Lijep pozdrav svima na forumu za astronome,
pokušao bih brusit staklo za zrcalni teleskop pa vjerujem da će mi savjeti iskusnih DIY majstora sa foruma itekako pomoći.
Pozz,
Neno - Zagreb
Pozdrav. *šešir*
Pozdrav *mah*
Koliko veliko zrcalo i kojeg oblika?
Dobrodošao Neno! *mah*
Pozdrav i dobrodošao. *mah*
Pozdrav Neno, spasi nam Jarun od ove brutalne rasvjete *zubo* http://www.ekorasvjeta.net/javna-rasvjeta/projekt-rasvjete-jaruna-korupcija-i-devastacija-okolisa/
Dobrodošao! *mah*
Citat: Astro Lux u 27.05.2024. u 22:47:15 satiPozdrav *mah*
Koliko veliko zrcalo i kojeg oblika?
Lp,
prije x godina, dok je bilo entuzijazma (volje i vremena), za brušenje 250 milimetarskog stakla debljine 19 mm od prof. dr. sc. Željka Andreića sam dobio ponešto grubljih do srednjih frakcija pa sam, malo-po-malo, ciljajući na parabolično zrcalo, "iskopao" sagitu od ~2.5mm ali i :( spustio debljinu stakla uz rub na 17 mm :(
,,,a neki dan stakalcu vodom oprao prašinu i pokušao refleksijom sunca na fasadu odredit žariš.dulj. pa je to onak u grubo bilo ~ 1300 - 1500 mm.
E sad,
molim savjet što s tim komadom udubljenog stakla ?!?
Hoću li nastaviti brusiti pa na kraju i polirati (da ne velim aluminizirati :) )
ili staklo "umiroviti" pa se primiti drugog, novog, za sada ravnog stakla ?!
Svi savjeti i ideje kao i linkovi na trgovine gdje bi se mogle kupiti razne gradacije brus. itekako su dobrodošli !
Lijep pozdrav !
Pozdrav Neno i dobrodošao, staklo ti je precijenjeno ovih dana! Ak kupiš zrcalo onda ćeš kako ovdje neki vele moći više stvari raditi s njime poput npr. brijanja :-D
Dobrodošao Neno! :-)
Pozdrav. Ja isto živi na Jarunu *šešir* Na žalost nemam pojma od izradi teleskopskih zrcala *zubko*
Kaj se tiće Aluminizacije, gradi se nova komora koja je uglavnom od dijelova koje nam je dao Željko Andreić *mah*
Pozdrav i dobrodošao. (https://www.zvjezdarnica.com/astroforum/Smileys/default/10.gif)
Ja sam izbrusio jedno 300mm 19mm debelo na zarisnu od ~1715mm. No rub je ostao prakticki 19 (18,75 mislim).
Nisam primjecivao probleme sa 9-point celijom (9 tocaka potpornja ispod zrcala),
Znaci kazes sagitta je 2.5mm a debljina na rubu je 17? Mozda bi i moglo proc posto je 25cm a ne 30 kao moj, omjer promjera i debljine ne cak i nesto povoljniji.
Ja bih probao, ako si zavrsio sa brusenjem, poliranje i korigiranje je "cisci" posao, nema vise rostanja. Naucit ces nesto barem. Ako nece valjati, https://www.stathis-firstlight.de/spiegelschleifen/materialeng.htm
^^ i uzmes 250 ili 300mm pyrex odmah (debljina 25mm). Mozes i odmah ako imas viska parani zelis igrati na sigurno, lik je provjeren.
Uzmi i odmah grinding kit ako nemas sve, dobit ces smolu, Cerij oksid sve fine prahove etc.
Pazi kod izrade polirnog alata. Nemoj lijevati vrucu smolu na staklo, moze puknuti, jer je to tvoje prozorsko ako se ne varam.
Aluminizacija... mogu samo reci, heh. Mozes slati u Teleskop service, imaju i Poljaci nesto, a i ima forumasa koji sj u procesu osposobljavanja komora.
Ja nisam imao zivaca slati na aluminizaciju svoja zrcala, pa sam posrebrivao spray metodom. Imam jedno posrebreno zrcalo u 300mm binoDobsonu, tako da side by side mogu vidjeti razlikh u odnosu na 96% Alu sloj. Ja ju ne vidim, jedina mana je sto srebrni sloj traje par mjeseci (u najboljem slucaju ako cuvaa u anti tarnish torbi, mozda moze j nesto dulje). Negdje se moze procitsti danje to skupo, ali nije, potrosim jedva 1g srebrovog nitrata za posrebrivanje 300mm zrcala.
No taj postupak posrebrivanja traje cca 1.5h (najbitnije je ciscenje), ostalo je kemija 8.raz prakticki.
Kolega @stipe ovdje na forumu je veteran brusenja i pravi covjek ako nesto zapne.
Korak po korak.
Pozdrav Neno i dobrodosao *mah*
Da, ja sam veteran "zuljanja stakala" kako veli Adri.
Stanje ti je sljdece:
Kod brusenja ti je jako bitno da kod grubog brusenja zrcalo i njegova ispupcena kontra ploha budu po cijeloj povrsini u savrsenom kontaktu. To je moguce samo kod sferne i ravne plohe. Nakon sto izdubis zeljenu sagittu, moras vodootpornim markerom nacrtati na zrcalu mrezu linija i nastaviti lagano brusiti da vidis da li ti se linije jednoliko gube kod brusenja. Ako je zrcalo gore, linije se malo brze gube u sredistu zrcala, ali rubne ne smiju mnogo zaostajati, inace je to onda znak da obje plohe nisu jos u kontaktu. Jos jedan test za to je da pratis mjehurice zraka između zrcala i alata. Ako tijekom brusenja lagano bjeze prema rubu, to je super, ali ako se uporno u sredistu zadrzava kompaktan, veliki mjehur, tada jos nemas kontakt. Tek nakon toga, a i nakon sto osjetis da ti zrcalo jednoliko klizi po plohi alata, tek onda mozes prijeci na finije frakcije prahova.
Drugo:
Kod svakog prelaska na finije prahove moras sve temeljito ocistiti.
Za poliranje ti je jako bitno nabaviti pravu sinteticku Gugolz opticku smolu za poliranje ako zelis pristojne rezultate kod pokusaja dobivanja zadovoljavajuce opticke kvalitete buduceg zrcala. Raznorazni domaci pripravci poput krutog bitumena i kolofonija ne daju zadovoljavajuce rezultate jer se po viskoznosti i opcenito po karakteristikama ne ponasaju dovoljno dobro kao Gugolz. Kolofonij je inace jako tesko nabaviti. Njega imaju samo u Rijeci i Istri jer ga umjesto let lampe koriste kod svinjokolje za skidanje dlake. Prodaju ga u sjemenarnama i agrarijama samljevenog u pakovanju od 1kg. On je inace ostatak nakon suhe destilacije smole crnogoricnog drveca pri cemu se iz smole odvaja terpentinsko ulje, a ostatak toga je kolofonij.
Trece:
Moras biti spreman na borbu sa hrvatskim vjetrenjacama tipa "nema ovo, nema ono", sa visokim shipping i carinskim nametima pri uvozu iz Amerike jer vidjet ces da mnogo toga nema za nabaviti kod nas. Kad sam 2000 godine tek pocinjao sa brusenjem zrcala, rasli su mi rogovi od bijesa jer skoro niceg nije bilo za nabaviti! A zaobilazna, zamjenska rjesenja po liniji manjeg otpora poput nabavljanja pogresnih materijala samo zato jer neceg nema kupiti redovito vode u vrlo slabe rezultate (uvjerio sam se mali milijun puta...)
Cetvrto:
Moras razumjeti sto se tocno od tebe trazi da bi uspio dobiti odgovarajuci oblik opticke plohe, drugim rijecima moras se stopiti sa svojim komadom optike jer izrada optike je na razini umjetnosti!
I peto:
Ta nesretna aluminizacija... To nam je na ovim prostorima uvijek bila rak rana! Inace napraviti vakuum komoru za aluminizaciju nije mali pothvat. Mnogo njih se kod nas hvatalo u kostac sa njenom izradom i nitko je do sada nije uspio zavrsiti da bude 100% funkcionalna (aluminij u kompletu sa kvarcnom zastitom).
U Jugi je stanje bilo mnogo bolje jer si imao na tri mjesta mogucnost da obavis aluminizaciju. Sama politika i komunisticki rezim su pridonijeli tome jer je vlast htjela da sve proizvodimo sami. Celik, automobilske dijelove, tekstilne i građevinske materijale pa tako i optiku. Stoga si imao ta tri mjesta za aluminizaciju optike: "Vega" iz Ljubljane, institut Ruđer Bošković u Zagrebu i opticka industrija "Zrak" iz Sarajeva. Danas toga niceg nema jer se sve opticke komponente za vojsku i medicinske laboratorije uvoze izvana pa su spomenute opticke radionice pobacale svoje vakuum komore u smece. U EU imas nekoliko poznatih mjesta gdje se moze aluminizirati zrcala, ali su cijene tolike da se jedino isplati kupiti novo gotovo zrcalo...
Da sad o svemu ne drvim previse, za mnogo korisnih detalja koji bi ti mogli biti od velike pomoci, imas opsezni tutorijal na mojim stranicama pa prouci.
https://amaterskaastronomija.eu.org/izrada_teleskopa.htm
Dobrodošao Neno!
Ne znam o zrcalima i brušenju, ali će mi vas biti zanimljivo čitati.