Betelgez smanjuje sjaj

[Beorn]

Ovako naoko izgleda gotovo identičan sjaj, a razlika u bojama je baš fantastična.

[Beorn]

Koliko bi se dalo astrofotografski s mono CCDom mjeriti svjetlina? Treba samo napraviti kvalitetne reference i ako je linearan odaziv onda bi se sasvim precizno moglo mjeriti.

[Šegi]

Koliko bi se dalo astrofotografski s mono CCDom mjeriti svjetlina?

Puno?
Tako i rade svi redom, od Grega do Keplera 

Treba samo napraviti kvalitetne reference i ako je linearan odaziv onda bi se sasvim precizno moglo mjeriti.

Taj "samo" je jako tricky... linearan odaziv nije nužnost, ali za "sasvim precizno" mjeriti potrebno je jako puno drugih detalja ispoštivati. Nadam se da Greg ovo prati, tu bi mogao cijeli roman napisati o tome.

Inače, nije nužno da imaš mono CCD, i CMOS senzori će dat nekakve rezultate. Osim ukoliko se guraš u najzahtjevnije fotometrije tipa tranzita exoplaneta, moći ćeš nekakvu fotometriju raditi - fora je to da za svako mjerenje možeš procijeniti i pogrešku mjerenja, pa ti svako mjerenje ima stanovitu znanstvenu vrijednost (uz pretopstavku da znaš spektralnu osjetljivost sustava objektiv+senzor).

[c2]

Zanimljiv članak

http://www.sci-news.com/astronomy/vlt-dimming-betelgeuse-08130.html

[Teofil]

15. veljače snimio sam teleskopom (SC 203/2000mm @ F/6,3) odvojeno 7 sjajnih zvijezda u Orionu + Orionovu maglicu. Postavke snimki bile su iste: ISO 1600 i  10 sekundi.

Sve snimke spojio sam u kompoziciju koja asocira izgled Oriona, a svrha je usporedba sjaja Betelgeza s ostalim sjajnim zvijezdama istog zviježđa.

[Teofil]

Animirana usporedba sjaja Betelgeza 2018. i 2020. (snimke iz Novog Zelanda):
https://spaceweathergallery.com/indiv_upload.php?upload_id=15947

[Acheron]

Kaj mi je palo na pamet.
Betelgez je smanjio sjaj, a oko njega ima maglice.
Postoji li neka dovoljno blizu Betelgeza da se svjetlosna jeka pada tog sjaja osjeti na okolnim maglicama za 5-10-15 godina?
Ako se jeka uoči, automatski bi dobili i udaljenost tih maglica od zvijezde! To je od posebnog interesa jer procjena udaljenosti difzunih maglica koje nemaju u sebi neko zvjezdano jato je onako, lutrija.

Eto projekta koji si astrofotografi mogu razvući kroz više desetljeća :)

[dude]

Ovo teoriju sam pročitao prije 15ak min na fejsu na nekoj stranici. Nažalost nisam lajkao pa sad ne mogu naći :(

[Beorn]

Ono pto je upitno je zaklonjenost izbačajem u raznim smjerovima... Možda nije ista. Ali dobra ideja.

[Beorn]

I još problem... Kod BG je najveći sjaj u crvenim dijelovoma spektra. A emisijske difuzne maglice reagiraju na uv dio. A i kod refleksijskih nema puno refleksije u crvenom dijelu spektra... Biti će utoliko neke promjene teže detektirati.

[Acheron]

Istina, crveni spektar bi bio problem i nehomogenost pada sjaja, ali u IC spektru bi moglo biti zanimljivo...

[greg]

Kod fotometrije sa CCD/CMOS bi po meni bio prema vaznosti nekakav redosljed stvari koje najvise utjecu na preciznost(i tocnost) mjerenja bile:
1. Saturacija senzora. Ako se pixeli zasite (''skure''), znaci ekspozicija je bila peduga i fotoni koji su padali na senzor nakon zasicenja nisu registrirani. Analogija bi bila casa sa vodom u koju se uljeva, ono sto ide preko se ne izmjeri. Ovo se moze rjesiti na nacin da se skrati ekspozicije ili defokusira. Postoje i neke druge napredne tehnike nesaturiranja.
2. Micanje zvijezda po senzoru. Ako je pracenje teleskopa lose, toliko losije je mjerenje jer nisu svi pixeli jednaki. Idealno bi bilo imati autoguide i drzati zvijezde ''usidrene'' na istim pixelima tokom cjelog snimanja. Takodjer bi bilo dobro da u sljedecim nocima usmjeri teleskop da su zvijezde opet na istoj poziciji na senzoru. To se moze napraviti tako da se autoguide zvijezda isto namjesti na istu poziciju.
3. Kod ovakve fotometrije gdje se mice teleskop sa zvijezde na zvjezdu isto bi trebalo namjestiti da svaka expozicija ima zvijezde na istim pixelima, To je malo te ze uskim vidnim poljem, zato su objektivi u ovu svrhu bolji. Za Orion mozda nesto sto daje 15x20stupnjeva. Onda se moze imati referentne zvijezde na istom frejmu. Puno lakse i kod obrade. Referentne zvijezde bi bilo dobro da su slicne svjetilne.
.
.
S upotrebom color senzoroabi se dalo izdvojiit svaki kanal boje posebno i usporediti i promjenu boje Betelgeza.

Nazalost, tj na veliku srecu, scope na Kotizarovci observatory je u 100% zauzetosti za TESS SG1.
Ako ima netko volje sloziti neki sustav Objektiv+DSLR(ili CCD), pracenje, software za spremanje u FITS formatu itd.., bilo bi zanimljivo ovo pratiti.

[Teofil]

Betelegez je sve sjajniji.
Astronomi Villanova University su prije nekoliko dana prognozirali da bi Betelgezu sjaj trebao početi rasti iza 21. veljače (period  424 +/- 4 dana, poput 2018 godine), a aktualna mjerenja potvrđuju da je nastupio porast sjaja.
http://www.astronomerstelegram.org/?read=13512

[Arkturus]

Da, čini se da je kraj svim nadanjima.
https://globalnewshut.com/mysterious-faded-star-betelgeuse-has-started-to-brighten-again/

A ništ, bude drugom prilikom.   
Da su to dionice odma bi stavio na Betelgeza.

[Dag]

Zvao sam hotline babe Vange i kaže da je sasvim moguće da se u fazi jačanja sjaja dogodi taj famozni dizbalans i da onda grune i postane drugo Sunce na našem nebu. Eto...