koristiš RA (bolje rečeno satne) krugove, prvo moraš iz zonskog prijeć u mjesno vrijeme, iz njega u mjesno zvjezdano (Bolidu još uvijek u tablicama imaš potrebno zvjezdano vrijeme za svaki dan u podne), pa iz roga i RA objekta računaš satni kur objekta. Satni krug mor anaravno biti fiksiran tako d apokazuje 0 sati kad je skop usmjeren u meridijan.

Stavit ću za koji dan na svoj web jedan malo veći tekst, u kojem će, uz ostalo biti opisane i te starinske metode računanja satnog kuta, ako nekog zanima...

Ja obićno radim diferencijaln, tj. naciljam neku sjajnu zvijezdu, izračunam razliku u RA i DE između nje i objekta koji tražim, i tu razliku onda namještam uz pomoć krugova. Za to nije bitno jesu li krugovi točno namješteni ili ne...

Bio sam pod krivim dojmom da se RA mjeri kao vremenski razmak između prolaska nekog objekta kroz konačanicu meridijanskog instrumentu u odnosu na prolazak proljetne točke.
Ovako ispada da se mjeri kut, što mi je potpuna novost.

Žac je lijepo objasnio. Koordinate rektascenzija i satni kut su kutne veličine, ali se izražavaju u hhmmss. Zvjezdani (siderički, a ne sideralni) dan je period između dvije uzastopne gornje kulminacije proljetne toćke i ima 23h56m...,a zvjezdani sat traje 59m50s. Ali u zvjezdanom danu isto ima 24 zvjezdana sata, pa sve štima i nema "izgubljenih rektascenzija". Za nalaženje mjesnog zvjezdanog vremena ima online kalkulatora i aplikacija, pa ne treba kopati po tablicama raznih godišnjaka. Slažem se sa Žacom da je najpraktičnija diferencijalna metoda, posebno kod montaža s labavim krugovima. Ponovio bih preporuku za tekst "Glavni pojmovi sferne astronomoje" koji je bio stalni prilog almanaha Bošković. Jednom ranije sam ga stavio na forum, ali sad se ne sjećam gdje. Mogu ponoviti. Inače, ta tema se može proučiti i na stranicama zagrebačke Zvjezdarnice, u poglavlju e-škola. To su najbolji objavljeni materijali na hrvatskom jeziku.

Citat: Acheron  u 24.05.2024. u 17:36:19 satiBio sam pod krivim dojmom da se RA mjeri kao vremenski razmak između prolaska nekog objekta kroz konačanicu meridijanskog instrumentu u odnosu na prolazak proljetne točke.
Ovako ispada da se mjeri kut, što mi je potpuna novost.

Pa to ti je točno to. Naime, vrijeme je u ovom slučaju mjera kuta za koji se zemlja u to vrijeme zakrene, dakle RA, jer je rotacija Zemlje praktički konstantna. Zato ti je i u većini atlasa i programa ostala rektascenzija u hhmmss, ali često će ti danas program uz to napisati i pripadajući kut u stupnjevima.

Onomad (ne tako davno) astronomima je bilo praktičnije rektascenziju izražavati u satima jer su je tako i mjerili, pa su si uštedili beskonačno pretvaranje u stupnjeve i natrag...

Pa da, samo što nitko nije pojasnio da postoji zvjezdani sat, koji je 99.72% dužine "pravog" sata.

Citat: zac  u 24.05.2024. u 08:17:37 satiHuh, zvijer. Jel su garancije još uvijek potpisane rukom? To je bila legenda nekad, stari takahashi ih je potpisivao vlastoručno.

Dobio sam nekakav certifikat i serijski broj, ali mislim da nije rukom potpisan haha

Citat: Acheron  u 24.05.2024. u 22:11:46 satiPa da, samo što nitko nije pojasnio da postoji zvjezdani sat, koji je 99.72% dužine "pravog" sata.

Citat: Acheron  u 24.05.2024. u 22:11:46 satiPa da, samo što nitko nije pojasnio da postoji zvjezdani sat, koji je 99.72% dužine "pravog" sata.

Nema pravog sata. Jedinica za vrijeme je sekunda. Danas se više ne definira kao 86400-ti dio srednjeg sunčevog dana jer rotacija Zemlje nije dovoljno pravilna, nego kao neki višekratnik perioda zračenja atoma Cezija pri nekim zadanim uvjetima (da ne ulazimo u brojke). Dakle sekunda se ne dira. Ali dan (pa tako i sat) može biti zvjezdani (rotacija Zemlje prema zvijezdama - siderički dan), ili prema Suncu - sinodički dan. Kako se Zemlja giba oko Sunca po ekliptici, prividno Sunce zakasni svaki dan u meridijan oko 4 minute. Zato je sunčev dan dulji od zvjezdanog. Da sad još ne zakompliciramo pojmovima kao što je pravi i srednji sunčev dan, jednadžba vremena i sl.

Sad tjeramo mak na konac, pravi sat je onaj po kojem ja sad mogu reći da ovo pišem u 00:42.
Čudi me da ako se taj pravi (civilni, sinodički) sat koristi u svakodnevnici da su astronomi odlučili uvesti pomutnju s mjernom jedinicom istog imena i slične veličine.

Podsjeća me kao na zavrzlamu s tonama

1 tona = 1000 kg
1 tona = 2000 funti ~ 907 kg
1 duga tona = 2240 funti ~ 1016kg

Citat: Acheron  u 25.05.2024. u 00:42:34 satiSad tjeramo mak na konac, pravi sat je onaj po kojem ja sad mogu reći da ovo pišem u 00:42.
Čudi me da ako se taj pravi (civilni, sinodički) sat koristi u svakodnevnici da su astronomi odlučili uvesti pomutnju s mjernom jedinicom istog imena i slične veličine.

Podsjeća me kao na zavrzlamu s tonama

1 tona = 1000 kg
1 tona = 2000 funti ~ 907 kg
1 duga tona = 2240 funti ~ 1016kg

Da se moglo jednostavnije, vjerojatno bi se tako napravilo. Racunanje vremena nije trivijalno s obzirom na postepeno otkrivanje nepravilnosti u periodickim pojavama koje su bile oslonac za definiranje vremenskih jedinica. Rotacija Zemlje (dan), obilazak Zemlje oko Sunca (godina). Mora se uvoditi puno korekcija (prijestupna godina, prijestupna sekunda) da se sacuva konzistentnost vremenske skale, odnosno kalendara. Sjetimo se uvodjenja gregorijanskog kalendara 1582. godine. Izgubilo se 10 dana i to je izazvalo pravu pomutnju. Vise o racunanju vremena ima nahttps://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/polozajna-i-efemeridna-astronomija/vremenski-sustavi/vremenske-skale/ (https://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/polozajna-i-efemeridna-astronomija/vremenski-sustavi/vremenske-skale/)
Ali tko se ne bavi astronomijom i njenim zavrzlamama ne mora brinuti o tim stvarima. Dovoljno da pogleda na svoj sat (ili danas najcesce mobitel). Tamo ga uredno ceka standardno vrijeme. Mi "astronomi", ako hocemo bolje razumjeti astronomske pojave i metode moramo zagristi malo dublje. Da znamo naci objekt 10 magnitude ako imamo ekvatorsku montazu bez GoTo funkcije, a nemamo pri ruci ni kartu ni aplikaciju, a znamo koordinate - od cega je i pocela ova rasprava.

Citat: Acheron  u 25.05.2024. u 00:42:34 satiSad tjeramo mak na konac, pravi sat je onaj po kojem ja sad mogu reći da ovo pišem u 00:42.

E oa sad, oo:42 čega? UT, UTC, SEV, SEV ljetno, ha? Viš da ni baš tak "pravi"!

Ma, gle, od kad se u astronomiji i uveo pojam zvjezdanog vremana, a time i dana, sati, minuta, itd. nitko osim astronoma to nije koristil (ok jedno vrijeme navigatori na brodovima), pa niko ni ni boljela glava... Svi drugi su koristili "normalne" sunčeve dane, sate, itd.

Zumbul ima pravo, danas rotacija Zemlje nije više mjera za vrijeme, nego atomska sekunda, samo zato jer je preciznija. A dane, sate i ostalo su ostavili, i usklađuju se, jer većina ljudi na kugli zemaljskoj koristi samo njih, i boli ih đon za ultraprecizna mjerenja i definicije sekunde....

Sad me podsjeti, u vezi svega, unazad godinu dvije, počel sam uz vrijeme opažanja obavezno pisati SEV ili LJV (ljetno vrijeme) jer kad nakon nekog vremena čitam te bilješke, ne znam više koje je doba noći bilo. OK, razlika je jedan sat, ali ponekad je bitno, ako je opažanje u sumrak, ili sl., a položaj nema ovisi o mjesnom vremenu kojem je zonsko najbliže. Ova **** sa ljetnim vremenom je užasna komplikacija po tom pitanju... zato profiči i koriste julijanse dane, ali za amatera poput mene problem je da su nerazumljivi, ja ipak živim unutar civilnog kalendara :)

Citat: zac  u 25.05.2024. u 14:31:04 satiSad me podsjeti, u vezi svega, unazad godinu dvije, počel sam uz vrijeme opažanja obavezno pisati SEV ili LJV (ljetno vrijeme) jer kad nakon nekog vremena čitam te bilješke, ne znam više koje je doba noći bilo. OK, razlika je jedan sat, ali ponekad je bitno, ako je opažanje u sumrak, ili sl., a položaj nema ovisi o mjesnom vremenu kojem je zonsko najbliže. Ova **** sa ljetnim vremenom je užasna komplikacija po tom pitanju... zato profiči i koriste julijanse dane, ali za amatera poput mene problem je da su nerazumljivi, ja ipak živim unutar civilnog kalendara :)

Ako se mjerenje ili fotografija objavljuje okolo, mislim da je najbolje UTC (to je ono koordinirano s prijestupnom sekundom) da bude kompatibilno s drugim opažanjima. UTC i UT je praktično isto, ali UTC zvuči stručnije, kao da se razumiješ u astronomiju  *hmm*. Ako je za po doma, mislim da je sasvim ok ostaviti standardno dogovoreno, znači srednje zonsko + eventualna korekcija za ljetnu budalaštinu (daylight saving  *uglavu* ). Oznaka može biti UT+1 za zonsko, odnosno UT+2 za ljetno. Aplikacije su prilagođene (SkySafari i sl.).

Citat: Zumbul  u 25.05.2024. u 14:52:55 satiAko se mjerenje ili fotografija objavljuje okolo, mislim da je najbolje UTC (to je ono koordinirano s prijestupnom sekundom) da bude kompatibilno s drugim opažanjima. UTC i UT je praktično isto, ali UTC zvuči stručnije, kao da se razumiješ u astronomiju  *hmm*. Ako je za po doma, mislim da je sasvim ok ostaviti standardno dogovoreno, znači srednje zonsko + eventualna korekcija za ljetnu budalaštinu (daylight saving  *uglavu* ). Oznaka može biti UT+1 za zonsko, odnosno UT+2 za ljetno. Aplikacije su prilagođene (SkySafari i sl.).

Tako je, UTC je najkorektnije vrijeme i sva mjerenja su uvijek spremljena pod UTC.

Ja oduvijek sva vremena u astronomiji pišem isključivo u UT, tako su me naučili odmalena otkako sam se počeo baviti astronomijom. Čak mi je i vrijeme u fotiću podešeno na UT, da ne moram stalno korigirati ljetno-zimsko. :-)

Jedna Njemačka srednja škola me pitala za preporuke vezano uz opremu, pa su mi poslali da imaju jednog Dr. Johannes Haidenhein 100mm reflector F/10 kojeg još koriste.
Uz novu opremu će ga moći i za astrofotografiju koristiti.

Stavljam jer se barem ja prvi put susrećem s ovakvim teleskopom.  *da*

Citat: Astro Lux  u 14.06.2024. u 16:48:44 satiJedna Njemačka srednja škola me pitala za preporuke vezano uz opremu, pa su mi poslali da imaju jednog Dr. Johannes Haidenhein 100mm reflector F/10 kojeg još koriste.
Uz novu opremu će ga moći i za astrofotografiju koristiti.

Stavljam jer se barem ja prvi put susrećem s ovakvim teleskopom.  *da*

Da to je znimljiv raritet, ručno radjeno u 60tima. Inače isti je Dr. Johannes Heidenhain bio i CEO istoimene firme u Njemačkoj koja radi senzore i kontrole pozicije, izmedju ostalog radi i najbolje optičke enkodere na svijetu. Nema ozbiljnog opservatorija/teleskopa a da ih ne koriste za kontrolu i pozicioniranje . (koristimo ih i mi u firmi) . Eh da ima montaža s njihovim enkoderima......

A tu vam je i odgovor može li reflektor ići u viljuškastu montažu: Trik je, sudeći po slici, otežati donji dio, gdje je zrcalo, da se spusti težište, pa ide i std. viljuška za sct.

Lijepa sprava!

Krasan primjerak! *hopla*

Vidio sam nesto slicno, mislim da je Fecker Celestar 6.

Taj je kako se cini Nasmyth Maksutov Cassegrain.

Citat: zac  u 14.06.2024. u 18:13:02 satiA tu vam je i odgovor može li reflektor ići u viljuškastu montažu: Trik je, sudeći po slici, otežati donji dio, gdje je zrcalo, da se spusti težište, pa ide i std. viljuška za sct.

Lijepa sprava!

Nije da ne može, nego da sad u ovu montažu želiš ubaciti 150mm reflektor balans ode kvragu, a cijev možda fizički ne stane. S druge strane, na njemačku ekvatorijalnu montažu sve to bez problema pripašeš.

BTW, mislim da su Hookerov 254cm i Palomar 508 cm na viljuškastim montažama.

Slično, to se zove "Yoke" ili tako nekako, viljuška je poduprta na oba kraja, a teleskop je u njenoj sredini. Btw, vrlo je stabilna, ali mora biti toliko duga da se cijev teleskopa može okrenuti kroz nju, Kod Palomara je još modificirana tako da teleskop može gledati i u pol, zato ona potkova na sjevernom kraju... Bilo je amater akoji su gradili takve montaže, obično negdje u vrtu, na otvorenom, jer su velike...

To na Mount Palomaru je split ring mount, a vidio sam da je ameri rade od drveta, a na tom pogonskom dijelu split ringa ide metalna traka.

Evo, ovako nesto.

Ne sasvim. Tu je teleskop u samoj potkovi, kod Palomara je između potkove i zadnjeg ležaja, ovješen o dvije "grede" koje spajaju potkovu i zadnji ležaj...

Otprilike ovako....

Ma najjači je portaball teleskop

(https://theamateurengineersg.wordpress.com/wp-content/uploads/2018/02/portaball.jpg)

Viljuškasta montaža je rješenje za masivne teleskope. Palomar i Wilson su primjeri. Čak su i prve generacije Celestronovih i Meadovih amaterskih SCT-a išle u tom smjeru.

Još uvijek se može nabaviti wedge za Celestron SCT-e.

Citat: Astrobobo  u 16.06.2024. u 12:58:29 satiJoš uvijek se može nabaviti wedge za Celestron SCT-e.

Moje prvo iskustvo s tom montažom iz 1980.

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 12:15:24 satiViljuškasta montaža je rješenje za masivne teleskope. Palomar i Wilson su primjeri.

Nope.
Mt Wilson je na "yoke" montaži (engleska montaža je inače naš naziv za tu vrstu montaže), Mt Palomar na horseshoe ("potkovastoj") montaži. Ima mislim u ATM I prekrasnih skica horseshoe (aha, na webu ovdje https://stellafane.org/history/early/drawings.html ), autor Russell W. Porter. Ovisno o instrumentima i mogućnostima postoje raznorazne varijante tog prihvata gdje se teret kači između dvije prihvatne točke.

Celestroni su (od slika koje si pastao) na klasičnoj viljuškastoj montaži (gje je teret okačen samo s jedne strani osi rotacije), i nije baš da su to "masivni" teleskopi - za svoj otvor upravo naprotiv. Iako, ima na vljuškastim montažama i masivnijih instrumenata (poput metarskih Schmidt kamera baš an Mt Palomaru).

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 13:09:09 satiMoje prvo iskustvo s tom montažom iz 1980.

Dost dobra alatka  :-D

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 13:09:09 satiMoje prvo iskustvo s tom montažom iz 1980.

Muh, alatka ti je premala :)

Btw, jel taj C8 još živ? Prvička legenda, nije li?

Citat: zac  u 16.06.2024. u 15:52:18 satiBtw, jel taj C8 još živ? Prvička legenda, nije li?

Nabavljen je 1980. i jos je u upotrebi. Opticki je ok, ali se montaza razmrdala i sad ga decki na Zvjezdarnici stavljaju na njemacki ekvatorijal (mislim CGM ili nesto slicno od Celestrona). Prosao je sve kampove od kada je nabavljen. Kroz njega smo gledali oziljke na Jupiteru u vrijeme serije udara raspadnutog kometa Shoemaker-Levy 9 iz srpnja 1994. na kampu kraj Trakoscana.

Citat: Šegi  u 16.06.2024. u 14:09:00 satiNope.
Mt Wilson je na "yoke" montaži (engleska montaža je inače naš naziv za tu vrstu montaže), Mt Palomar na horseshoe ("potkovastoj") montaži. Ima mislim u ATM I prekrasnih skica horseshoe (aha, na webu ovdje https://stellafane.org/history/early/drawings.html ), autor Russell W. Porter. Ovisno o instrumentima i mogućnostima postoje raznorazne varijante tog prihvata gdje se teret kači između dvije prihvatne točke.

Celestroni su (od slika koje si pastao) na klasičnoj viljuškastoj montaži (gje je teret okačen samo s jedne strani osi rotacije), i nije baš da su to "masivni" teleskopi - za svoj otvor upravo naprotiv. Iako, ima na vljuškastim montažama i masivnijih instrumenata (poput metarskih Schmidt kamera baš an Mt Palomaru).

Da, imaš pravo. Engleska montaža ima drugi stup da podboči satnu osovinu. Primjer je i metarski teleskop na Hvaru. Klasične viljuške nalazimo na velikim teleskopima, ali u azimutalnoj verziji.

Citat: Acheron  u 16.06.2024. u 09:29:03 satiMa najjači je portaball teleskop

(https://theamateurengineersg.wordpress.com/wp-content/uploads/2018/02/portaball.jpg)

Ova varijanta nema problema sa promatranjem u zenitu ;-)

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 18:51:20 satiPrimjer je i metarski teleskop na Hvaru.

E ova je kombinacija, ovo nije klasična engleska montaža nego "cross" varijanta gdje teleskop ne leži na viljuški nego je poput njemačke uhvaćen samo s jedne strane... zamisli da je polarna os kraća, i da je odrezana odmah iznad hvatišta deklinacijske osi - dobiješ van njemačku montažu.

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 18:51:20 satiKlasične viljuške nalazimo na velikim teleskopima, ali u azimutalnoj verziji.

Da, razvojem elektronike i mikroračunala postalo je jeftinije napravit altazimutalnu koja prati objekt nego mehaničke djelove ispravno dimenzionirat za velike nagibe polarne osi. Ležajevi i osovina, mehanizam za praćenje je puuuuuno jednostavniji kod altazimutalne varijante... i normalno puno jeftiniji u proizvodnji a jednako se more naplatit.

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 18:51:20 satiPrimjer je i metarski teleskop na Hvaru. Klasične viljuške nalazimo na velikim teleskopima, ali u azimutalnoj verziji.

Odličan primjer kako krivi dizajn zezne cijeli sistem.
Ako se ne varam taj ACT ili 60cm su fiksni u blok betona i krivo usjevereni... žalosno

Citat: Astro Lux  u 16.06.2024. u 21:31:18 satiOdličan primjer kako krivi dizajn zezne cijeli sistem.
Ako se ne varam taj ACT ili 60cm su fiksni u blok betona i krivo usjevereni... žalosno

Ne znam za problem s rektifikacijom. 65 centimetarski je na Zeissovoj ekvatorijalnoj montaži i radi normalno UBV fotometriju. Metarski (RC sa slike u ranijem postu) je bio planiran za spektroskopiju, ali nikad nije u stvarnosti proradio, koliko znam radi problema s nabavom dodatne opreme i deficitom kadrova. Ali možda je i ovo što veliš. Raspitat ću se. Slika predstavlja 65 centimetarski.

Citat: Zumbul  u 16.06.2024. u 22:12:12 satiNe znam za problem s rektifikacijom. 65 centimetarski je na Zeissovoj ekvatorijalnoj montaži i radi normalno UBV fotometriju. Metarski (RC sa slike u ranijem postu) je bio planiran za spektroskopiju, ali nikad nije u stvarnosti proradio, koliko znam radi problema s nabavom dodatne opreme i deficitom kadrova. Ali možda je i ovo što veliš. Raspitat ću se. Slika predstavlja 65 centimetarski.

Da onda je riječ o ACTu (1m), ovaj 60cm kao i oba Zeiss solarna teleskopa već su skoro 5-10godina izvan funkcije zbog mehaničkih problema, problema sa filterima i ostalim problemima tipičnim za "birokraciju".

Citat: Astro Lux  u 16.06.2024. u 21:31:18 satiOdličan primjer kako krivi dizajn zezne cijeli sistem.
Ako se ne varam taj ACT ili 60cm su fiksni u blok betona i krivo usjevereni... žalosno

Da, sjeverni stup je krivo postavljen, ali postoji mogućnost pomicanja montaže, pa je ona pravilno usmjerene, ali ne podupire se više u sredini stupa, nego na njegovom rubu. Navodno ide na dušu geodetima, iako, da je to skop za koji sam ja zadužen, bil bi jako nesretan....

Koliko se sječam, bila su dva dodatna problema: prvo, metarski je bio napravljen za fotometriju, sa vrlo velikim F-brojem i malim sekundarnim, a drugo, elektronika za pračenje je bila neka home-made verzija koja je jako štekala. Ipak, skop je radio, imao je i ccd kameru, doduše neku zafrknutu jer je zbog brzog downloada imala 4 sektora, pa je sve (flat, dark) bilo 4x, a što se dalje dogđalo, pojma nemam. Dugo nisam bil u kontaktu s dečkima, žalosno zapravo. Osobno nekako mislim da je seeing zapravo najveći problem tamo...

Citat: Astro Lux  u 14.06.2024. u 16:48:44 satiJedna Njemačka srednja škola me pitala za preporuke vezano uz opremu, pa su mi poslali da imaju jednog Dr. Johannes Haidenhein 100mm reflector F/10 kojeg još koriste.
Uz novu opremu će ga moći i za astrofotografiju koristiti.

Stavljam jer se barem ja prvi put susrećem s ovakvim teleskopom.  *da*

Slika ovog teleskopa potakla me na potragu za starim prospektima teleskopa. Nasreću, kutija s ovim materijalima nije završila u reciklaži.
Katalog "Dr. Johannes Haidenhein"  od 1. rujna 1970 inače sadrži 20 stranica.  Cijene teleskopa su "masne", a tipovi Newton, ....Newton-Cassegrain, ....Maksutov-Bouvers  (300/3000mm).
Dvadeset godina prije Baaderovog umetka za protuberance, ovdje je i teleskop za protuberance 70/1000mm s takvim ugrađenim optičkim klinom. 

O da, njemačke cijeme su uvijek bile astronomske. Neke su i i danas, pogledajte samo Zeiss-ove dalekozore...

"Dubina džepa" nije glavni kriterij mogućeg doprinosa astronomiji.
Sebi i drugim članovima  mađarskog Astronomskog kluba "Albireo" teleskope je izrađivao karizmatični Bela Szentmartoni (1931-1988) iz Kaposvara (gurač stakla, promatrač promjenjivih zvijezda, organizator, izdavač časopisa i praktičnih priručnika itd.). Posebno priznanje njegovom radu na organizaciji promatrača promjenjivica odala je svojim posjetom Janet Mattei (1943–2004), direktorica AAVSO (American Association of Variable Star Observers).
Belu sam 1977 godine posjetio u Kaposvaru, a iste godine uzvratio je posjet Virovitici. Prevoditelj na mađarski bio je Gustav Kren.

(https://live.staticflickr.com/65535/53796859542_4eba0f3812.jpg) (https://flic.kr/p/2pXQY65)Bela Szentmartoni - Kaposvar (https://flic.kr/p/2pXQY65) by Zlatko F. Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/zlatko_f_k/), on Flickr

Lijepo je od vas starijih sto prilazete ove stare tekstove i fotografije. Lijepo i da se ne zaboravi! *pljesk*

Ima li netko prospekt od zeissa sa Zagrebacke zvjezdarnice (130-1954)?
U ona vremena znam da smo imali samo par fotokopiranih stranica sa crtezom kao se montira i nista drugo.
Ja sam puno guglao na tu temu ali nista nisam nasao.. mozda je vrijeme da opet probam :-)

BTW, napisao sam na IIS (https://www.iceinspace.com.au/forum/archive/index.php/t-149480.html) nesto o tom refraktoru...

Citat: bojan  u 17.06.2024. u 22:20:32 satiIma li netko prospekt od zeissa sa Zagrebacke zvjezdarnice (130-1954)?
U ona vremena znam da smo imali samo par fotokopiranih stranica sa crtezom kao se montira i nista drugo.
Ja sam puno guglao na tu temu ali nista nisam nasao.. mozda je vrijeme da opet probam :-)

BTW, napisao sam na IIS (https://www.iceinspace.com.au/forum/archive/index.php/t-149480.html) nesto o tom refraktoru...

nažalost ne, ali negdje imam skeniran katalog Zeissovih teleskopa iz 20tih godina, kad ga sredim bum ga puknul na svoej stranice. Valjda je copyright već istekel...

(https://i.postimg.cc/W3pkcPjR/IMG-5792.jpg) (https://postimg.cc/zLMBT6Vp)

(https://i.postimg.cc/1R2fJFg1/f079f5d3-4f71-430f-a759-ddd88e78e6bb.jpg) (https://postimg.cc/Lhk9snBx)

Koliko tebi traje teleskop, mjesec-dva?  *zubo*

Citat: denis0007dl  u 22.07.2024. u 09:17:57 sati(https://i.postimg.cc/W3pkcPjR/IMG-5792.jpg) (https://postimg.cc/zLMBT6Vp)

(https://i.postimg.cc/1R2fJFg1/f079f5d3-4f71-430f-a759-ddd88e78e6bb.jpg) (https://postimg.cc/Lhk9snBx)

Vidim da su i kod tebe ovi metalni spaceri dosta veliki, i vjerojatno ulaze u optički put (tak je bilo na mom 100/800.). Daj , prosim te, ak ti nije teško, probaj otići na neku jako svijetlu zvijezdu i defokusiraj jako, (van i unutra), pa vidi vide li se na obodu ta tri spacera.

Citat: Štefek  u 22.07.2024. u 09:28:17 satiVidim da su i kod tebe ovi metalni spaceri dosta veliki, i vjerojatno ulaze u optički put (tak je bilo na mom 100/800.). Daj , prosim te, ak ti nije teško, probaj otići na neku jako svijetlu zvijezdu i defokusiraj jako, (van i unutra), pa vidi vide li se na obodu ta tri spacera.

Koji spaceri?

Spaceri između leća.

Citat: Lucius  u 22.07.2024. u 09:51:27 satiSpaceri između leća.

A ne ne, full Clear Aperture izmjeren je tocno 180mm, a lece su preko 190mm po meni odokativno u promjeru, takp da nema obstrukcije!

Citat: denis0007dl  u 22.07.2024. u 09:53:52 satiA ne ne, full Clear Aperture izmjeren je tocno 180mm, a lece su preko 190mm po meni odokativno u promjeru, takp da nema obstrukcije!

Kako god, ak ti tako veliš. Na vizuali se to teško primjeti, na kameri je odmah vidljivo (barem bilo kod mene , gdje je isto staklo veće od 100 mmm. No , nema veze.

Inače je uobičajeno da ti spaceri između leća upadnu manje/više u optikči put kod dosta air spaced teleskopa.

Inače, i ovaj TS-CF 155mm APO je bio kod mene. Stvarno odličan optički, kod kojeg se također vide spaceri.

Mehanika: fokuser u paru sa Starlightom 3.5" koji trenutno imam, ali ostala mahanika i finish nije baš.....

Kao što sam prije nekog vremena najavio, morao sam promijeniti setup i prilagoditi ga manjem stanu i snimanju sa balkona.
Zato sam nabavio montažu Celestron NexStar Evolution koja je vrlo praktična za korištenje i čuvanje.
Za sada sam jako zadovoljan kako radi (odlično radi star alignment i nakon toga jako precizno radi praćenje i GoTo), a i jako lijepo izgleda  :-)

Ovo spremanje u krdencu je baš praktično

Bas mi je drago da si se poslozio i da cemo napokon dobivati malo vise slika planeta!

Računamo na tebe.
 *šešir*

Ach, Leviner, hvala!  *šešir*
Da, C8 na NexStar Evolution montaži pokazao se kao jako praktičan setup, kako za skladištenje, tako i za prenošenje i upotrebu. Mislim da je na balkonu teško zamisliti praktičniji setup sa teleskopom promjera 203 mm.
I ja se nadam da bude dobrih fotki. Najveće ograničenje mi je visina objekata za promatranje (max. oko 80 st.) i orijentacija balkona prema JZ, zbog čega mogu vidjeti objekte na jugu najviše 15-ak minuta prije kulminacije (i sve vrijeme poslije, naravno,ali se tada već spuštaju). Dobro je što se mogu pripremiti da ih snimam čim se pojave, dakle imam tih 30-ak minuta oko kulminacije, što je ipak bolje nego kad bi mi balkon bio ravno prema zapadu (tada ne bih uopće vidio kulminaciju).  *da*
Naravno, ulične lampe smetaju, ali za Sunce/Mjesec/planete neće biti problem.
Također se bojim koliko ću imati turbulencija zbog topline zraka na balkonu u odnosu na okoliš... Vidjet ćemo  :-)

Prije snimanja i postavljanja teleskopa polij balkon vodom da se ohladi, tj. toplina preda u okoliš.
Ameri to često rade kada promatraju s prilaza.

Dobar savjet, Acherone, hvala!
Svakako ću probati.  *tu*

Dobro rješenje. A nije ti na balkonu ni baš tako skućeno...Meni na balkonu jedna noga tronošca ulazi u kuhinju, pa vrata moraju biti otvorena što nije neka opcija za zimu. A ako spustim tronožac u niži položaj, onda mi stane, ali mi šipku utega blokira ograda.

Citat: Zumbul  u 16.09.2024. u 14:06:29 satiDobro rješenje. A nije ti na balkonu ni baš tako skućeno...Meni na balkonu jedna noga tronošca ulazi u kuhinju, pa vrata moraju biti otvorena što nije neka opcija za zimu. A ako spustim tronožac u niži položaj, onda mi stane, ali mi šipku utega blokira ograda.

Reži ogradu  *zubko*

Citat: Leviner  u 16.09.2024. u 14:09:59 satiReži ogradu  *zubko*

Ogradu ne smije rezati.
Jedna mogućnost je kratka štanga s mini utegom od urana-235. Uvoz iz Sjeverne Koreje... *zubko*

Citat: Zumbul  u 16.09.2024. u 14:06:29 satiDobro rješenje. A nije ti na balkonu ni baš tako skućeno...Meni na balkonu jedna noga tronošca ulazi u kuhinju, pa vrata moraju biti otvorena što nije neka opcija za zimu. A ako spustim tronožac u niži položaj, onda mi stane, ali mi šipku utega blokira ograda.

Ma, skrati šipku za protuuteg, i zemi masivniji protuuteg. Onda bu išlo.

Gobart odlično izgleda tvoja "zvjezdarnica". Podsjeća me na moju.

Hoće li biti sada samo planeti ili i DSO kratkim ekspozicijama?

Citat: Acheron  u 16.09.2024. u 11:06:56 satiPrije snimanja i postavljanja teleskopa polij balkon vodom da se ohladi, tj. toplina preda u okoliš.
Ameri to često rade kada promatraju s prilaza.

Da da, ovo je dobar savjet, ja natopim vec kasnije popodne dok je jos sunce, pa jos jednom malo kasnije...

Ekipa, hvala vam svima na komentarima, ohrabrenju i dobrim savjetima!  *šešir*

Citat: Zumbul  u 16.09.2024. u 14:06:29 satiDobro rješenje. A nije ti na balkonu ni baš tako skućeno...Meni na balkonu jedna noga tronošca ulazi u kuhinju, pa vrata moraju biti otvorena što nije neka opcija za zimu. A ako spustim tronožac u niži položaj, onda mi stane, ali mi šipku utega blokira ograda.

Imaš pravo, taj balkon/loggia i nije tako skučen, sve fino stane. Ali ovo je širokokutna fotka pa sve izgleda veće nego u stvarnosti  :-)
Da, ekvatorijalna montaža ima protuuteg i to je problem za balkon. Upravo iz tog razloga sam kupio NexStar azimutalnu montažu za C8. Odlična za balkon, svima bih je preporučio  *tu*

Citat: tome  u 16.09.2024. u 15:30:19 satiGobart odlično izgleda tvoja "zvjezdarnica". Podsjeća me na moju.
Hoće li biti sada samo planeti ili i DSO kratkim ekspozicijama?

Hvala, tome - da, ne izgleda loše  :-)
Za sada planiram samo Mjesec/planete, a za DSO/EAA ćemo još vidjeti... Brine me LP koji je dosta jak (balkon gleda na dva raskrižja sa lampama, što se djelomično vidi na slici).
Ali dobro je da mogu i ovo snimati, jer sam u prvi čas skoro sasvim odustao od AF kad sam skužio razliku između balkona i zvjezdarnice (i dok nisam otkrio NexStar Evolution kao praktično rješenje) ;-)

Malo sam van svega. Zašto si ti u Puli? Kaj je sa zvjezdarnicom u Čakovcu?

Moja mala zvjezdarnica bila je (od 2007.) u vrtu pokraj kuće koju smo supruga i ja prodali početkom rujna jer selimo u Zagreb. Međutim, pošto se u ZG tek gradi zgrada u kojoj smo kupili stan (dovršenje planirano u svibnju 2025.), trenutno živimo u malom stanu u Puli u kojemu uvijek boravimo tijekom ljeta, a povremeno i kroz ostatak godine. To je taj balkon na slici.  :-)
Dakle, nadam se da ćemo se od jeseni 2025. družiti u ZG (jer preko ljeta opet budem u Puli)  *tu*
A zvjezdarnicu selim u Krnicu, u suradnji sa mojim prijateljem (Starfisher sa foruma) koji tamo ima maslinik i malu vikendicu. Upravo ovaj tjedan (u stvari, danas) počinjemo njezino postavljanje na novoj lokaciji. Tako da se nadamo da uskoro počinje sa radom zvjezdarnica Nebeska vrata Krnica :-)

Citat: Leviner  u 16.09.2024. u 14:09:59 satiReži ogradu  *zubko*

Zidana je, nije metalna rešetka. Ali u principu uvijek podržavam agresivni pristup  *motorka*

Citat: Zumbul  u 17.09.2024. u 09:22:19 satiZidana je, nije metalna rešetka. Ali u principu uvijek podržavam agresivni pristup  *motorka*

Onda macola :)

Citat: Gobart  u 17.09.2024. u 06:52:41 satiMoja mala zvjezdarnica bila je (od 2007.) u vrtu pokraj kuće koju smo supruga i ja prodali početkom rujna jer selimo u Zagreb.

Hvala na objašnjenju. Gdje ces biti u Zagrebu i gdje ti gleda balkon?

Selska, gleda točno na zapad.  *zbunjeni*

Citat: zac  u 17.09.2024. u 17:35:55 satiOnda macola :)

Mogao bih riješiti i tako da kupim produžetak montaže (dodatni stupić od 40 cm) - mislim da bi mi pasao onaj za EQ-5 koji je na tržištu. S njim bih podigao sustav šipka-uteg iznad razine ograde i oslobodio gibanje, a noge tronošca bi bile razmaknute u "niskom položaju" i sve bi stale na balkon bez potrebe da jedna ulazi u kuhinju.Ali to je dodatna investicija i sad mi ne odgovara.

(https://i.ibb.co/3r4vtxw/Dream-Astro-Setup-Profile.jpg) (https://ibb.co/HFBCmc0)

Moj astro foto ljubimac. SW 130PDS na AstroBobo HEQ5 Pro montaži (Mod by Leviner)

Onda bi to bila Levinobo montaža  *zubo*

To je Homage naziv.

Mislim da bi Šegi mogao opisati teleskop koji je u Puli izradio Džemal Rupić. Mislim da je to bio Cassegrain promjera približno 250mm...

Teleskop koji je izradio Džemal Rupić je na mrežnim stranicama AD Istra iz Pule. Po izgledu je Cassegrain promjera od 200mm  do 300mm.
Fotografije: 
1/   Na terasi u Lenjinovoj ulici noću
2/  Samogradnja: pok. Džemal Rupić - Džemo

https://www.adip.hr/astronomsko-drustvo-istra-pula

Jel ovo još jedan hakirani? :-(
Bilo bi lijepo napisati što je na linku kad se objavi...Jesu slike nekih teleskopa ili virusi.

To je fotka teleskopa ali nejde mi ubacivanje na forum

Pa ubaci je direktno ovdje, to sa google driveom je koma...

Citat: Telka79  u 05.10.2024. u 20:07:45 satiTo je fotka teleskopa ali nejde mi ubacivanje na forum

Stisneš ovu ikonicu, kopiraš link. Ili prilikom odgovaranja dolje klikni prvo na "pregled" i onda imaš opciju za dodati fotku. Pazi da ju smanjiš na neku pristojnu veličinu, ne trebaju nam rezolucije od 6000 piksela  ;-)

Link sam izbrisao jer ionako ne radi.

evo je :-)

Opla, fino  *da*

Super je! jedino fali plava i zelena žica :)

Meni je zakon ovaj stari sporet *zubko*

Je, kad je pračenje na parni stroj, moraš imat i šporet :) A sigurno se negdje iza ugla skriva i kotel za rakiju, to se nesme javno pokazat, odma cvile ovi iz inspektorata...

Stari šporet, stara ledenica, čak je i aktovka totalno old school  :-)
Baš je fora vidjet ovako dobar hi-tech astrophoto setup u ovakvom retro okruženju :-)

😀vikendica u Gorskom Kotaru.Vapi za obnovom ali bit ce

Koji je to promjer teleskopa?
Montaza je EQ6?

[/quote

Citat: Telka79  u 07.10.2024. u 16:20:23 sati😀vikendica u Gorskom Kotaru.Vapi za obnovom ali bit ce

Nece, počeo si se baviti astrofotografijom  *zubo*

Celestron C8-n imam ga dosta dugo. Kupio sam ga oko 2005.godine sa eq- 5 montažom.Zrcalo je zdravo jedino moram kupit novi fokuser i koma korektor.
Montažu i kamere sam kupio kod Astrobobe

Asiair preko oglasa u Njemackoj

Poslije xyz-godina vidim sliku legendarnog "Šuntićevog Unitrona" (102/1500mm) na javnom promatranju u Varaždinu.
https://varazdinski.net.hr/vijesti/drustvo/13404046/foto-varazdinska-astronomska-vecer-odusevila-ljubitelje-nocnog-neba-i-mlade-astronome/#foto-14

Ulični astronom Stjepan Šuntić je u vremenu "osvajanja Mjeseca" prije 50+ godina ispred zagrebačkog Glavnog kolodvora ovim svojim vrhunskim (i skupim) teleskopom prolaznicima besplatno omogućio izvrstan pogled na Mjesec i planete. Mislim da je pogled na Mjesec "zarazio" mnoge promatrače i da je "virus" astronomskog amaterizma  vlakovima putovao na sve strane.

Kad smo bili u Turskoj (kraj Bodruma) znam da je tim teleskopom Gustav snimao prstenastu pomrčinu Sunca 29. travnja 1976.
Zumbul zna da li je taj teleskop putovao i na potpunu pomrčinu Sunca u Keniju početkom 1980-te.

Znači taj Unitron još operira. Svaka čast ekipi koja ga održava i koristi. Prema mojem sjećanju Stjepan ga je donirao u ono vrijeme novootvorenoj zvjezdarnici u Čakovcu, ali ne znam koji mu je dalje bio "ratni put". Da, Stjepan je na kolodvoru, a ponekad i na Trgu Bana Jelačića (ondašnji Trg Republike) pokazivao građanstvu Mjesec i sjajnije planete ako su bili vidljivi. Ali nije to radio besplatno - bila je neka simbolična cijena - usput je prodavao i ČiS (u ono vrijeme se časopis zvao "Zemlja i svemir"). A onda ga je sedamdesetih godina Gabrijel Divjanović (urednik časopisa i direktor Zvjezdarnice) preimenovao u "Čovjek i svemir" - vjerojatno iz propagandno-humanističkih motiva. Uz Šuntića (koji je jedno vrijeme bio i predsjednik Astronomskog astronautičkog društva SR Hrvatske, kasnije preimenovanog u Astronomsko astronautičko društvo Zagreb) bio je još jedan entuzijast amater koji je na kolodvoru i trgu pokazivao nebo - komplementarno sa Šuntićem. Zvao se Lazo Crljenica i imao je manji refraktor promjera 6 cm, ali za razliku od Stjepanovog Unitrona koji je bio na azimutalnoj montaži, ovaj je imao ekvatorsku (naravno, bez motora). Šuntić je ponio svoj Unitron na ekspediciju u Tursku 1976., a tamo ga je koristio Gustav. Crljenica je također bio u Turskoj, a njegov refraktor koristio je Čedomir Igaly. U Keniji ih nije bilo.

Zumbul,
hvala ti na komentaru.
Pronašao sam sliku Šuntića s teleskopom Unitron 102/1500mm, vjerojatno ispred Glavnnog kolodvora u Zagrebu. Slika je u časopisu ZG Zvjezdarnice "Homo kaj kosmo" (na jeziku esperanto... Jaro XIII,  Dua jarkvarono 1975, N-ro 2)

(https://live.staticflickr.com/65535/54069730438_892420d848_c.jpg) (https://flic.kr/p/2qnXv6G)Stjepan Suntic - Unitron 102-1500 (https://flic.kr/p/2qnXv6G) by Zlatko F. Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/zlatko_f_k/), on Flickr

Bio sam pristojan pa sam pričekao da prođe sezona mladog Mjeseca  *šešir*

Novi teleskop u ergeli, u ulozi "srednjeg teleskopa", udomljen od kolege forumaša. APM 140/980 SD na Tecnosky T-sky montaži (čitaj SkyWatcher SkyTee 2).
Bojao sam se kako montaže neće biti dorasla zadatku, ali dobro se nosi sa teleskopom.

Nećkao sam se dugo vremena oko "srednjeg teleskopa", nešto malo da nije veliki posao za postaviti, a opet dovoljno velik da nije ograničavajuć u promatranju. Mali 102/500 refraktor koji imam je super za široke poglede, ali kromatska me živcirala. Mak 150 / 180 je previše specijaliziran instrument pa sam na kraju vagao prema 200/800 Newtonu koji bi s Paracorrom bio ubojica za široke poglede. Onda je LSP2024 došla ekipa sa Takahašijima i navukla me na sitne zvijezde...

PS: Teleskop je veći nego što izgleda :zubo:

A, tu mrcinu zoveš "srednji teleskop"...

A je srednji kad je pol metarski u garaži.

Čestitam na nabavci.
Vidiš da nema oblaka nego puno vedrine, srušio si drevnu kletvu!

Opa, to je već ozbiljan instrument  *pljesk*. Čestitam  *ritmika*

A dosad sam imao neozbiljne  *zubo*

Haha, sad čitam i baš tako ispada  *zubo*. Zna se što sam mislio  *he*

Čestitke Vedrane! Bravo! *pljesk*

Citat: Acheron  u 06.11.2024. u 22:16:29 satiBio sam pristojan pa sam pričekao da prođe sezona mladog Mjeseca  *šešir*

Novi teleskop u ergeli, u ulozi "srednjeg teleskopa", udomljen od kolege forumaša. APM 140/980 SD na Tecnosky T-sky montaži (čitaj SkyWatcher SkyTee 2).
Bojao sam se kako montaže neće biti dorasla zadatku, ali dobro se nosi sa teleskopom.

Nećkao sam se dugo vremena oko "srednjeg teleskopa", nešto malo da nije veliki posao za postaviti, a opet dovoljno velik da nije ograničavajuć u promatranju. Mali 102/500 refraktor koji imam je super za široke poglede, ali kromatska me živcirala. Mak 150 / 180 je previše specijaliziran instrument pa sam na kraju vagao prema 200/800 Newtonu koji bi s Paracorrom bio ubojica za široke poglede. Onda je LSP2024 došla ekipa sa Takahašijima i navukla me na sitne zvijezde...

PS: Teleskop je veći nego što izgleda :zubo:

Bombon scope, congrats!

Imao sam ga, uz vrlo vrlo malo kromatske, dobar omjer uloženo/dobiveno.

BTW, vidim da koristiš binoviewer. Stari Maxbright I, ili stari WO, ili neki dr kineski - ugl svi oni imaju 25mm prizme.

Preporučam makar Baader 1.25x GPC da bi se kromatske proizvedene od samog binoviewera bolje ispravile, kao i sferna aberacija.

Ali okulare ne prepoznajem s obzirom na rezoluciju slike 😀

Dijagonala zrcalo, to je super.

Uživaj i Lp,
Denis

WO, imam ga već 15godina a okulari su 20mm SWA koji su došli s njim. Nikako da odriješim kesu za konkretnije okulare.

Citat: Acheron  u 07.11.2024. u 21:49:51 satiWO, imam ga već 15godina a okulari su 20mm SWA koji su došli s njim. Nikako da odriješim kesu za konkretnije okulare.

Aha, WO je bio moj prvi binoviewer, i isti okulari koje imaš.
BTW, ti okulari su sasvim solidni.

Tad sam odrezao cijev tadašnjeg GSO 10" f/5 dobsona da bi mogao uloviti sliku sa binoviewerom bez GPCa itd, i od tada je krenula moja avantura sa binoviewerima.

I da, nakon svih mogućih isprobanih modela teleskopa, dobar triplet APO + binoviewer je.... *he*

Citat: Acheron  u 07.11.2024. u 21:49:51 satiWO, imam ga već 15godina a okulari su 20mm SWA koji su došli s njim. Nikako da odriješim kesu za konkretnije okulare.

BTW, koje okulare pikiraš?

Nisam za sada detaljno istraživao.

Citat: Acheron  u 07.11.2024. u 22:30:47 satiNisam za sada detaljno istraživao.

Pitaš ako treba, tu sam.

Molba Željku da nam opiše najmanji pobjednički teleskop na Messierovim maratonima u Višnjanu.
 
Citat iz Nebeskih Krijesnica /Broj 17, Travanj 1995./:
... "Pobijedio je Željko Andreić iz Velike Gorice s teleskopom vlastite izrade promjera objektiva od samo 60mm. Bez obzira na povremene oblačne periode on je imao potvrđena 94 objekta,, a tijekom je noći imao konstantan prirast opaženih objekata. "
 
(https://live.staticflickr.com/65535/54176568331_9a68c38c42_c.jpg) (https://flic.kr/p/2qxp5hk)NK - ZAC (https://flic.kr/p/2qxp5hk) by Zlatko F. Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/zlatko_f_k/), on Flickr

OK, nije 60 mm nego 65, fokus 500 mm, objektiv od nekog starog rengena. OK, budem si dal truda, pa složil opis :)

Bio je dobro korigiran za X-zrake?  *zubko*

Bio sam tamo. Moj rezultat je bio otprilike pola Žacovog. A koristio sam C8 u azimutalnom modu.

Citat: Acheron  u 02.12.2024. u 09:55:29 satiBio je dobro korigiran za X-zrake?  *zubko*

Ma cijeli spektar, sviral je i radio-valove  *:-P

Bez zafrkavanja, to je super korigirani objektiv velikog vidnog polja, pretp. da je preslikaval foto-emitirajuču ploču na film. Naime, rengeni već odavno imaju neku vrstu konveretra/pojačala koji x-zrake pretvaraju u vidljivo svjetlo, pa se to onda ubaci na fim, danas čak i bez toga, direkt u digitalno... Sam objektiv je fotografski, ne vizualni, tj. razmaknuti triplet. Svejedno, bez problema ide do ca 100x onda poćinju biti primjetne male nesavršenosti slike...

Zac
hvala ti na informacijama. Godinama mi je bila nepoznata kvaliteta najmanjeg pobjedničkog refraktora MM.

Prije dvadesetak godina imao sam želju jednom doći na MM. Isprintao sam karte M-objekata, redoslijed lova ("lista čekanja" ) i povremeno vježbao pronalaženje M-objekata s C8 @ f/6.3  (povećanje 42x).
Proljeće je bilo vrijeme školskih, županijskih i državnih natjecanja mojih učenika što je gurnulo tu ideju u drugi plan.

Jedan dio tajne je bila jednostavna alt-az montaža i veliko vidno polje (25x sa oko 2,3 stupnja pravog vidnog polja). Planove sam radio uz pomoć posebne vrteće karte, jednog dana i nju ću staviti na web, i spiskova koje sam si unaprijed složio za opažanje.

Drugi dio tajne vjerojatno je kvaliteta neba devespete  ;-)

Definitivno da, danas s istim instrumentom ne bih vidio pola slabijih objekata :(

Citat: Astrobobo  u 03.12.2024. u 11:05:53 satiDrugi dio tajne vjerojatno je kvaliteta neba devespete  ;-)

Ja sam prvi put na MM dosao 2001. Znam da sam se malo prestrasio kad sam cuo glasove u tami, a nikoga nisam vidio koliko je tamno bilo! Kroz himemade 100mm refraktor od AD Leo Brenner sa Malog Losinja sam bacio pogled na M13 koji je bljestao u okularu.

https://amaterskaastronomija.eu.org/aktivnosti_i_promatranja.htm

Molim objekte u zenitu da nalete jedan po jedan, da ih sve razbijem na sitne faktore  *zubo*

Jesi mijenjao prihvat na montaži ili takav dođe?

Takav dođe

Stavi si dulje ručkice za fino pomicanje. Ugodnije je kontrolirati kad bježi.

dobra mrcina, nogari se savijaju od nje :) Btw, zakaj je onda damas vedro?

Jer sam Vedran  *zubo*

Ako netko razmišlja jel treba uzeti Mak 150 ili Mak 180 prilažem slike koje donekle prikazuju razliku u veličini. Mak 180 je nešto širi i nešto duži, ali je teži 2 kg.
OTA - 5.3 kg vs. 7.3 kg (na web stranicama se može pronaći podatak od 7.8 kg za Mak 180 OTA, ali to je krivo).
Sa dijagonalom i tražiocem - 6.2 kg vs. 8.3 kg. Okulari će na ovo dodati nešto malo (ili puno. Ovisi što koristite).

Testirao sam Mak 180 na EQ5. Funkcionira. Naravno, to je gornji limit i treba sve balansirat u milimetar (sa dva utega) da se to može koristiti. 150-tka sa druge strane leti na EQ5 (sa jednim utegom za balans). Nisam imao priliku usporediti ova dva teleskopa vizualno (neću ni moći). Tek u 2025. ću krenuti sa Mak 180 vizualnom pa ćemo vidjeti je li bila pametna odluka zamijeniti 150 sa većim bratom.

Razmišljao sam o Maku kao o srednjem teleskopu ali sam na kraju odustao jer je previše specijaliziran. 2700mm fokusa je više nego na 500tki, a i hlađenje traje.
Sretno s novom zvjerkom.

Vjerojatno će promjer odraditi svoje u smislu razlučivanja na planetima i dvojnim zvijezdama. Meni je bio u kombinaciji za lunarno/planetarni teleskop, ali je prevladao obični cassegrain baš radi brže temperaturne prilagodljivosti. Kad gledam radove na internetu, mislim da nisam fulao. U najmanju ruku je usporedivo. Naravno, kao i uvijek seeing presuđuje.

Sljedeće godine neka Lucius dođe na LSP da vidimo kako mašina fercera.

Citat: Acheron  u 17.12.2024. u 13:30:13 satia i hlađenje traje

Citat: Zumbul  u 17.12.2024. u 13:49:46 satiali je prevladao obični cassegrain baš radi brže temperaturne prilagodljivosti

Nema vam hlađenja kod SCT i MCT teleskopa. Izoliranje tubusa je provjerena metoda i teleskop je instantno spreman za promatranje. Znači kome se neda čekati i ima problema sa velikim temperaturnim oscilacijama postoji rješenje.

Citat: Acheron  u 17.12.2024. u 13:51:56 satiSljedeće godine neka Lucius dođe na LSP da vidimo kako mašina fercera.

A jednom se nadam da ću doći i na LSP. ;-)

Citat: Zumbul  u 17.12.2024. u 13:49:46 satiNaravno, kao i uvijek seeing presuđuje.

Da, seeing je sve. Toga se najviše i bojim. Koliko će zaista biti noći u kojem ću uspjeti iskoristiti puni potencijal teleskopa. 2700 mm fokalne je puno. Manji Mak je radio izvanredan posao...nek ovaj bude upola tako i ja zadovoljan.

MAK180 meni dela sasvim OK. Naravno, kao što Zumbul kaže, duga je to žarišna, i osjetljiv je na seeing. Obično ne uspijevam dobit bolju rezoluciju od 130 mm APO, ali zbog seeinga, ne zbog samog skopa. Bum videl sad na Jupiteru, dosad su planeti bili jako nisko pa nije ni čudo da jer seeing bil za *****.

Ak se pitate za maglice, da ide, ali traženje je malo teže i vidno polje nešto manje. ja imam dva jednostavna 2" okulara od 30 i 50 mm, super su za to. Mislim da su TS-ovi Plossl... Za veća povećanja na ovoj mrcini gotovo isključivo Hiperion zoom, taman pokriva sve što treba. Jedina mana su mu interne refleksije, na Mjesecu je koma, kod planeta ne smeta...

Refleksije su u okularu ili u teleskopu?

Citat: zac  u 18.12.2024. u 08:45:31 satiJedina mana su mu interne refleksije, na Mjesecu je koma, kod planeta ne smeta...

E vidiš ja imam obrnutu situaciju kod 150-tke. Mjesec je uredan bez ikakvih refleksija, ali kod planeta (posebno Jupiter) primjetim. Ne znam je li do okulara, dijagonala ili teleskopa (možda kombinacija svega). I nije cijelim vidnim poljem nego pod specifičnim kutovima (mjestima).
Inače SCT i MCT stvaraju refleksije od buffle tube i sjenika na sekundarnom. Navodno je najnovija serija dodatno zacrnjena kod Sky-Watcher makova. Ne znam od kad je krenula ta serija i je li moj 180 dio nje (uzeo sam ga polovnog). Budem obratio pažnju prilikom promatranja.

A koji okular? Kod mene je hyperion Zoom definitivno krivac, jer kad uzmem neki drugi okular, refleksije nestanu....

Citat: zac  u 18.12.2024. u 15:39:05 satiA koji okular? Kod mene je hyperion Zoom definitivno krivac, jer kad uzmem neki drugi okular, refleksije nestanu....

Zoom je uvijek sumnjivac. Puno je tu stakla i svjetlost se malo zbuni, pa ponekad zaluta...

Citat: zac  u 18.12.2024. u 15:39:05 satiA koji okular? Kod mene je hyperion Zoom definitivno krivac, jer kad uzmem neki drugi okular, refleksije nestanu....

Fujiyama HD Ortho. Ne znam kako je kod drugih okulara jer su mi ortho uvijek u dijagonalu kod maka.

Citat: Zumbul  u 18.12.2024. u 16:19:19 satiZoom je uvijek sumnjivac. Puno je tu stakla i svjetlost se malo zbuni, pa ponekad zaluta...

Ja bih rekao loš optički dizajn. Naime, svi dobri programi za optički dizajn danas mogu obaviti i analizu refleksija i "duhova" i to se radi, da se izbjegnu takve gluposti. Kod Hiperiona očito to nisu napravili... A očito i nutarnje pocrnjivanje (crno eloksirani aluminij) nije dovoljno dobro.

Citat: Lucius  u 18.12.2024. u 16:24:32 satiFujiyama HD Ortho. Ne znam kako je kod drugih okulara jer su mi ortho uvijek u dijagonalu kod maka.

Hmm, orto ne bi trebal imat svoje nutarnje refleksije, bar ne jake. Moji nemaju... Lako provjeriš, promijeni okular i vidi je li slično ili nije. Ako je vezano za okular, situacija bi se morala jako promijeniti.

Nema tu jakih refleksija...to je samo trenutni bljesak kada je sjajna meta između sredine okulara i ruba (i ne uvijek).
Ne znam hoću li više imati prilike gledati sa Mak 150 jer u drugoj polovici mjeseca ide novom vlasniku. Testirati ću 180-tku sa svim okularima kada za to bude prilike.

Citat: LuciusNavodno je najnovija serija dodatno zacrnjena kod Sky-Watcher makova. Ne znam od kad je krenula ta serija i je li moj 180 dio nje (uzeo sam ga polovnog). Budem obratio pažnju prilikom promatranja.

Taj tvoj Mak 180, plavi, svjetlucavi, sa zelenom vixen šinom (a ako si ga kupio od Zlatka a.k.a. Teofila, to je prije toga bio moj Mak 180/2700) je noviji Mak 180. Stariji su bili zlatno narančaste boje i bilo je dosta primjedbi na njih, najviše zbog šine koja nije bila dobro postavljena ili je tubus bio savitljiv pa se gubila optička os od sekundara do okulara. To je otklonjeno. Isto tako riješene su refleksije unutar cijevi.

Ovdje kod mene je teleskopu vlaga dosta smetala - njegov meniskus je debeo i stvarno privlači vlagu. Treba ga i grijati i staviti visoku zaštitu. 

Taj SW Mak 180 je toliko bolji od SW Maka 150 da to uopće nije za usporedbu - to je klasa za sebe.

Znam da je bio tvoj mak. ;-)

Citat: ediglavas  u 20.12.2024. u 17:11:07 satije noviji Mak 180. Stariji su bili zlatno narančaste boje i bilo je dosta primjedbi na njih, najviše zbog šine koja nije bila dobro postavljena ili je tubus bio savitljiv pa se gubila optička os od sekundara do okulara. To je otklonjeno. Isto tako riješene su refleksije unutar cijevi.

Prvi su bili gold tube, pa je došao black diamond sa crnom šinom pa onda black diamond sa zelenom šinom kakav je i ovaj tvoj/moj. Međutim i taj sa zelenom šinom je dobio poboljšanje u vidu dodatnog zacrnjenja sjenika i tube unutar cijevi. To nije nešto što su objavili iz Sky-Watchera već su kupci zadnjih serija to primjetili. Od koje godine točno to ide ne znam...Na kraju krajeva nije ni bitno ako veliš da refleksija nema. :-)
Što se tiče šine i savijanja tubusa to moram testirati jel ima negativnih strana, ali mogu potvrditi da se kvrckanje čuje kad je teleskop po strani. Ne bojim se da će to ispasti/puknuti jer ima ispod šarafa dodatni lim, ali trebali bi dodati dužu vixen šinu ili se okrenuti na losmandy stil (što neće jer Celestronom Mak 180 ima takvu šinu).
Btw koje godine si ti uzeo ovaj mak? Čisto da znam...

Ovaj je kupljen početkom ljeta 2021. (07/2021.).
To krckanje koje čuješ zna biti od nedovoljnog pritezanja šine - iz tog razloga sam bio dodao treći vijak na prihvatu montaže pa više nisam imao taj problem.

Sinoć sam baš dobro pritegao vijak na šini i nisam čuo nikakvo kvrckanje. Što se performansi teleskopa tiče top! Seeing je bio nekakav nedefiniran. Zvijezde su bile malko nemirne čak i u području zenita, ali pogledom kroz okular nije bilo tako strašno. Planet killer naziv sa razlogom. Jupiter je na 180x izgledao fantastično. Kao da gledam astrofotke sa foruma. Mars također lijep sa vidljivim polarnim kapama. Šest zvijezda Trapeza vidljivo. Mjesec mi nije bio na dobroj poziciji kada sam ga promatrao (dosta kuhanja), ali vidi se predivna oštrina i kontrast.
Što se refleksija tiče otkrio sam da ih uzrokuje moje oko. Promatrao sam planete sa SW Planetary i Fujiyama ortho okularima i nisam vidio nikakve refleksije. Zatim mi je kod promatranja Siriusa (B zv. se još neda) zasuzilo oko i hop, refleksije su tu. Pretpostavljam da je ista situacija bila i kod manjeg maksutova.

Plakanje ne pomaže, samo još bude gore 🤣, to ja uvijek klincima objašnjavam 🤣

A teško je zimi držat oko otvoreno duže vremena nad okularom i ne proplakat. *zubko*

Citat: Lucius  u 22.12.2024. u 11:00:21 satiSinoć sam baš dobro pritegao vijak na šini i nisam čuo nikakvo kvrckanje. Što se performansi teleskopa tiče top!

Eto vidiš!

Evo da se i ja ukljucim u temu, malo da se pohvalim novim modom na svom Espritu 😍

Zaminia sam onu jadnu tvornicku nazoviboze sinu i stavia mu primaluce prstenove i losmandy, presexy.

Veće sjenilo teleskopa  *zubo*

Citat: Acheron  u 25.12.2024. u 14:03:04 satiVeće sjenilo teleskopa  *zubo*

hahaha bas, a vidi ovo, guidescope 60mm a main je 40 🤣

Citat: Antimon93  u 25.12.2024. u 13:58:30 satiEvo da se i ja ukljucim u temu, malo da se pohvalim novim modom na svom Espritu 😍

Zaminia sam onu jadnu tvornicku nazoviboze sinu i stavia mu primaluce prstenove i losmandy, presexy.

Još malo pa

Citat: Astro Lux  u 25.12.2024. u 21:50:13 satiJoš malo pa

haha, tesko je odolit

Citat: Astro Lux  u 25.12.2024. u 21:50:13 satiJoš malo pa

To je to, u životu ti nakon što ovo nabaviš više ništa ne treba  :-D

Treba ti aspirin. Kad vidiš da buš idućih dvajst godina otplačival/a ogromni kredit za tu opremu  *bu*

Citat: Stipa  u 26.12.2024. u 11:55:48 satiTo je to, u životu ti nakon što ovo nabaviš više ništa ne treba  :-D

Kako da ne...nama uvijek nešto treba. *zubo*

Nakon ovih zvjerki od teleskopa na zadnjih par stranica, evo i moj početnički. Dobson 200p (u kutiji iza njega su dva plössla koja su došla s njim). Neki dan sam ga malo i modificirao (flockao sam mu cijev i obojao u crno ono što je prije bilo sivo  *zubko* ), a trebao bi za rođendan od cure dobiti poklon, ES okular.  *hopla*

Sva sreća pa mi je rođendan u listopadu  *hm*

Klasik

I iznimna sreca je sto imas curu koja te potpuno razumije! *zubko*

Citat: stipe  u 08.01.2025. u 00:03:33 satiI iznimna sreca je sto imas curu koja te potpuno razumije! *zubko*

Slažem se  *zubko*
Iako i ona voli koji put škicnuti kroz okular...

Evo, kad pričamo o "zvjerima" od teleskopa, pogledajte što se u godini mog rođenja (1957) smatralo mrcinom od teleskopa! Unitron je još dugo oglašavao u Sky and Telescope časopisu, ali nikad više ovaj 6", nego samo manje instrumente od 4" ili 3"... izgleda da nije bio isplativ....

Citat: zac  u 08.01.2025. u 21:16:42 satiEvo, kad pričamo o "zvjerima" od teleskopa, pogledajte što se u godini mog rođenja (1957) smatralo mrcinom od teleskopa! Unitron je još dugo oglašavao u Sky and Telescope časopisu, ali nikad više ovaj 6", nego samo manje instrumente od 4" ili 3"... izgleda da nije bio isplativ....

Ha, kamera na plan film (ili ploče). Kad Bobo zaslini...A i ja nisam daleko od toga. *:-P
Zanimljivo, nigdje se u tekstu ne spominje žarišna daljina - valjda se podrazumijeva f/15.

Ono, montaže me šokiraju, nitko nije mislio na prenosivost. I cijena od 5.000 USD za 1957., to bi danas bilo 57.000 USD, za to se kupi stani-pani teleskop.

Zato 6" i nije bio isplativ... *zubko* :-D

A ono, Ford Mustang prve generacije 2.400 USD

Citat: Zumbul  u 08.01.2025. u 21:48:16 satiHa, kamera na plan film (ili ploče). Kad Bobo zaslini...A i ja nisam daleko od toga. *:-P

Dakle to je prvo što sam uočio  :-D

Citat: Acheron  u 08.01.2025. u 22:42:12 satiOno, montaže me šokiraju, nitko nije mislio na prenosivost. I cijena od 5.000 USD za 1957., to bi danas bilo 57.000 USD, za to se kupi stani-pani teleskop.

Meni ne izgleda da je to bilo namijenjeno za amatersku upotrebu, već za zvjezdarnice. Piše da je "photo equatorial" pa je valjda i montaža u cijeni?

Za zvjezdarnice su reklame bile malo "jače". Da, u cijeni je sve sa slike, svejedno, skupo je to bilo. A bio je top, 99% F/15, a ako ga netko ima, radi još i danas. Kamera je bila na ploće, plan film se tada nije koristio za "ozbiljna" snimanja. Slinim i ja :)

Tesko je za povjerovati da je među 102mm f15 primjercima bilo potkorigiranih objektiva unatoc cijeni pa je jedan lik radio korekcije jedne od optickih ploha da bi to ispravio. Citao sam na Cloudynightsu. To je bilo u temi o jednoj mojoj nedavnoj samogradnji.

https://www.cloudynights.com/topic/900494-ebay-achromats/

Evo i mojeg IntesMicro MN56 na AZ3 montaži spremnog za fotkanje...
U pripremi je Lunt50 sa SolarQuestom  :-)

Zverka! *tu*

Prodan Evolux 62ed i RC6 te kupljen ZWO ff65 sa 0.75x reducerom. Veselim se snimanju samo da ovo ružno vrijeme prođe 

*tu*

...

Zato je Acheronu godišnji prošao u oblacima... *zubo*

Crni Denise  *zubo*

Kakvi su tvojima dojmove o Askaru, čitam po CNu da su dojmovi tako tako

Citat: Acheron  u 27.02.2025. u 19:16:07 satiCrni Denise  *zubo*

Kakvi su tvojima dojmove o Askaru, čitam po CNu da su dojmovi tako tako

Za sad jako dobri, ali čekam bolje vrijeme za više testiranja...

dosao mi je coma correctorhttps://www.zvjezdarnica.com/astroforum/Smileys/default/215.gif

Maxfield! *hopla*

Bravo! *tu*

Stipe kupio sam ga na tvoju preporuku *šešir*

Nego! I nisi falijo netijače! *zubko* *zubko*

Nakon hrpe potrošenih eura konačno da imam osnovno za astrofoto

A čemu služi onaj štap pored klupice s cvjetnjacima? ;-)

Citat: Telka79  u 08.06.2025. u 12:19:02 satiNakon hrpe potrošenih eura konačno da imam osnovno za astrofoto

Daleko je to od osnovnog, ovo je već profi setup.

Je, je, stolić za pribor je vrhunski  *zubko*

Ajde sad, slike....

Citat: Danijel  u 09.06.2025. u 00:32:26 satiA čemu služi onaj štap pored klupice s cvjetnjacima? ;-)

štap je za obranu ako usred noći dođe kakva životinja

Cisto da stavim montazu tu da ima u rubrici.

Sviđa mi se ova Yugo 45 crvena

Citat: Acheron  u 10.07.2025. u 11:50:27 satiSviđa mi se ova Yugo 45 crvena

sad ga mora vozit na tehnički i registrirat :)

Evo, novi dodatak u mojoj kolekciji, klasični dobson od reckliranog materijala koji sam imao pri ruci. Zrcalo je 250 mm, posrebreno, i blago astigmatično, ali do 150x radi sasvim pristojno. Zrcalo ne bum popravljal dok ne izbrusim zamjenu (ko W. Herschel) a to bu ujedno i test za trajnost srebrnog sloja. Skop kod mene jednostavno stoji u podrumu, pokriven vrečom za smeče. S obzirom na rel. malo zrcalo (za današnje dobsone) nisam išao u komplikacije izrade rastavljivog tubusa i sl.

Materijal je uglavnom stari lesonit, stiropor ("rocker box" ima stijenke od lesonita sa stiroporom između, čvrsto i lagano), ostaci laminata, šperploče i sl. Sve se okreče na nosaču bubnja iz neke stare wešmašine :). Kad stignem, ide opis sa više slika na moj web.

Citat: zac  u 23.07.2025. u 15:36:22 satiEvo, novi dodatak u mojoj kolekciji, klasični dobson od reckliranog materijala koji sam imao pri ruci. Zrcalo je 250 mm, posrebreno, i blago astigmatično, ali do 150x radi sasvim pristojno. Zrcalo ne bum popravljal dok ne izbrusim zamjenu (ko W. Herschel) a to bu ujedno i test za trajnost srebrnog sloja. Skop kod mene jednostavno stoji u podrumu, pokriven vrečom za smeče. S obzirom na rel. malo zrcalo (za današnje dobsone) nisam išao u komplikacije izrade rastavljivog tubusa i sl.

Materijal je uglavnom stari lesonit, stiropor ("rocker box" ima stijenke od lesonita sa stiroporom između, čvrsto i lagano), ostaci laminata, šperploče i sl. Sve se okreče na nosaču bubnja iz neke stare wešmašine :). Kad stignem, ide opis sa više slika na moj web.

Jeli to 19mm float za zrcalo koristen?

Eto ja sam imao puno vise uspjeha sa Supremaxom 25mm na 12 incha, iako je moje 300mm 19mm float itekako upotrebljivo sve negdje do 200x, u usporedbi sa 8" F6 slika je bila prilicno slicna, sa laganim "nodom" 200tki.


Ovo drugo od supremaxa (Schottov borosilikat) deblje sam ostavio nakon 1. pokusaja parabolizacije jer sam zadovoljan. Vjerojatno moja nestrpljivost da se samo zrcalo aklimatizira nakon poliranja je dovelo do toga da je supremax bolje ispao
jer se, jasno, ploha manje mjenja kod razlika u temperaturi.
Cinjenica da ga koristim kad hocu gledati planete pokazuje koliko mi je bolje to od GSO primara.

A dobro, i koristio sma vise zona na Couderovoj maski, i meksu smolu, pa mi nisu brda nastajala u centru, problem koji mi se najcesce pojavljuje.

Ne, 22 mm debeli zerodur, bilo je problema u brušenju/poliranju, pa ni čudo. Btw, sa float staklom se puno lakše radi, po mom osječaju... sad bu išlo zamjensko zrcalo, od laminiranog prozorskog stakla, pa bumo vidli...

Nije teleskop, ali kosta kao teleskop  *zubo*

Dakle, vec dvije godine na Lika Star Partyu me Zlatko iz Optimusa vabi 25mm okularom sa 100° vidnog polja. Moram priznati da na Taurus je okular super, stupanj vidnog polja, ludo dobro je surfati s njim po Andromedi... ali cijena novog od 900€ me otrijeznila.
I onda na ebayu vidim u jako dobrom stanju polovni okular za 450 USD + PDV. Moralo se kliknut...

Sad se selimo iz rubrike Fotke naših optičkih ljubimaca u rubriku Vremenske frustracije  *zubo*

 :-D

Dajte više smanjite kupovinu.
 *zubo*

Citat: Adri  u 23.07.2025. u 16:00:18 satiJeli to 19mm float za zrcalo koristen?

Ne zerodur. Sad radim probe sa običnim staklom, tako da mogu zamijeniti zrcalo i ond au miru izbijati bubice iz zerodura. Ali tek na prolječe, jer brusim i poliram vabni....

Eto ja sam imao puno vise uspjeha sa Supremaxom 25mm na 12 incha, iako je moje 300mm 19mm float itekako upotrebljivo sve negdje do 200x, u usporedbi sa 8" F6 slika je bila prilicno slicna, sa laganim "nodom" 200tki.

A je, obično staklo je osjetljivo na promjene temperature, a imam i sumlju da je zbog načina proizvodnje sklono astigmatizmu...

Ovo drugo od supremaxa (Schottov borosilikat) deblje sam ostavio nakon 1. pokusaja parabolizacije jer sam zadovoljan. Vjerojatno moja nestrpljivost da se samo zrcalo aklimatizira nakon poliranja je dovelo do toga da je supremax bolje ispao
jer se, jasno, ploha manje mjenja kod razlika u temperaturi.
Cinjenica da ga koristim kad hocu gledati planete pokazuje koliko mi je bolje to od GSO primara.

Neka dje bilo boral diskova i zrcala su bila ok, ali to je davna prošlost...

A dobro, i koristio sma vise zona na Couderovoj maski, i meksu smolu, pa mi nisu brda nastajala u centru, problem koji mi se najcesce pojavljuje.

Brdo u sredini je mali problem, spušteni rub je puno gori :)

Zrcala su sklona astigmatizmu jedino ako disk nije dobro opusten, to jest ako nije dovoljno sporo hlađen. Dakle, to je to sto si rekao "u proizvodnoj fazi". Pod uvjetom da si po zavrsetku parabolizacije dobio rezultat bez astigmatizma, a on se nakon nekog vremena pojavio. Ja sam svojevremeno dobio neka stakla od naseg Segija iz Pule, iz "Boral Stakla" u Puli za koja su mi Segi i sam Korado rekli da nisu opustena i da bi znala pucati sama od sebe! :-D Isto tako ovo sa prenapregnutim staklima vrijedi i za stakla koja su dobro opustena, ali si ih lomio ugrubo za dobiti disk pa brusio i uređivao rub. Tada se kod lomljenja stvaraju strije i staklo gubi stabilnost i opustenost. To je vjerojatno razlog zasto ja u svojim pocecima se nisam nikako mogao rijesiti optickog krumpira. Stakla su bila debljine 10mm i staklar ih je rezao nozem i sestarom na 150mm promjera. To je ispadalo dosta grubo i on je brusio ostatke neravnina na vodobrusni dijamantni stroj. Ovo nase sto smo mi amateri kroz zadnjih 20tak godina rezali improviziranom limenom krunom, to se pokazalo najbezbolnije za sami stakleni disk i ne bi narusavalo stabilnost. Testirao sam par takvih diskova sa ATM radionice u Korenici na polarizacijski test i pokazale su se tek blage lagano svjetlije nijanse po rubu, ali nista od famoznog "malteskog kriza" i slicno.

Citat: stipe  u 27.11.2025. u 19:43:19 satiZrcala su sklona astigmatizmu jedino ako disk nije dobro opusten, to jest ako nije dovoljno sporo hlađen. Dakle, to je to sto si rekao "u proizvodnoj fazi". Pod uvjetom da si po zavrsetku parabolizacije dobio rezultat bez astigmatizma, a on se nakon nekog vremena pojavio. Ja sam svojevremeno dobio neka stakla od naseg Segija iz Pule, iz "Boral Stakla" u Puli za koja su mi Segi i sam Korado rekli da nisu opustena i da bi znala pucati sama od sebe! :-D Isto tako ovo sa prenapregnutim staklima vrijedi i za stakla koja su dobro opustena, ali si ih lomio ugrubo za dobiti disk pa brusio i uređivao rub. Tada se kod lomljenja stvaraju strije i staklo gubi stabilnost i opustenost. To je vjerojatno razlog zasto ja u svojim pocecima se nisam nikako mogao rijesiti optickog krumpira. Stakla su bila debljine 10mm i staklar ih je rezao nozem i sestarom na 150mm promjera. To je ispadalo dosta grubo i on je brusio ostatke neravnina na vodobrusni dijamantni stroj. Ovo nase sto smo mi amateri kroz zadnjih 20tak godina rezali improviziranom limenom krunom, to se pokazalo najbezbolnije za sami stakleni disk i ne bi narusavalo stabilnost. Testirao sam par takvih diskova sa ATM radionice u Korenici na polarizacijski test i pokazale su se tek blage lagano svjetlije nijanse po rubu, ali nista od famoznog "malteskog kriza" i slicno.

Nije to, terodur koji ima je profi napravljen, dakle uzrok astigmatizma je 99% u nečemu što sam napravio kod brušenja/poliranja. Loša podloga, loša matrica zapoliranje (80%) jer mi se podloga matrice (20 mm staklo) kod poliranja raspala na dva komada... Kad ga iduće godine prebrusim (prvo ide zamjensko zrcalo) vidjet ću hoće li se ast ponovno pojaviti. Tipam da neće...

Citat: Acheron  u 26.11.2025. u 19:22:07 satiNije teleskop, ali kosta kao teleskop  *zubo*

Dakle, vec dvije godine na Lika Star Partyu me Zlatko iz Optimusa vabi 25mm okularom sa 100° vidnog polja. Moram priznati da na Taurus je okular super, stupanj vidnog polja, ludo dobro je surfati s njim po Andromedi... ali cijena novog od 900€ me otrijeznila.
I onda na ebayu vidim u jako dobrom stanju polovni okular za 450 USD + PDV. Moralo se kliknut...

Ajme, 14 ES 100 pa sad i ovaj?? A novčanik?  *zubko*

Ja si gledam napokon mozda Delosa upiknuti, uzeo bih XW ali pentax na 10mm ili manje, Delos iznad 10mm.






@zac Ja sam imao srece sa zrcalom face down (MOT). Mislim da je tako skoro nemoguce razviti astigmatizam. Podloganmatrice uvijeknod gipsa kao i alat za brusenje.

Prvo chordalni da izdubim centar (ali pazljivo i kratko, vec nakon 5 minuta centar je na nekih 60-70% zeljene zarisne za npr 12" F5) pa half-W da gurnem parabolizaciju prema rubu. Bolje mi je islo sa half-W pokretom nego punim W. Kod half-W ostavim "van" kontakta onaj dio zrcala koji zelim "udaljiti" od unutrasnjih zona, ako ima smisla sto kazem.

S druge strane, jeste imali iskustva da alat za brusenje sa keramickim plocicama (onim malim kockastim za kupaonu) slabo brusi? Nemogu se rjesiti pitova od silicij karbida 320 nikako dok je prije kad sam koristio metalne podloske islo kao pjesma.
Isao sam ovaj puta sa keramickim plocicama jer sa metalom uvijek dobivam ogrebotine na 9 mikrona ili manje, ali izgleda da cu ipak morati sa metalom, barem do 15 mikrona.

Ja mijenjam položaj, zrcalo malo gore, malo dolje, inaće je jako teško izvući rub/sredinu do kraja. Moguće to ovisi i o smoli, moje su uvjek na tvrdoj strani što možda i nije optimalno.

Kaj se keramike tiće da, odustao sam od nje. Mislim da je pretvrda. S metalom je obratno, premekan je pa se u njega zapiknu zrnca brusnog praha i onda poslije rade sr***. Zato sad na alat, ako nije staklo, za fino brušenje lijepim staklene pločice. Super funkcionira.

Btw, sumljam da sam astigmatizam možda izazvao tapetom koju sam zalijepio na zadnju stranu zrcala da zaštitim plohu. A kad se proba korigirati ast., zrcalo je dolje  :-D

RC 250/2000  :-) 

Imate vise teleskopa od kolekcionara iz Nina  *ritmika*  *zubo*

Citat: zac  u 29.11.2025. u 08:50:04 satiBtw, sumljam da sam astigmatizam možda izazvao tapetom koju sam zalijepio na zadnju stranu zrcala da zaštitim plohu. A kad se proba korigirati ast., zrcalo je dolje  :-D

Da tako je. Zrcalo mora biti dolje jer je astigmatizam najjaci na rubu. Nije to kao sferna aberacija gdje mozes birati sto ces prvo skidati, centar ili rub. A to sa tapetom si fulao jer se mora zalijepiti na podlogu, ne na zrcalo. Zrcalo se mora rotirati samo, bez icega.

Citat: Frenki  u 01.12.2025. u 15:16:44 satiRC 250/2000  :-) 

Super! Lijepa mrcina. A Omegoni su postali jako popularan brend! Ako mi se sve poslozi, mogao bih i ja iduce godine ubosti jednog, 250mm f4. Samo makni iz kadra ovog sfernog Astromastera 130 :-D

Citat: stipe  u 01.12.2025. u 17:19:10 satiSuper! Samo makni iz kadra ovog sfernog Astromastera 130 :-D

On je tu za usporedbu *zubko* .

Citat: Adri  u 29.11.2025. u 00:07:55 satiAjme, 14 ES 100 pa sad i ovaj?? A novčanik?  *zubko*

Ja si gledam napokon mozda Delosa upiknuti, uzeo bih XW ali pentax na 10mm ili manje, Delos iznad 10mm.






@zac Ja sam imao srece sa zrcalom face down (MOT). Mislim da je tako skoro nemoguce razviti astigmatizam. Podloganmatrice uvijeknod gipsa kao i alat za brusenje.

Prvo chordalni da izdubim centar (ali pazljivo i kratko, vec nakon 5 minuta centar je na nekih 60-70% zeljene zarisne za npr 12" F5) pa half-W da gurnem parabolizaciju prema rubu. Bolje mi je islo sa half-W pokretom nego punim W. Kod half-W ostavim "van" kontakta onaj dio zrcala koji zelim "udaljiti" od unutrasnjih zona, ako ima smisla sto kazem.

S druge strane, jeste imali iskustva da alat za brusenje sa keramickim plocicama (onim malim kockastim za kupaonu) slabo brusi? Nemogu se rjesiti pitova od silicij karbida 320 nikako dok je prije kad sam koristio metalne podloske islo kao pjesma.
Isao sam ovaj puta sa keramickim plocicama jer sa metalom uvijek dobivam ogrebotine na 9 mikrona ili manje, ali izgleda da cu ipak morati sa metalom, barem do 15 mikrona.

Mirror on top je svakako dobro rjesenje, narocito kad se treba dobiti sfera prije parabolizacije. Bitno je da je ona ispravna, bez astigmatizma. Jedino sto je skoro nemoguce raditi matricom za poliranje koja je manja od zrcala ako je zrcalo gore, prebrzo se dubi centar.

Ovo sa plocicama je najbolje ili staklene ili bijele porculanske, nikako keramicke, premekane su.

Citat: Frenki  u 01.12.2025. u 17:23:41 satiOn je tu za usporedbu *zubko* .

Aha. Ok. Kuzim *tu*

Citat: stipe  u 01.12.2025. u 17:19:10 satiA Omegoni su postali jako popularan brend!

Sve je to GSO

Citat: Acheron  u 01.12.2025. u 16:27:45 satiImate vise teleskopa od kolekcionara iz Nina  *ritmika*  *zubo*

Provedba više projekata kroz godinu i broj teleskopa nakon toga u uzročno posljedičnoj vezi je sa našim specifičnim okruženjem.
____________________________

https://www.youtube.com/watch?v=clmI6aEJ_1Q

Citat: stipe  u 01.12.2025. u 17:28:18 satiAha. Ok. Kuzim *tu*

Dao si mi popis,  :-) tribalo bi nešto i probati u mraku *he*

Hvala Acheron,Tome i Stipe :-)

Citat: Astro Lux  u 01.12.2025. u 18:23:07 satiSve je to GSO

Da, ali su dosegli pristojan nivo kvalitete zrcala.

Citat: Frenki  u 01.12.2025. u 20:49:24 satiDao si mi popis,  :-) tribalo bi nešto i probati u mraku *he*

Sve igra! *hopla*
Znaci, vec je stiglo nesto?

Citat: stipe  u 01.12.2025. u 23:07:05 satiZnaci, vec je stiglo nesto?

Da 🙂...

Citat: stipe  u 01.12.2025. u 17:27:46 satiMirror on top je svakako dobro rjesenje, narocito kad se treba dobiti sfera prije parabolizacije. Bitno je da je ona ispravna, bez astigmatizma. Jedino sto je skoro nemoguce raditi matricom za poliranje koja je manja od zrcala ako je zrcalo gore, prebrzo se dubi centar.

Ovo sa plocicama je najbolje ili staklene ili bijele porculanske, nikako keramicke, premekane su.

Ja sam nekako najvise srece pri generalnom brusenju stvarno imao sa metalnim podloskama, najbrze rade ali pocnu stvarati probleme ispod 15 mikrona, kako je zac rekao moguce je da se zabiju cestice korunda od prijasnjih granulacija koje ne mozes iscetkati pa onda kad ploha postane dovoljno fina problemi.

Sad zato idem na pristup da imam i keramicki i metalni alat. Recimo nemogu i nemogu izbrusiti pitove od 320 SiC (potvrdjeno sa povecalom i usporedbom sa zrncima 320) sa korundom 25 mikrona. Plocice skoro nestale a gustoca pitova je prilicno uniformna, sto govori ili da konstantno dolazi do kontaminacije ili se ne bruse. Isti slucaj sam imao i sa manjim zrcalom sa tim malim bijelim plocicama pa kad sam presao na podloske pitovi su poceli nestajati. Najgore jos od svega, meni npr nikad nije uspijelo napraviti alat da samo poslozim plocice ili podloske na neku foliju na zrcalo i izlijem preko toga gips. Moram lijepiti, a ako to nije sve apsolutno uz plohu, ako i jedna ostane malo visa, nastane belaj kad predje rub jer na povratnom "strokeu" ce odvaliti komad stakla sa ruba. Pokusavam doskociti rjesenju tako da ostavim zrcalo da lezi na alatu dok epoxy ocvrsnjuje, sto naravno daje sanse da se sve zalijepi, pa stavljam deterdzenta i ulja izmedju folije i alata i povremeno rotiram, pa onda skroz laaagano skidam zrcalo sa alata, koje btw ima preko 60kg.



Btw nije opticki ljubimac (jos) ali je prilican komad stakla. Rukovanje njime i samim alatima, pa i izrada alata je na drugoj razini od malih zrcala.

Inace otpilio me francuz (ne moze napraviti vece od 600 mm) i otpili me iz Allune(da nemogu raditi na tudjim zrcalima).
Tako da cu morati traziti dalje za finalno korigiranje.

Ojee... ja na zrcalo stavim plastičnu foliju (ne od tankih vrećica, malo deblju), omotam rub krep trakom ili slično i nalijem beton. kad se stvrdne i osuši samo epoksidom polijepim staklene pločice na alat. Event. neravnine odu u prvih 10 min brušenja, kad treba pazit da ne zapne previše (lagani kružni pokreti bez pritiska). Poslije dela ko ludo... obično krećem sa "100 karborundumom, za veća zrcala sad imam Korund #40 i #60, kupio 25 kila korunda za pjeskarenje i prosijao... zadovoljan...

Btw, ak koj astaklena pločica i otpadne, jednostavno ju zalijepim na isto mjesto, samo pazim da je sloj epoksida što je moguće tanji. Tu pomaže malo zagrijati toplim zrakom.

Citat: Acheron  u 26.11.2025. u 19:22:07 satiNije teleskop, ali kosta kao teleskop  *zubo*

Dakle, vec dvije godine na Lika Star Partyu me Zlatko iz Optimusa vabi 25mm okularom sa 100° vidnog polja. Moram priznati da na Taurus je okular super, stupanj vidnog polja, ludo dobro je surfati s njim po Andromedi... ali cijena novog od 900€ me otrijeznila.
I onda na ebayu vidim u jako dobrom stanju polovni okular za 450 USD + PDV. Moralo se kliknut...

Evo raspleta priče, da ne hvalimo samo s pozitivnim iskustvima. Okular oštećen, ide povrat  *zubo*

A jesi li ikad pomislio na nestio ovakvo ?
https://www.youtube.com/watch?v=ySK7yQ3ohX0

Ja sam se igrao sa dijelovima starih (ruskih - generalno su bolji od ostalih) binokulara (recimo objektiv kao FR.. ne kosta skoro nista a radi skoro kao "pravi").

Sad pokusavam slozit jedan WF opkular.. iako imam par okulara (oko 12mm), imaju po 4-5 elemenata, skoro kao Erfle-like..

Okulari s 4-5 elemenata nemaju dovoljno dobru korekciju slike na f/4,2

Citat: Mount Pleasant Observatory (Bojan)  u 07.12.2025. u 11:16:55 satiA jesi li ikad pomislio na nestio ovakvo ?
https://www.youtube.com/watch?v=ySK7yQ3ohX0

Ja sam se igrao sa dijelovima starih (ruskih - generalno su bolji od ostalih) binokulara (recimo objektiv kao FR.. ne kosta skoro nista a radi skoro kao "pravi").

Sad pokusavam slozit jedan WF opkular.. iako imam par okulara (oko 12mm), imaju po 4-5 elemenata, skoro kao Erfle-like..

He, he, jedini FR koji imam je objektiv od ruskog 10x50 dvogleda :) Ne može bit oštriji, jedino možda malo gnjavi zakrivljenost polja kod teleskopa sa mnanjim f/brojem...

Citat: zac  u 07.12.2025. u 12:51:38 satiHe, he, jedini FR koji imam je objektiv od ruskog 10x50 dvogleda :) Ne može bit oštriji, jedino možda malo gnjavi zakrivljenost polja kod teleskopa sa mnanjim f/brojem...

Da, da.. moj dublet je dosao iz 7x40 rusa, vidi tu (iako ga sad ne koristim kao FR, momentalno eksperimentiram sa kolimatorima za spektrometar):
https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/index.php?topic=3294.msg36498#msg36498

I za kolimator za spektrografe sam ih koristil, ali one manje, od 6x30... sasvim dosta kvaltetni za to!

Citat: zac  u 08.12.2025. u 08:31:27 satiI za kolimator za spektrografe sam ih koristil, ali one manje, od 6x30... sasvim dosta kvaltetni za to!

Da, da.. to je ovaj desno (lijevo je 2x teleconverter (za paralelizaciju svetlosnog snopa), montiran na 4° tilter.. izmedju njih dodje opticka resetka).
Nazalost, vrijeme je za k...., nikako da to isprobam kako spada.

Citat: Acheron  u 07.12.2025. u 10:53:59 satiEvo raspleta priče, da ne hvalimo samo s pozitivnim iskustvima. Okular oštećen, ide povrat  *zubo*

Hm jel ovo bas upozorenje kad sam ja planirao kupiti jedan okular sa ebaya...

Isprobat? Pa ima valjda uličnih lampi tamo. Doduše, ako su LED nije nekaj, one prije su imale dosta linija u spektru, LED samo kontinuum...

Citat: zac  u 09.12.2025. u 08:25:52 satiIsprobat? ..

Na zvijezdama.. Bit ce dobro vrijeme ovaj weekend.

Ide u mrak, pa u Liku :-)

Uuuu, to je RASA 8?

Citat: Šegi  u 19.12.2025. u 15:13:59 satiUuuu, to je RASA 8?

Više mi liči na 150mm, 8ica je F/2

A možda je 11?
Taj je isto F/2.2

Citat: Šegi  u 19.12.2025. u 16:00:13 satiA možda je 11?
Taj je isto F/2.2

Da 11"

WOW! *šok*

Citat: Frenki  u 19.12.2025. u 15:05:49 satiIde u mrak, pa u Liku :-)

To ćete full automatizirat?

Znači do kraja godine zaboravimo vedrinu. *:-P

Citat: Šegi  u 19.12.2025. u 19:14:25 satiTo ćete full automatizirat?

viditi ćemo *he*  :-)

Citat: Lucius  u 19.12.2025. u 20:33:34 satiZnači do kraja godine zaboravimo vedrinu. *:-P

*jok*  *he*

Citat: Frenki  u 19.12.2025. u 16:03:30 satiDa 11"

A na čemu će se voziti?

Citat: Leviner  u 19.12.2025. u 22:04:14 satiA na čemu će se voziti?

na LX 850

S promatranja na mulu, nosi C14

Impresivno!

Uh sr***, sad bum u magli do proljeća  *bu* I, već je počelo, mrak je kaod a je 5 navečer...

Sta njih briga, ovaj top u IR buši i oblake  *zubo*  *zubo*  *zubo*

Ovo su divne vijesti koje smo mogli sanjati.  *tu*  *tu*  *tu*
Uz ovu dinamiku nabave teleskopa nije nemoguće da se dogodi zadarska zvjezdarnica i ispod južnog neba.

Kao zamjenu za škrbavi ES 25mm 100° uzeo sam okular s najvećim vidnim poljem u 2" formatu. Na 140mm refraktor to će biti 2.75° uz 6mm pupile.
Field stop mu je 46,5mm i to se vidi, cijev od 2" je tanka kao papir.

Za usporedbu, Panoptic 41mm je 46mm field stopa, dakle mrvicu manje.
Explore Scientific 40mm je 45,5 mm.

Ne kužim baš, vježbaš s njime umjesto utezima?
 :-D

I, koliko vidim, krajnje je vrijeme da pod bor dođe 3" fokuser i mega sekundarno. Ima mjesta na toj tvojoj igrački za sve to...

čak nije tako težak, cca 700g

Citat: Teofil  u 20.12.2025. u 20:15:54 satiOvo su divne vijesti koje smo mogli sanjati.  *tu*  *tu*  *tu*
Uz ovu dinamiku nabave teleskopa nije nemoguće da se dogodi zadarska zvjezdarnica i ispod južnog neba.

Hvala Teofile  :-) 

U Zadru izgradnju zvjezdarnice najavilo je primarno raketno društvo uz podršku njihovog saveza i uz korištenje fotografija s naših aktivnosti.

https://zadarskilist.novilist.hr/zadar-zupanija/zadar/zagledani-u-nebo-zadarska-zvjezdarnica-i-vidikovac-potencijal-za-razvoj-astroturizma/

Ako ne ide u Zadru idemo van grada u mrak. Osim dva velika teleskopa, stupa i montaže nabavili smo i kupolu. 

.

Tome,  fotografije su s naše aktivnosti (Astronomske  udruge Zadar),  a u prilogu u Zadarskom listu bez naše dozvole koriste za prikazati aktivnosti Astronomsko astronautičko društva Zadar.

aha nisam skužio da je to posrijedi.

Samo vi nastavite sa edukacijama mlađih generacija.

Citat: tome  u 22.12.2025. u 17:04:01 satiaha nisam skužio da je to posrijedi.

Samo vi nastavite sa edukacijama mlađih generacija.

Hvala  :-)

Frenki za utjehu sjeti se riječi Nikole Tese: "Nije mi žao što su ukrali moje ideje, nego što nisu imali svoje." ;-)

Citat: Teofil  u 22.12.2025. u 18:42:32 satiFrenki za utjehu sjeti se riječi Nikole Tese: "Nije mi žao što su ukrali moje ideje, nego što nisu imali svoje." ;-)

:-) Da.

Zato i jesu krali... :-P

Citat: Acheron  u 22.12.2025. u 11:53:08 satiKao zamjenu za škrbavi ES 25mm 100° uzeo sam okular s najvećim vidnim poljem u 2" formatu. Na 140mm refraktor to će biti 2.75° uz 6mm pupile.
Field stop mu je 46,5mm i to se vidi, cijev od 2" je tanka kao papir.

Za usporedbu, Panoptic 41mm je 46mm field stopa, dakle mrvicu manje.
Explore Scientific 40mm je 45,5 mm.

Ti si ubo okular, a meni skiknuo glavni komp za obradu astrofotki pa sam pljunuo 500€ za novu konfu... :-D

Ovo je rabljeni okular pa sam prošao bolje nego ti *zubo*

*zubo* :-D 

...pokoji update...

Auch, pa taj binow treba svoje protuutege :) Ono na kaj ga stavljaš neću ni komentirat, nemrem do rijeći jer... slinim...  *tu*

Citat: zac  u 20.02.2026. u 20:33:07 satiAuch, pa taj binow treba svoje protuutege :) Ono na kaj ga stavljaš neću ni komentirat, nemrem do rijeći jer... slinim...  *tu*

Zac, sva sreća da si ti svojom "ATM igračkicom" na vrijeme osvojio 1. Messierov maraton u Višnjanu.  :-)

E da je jednom baciti pogled kroz taj apo

Citat: Acheron  u 21.02.2026. u 07:46:30 satiE da je jednom baciti pogled kroz taj apo

Dođi do Umaga, nema problema.

Citat: Teofil  u 20.02.2026. u 22:15:15 satiZac, sva sreća da si ti svojom "ATM igračkicom" na vrijeme osvojio 1. Messierov maraton u Višnjanu.  :-)

Gle, nije toliko igračka, koliko je onda nebo bilo fenomenalno. A mrcine baš i nisu za maraton, jer se mora tražiti ručno...

Nema brige, niti se natječem, niti donosim opremu na maratone, već guštam sam, ili se nađem ponekad sa dragim mi ljudima, ali i nije problem ugostiti 1-2 čovjeka ako mi se hoće ako mi se "svide".

Citat: denis0007dl  u 20.02.2026. u 20:13:38 sati...pokoji update...

Eeee da, baš to će pomoć da se oblaci raziđu  *zubko*
I ono malo vedrog šta bi moglo bit, vjerojanto će bit po danu...

Top izgleda prekrasno, mora bit gušt šarat njme bez cilja jer svašta mora vidjet u tom vidnom polju 30mm pri 50X  :-)

Citat: denis0007dl  u 21.02.2026. u 13:04:48 satiNema brige, niti se natječem, niti donosim opremu na maratone, već guštam sam...

Pusti zavisne. Valjda mi koji smo kupili opremu to što radimo nije jednako vrijedno.

BTW; bilo bi fora da dođeš jednom na Lika Star Party, makar na 2-3h s tim 203mm APO.  *zubo*

Ma nee, nije manje vrijedno, dapače, teže je, to sam mislio reći. Doduše nisam u toku, ali na prvim maratonima goto i ostalo nije bilo dozvoljeno. Samo karte i traženje "ručno".

Pa i dalje je tako, rucno se traze objekti, ne testira se brzina GoTo algortima. Vama je bilo lakse jer ste imali bolje nebo, a nama je olakotna okolnost sto imamo bolje teleskope.
I komentar nije bio upucen tebi Zac ;)

Citat: denis0007dl  u 20.02.2026. u 20:13:38 sati...pokoji update...

Respektabilna zbirka *šešir*

Citat: Acheron  u 21.02.2026. u 17:31:05 satiPa i dalje je tako, rucno se traze objekti, ne testira se brzina GoTo algortima. Vama je bilo lakse jer ste imali bolje nebo, a nama je olakotna okolnost sto imamo bolje teleskope.
I komentar nije bio upucen tebi Zac ;)

Da, nebo je na prvom maratonu bilo izuzetno. čak i za ono vrijeme. Nikad više istim skopom ni blizu toliko objekata...

Za ovo drugo, znam, ali htel sam jasno izrazit što mislim reći, za sve. Ne uspije uvijek :)

Iako je malo off topic, iskoristiti ću priliku za najaviti Messierov maraton u Višnjanu 21.3.

Evo prilike da ovi koji se naslikavaju s opremom malo pokažu kako se ista i koristi  ;-)

Sjećanje - nije moj teleskop, ali je bio moj ljubimac. Zeiss refraktor 130/1950 zagrebačke zvjezdarnice. U žarištu je postavljen končani mikrometar koji sam koristio 1971. za mjerenje spljoštenosti Jupitera, što je bio moj praktični rad za natjecanje iz astronomije (srednje škole). Sljedeće godine sam njime određivao visine brda na Mjesecu mjerenjem duljina sjena.

Na sljedećoj slici je drugi favorit naše male kolekcije instrumenata - Zeiss refraktor 110/1100. Zvali smo ga "Mali Zeiss", kasnije "Krcko", za razliku od "Velikog Zeissa" koji je bio u kupoli). To je u stvari brodski teleskop koji je u davnoj prošlosti nekom donacijom zalutao na Zvjezdarnicu. Koristili smo ga za vizualna promatranja, a ponekad i za fotografiranje (kratkim ekspozicijama, jer je montiran azimutalno). Uz njega je na slici Krešimir Pavlovski, naš poznati astrofizičar (bio je profesor astronomije na zagrebačkom PMF-u, sad je u mirovini), koji je u ono vrijeme uz Hrvoja Božića, također kasnije astrofizičara (Opservatorij Hvar) bio lider naše male skupine gimnazijalaca entuzijasta. Mali Zeiss sam (između ostaloga) koristio za fotografiranje prstenaste pomrčine Sunca koju smo 1976. godine gledali iz Turske.

Super! samo daj još toga, ti stari teleskopi bude sječanja. Sječam se Krcka s mojeg prvog kampa na Cresu, kad je Zlatko Britvić negjde iskopao stari vojni okular. Sa 20tak x je mliječna staza u Strijelcu i maglice u njoj bila nezaboravna. A bili smo tek klinci...

E to su doživljaji. Još i nebo tada, stari mi uvijek priča kako nema boljeg neba nego do njegovog u Podravini kad je bio predškolsko dijete/niži razredi osnovne.

Ovo što Acheron kaže, da smo blizu zadnje generacije koja vidi Mliječni Put, počinjem vjerovati, osim ako ne dođe do drastičnih promjena, na bolje ili na puno puno gore.

1/

Tekst o Zeissu 130/1950mm s mrežnih stranica Zvjezdarnice Zagreb:
https://zvjezdarnica.hr/o-nama/povijest-zvjezdarnice/

"Novi teleskop
Godine 1964. Zeiss je na jesenskom Velesajmu izložio refraktor od 5", koji je po dimenzijama potpuno odgovarao kupoli na Popovu tornju. Karakteristike su mu 130:1950, dugofokalni, odnos 1:15. Objektiv je izrađen za vizualna promatranja. Imao je  šest okulara s povećanjima 31, 49, 78, 122, 195 i 327 puta, filtre, okularni spektroskop i kružni mikrometar te niz drugih pomoćnih uređaja. Veoma je pogodan za rad amaterskoga karaktera. Hrvatski sabor je preuzeo troškove otkupa ovoga refraktora kao izraz priznanja Zvjezdarnici za rad s mladeži prigodom 60. obljetnice Zvjezdarnice.
Prije montaže trebalo je obnoviti staru dotrajalu kupolu i izraditi novo betonsko postolje za novi refraktor, a poduzeće "Laboratoria", preko kojeg je dalekozor kupljen, nije moglo odmah nakon zatvaranja Velesajma preuzeti instrument jer su devizna sredstva bila blokirana zbog predviđenoga poskupljenja vrijednosti dolara. Prvi problem je riješen dobrovoljnim radom astronoma-amatera, koji su napravili betonski temelj, bojali, popravljali unutarnje daščane obloge, razne uređaje, vrata, prozore, popravili i obojili cijelu Zvjezdarnicu. Teleskop je konačno sretno dopremljen na Zvjezdarnicu 11. prosinca 1965., a montaža je započela krajem 1966. godine."

2 /

https://hro-cigre.hr/wp-content/uploads/2020/04/Kren-PIFT-2019-93.pdf

"..... Poseban povod za proslavu 65. obljetnice Zvjezdarnice bilo je stavljanje u
rad novog dalekozora te se 5. prosinca 1968.  ...
... sakupilo na Popovom tornju mnoštvo uzvanika i omladine da
skromnom svečanosti oda priznanje osnivačima i svima koji su zasluž-
ni da ova naša ustanova postoji i uspješno radi već toliki niz godina."
U br. 1 šk. god. 1968./1969. detaljno je opisano da su svečanosti nazočili
članovi Izvršnog vijeća Sabora, akademici, predstavnici znanstvenih i kulturnih
ustanova i društvenih organizacija Grada Zagreba i Hrvatske. Prof. dr. Leo Ran-
dić, pročelnik Astronomske sekcije i tajnik HPD-a, zahvalio je svima koji su,
bilo suradnjom bilo materijalnom pomoći, pokazali veliko razumijevanje za po-
trebe Zvjezdarnice i time omogućili njezin daljnji rad. Istaknuo je Skupštinu
Grada Zagreba, Sabor SR Hrvatske, Republički sekretarijat za prosvjetu, kultu-
ru i fizičku kulturu – Fond za unapređivanje kulturnih djelatnosti, Izvršno vije-
će Sabora, pokret Nauku mladima, Savjet za naučni rad SRH, JAZU, Geofizički
institut, Prirodoslovno-matematički fakultet, tehničke fakultete te Astronautički
i raketni savez Hrvatske. Saznajemo da je uz stariju generaciju astronoma ama-
tera koja je prošla Zvjezdarnicom, a od kojih su "mnogi danas na visokim po-
ložajima kao naučni i politički radnici", svečanosti nazočilo oko 200 mladih
astronoma amatera nove generacije. Zbog Drame u svemiru i Kampa Prijatelja
mira u Primoštenu, nazvao je Zvjezdarnicu "kulom mira", s nadom da će i nova
generacija otići u život sa Zvjezdarnice prožeta idejom mira i prijateljstva među
narodima. U svojem je govoru dr. Zlatan Sremec, predsjednik HPD-a, kao ve-
liku mogućnost budućeg razvoja i stvaralaštva na Zvjezdarnici naglasio pokret
Nauku mladima, u kojem astronomi uživaju veliku podršku. Doživotni počasni
predsjednik HPD-a dr. Pavle Gregorić izrazio je radost što se na Zvjezdarnici
"ne broje samo zvijezde" nego se misli na čovjeka i sudbinu čovječanstva
te najavio akademika dr. Ivana Supeka, 'prvoborca' Pagvaškog pokreta19 u
19 G. Divjanović uključio je Zvjezdarnicu u hrvatski Pagvaški pokret, na čijem je čelu bio akade-
mik Ivan Supek. Svjetski Pagvaški pokret oformljen je protiv zlouporabe atomske energije. U
predgovoru Spomenici Zvjezdarnice Zagreb 1903.−2003. Ivan Supek je napisao: "Kant je rekao
da ništa tako čovjeka ne uzdiže kao moralni imperativi u nama i svemirski zakoni. I taj humani-
stički duh nosila je oduševljena skupina djevojaka i mladića oko entuzijasta dr. Gabrijela Divja-
novića kada su napisali knjigu Drama u svemiru koja se nadovezala na mirotvorna nastojanja u
svijetu uoči prijetnje totalnog uništenja. Rado sam napisao predgovor toj mnogo čitanoj knjizi kao
sudionik u mnogim mirotvornim pokretima, a naša poruka kako je opće i potpuno razoružanje
jedini spas i danas je je jednako aktivna."
432 Povijest i filozofija tehnike 2019.
Hrvatskoj, koji je naglasio da je nužno potrebno mobilizirati sve intelektualne i
moralne snage cijelog svijeta za spas kulture i civilizacije i samog života na
planetu Zemlji. Nakon Supekova govora na terasi Zvjezdarnice sudionici su
prisustvovali svečanom puštanju u rad novog teleskopa. Tu čast je, uz stručnu
asistenciju Zlatka Britvića, imao dr. Pavle Gregorić. Razvidno je da je G. Di-
vjanović namjerno ostao u pozadini, davši tako priliku navedenim govornicima
da govore o postignućima Zvjezdarnice, a za sve što su naveli Divjanović je na
Zvjezdarnici bio najzaslužniji. Treba reći i to da, iako se potpuno odijelio od
politike, nikad nije izgubio veze s ratnim drugovima koje je cijenio i koji ga
nisu otpisali kad je postao politički kažnjenik, a posebno nakon povratka s Go-
log otoka, kad su mu u HPD-u pružili utočište, primivši ga u službu bez obzira
na političke prigovore, a zatim i povjerili Zvjezdarnicu. Ta je mudra suradnja s
onima koji su bili u mogućnosti poduzeti akcije u korist Zvjezdarnice rezultira-
la nabavom Planetarija, a potom i novog teleskopa. Poduprili su i Divjanoviće-
ve inicijative za osnivanje časopisa, tiskanje Drame u svemiru, Kamp Prijatelja
mira u Primoštenu, pristupanje Zvjezdarnice Pagvaškom pokretu i drugo.

O teleskopu je u br. 1-2 šk. god. 1967./1968. pisao Z. Britvić i naveo da je
optičko-mehanička tvornica Zeiss izložila na jesenskom Velesajmu 1964. godi-
ne refraktor od 5", koji je po dimenzijama potpuno odgovarao kupoli u kojoj je
dotad bio smješten refraktor od 6". Pokrenuta je akcija da ga se otkupi za po-
trebe Zvjezdarnice. Izveden je po "po najmodernijoj konstrukciji i potpuno je
elektrificiran". To je dugofokalni refraktor dimenzija 130 : 1950 s odnosom 1 :
15. Objektiv je izrađen za vizualna promatranja i ima šest okulara koji poveća-
vaju 31, 49, 78, 122, 195 i 327 puta. Ima filtre, okularni spektroskop, kružni
mikrometar i niz drugih pomoćnih uređaja. Sabor SR Hrvatske preuzeo je troš-
kove otkupa kao izraz priznanja Zvjezdarnici za rad s omladinom. Javili su se,
međutim, problemi. Poduzeće Laboratoria preko kojeg je kupljen nije ga moglo
preuzeti nakon zatvaranja Velesajma jer su devizna sredstva bila blokirana zbog
predviđenog poskupljenja vrijednosti dolara. Prvobitna cijena stoga je s 8,5 mi-
lijuna starih dinara narasla na gotovo 12 milijuna pa je došlo i do sudskih ra-
sprava. Konačno je sve riješeno, a cijena je bila preko 13 milijuna starih dinara.
Za novi teleskop trebalo je potpuno obnoviti staru dotrajalu kupolu i izra-
diti novo betonsko postolje za novi refraktor. S obzirom na nedostatak sredsta-
va problem je riješen
"zalaganjem suradnika omladinaca koji su svojim dobrovoljnim radom
potpuno obnovili kupolu. Vrijednost njihova dobrovoljnog rada prelazi
2,6 milijuna st. din., a naročito su se istakli đaci i studenti: Davorin
Kresonja, Bojan Štajcar, Zvonko Prolić, Ljubo Petrović, Velimir
Ružička, Darko Fejzagić, Hrvoje Gold, Krešimir Ćosić, Zoran Farčić,
Branko Klasić, Damir Gradiš i Zoran Pucić."

E, da.. To su bila neka sretna vremena.. najbolja vremena naših života.

Citat: Teofil  u 28.07.2026. u 16:44:36 sati1/

Tekst o Zeissu 130/1950mm s mrežnih stranica Zvjezdarnice Zagreb:
https://zvjezdarnica.hr/o-nama/povijest-zvjezdarnice/

2 /

https://hro-cigre.hr/wp-content/uploads/2020/04/Kren-PIFT-2019-93.pdf

Bravo Zlatko, dragocjeni dokumenti.

Citat: Mount Pleasant Observatory (Bojan)  u 29.07.2026. u 00:16:55 satiE, da.. To su bila neka sretna vremena.. najbolja vremena naših života.

Ali vidiš - drži nas i danas. I drago mi je da se ta strast proširila. U ono vrijeme smo bili grupa izoliranih čudaka u oazi zvanoj Zvjezdarnica, plus nekoliko školskih grupa u Hrvatskoj koje su vodili osviješteni nastavnici,  a baš danas mi je Bobo rekao da je dva tjedna prije termina pomrčine rasprodao sve naočale za Sunce...

Lijepo je procitati ove dozivljaje "starih kuka" *zubko* o tim lijepim vremenima. Kad bi ekipa naletjela na takav ili slican refraktor kao taj Krcko, dozivljaj je bio kao da vidis svemirski brod! Plus taj entuzijazam koji je bio nezaboravan! *hopla* *tu*

Citat: Zumbul  u 28.07.2026. u 13:51:58 satiNa sljedećoj slici je drugi favorit naše male kolekcije instrumenata - Zeiss refraktor 110/1100. Zvali smo ga "Mali Zeiss", kasnije "Krcko", za razliku od "Velikog Zeissa" koji je bio u kupoli). To je u stvari brodski teleskop koji je u davnoj prošlosti nekom donacijom zalutao na Zvjezdarnicu. Koristili smo ga za vizualna promatranja, a ponekad i za fotografiranje (kratkim ekspozicijama, jer je montiran azimutalno).

... Mali Zeiss sam (između ostaloga) koristio za fotografiranje prstenaste pomrčine Sunca koju smo 1976. godine gledali iz Turske.

Po sjećanju, kad smo 24. travnja 1976. iz Zagreba busom krenuli u Tursku, zaustavljanje u Beogradu trajalo je duže od planiranog. Netko je lunjao po centru i tražio trgovinu s fotomaterijalom radi filma koji nije mogao kupiti u Zagrebu (?)  ...

Mislim da je u pitanju bilo snimanje pomrčine na niskoosjetljivi film formata 60x60mm ili ... ?

Citat: Teofil  u 29.07.2026. u 14:01:49 satiPo sjećanju, kad smo 24. travnja 1976. iz Zagreba busom krenuli u Tursku, zaustavljanje u Beogradu trajalo je duže od planiranog. Netko je lunjao po centru i tražio trgovinu s fotomaterijalom radi filma koji nije mogao kupiti u Zagrebu (?)  ...

Mislim da je u pitanju bilo snimanje pomrčine na niskoosjetljivi film formata 60x60mm ili ... ?

U dalekom sjećanju mi je da se tako nešto dogodilo, ali ne sjećam se koga smo čekali... Nešto više o toj pomrčini se može vidjeti ovdje: https://www.flickr.com/photos/retroastro/albums/72177720334919244

Nisam išao u Tursku (tada sam taman završavao osnovnu) ali se sjećam ekipe, u to vrijeme su iz Zagreba fotoaparatima naoružani dolazili Ruđer Jeny i Čedomir Igaly... (čigaly bi bio moj bet *da*).

U ta doba sedamdesetih godina su i nasi clanovi splitskog DAAS-a redovito isli na ekspedicije za snimati pomrcine Sunca!

Bilo pa se spominjalo...

Nego, uz Krcka, u Šibeniku je bio isti takav, znam da je preživio rat jer smo mu na Ruđeru popravljali prizme koje su se razlijepile. Gdje je sad ne znam, no možda netko od tamo ima neki info? To su inače bili standardni brodski teleskopi austrougarske mornarice, bili su na većim brodovima... Sjećam se da je imao revolver sa tri okulara, negdje od 20tak do stotinjak puta povećanja.

Citat: zac  u 30.07.2026. u 08:25:57 satiNego, uz Krcka, u Šibeniku je bio isti takav, znam da je preživio rat jer smo mu na Ruđeru popravljali prizme koje su se razlijepile. Gdje je sad ne znam, no možda netko od tamo ima neki info? To su inače bili standardni brodski teleskopi austrougarske mornarice, bili su na većim brodovima... Sjećam se da je imao revolver sa tri okulara, negdje od 20tak do stotinjak puta povećanja.

23x, 45x, 100x
Onome sa Zagrebačke Zvjezdarnice netko je razbio 100x okular (pogodio je s njim zid ili stup kod penjanja stepenicama na terasu, kasnije je revolver bio zamijenjen ekstenderom (ja sam u to vrijeme bio rijetko tamo,  pa ne znam detalje).

Za vise info vidi tuhttps://www.monocular.info/cz23x45x100x110.htm?fbclid=IwY2xjawTX0ShleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFIWXRWRmRFaDVMTzJNZGNZc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHhkU-3yG1cron6Z5Z_uJOsLfC7UMBJUtmyce7VPdlI_Eu1bv9q1qKQsS94oW_aem_aTeEbn6d3kQFNbxu8OfNZA (https://www.monocular.info/cz23x45x100x110.htm?fbclid=IwY2xjawTX0ShleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFIWXRWRmRFaDVMTzJNZGNZc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHhkU-3yG1cron6Z5Z_uJOsLfC7UMBJUtmyce7VPdlI_Eu1bv9q1qKQsS94oW_aem_aTeEbn6d3kQFNbxu8OfNZA).

Za staru prijeratnu Zeiss optiku, vidi tu=AZYzLeM-DSCHce53ER2TAMOEltE0W1NO1GEuZgjlo_Y5aVJZneS2dI5psP9LYFlEpZRz9_tSkpLnAqe8T70VcEDjPAY6UT8TJ1WkppWRYfKIzGoppdAQJ71bny_isxgdwdj1nwppxtLBOwVi7OD_StTn3SGahRRFTybxIc92FRp2Blok16p2WSeCIrTYGrANdRv4SGJqK4QPWJbSYvR-mAQq&__tn__=H-R]https://www.facebook.com/download/1954871415091960/Tallone%202026%20Pre%20War%20Zeiss%202_1.pdf?av=1667898966&eav=AfloLT6N3yWPCOj8EoBTANXcmPWqf_q4adUVc5T0bnhSEtIweDoeSA&paipv=0&ext=1785998301&hash=Ac1awh282rhH5a43auxUicw8D58&__cft__[0]=AZYzLeM-DSCHce53ER2TAMOEltE0W1NO1GEuZgjlo_Y5aVJZneS2dI5psP9LYFlEpZRz9_tSkpLnAqe8T70VcEDjPAY6UT8TJ1WkppWRYfKIzGoppdAQJ71bny_isxgdwdj1nwppxtLBOwVi7OD_StTn3SGahRRFTybxIc92FRp2Blok16p2WSeCIrTYGrANdRv4SGJqK4QPWJbSYvR-mAQq&__tn__=H-R (https://www.facebook.com/download/1954871415091960/Tallone%202026%20Pre%20War%20Zeiss%202_1.pdf?av=1667898966&eav=AfloLT6N3yWPCOj8EoBTANXcmPWqf_q4adUVc5T0bnhSEtIweDoeSA&paipv=0&ext=1785998301&hash=Ac1awh282rhH5a43auxUicw8D58&__cft__%5B0).

Na ovoj slici Kre$$ radi sa Zeiss-om 100mm, a ja sa Vegom na terasi Zagrebačke Zvjezdarnice

Citat: Mount Pleasant Observatory (Bojan)  u 30.07.2026. u 08:34:23 satiOnome sa Zagrebačke Zvjezdarnice netko je razbio 100x okular

Jel se zato zvao Krcko  *zubo*

E sad ja sa off topic pitanjem... zna li netko možda, kakvi su okulari bili na Zeissu 130/1950? Otprilike koja najveća povećanja su korištena za promatranje planeta? Ovako iz glave, uzevši u obzir prividni promjer planeta i tadašnju kutnu veličinu, rekao bih barem 400x.

Jer, sjećam se još 2003. i opozicije Marsa koju sam gledao na zvjezdarnici kroz spomenuti teleskop, i još kao dijeteta predškolske dobi me  Mars toliko fascinirao u smislu da nisam očekivao da će biti tako velik u okularu, makar ga prije nisam gledao kroz nikakav teleskop. Do današnjeg dana naravno najbolji pogled na Mars ikada, da je poslije sve kroz 200mm Newtonov teleskop bilo praktički razočarenje u usporedbi.



Inače, uvijek mi je bilo malo zanimljivo da su odlučili "downgradeat" promjer teleskopa nakon Kučerinog od 160mm. I kad god da gledam u tehničkom muzeju, nemogu si pomoći da ne pomislim kako bi bilo lijepo biti onako zavaljen u onaj stolac za okularom, u usporedbi sa mojim pentranjem po ljestvama, ili, još gore, visoki stolci i polučučnjevi za 12" dobsona  *zubo*

Na f15 mogu i Huyghensi i Ramsdeni, a mislim da na njemu ima i pokoji Ortho. To bi bolje mogli znati Zac i Zumbul.

Citat: Astrobobo  u 30.07.2026. u 11:35:50 satiJel se zato zvao Krcko  *zubo*

Ne, kad sam ja počeo dolaziti na Zvjezdarnicu, 1968/69, okulara za 100x više nije bilo. Samo 23x i 45x (btw. jednom sam zimi pronašao M1, u vrijeme kad se iz Zagreba ljeti mogla vidjeti Mliječna staza). Ime Krcko je dodijeljeno 5-6 godina kasnije u nekoj fazi zafrkancije naše male grupe. Veliki teleskop smo nazvali Arčibald. Ali ti nazivi nisu šire prihvaćeni i koristili smo ih samo nas desetak koji smo ih smislili.

Vrlo lijepo. Je, to je taj :)

Citat: stipe  u 30.07.2026. u 15:27:14 satiNa f15 mogu i Huyghensi i Ramsdeni, a mislim da na njemu ima i pokoji Ortho. To bi bolje mogli znati Zac i Zumbul.

Najmanje povećanje je bio Huygens, srednje, ne znam, a najveće (I veliki Zeiss je imal revolver sa tri okulara, ako se dobro sjećam) je bio Orto. Povećanje, isto ne znam točno, nikakve bilješke od tada nemam, ali preko 200x vjerovatno, možda 260? Bila je i kutija sa dodatnim okularima, ali tu je Britvić čuvao ko zlatne poluge...

Okulari za "veliki" Zeiss su bili:
63 mm (Huygens) za cca 31x
40 mm (Huygens) za cca 49x
25 mm (Huygens) za cca 78x
16 mm (ortho) za cca 122x
10 mm (ortho) za cca 195x
6 mm  (ortho) za cca 327x

Za planete smo koristili uglavnom 195x, ponekad 122x kod lošijeg seeinga, a 327 vrlo rijetko, jer je to bilo ipak previše i slika je često bila razmazana. Za čudo, nismo koristili barlow - nemam pojma zašto? Valjda je dostupna kolekcija okulara sve pokrivala, pa se nitko nije sjetio. Uglavnom smo radili crteže, fotografirali smo više za ukras, jer se na crtežima vidjelo daleko više detalja. Fotografirali smo "na fokus" kad smo htjeli uhvatiti jupiterove satelite, a na okularnu projekciju kad smo htjeli veći disk. Ali to je bilo zeznuto, jer je trebala dosta dulja ekspozicija, reda sekunde, pa je rijetko ispalo oštro. Na okularnu projekciju smo snimali i mjesečeve kratere (uglavnom Gustav, koji je tako snimao i sunčeve pjege).
Promatranja smo obrađivali i koristili za praktične radove na školskim natjecanjima, a neke smo i objavljivali u beogradskoj Vasioni, jer ČiS nije htio imati posla s amaterskim radovima. Radi toga je kasnije pokrenut Bolid, kao opažački glasnik.

Imam neke prospekte iz 1980-tih, vremena DDR-a. Mislim da mogu biti od neke koristi.
Ovo je prospekt fotmata A4.

(https://live.staticflickr.com/65535/55429716367_3327dec64f_c.jpg) (https://flic.kr/p/2ss8MwX)Zeiss okulari 80-tih A-40 (https://flic.kr/p/2ss8MwX) by Zlatko Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/204666512@N08/), on Flickr

(https://live.staticflickr.com/65535/55430860889_8858b74559_c.jpg) (https://flic.kr/p/2sseDL6)Zeiss okulari 80-tih B-40 (https://flic.kr/p/2sseDL6) by Zlatko Kovacevic (https://www.flickr.com/photos/204666512@N08/), on Flickr

Sad kad vidim katalog (prema slici), mislim da je i 25mm (za 78x) bio Huygens. Svi ostali su u katalogu, ali imali smo samo navedenih 6. Ne znam je li Zlatko Britvić čuvao još koji u ormaru, ali nismo to ni vidjeli, ni koristili.

Vecinom su Ortoskopski i par Huyghensovih. To je standardni Zeiss komplet. Jedino sto nisam znao da ima jos i taj weitwinkel (wide field) od 70° to sam negdje vidio, ovako nesto. Neobican mi je inace taj njihov sistem gdje se navrce okular na M44x1mm navoj. Inace su 0.965" kao i oni od department store komaraca *zubko*

Stipe budi dosljedan u izradi tvoje "kopije Zeiss Telementora" pa ga opremi s  okularima D-S "komaraca" .... ili "umri muški" pa iskeširaj Zeissove! *zubo*

Moj "komarac" 60/910 na EQ-1, proizveden 1970. godine u Japanu, ima kromirane površine bez trunke hrđe. Kultnog Vegića 46/700 u svemu šiša na nulu!

Stavi kartonsku blendu od 46 mm na taj tvoj 60 mm, pa onda uspoređuj. Sam vegin objektiv je ok, zeznuto je izoštravanje sa cijevi na izvačenje sa promjerom za mikroskopske okulare (23,2 mm) i bez zenit prizme.  Ja sam objektiv stavio na modernu cijev sa 2" fokuserom, dela ko zmaj, naravno uzevši u obzir zaista mali otvor...

Citat: Teofil  u 30.07.2026. u 20:17:52 satiStipe budi dosljedan u izradi tvoje "kopije Zeiss Telementora" pa ga opremi s  okularima D-S "komaraca" .... ili "umri muški" pa iskeširaj Zeissove! *zubo*

Moj "komarac" 60/910 na EQ-1, proizveden 1970. godine u Japanu, ima kromirane površine bez trunke hrđe. Kultnog Vegića 46/700 u svemu šiša na nulu!

To je onaj koji si nosio u Tursku? Apolo? Vega je bila dobra radi masivnog tubusa, ali trebala je visoki stativ jer za mikroskopske okulare nije bilo dijagonalnog zrcala. I optika je bila skromne kvalitete - ali da je bila kultna - je. Nije u ono vrijeme baš kod nas bilo neke konkurencije.

Citat: Teofil  u 30.07.2026. u 20:17:52 satiStipe budi dosljedan u izradi tvoje "kopije Zeiss Telementora" pa ga opremi s  okularima D-S "komaraca" .... ili "umri muški" pa iskeširaj Zeissove! *zubo*

Moj "komarac" 60/910 na EQ-1, proizveden 1970. godine u Japanu, ima kromirane površine bez trunke hrđe. Kultnog Vegića 46/700 u svemu šiša na nulu!

Ha... japanac je japanac! To je drugo sto su kinezi kasnije nanijeli ljagu na te male okulare prodajuci svoje nekvalitetne proizvode... :-P

Citat: stipe  u 31.07.2026. u 07:56:33 satiHa... japanac je japanac! To je drugo sto su kinezi kasnije nanijeli ljagu na te male okulare prodajuci svoje nekvalitetne proizvode... :-P

Ajde, ajde, i japanski jeftinjasci (Huygensi u 24,5 mm tubusu) su bili koma, posebno oni sa žarišnom ispod 10 mm, a vidio sam i 6 mm verziju... Orto su druga prića...

Da, ali nisu imali plasticne lece i kuciste

Ah, na kraju je bilo i plastičnih kućišta, jedino leće su uvijek bile staklo ordinarius :)

Skupi su bome danas za nabaviti ti japanski, cak i ako su Huyghensi jer su dio kompleta kod nekih modela.

Citat: stipe link=msg=75129date=1785510258Skupi su bome danas za nabaviti ti japanski, cak i ako su Huyghensi jer su dio kompleta kod nekih modela.

Stipe,
napiši koji su ti okulari potrebni s tim barelom promjera 24.5mm ili 0.965". Naglasi da trebaju imati metalno kućište. Ukoliko imaju takav okular viška, forumaši će rado donirati. Možda i ja budem donator...

A ne znam sad koji su okulari, ima ih raznih... Postoje i circle "V" iliti Vixen made volcano top Kellner okulari i to u 0.965" i u 1.25" varijanti. Nekidan sam ubo 2 komada na eBayu, ali je amer otkazao prodaju i vratio mi lovu.

Citat: stipe  u 01.08.2026. u 15:54:04 satiA ne znam sad koji su okulari, ima ih raznih... Postoje i circle "V" iliti Vixen made volcano top Kellner okulari i to u 0.965" i u 1.25" varijanti. Nekidan sam ubo 2 komada na eBayu, ali je amer otkazao prodaju i vratio mi lovu.

Svo vrijeme meni je na pameti Zeiss Telementor 2. U tablici na prospektu i sam možeš vidjeti u krajnje desnom stupcu da je oznaka L u retku za Huygens 25mm i Ortoskopski 16mm. To znači da dolaze u kutiji uz novi teleskop. Oznaka X je uz sve druge okulare jer se mogu koristiti za druga povećanja.
Ti definiraj koja je namjena tvog teleskopa i sukladno tome napravi svoju listu, a onda čekaj da ju forumaši vide i eventualno doniraju ako im neki od navedenih okulara "skuplja prašinu" - ne koriste ga i vide da će u tvom poduhvatu služiti svrsi.

Evo koji su okulari pozeljni za teleskope koje ja imam, a to su Carton 60mm f16.7, Zeiss Telementor replika i Vixen 102mm f9. To su ovakvi japanski Kellneri i Ortoskopski 0.965" formata. Od ovih sa slike sam danas uspio na eBayu naci ovaj Kellner 30mm. Drito iz Japana. Za 30-tak dolara. Sad cu vidjeti hoce li ga poslati u EU. Mislim da sa Japanom ne bi trebalo biti problema!

Citat: stipe  u 02.08.2026. u 00:29:20 satiEvo koji su okulari pozeljni za teleskope koje ja imam, a to su Carton 60mm f16.7, Zeiss Telementor replika i Vixen 102mm f9. To su ovakvi japanski Kellneri i Ortoskopski 0.965" formata. Od ovih sa slike sam danas uspio na eBayu naci ovaj Kellner 30mm. Drito iz Japana. Za 30-tak dolara. Sad cu vidjeti hoce li ga poslati u EU. Mislim da sa Japanom ne bi trebalo biti problema!

Poslat će ti, ali će naši cariniti + shiping, pa razmisli. Sad i male vrijednosti idu pod nož ako nisu EU.

A pa sto cu ja sad. Meni nista nije problem, osim ako vrate nazad. Nemam sto ni razmisliti, vec sam platio. Sad cekam potvrdu da je poslano.