Komet 12P/Pons Brooks

[Lucius]

Galaksija nikad neće biti galaktika!!!    

[Acheron]

I ja sam u timu galaksija. Galaktika mi je teže izgovoriti 
https://www.astroucionica.hr/galaksija-ili-galaktika-sto-je-pravilno/

[Lucius]

Ja do danas nisam ni čuo za riječ galaktika, a kamoli da je to kao poželjniji naziv od galaksije (prema jezikoslovcima). Kakva crna galaktika? To mi zvuči kao ime nekog maslaca.
Što se perihela tiče to je kolega u pravu. Tako se i učilo u školi. Ne znam zašto sam napisao perihelon. Prepiso od druga iznad.
A ostale stvari koga briga. Bitno da se razumijemo.

[Acheron]

Galaktika Trougao

[Zumbul]

U članku "Astroučionice" na koji se referira Acheron, Vernesa Smolčić odlično opisuje genezu tog pojma. Međutim, budući da je bila studentica mog prijatelja i kolege iz "zvjezdarničkih dana sedamdesetih", dr.Krešimira Pavlovskog, koji je bio žestoki pobornik termina galaksija, razumljivo je njeno opredjeljenje. Na zagrebačkoj Zvjezdarnici imali smo i drugu struju koju je predvodio također kasnije astrofizičar, dr.Hrvoje Božić, koja je koristila naziv galaktika. Ja sam se igrom slučaja priklonio ovoj drugoj skupini i zato po navici koristim termin galaktika. Napominjem da su oba naziva sa stanovišta jezikoslovne struke prihvaćena (sinonimi) i da su ravnopravni u korištenju. Acheronova dosjetka Galaktika Trougao predstavlja primjer svojevrsnog astronomskog ekumenizma (u srpskom jeziku se koristi isključivo termin galaksija, a također i trougao - u hrvatskom jeziku je isključivo trokut). 

[Stipa]

Meni je nekako osobno draže galaksija iako jesam prije u određenim časopisima i knjigama znao naletiti na riječ gkalaktika. Kao što je to Acheron rekao teže je izgovoriti!

[Acheron]

Našalio sam se pojmom Galaksija Trougao jer imam osjećaj da u želji da se što više razlikujemo od Srba, ponekad i na silu forsiramo izraze. Meni je to često komično, posebi što postoje "struje" oko toga koji je izraz bolji 
WTF! (bolje da ovo ne prevodim na hrvatski).

Uzet ću primjer staza = orbita? Ako ja u razgovoru koristim izraz staza i razgovoru se netko priključi sa strane on dok ne ulovi kontekst neće znati o čemu pričam. Ako kažem orbita, svima od 7 do 77 odmah je svima jasno da je to nešto u Svemiru, a ne u šumi. Kad netko kaže staza većina u glavi ima utabani put, a Zemlja se nikako ne kreće po utabanom putu.

Isto tako, što je jezik? Po meni je on fluidan i u skladu duha vremena. Jezik se treba prilagođavati ljudima, a ne ljudi njemu. Jezik je sredstvo, alat za komunikaciju, a ne nekakva dogma, božanstvo itd...

Donedavno smo živjeli u fazi globalizacije i jasno je da imamo puno stranih riječi u svakodnevnom govoru. Ali bilo ih je i prije, pokušalo ih se istrijebiti, nije išlo. Pa svaka druga riječ u Gruntovčanima (od njem. grund) je s riječ "fiškal" (njem: fiskal) i to ih ne čini manje našim.
Mogu pročitati i Kučerin tekst od prije 120 godina. Prelijep jezik, izričaj, ali ne pada mi na pamet da ga danas koristim jer je već arhaičan (grč. ἀρχαϊϰός) i tako dalje i tako bliže.

Ako imamo adekvatan domaći izraz, ja sam za njegovo korištenje, ali neke riječi iz hrvatskog nisu dovoljno precizne. Još uvijek tražim jednostavan prijevod riječi "seeing".

I na kraju, sloboda izražavanja je najbitnija, bez obzira na kojem jeziku.

[ediglavas]

 

[TonY206]

Uvijek se sjetim zrakomlata, čvrsnika i sličnih koje su forsirali kao hrvatske riječi, ali naravno nikada nisu prihvaćene..

Meni za "seeing" nekako najbolje paše "vidljivost", no isto koristim seeing zbog lakše razumljivosti. Ali da fali neki "domaći" izraz, fali..

No da se vratim na temu, bravo Tome na ulovu!     Uvijek volim pogledati tvoje mete, nisu iz "opće popularnih astro foto kataloga".   
Nadam se da ću i ja vizualno uhvatiti priliku promatrati ovaj komet. Kometi su mi vrlo zanimljivi, pogotovo jer su prolazne pojave..

[Zumbul]

Našalio sam se pojmom Galaksija Trougao jer imam osjećaj da u želji da se što više razlikujemo od Srba, ponekad i na silu forsiramo izraze. Meni je to često komično, posebi što postoje "struje" oko toga koji je izraz bolji 
WTF! (bolje da ovo ne prevodim na hrvatski).

Uzet ću primjer staza = orbita? Ako ja u razgovoru koristim izraz staza i razgovoru se netko priključi sa strane on dok ne ulovi kontekst neće znati o čemu pričam. Ako kažem orbita, svima od 7 do 77 odmah je svima jasno da je to nešto u Svemiru, a ne u šumi. Kad netko kaže staza većina u glavi ima utabani put, a Zemlja se nikako ne kreće po utabanom putu.

Isto tako, što je jezik? Po meni je on fluidan i u skladu duha vremena. Jezik se treba prilagođavati ljudima, a ne ljudi njemu. Jezik je sredstvo, alat za komunikaciju, a ne nekakva dogma, božanstvo itd...

Donedavno smo živjeli u fazi globalizacije i jasno je da imamo puno stranih riječi u svakodnevnom govoru. Ali bilo ih je i prije, pokušalo ih se istrijebiti, nije išlo. Pa svaka druga riječ u Gruntovčanima (od njem. grund) je svaka druga riječ "fiškal" (njem: fiskal) i to ih ne čini manje našim.
Mogu pročitati i Kučerin tekst od prije 120 godina. Prelijep jezik, izričaj, ali ne pada mi na pamet da ga danas koristim jer je već arhaičan (grč. ἀρχαϊϰός) i tako dalje i tako bliže.

Ako imamo adekvatan domaći izraz, ja sam za njegovo korištenje, ali neke riječi iz hrvatskog nisu dovoljno precizne. Još uvijek tražim jednostavan prijevod riječi "seeing".

I na kraju, sloboda izražavanja je najbitnija, bez obzira na kojem jeziku.

Sve to što kažeš stoji. I točno je. Globalizacija pojednostavljuje komunikaciju. Bolje nas povezuje, lakše se razumijemo, prije dođemo do srži problema, ali nas istovremeno otuđuje od nekih tradicionalnih vrijednosti koje čine kulturu, a ona ne bi trebala uvijek biti "tako praktična". Primjer je komunikacija na društvenim mrežama gdje je uvriježeno korištenje kratica i zanemarivanje pravopisa. I to je u redu ako hoćemo brže komunicirati. Ali kad pišemo ozbiljan tekst, njegova jezična forma i poštivanje određenih pravila će biti odraz našeg obrazovanja. Možemo voljeti i koristiti brzu hranu, ali ona ne može na dulje vrijeme zamijeniti pošteni obrok. Na izlet od cca 15-20 km ćeš se upustiti biciklom, ali u Singapur putuješ avionom. Kod jezika ni ja nisam pristalica umjetnog kroatiziranja nekih pojmova - npr. komični zrakomlat, ili čak sučelje (platforma). Ali ugodno mi je čuti obzor, ili zviježđe, a ne sazviježđe, ili Orionova maglica umjesto Orion Nebula. I uvijek ću radije koristiti latinski izvornik umjesto engleskog prijevoda (npr. Ursa Major umjesto Big Bear). Problem zapravo i nije u tome koje izraze ćemo koristiti, nego u tome što su ljudi koji su odnedavna uključeni u amatersku astronomiju orijentirani isključivo na internet, koji im je jedini izvor, a uglavnom ni ne znaju za astronomsku literaturu na hrvatskom jeziku; u školi su bili površno informirani (što je dugovječni problem našeg obrazovnog sustava) pa su po tome uskraćeni i prihvaćaju ono što se nudi na pristupačan način. Naravno da se na internetu može naći praktično SVE. Samo se onda javlja problem filtriranja tih informacija i njihovo vrednovanje, a posljedica je zbrka u nazivlju.
P.S.
Za seeing stvarno ne vidim neku dobru zamjenu (vidljivost je previše općenita, moglo bi se pobrkati s vedrinom), a za orbitu možda putanja ? Ali ako kažeš mjesečeva staza oko Zemlje nitko neće pomisliti na šumski puteljak.

[Lucius]

Acheron, potpisujem.

[Acheron]

Zumbule, ja mislim da se boriš s vjetrenjačama i to se ne može usporediti sa stanjem na Zvjezdarnici prije 30+ godina. Danas je Internet izvor informacija, vremena su se ubrzala te se komunikacija sažima da bude praktičnija. U govoru i pismu, što je jednostavnije izreći/napisati? "Mjesečeva orbita" ili "staza Mjeseca oko Zemlje"?

S druge strane, Internet je takav kakav je. Meni je Internet omogućio da naučim stvari za koje nisam znao da postoje, upoznam ljude i pružio mi je mogućnost da pišem Zvjezdopis. Da Zvjezdopisi moraju biti knjiga, za koliko godina bih skupio dovoljno tekstova da je objavim? 5-6? A koliko bi to koštalo? Ovako platim ~50€ hostinga godišnje i vozi. Mogu imati slika u boji koliko hoću i teksta koliko hoću.

Gluposti su danas dostupnije. Nekad kada si bio budala u selu, susjedi bi te izolirali. Danas budala iz sela nađe drugu budalu iz drugog sela i zakotrljaju gluposti na masivnoj skali. No čovjek je uvijek trebao imati filter za gluposti jer niti knjige nisu mjerilo kvalitete. Može ih svatko napisati, dovoljno je vidjeti ovu glupendarije od Dušpare.

[tome]

Stvarno nisam očekivao da će ova tema razviti ovakvu raspravu iz jezikoslovlja...
Još malo i mogla bi nam tema završiti u rubrici "Astronomski kafić".

No da se vratim na temu, bravo Tome na ulovu!

Hvala Tony.
Imaš sada ozbiljan teleskop pa pogledaj, možda ga vizualno uloviš. Iako mu je sada sjaj opao.
Nisam gledao vizualno, ali na 10sec ekspoziciji se lijepo vidio. 

[Astrobobo]

WTF! (bolje da ovo ne prevodim na hrvatski).

Mislim da je K(oji)K odlična kratica 

Meni za "seeing" nekako najbolje paše "vidljivost", no isto koristim seeing zbog lakše razumljivosti. Ali da fali neki "domaći" izraz, fali..

Ja u TC koristim "stabilnost" ili "treperenje" atmosfere. To ljudi kuže. U našem astro žargonu mi je jednostavnije napisati seeing. Iako mislim da "seeing" kao riječ niti u engleskom nije jasna nekome tko se ne bavi astronomijom.

Zumbule, ja mislim da se boriš s vjetrenjačama i to se ne može usporediti sa stanjem na Zvjezdarnici prije 30+ godina.

Mislim da ste se malo pogubili u prijevodu  Meni se čini da se Zumbul ne bori s ničim nego želi upozoriti na neke hrvatske riječi koje se u astronomiji zbilja potpuno nepotrebno mijenjaju engleskima. I mislim da je dobro ponekad vidjeti osvrt na starije običaje izgovora.

Isto mislim da ova rasprava zaslužuje posebnu temu, da ne smetamo odličnoj fotki kometa (muški rod, ne ženski!  ).

[Zumbul]

Stvarno smo zagadili temu (oprosti Tome). I zbilja se ne borim i ništa ne namećem, nego samo komentiram i kako Bobo kaže skrećem pažnju. Internet je samo alat kojim prikupljamo znanje i nije konkurencija knjizi ili časopisu, nego dopuna. I ovo je zadnje od mene ovdje, ali ne mogu izdržati: @Acheron - kad kažeš Mjesečeva orbita to može biti dvosmisleno. Letjelica koju ispucamo sa Zemlje prema Mjesecu ulazi u Mjesečevu orbitu, a to onda znači stazu te sonde (ili što već je) oko Mjeseca. A Mjesec kad plazi po svojoj orbiti (oko Zemlje) prolazi razne položaje odn.točke (apogej, perigej, čvorove,...), a te točke se nalaze na Mjesečevoj orbiti. Pa koja je onda prava? Ovisi o kontekstu i opet moraš potrošiti nekoliko riječi za pojašnjenje.