Betelgez smanjuje sjaj

[Astrobobo]

BTW, probao sam se prijaviti na twiter, ali prokleta webaplikacija  hoce moj broj telefona... ne dam.

[Arkturus]

Znam, istina, usporedbom procijeniti sjaj, ali nikad se nisam zapitao kako izmjere točnu magnitudu. Tu sigurno imaju utjecaja atmosferski faktori (vlaga, čestice, ovo, ono), mjesto promatranja (planina, nizina), sami instrumenti i sl. Valjda se to uzima u obzir.
Kak se ustanovi da zvijezda ima vizualnu magnitudu baš 1.04 i da to bude standard za sve i svugdje? Jel to netko zna opisat? U par rečenica.

Nemojte mi davat linkove: www.tu si pogledaj

[Acheron]

Ak se ne varam, Vega je u jednom trenu kao zvijezda bijele boje postavljena kao fotometrijski etalon (mag 0.03, B-V 0.0) i onda se u odnosu na nju krenulo mjeriti ostale zvijezde.

www.tu-si-pogledaj.com piše sljedeće

The UBV photometric system measures the magnitude of stars through ultraviolet, blue, and yellow filters, producing U, B, and V values, respectively. Vega is one of six A0V stars that were used to set the initial mean values for this photometric system when it was introduced in the 1950s. The mean magnitudes for these six stars were defined as: U − B = B − V = 0. In effect, the magnitude scale has been calibrated so that the magnitude of these stars is the same in the yellow, blue, and ultraviolet parts of the electromagnetic spectrum.[44] Thus, Vega has a relatively flat electromagnetic spectrum in the visual region—wavelength range 350–850 nanometers, most of which can be seen with the human eye—so the flux densities are roughly equal; 2000–4000 Jy.[45] However, the flux density of Vega drops rapidly in the infrared, and is near 100 Jy at 5 micrometers.

[Mount Pleasant Observatory (Bojan)]

Argelander-ova metoda (sorry, mora link...)
http://adsabs.harvard.edu/full/1905PA.....13..453Y

"
Argelander method
Quick Reference
A visual method of estimating the magnitude of a variable star, described by F. W. A. Argelander. It involves comparing the variable with a comparison star, assigning a step value that reflects the ease with which the brightness of the variable can be distinguished from that of the comparison. Estimates of the form 'A(3)V, V(1)B' result, and the magnitude of the variable (V) can be calculated from the known magnitudes of the comparisons (A and B), as with the fractional method. See also Pogson Step Method."

"Pogson step method
Quick Reference
A visual method of estimating the magnitude of variable stars, based on training the eye to recognize the difference between the variable and a comparison star in steps of 0.1 magnitude. Consistent estimates by this method are generally possible only after considerable experience. The comparison star should not be more than 0.5 magnitude different in brightness from the variable. See also argelander step method; fractional method."

U dobra stara vremena Zlatko Britvic nas je ucio kako je to pocelo...
Uglavnom, to je bilo kao ovo tu dole:
https://en.wikipedia.org/wiki/Apparent_magnitude

[Arkturus]

Sve je to OK, ali čini mi se da ne odgovara na pitanje o promjeni uvjeta. Vidim da su uzeti u obzir uvjeti, u smislu da se mjerenje kalibrira na ono što bi se vidjelo iz svemira (da se makne atmosferski utjecaj) kako bi se dobila početna točka skale.
Ali hoće li npr. vlaga u zraku različito utjecati na svjetlosni tok neke zvijezde koja nije tako ravnomjerna kao Vega?
Recimo da imamo dvije usporedne zvijezde pa da ih u jednim uvjetima vlage vidimo na razmaku od 0,5^m, a u drugim na razmaku od 0,2^m.

[Mount Pleasant Observatory (Bojan)]

Pa, nece ako su blizu... pretpostavka je da je Vega konstantna (nije bas ali skoro), i njen sjaj usporedjujes sa sjajem neke druge zvijezde.
Argelanderova metoda (ako je promatrac dobro treniran i iskusan) je tocna do oko 0.1m

[Arkturus]

Misliš da se svima jednoliko mijenja sjaj kad ih gledaš u pustinji ili kroz smog?

[Acheron]

Sve je to OK, ali čini mi se da ne odgovara na pitanje o promjeni uvjeta. Vidim da su uzeti u obzir uvjeti, u smislu da se mjerenje kalibrira na ono što bi se vidjelo iz svemira (da se makne atmosferski utjecaj) kako bi se dobila početna točka skale.
Ali hoće li npr. vlaga u zraku različito utjecati na svjetlosni tok neke zvijezde koja nije tako ravnomjerna kao Vega?
Recimo da imamo dvije usporedne zvijezde pa da ih u jednim uvjetima vlage vidimo na razmaku od 0,5^m, a u drugim na razmaku od 0,2^m.

Uko radiš usporedbu sjaju, paziš na neke sitnice poput:

-uspoređuješ zvijezde slične boje
-uspoređuješ zvijezde slične visine nad horizontom
-uspoređuješ zvijezde koje su blizu na nebu

Kada radiš po PS-u svi ovi efekti koji te brinu su manji od točnosti vizualnih procjena.

Kaj se tiče mjerenja kamerom, CCD-om ili čime već, tu su stvari još lakše jer se takav senzor konzistentnije ponaša i nema psiholoških i fizioloških efekata u igri. Ako se ne varam, ekipa koja radi takva mjerenja koriste i airmass faktor da izuzmu utjecaj atmosfere na nebu.


@Bojan - meni je omiljena Pickeringova metoda, gdje sjaj poredbenih zvijezda u glavi podijelim na 10 jednakih intervala i onda procjenim na kojem intervalu je promjenjiva zvijezda.

[Arkturus]

Ovo mene zanima

-uspoređuješ zvijezde slične boje

Što ako uspoređujem zvijezde različitih boja? Ja i tu mogu dobiti dobru procjenu, ali ne znam kakve uvjete moram uzeti u obzir. Odn. imam dojam da mi atmosferski uvjeti ponekad pojedu više sjaja kod plavkastih zvijezda nego kod crvenkastih, a u drugim uvjetima manje.
Konkretno, nekad mi se čini da sam ja, Arkturus, puno sjajniji od Vege, a nekad da sam samo neznatno sjajniji (kad je ista visina nad horizontom).
Zato sam stekao dojam da atmosfera nejednako može utjecati na razne tipove zvijezda.
Na kraju i nije baš često da uspoređuješ baš iste tipove zvijezda. Betelgez teško možeš usporediti s istim tipom. Najpribližnije po tipu (u blizini) je Aldebaran, ali i on je prilično različit.

[Acheron]

A miša mu Arkture.

Ako natipkaš nešto na forumu i odmah iziđeš u mrak vidjeti kako tvoja zvijezda na nebu svjetli, oči će ti reagirati na svjetlo drugačije nego kad cijelu noć provodeš u mraku za teleskopom pa kreneš procjenjivati sjaj.
Kad ti je svjetlo naviknuto na visoke razine svjetla, onda koristiš čunjiće u oku. Oni odlično reagiraju na žuto-zeleno svjetlo, od 550 nm, imaju ok osjetljivost u plavom i crvenom dijelu spektra. U takvim slučajevima čak nije ni problem uspoređivati zvijezde različite boje jer je osjetljivost oka "normalizirana".
Ako si pak naviknut na mrak, tad se koriste štapići u oku, koji reagiraju odlično na tirkizno svjetlo (500nm), dobro na plavo, žuto, nikako na crvenom. U takvim slučajevima se strogo izbjegava uspoređivanje sjaja crvenih i plavih zvijezda, jer će se plave činiti bitno sjajnije.

Čim ti ja ovo mogu ovako natipkati to znači da su negativni efekti na kvalitetu promatranja dobro poznati i da će svaki pažljivi promatrač koji drži do svog rada učiniti sve da ih izbjegne. A zvjezdane kataloge ne sastavljaju Mirko i Slavko, susjedovi klinci, već profesionalni astronomi pa isto tako vjerujem da su pouzdani.
Zapravo, rijetko koji katalog ima iste podatke za sjaj zvijezda, uvijek su tu neke razlike, što samo govori da ne prepisiju jedan od drugog već da stvarno obrađuju podatke.

Postojala je na Zvjezdarnici Zagreb mala plava knjiga: Metode astronomskih opažanja ili tako nešto. Imaš 20-30 stranica o raznim metodatama promatranja promjenjivih zvijezda i obrade podataka.

[stipe]

Ja samo vidim da je Betelgez dosao na nista. Po meni su tu negdje po sjaju Betelgez i Bellatrix.

[Arkturus]

Jao Ahiću, pa ne pričam o opće poznatim stvarima, o čunjićima i štapićima, o navikavanju na mrak i sl.
Ej, to sam ja, Arkturus. Kuku! 

Zapravo, rijetko koji katalog ima iste podatke za sjaj zvijezda, uvijek su tu neke razlike, što samo govori da ne prepisiju jedan od drugog već da stvarno obrađuju podatke.

Pa to ide upravo u prilog mojem pitanju. Koliko razne okolnosti utječu na mjerenja, posebno raznolikih tipova zvijezda?

[Mount Pleasant Observatory (Bojan)]

U subotu je bilo vedro.. pogledao Betelgeuse. Tj, ono sto je onje ostalo..
Cinilo mi se na momente da je sad slabija od Bellatrix...

[Arkturus]

Ako sam dobro računao, uz pretpostavku da je polumjer Betelgeza 800 000 000 km i ako mu je sjaj pao za 1^m i ako je to poslijedica manje površine s koje dobivamo svjetlost i ako je temperatura ostala približno ista onda bi sad Betelgez imao polumjer od 500 000 000 km. 

[Mount Pleasant Observatory (Bojan)]

Evo slike Oriona iz davnih vremena...

Smena-8, EFKE film 20DIN (?)
Snimljeno 17 03 1967 sa balkona u Krizanicevoj 9, 2 kat..... (vidi se krov II Gimnazije)
Ne znam koliko je EFKE film bio osjetljiv na crveno svjetlo ali rekao bih da je tu Betelgeuse sjajna otprilike kao Rigel.... ako ne i sjajnija (uostalm, Betelgeuse je alfa, a ne Rigel..)