Autor Tema: Acheronovi nebeski doživljaji  (Posjeta: 3033 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Frenki

  • Io
  • ****
  • Postova: 287
  • ex makijato
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #15 u: 26.05.2018. u 20:58:09 sati »
 *tu* *pljesk*
TS25x100LX,БПЦ:8x30,7x35,12x40,2x10x50,20x60,Carl Zeiss Jena 8x30,revue 20x80
Skywatcher MAK:102/1300,AZ GO TO...Nikon D3200

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #16 u: 03.06.2018. u 11:48:19 sati »
Jupiter 2018-06-02

Neku večer sam se opekao kada sam par sati potrošio boreći se s Jupiterom. Trudio sam ga se snimiti i dobio sam šipak od rezultata. Na kraju te balade sam se prisjetio kako je lijepo skicirati.

Ovu večer sam odlučio izbjeći tu grešku, prvo sam skicirao planet a onda je na red došlo snimanje. Teleskop sam postavio oko 22:30, pustio ga da se malo ohladi i u 23h krenuo promatrati. Seeing je bio tako tako, ali pjega je tada taman bila mrvicu lijevo od meridijana. Konačno pjega u ovoj sezoni! Krenuo sam skicirati planet, ucrtao glavne pojaseve, pjegu i onda se dogodilo čudo. Na možda pola minute-minutu slika Jupitera u okularu se pročistila, poiskakali su pojasevi, njihovi rubovi su bili oštri a ne mrljavi. Gledao sam to čudo, zapamtio par detalja, ucrtao ih na skicu i dok sam opet pogledao kroz okular, slika se vratila na staro. Miša mu!

Pogled na planet je unatoč muljavom seeingu bio dobar. Praćenje je stvarno čudo za velika povećanja. Uživao sam u pogledu nadajući se kako ću uloviti opet period smiraja ali ništa. Na kraju sam prebacio na binoviewer sa 189x na 300x. Ubacio sam Plossl okulare od 12.5mm i pogledao planet. Bio je velik, planet se pružio na 1/11 vidnog polja, pjega je bila ogromna i vidjelo se kako ima deblji obrub i ciglenu boju. Nažalost, detalji s manjim kontrastom nisu poiskakali tako da osim obruba na pjegi nisam imao dodatne detalje za ucrtati. Zanimljivo je kako se periodički, svakih par sekundi vidjelo poskakivanje slike kako se okretalo pužno kolo teleskopa dok je pratio.

Na kraju sam ipak pokušao nešto snimiti ali sam se više natezao s oblacima.


Jupiter 20180602 2115UT by Vedran Vrhovac, on Flickr


Offline Danijel

  • Glavni izvršni direktor istraživanja svemira u zvjezdarnici Apollo.
  • Administrator
  • Europa
  • *
  • Postova: 385
  • Spol: Muški
  • Svi smo mi jednom bili zvijezde! I opet ćemo biti.
    • Zvjezdarnica
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #17 u: 03.06.2018. u 11:50:39 sati »
WOW! *šok* *tu* *da*

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| ZVJEZDARNICA APOLLO | SVIJET FOTONA |

Offline c2

  • Phobos
  • **
  • Postova: 36
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #18 u: 03.06.2018. u 12:25:35 sati »
 *pljesk* *tu*
I go unseen.
All shall be revealed.

Offline Petar

  • Phobos
  • **
  • Postova: 73
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #19 u: 03.06.2018. u 12:42:55 sati »
Super skica!  *tu* *pljesk*
Teleskop: Explore Scientific ED80
Montaža: Eq6 crna (16 godina stara)
Kamera: Canon eos 700D
https://www.astrobin.com/users/Petar_Babic/

Offline Vger

  • Phobos
  • **
  • Postova: 92
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #20 u: 03.06.2018. u 23:28:44 sati »
Volio bih zaviriti s binoviewerom i vidjet gdje si zezno u crtanju.:) Prvom prilikom.:) U biti zanima me dok crtkaras u tmini...koristis crvenu lampicu ili? Uvijek sam se pitao kako to rade? S obzirom da se ne savjetuje paljenje ikakvih svijetala. Bilo bi mozda zanimljivo koristiti tablet u night modu i tako skicirati.
« Zadnja izmjena: 03.06.2018. u 23:53:41 sati od Vger »

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #21 u: 04.06.2018. u 00:02:07 sati »
Koristim crvenu lampicu, ali kako je ovo iz dvorišta gdje tuče rasvjeta onda nema govora o prilagodbi na mrak. Zato razmišljam da si kupim prijenosno svjetlo za čitanje i po potrebi okačim o teleskop kako bih imao slobodne ruke za crtanje.
Kad se skicira tamna fleka onda je crveni lampion obavezan. Iz tog razloga nikakvi tableti ne dolaze u obzir.

A gledanje kroz Binoviewer, to se lako dogovorimo :)

Offline Beorn

  • Arlecchino dello Cosmo
  • Moderator foruma
  • Europa
  • *
  • Postova: 333
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #22 u: 04.06.2018. u 12:02:09 sati »
Zavidim na tom trenutku savršenog seeinga! I lajkam skicu!  *tu*
Teleskopi: Antares - Celestron C11 XLT, Anglachel - Equinox 120ED APO, Beba - StarTravel 80, Lutonja - Meade 5000 80mm triplet
Dalekozori: Lunt LE 7X50 Magnesium, Bresser 10X50
Montaže: Skywatcher EQ6Pro SynScan modificirana, Losmandy GM8
Kamere: ATIK 383L+, Canon 600D, QHY5L-IIm

Offline zac

  • Phobos
  • **
  • Postova: 53
  • Spol: Muški
  • Još uvijek spor, ali ide...
    • ŽACove web stranice
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #23 u: 04.06.2018. u 21:16:13 sati »
Hmm, potaknut člankom iz Sky and Telescope-a negdje od lani isprobavao sam narančastu (amber) rasvjetu. Kak nisam našel baš pogodnu LED, stavil sam ispred bijele LED svjetiljke stari narančasti fotografski filter, dela super. Intenzitet sam smanjil zamjenom baterija akumulatorima i dodavanjem neke sive plastične folije.

Jednu takvu lampicu imam na gibljivom držaču na daski za crtanje, ali dobro radi i LED lampa koja se stavi na glavu, ruke ostaju slobodne...

I, čini mi se da je lakše crtati u usporedbi sa crvenom LED (posebno onom starinskom koja je stvarno tamno crvena) jer je kontrast blaži pa skica poslije izgleda realnije...


T: 23 cm MAK, klasični refraktori 6-12 cm
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Bresser, 25/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #24 u: 08.07.2018. u 15:49:00 sati »
Promatranje 2018-07-04

Ajde konačno da se i to dogodilo. Nakon mjesec dana poklopilo se da imam sat, dva vremena za teleskop i zvjezdano nebo. Kako nemam vremena za otići u neka brda, plan je bio promatrati planete, barem Jupiter i Saturn, a možda i Mars ako bude sreće. On je za tri tjedna u opoziciji a ja ga nisam još pogledao.

Teleskop sam postavio i pripremio za promatranje oko 22:20. Postupak se malo odužio jer sam odlučio završnu kolimaciju odraditi na zvijezdi. Sumnje kako laserski kolimator nije baš „upucan“ najbolje su se obistinile. To prčkanje po kolimaciji se na kraju odužilo. Kada je teleskop konačno bio spreman, okrenuo sam ga prema Saturnu, koji je provirivao među krošnjama susjedovih voćki i stabala u obližnjem parku.
Na 300x Saturn je bio velik i žut, što zbog svoje prirodne boje što zbog ekstinkcije atmosfere. Ta žuta boja me baš iznenadila. Kako je 300x bilo previše, smanjio sam povećanje na 214x i promatrao planet. Vidio sam jasno disk planeta, tamni pojas uz ekvator, svjetlu zonu iznad (južno) od pojasa i tamniju zonu ispod (sjeverno). Na planetu se ocrtavala tanka sjena prstena, koji je zaklanjao limb oko južnog pola. Na sjevernom limbu se vidjelo kako planet baca „polusjenu“ na prste. Sam prsten pokazivao je Casinnijevu pukotinu samo na najširem dijelu.

Uspio sam uz sam planet vidjeti još pet satelita: Rheu, Dione, Tethys, Titan i Japet. Nažalost, kada sam krenuo tražiti Enkelad, planet je zašao za krošnju susjedovih voćki. Već dugo nisam promatrao planete ovako nisko nad horizontom pa nisam bio svjestan koliko su voćke narasle.


Saturn_20180704_189x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Nakon Saturna sam se prebacio na Jupiter. Planet ove godine brzo mijenja svoj izgled. Još proljetos je imao jasno definirane sjeverne i južne ekvatorijalne pojase, ali sada se ekvatorijalna zona, koja je uvijek bila svjetla, stopila u neki miš-maš. Trenutno je na planetu najsjajnija južna umjerena zona.
Sjeverni pojas se pokazao kao najizraženija pojava. Izgledao je kao vrpca ili rijeka koja meandrira, pun izbočenja i udubljenja s procjepom oko meridijana.
Nakon skiciranja Jupitera vratio sam se Saturnu ali je taj opet zašao za stablo u roku par minuta. Mars se već trebao vidjeti ali od njega ni traga. Tada sam shvatio da zapravo ne vidim horizont ispod 15° i kako ću nešto morati poduzeti oko odabira lokacije promatranja. Na kraju sam se u 23:10 počeo pakirati jer se ujutro trebalo rano ustati.


Jupiter_20180704_2050_189x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Offline Beorn

  • Arlecchino dello Cosmo
  • Moderator foruma
  • Europa
  • *
  • Postova: 333
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #25 u: 09.07.2018. u 09:49:55 sati »
Bravo Ach! Jupiter je sad baš spešl. Uvijek nešto novo s tim pojasevima.  :-)
Ali ne sijećam se kad sam vidio zadnju tvoju skicu Saturna. Baš super!  *hopla*
Teleskopi: Antares - Celestron C11 XLT, Anglachel - Equinox 120ED APO, Beba - StarTravel 80, Lutonja - Meade 5000 80mm triplet
Dalekozori: Lunt LE 7X50 Magnesium, Bresser 10X50
Montaže: Skywatcher EQ6Pro SynScan modificirana, Losmandy GM8
Kamere: ATIK 383L+, Canon 600D, QHY5L-IIm

Offline Danijel

  • Glavni izvršni direktor istraživanja svemira u zvjezdarnici Apollo.
  • Administrator
  • Europa
  • *
  • Postova: 385
  • Spol: Muški
  • Svi smo mi jednom bili zvijezde! I opet ćemo biti.
    • Zvjezdarnica
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #26 u: 09.07.2018. u 15:06:00 sati »
Oštre su, čak se vidi i rupica od šestara. *da* *tu*

| Teleskopi: SkyWatcher MAK 127 / 1500 i Celestron 11 SCT 280 / 2800 |
| Fotoaparati: EOS 450D i 650D | Astrokamera: Astrolumina QHY 5-II-c |
| Montaža: NEQ-6 PRO GoTo SkyScan | Dvogledi: Panorama 8 x 56 i TS 20 x 90 |
| Lokacija: φ = 45°49'11" N,  λ = 17°21'26" E,  h = 135 m. |
| ZVJEZDARNICA APOLLO | SVIJET FOTONA |

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #27 u: 09.07.2018. u 17:30:09 sati »
Rijetko skiciram Saturn jer me uvijek nasikira crtanje elipse prstena  *zubko*

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #28 u: 09.07.2018. u 17:31:30 sati »
Promatranje 2018-07-07

Večeras je trebalo biti vedro prema prognozama, ali situacija je bila drugačija. Stalno su na mahove prolazili oblaci pa sam odbacio ideju o odlasku u brda na deepsky promatranje. Što mi je preostalo? Planeti, naravno. Sada su 4 aktualna planeta od čega tri mene interesiraju. Večeras sam se odlučio posebno namjeriti na Mars i rekao sam kako ne idem spavati dok ne vidim planet u okularu. Kako sam neku večer otkrio, muči me zarasli horizont pa sam teleskop odlučio postaviti na terasu.

Postavljanje teleskopa je trajalo do 22:45, a onda sam se posvetio kolimaciji. Bio sam valjda jedini koji ne gleda tekmu Hrvatska-Rusija, ali čuo sam svaki uzvik i gol zbog napete situacije na terenu. Kolimaciju sam ponovno odradio pažljivo, na zvijezdama, kako bi izvukao maksimum iz teleskopa.

Kada sam konačno uglazbio teleskop, odlučio sam pogledati Anateres, kako bi ugledao pratilju. Na 300x to nije bilo moguće jer je zvijezda izgledala kao razvaljena disco kugla. Seeing svakako nije večeras na mojoj strani. A kad neće Anatares surađivati idem gledati Saturn.

Okrenem teleskop prema Saturnu a kad ono oblak. Serucka nad južnim horizontom i ne miče se. Čekam par minuta i vidim da ništa od toga pa teleskop usmjeravam prema Rasalhague, sjajnoj zvijezdi u Zmijonoscu. Kaže Sky Safari kako je dvostruka, s razmakom od 0.7“, dobar izazov za ubiti vrijeme dok oblaci ne otplove dalje. Na 300x nisam vidio pratilju, učinilo mi se da je zvijezda blago izdužena u smjeru 7 ili 8h (u okularu, oko 23:45), ali to nije to. Opet se razvedrilo na jugu pa okrećem teleskop prema Saturnu.

Planet s prstenom na 250x je izgledao bolje nego u srijedu. Seeing je očito mrvicu bolji. Mogu i duže pratiti Cassinijevu pukotinu što je bonus, ali na samom planetu nema nekih novih detalja. I dalje je tu izražen tamni pojas uz ekvator sa svjetlijom regijom južnije. Prebacio sam na 300x kako bih planet proučio u detaljima ali slika se bitno pokvarila. Zašto? Opet je naišao oblak. Pričekao sam par minuta dok oblak nije prošao a onda sam opet krenuo tražiti Enkelad, koji se stisnuo tik uz prsten. Nisam uspio, ali sam zato vidio Titana, Rheu, Dionu, Tethys i Japet. Traganje za Enkeladom prekinuli su opet oblaci pa sam bio prisiljen pauzirati.

Kada su oblaci prošli nakon par minuta vidio sam da je Mars provirio iznad krova kuće. Usmjerio sam teleskop u njega i ostao šokiran kako je disk planeta velik na 300x. Nikad nisam vidio ovako veliki Mars, jer zadnja velika opozicija je bila 2003., kada sam koristio smeće od teleskopa – 76/700 Newton na klimavoj montaži. Planet je bio ogroman, kuhao je od atmosfere ali gotovo bez detalja. Izgledao je kao narančasti disk koji je u sredini blago smeđ. Ipak, kako je seeing bio lošiji, prebacio sam se na 189x s binoviewerom i krenuo tražiti detalje na planetu. Ubrzo je Mars zašao za krošnju jablana u parku pa sam odlučio iskoristiti prisilnu pauzu da se obučem u nešto toplije.

Nakon 15 minuta Mars je ponovno provirio iza krošnje i nastavio sam promatrati. Nisam vidio neke detalje ali dala se jako slabo skužiti polarna kapa na jugu, neka svjetla mrlja na sjeveroistočnom rubu planeta i neka nejasna mrlja u sredini planeta. Na tren kao da sam vidio kako ta mrlja ima tri „prsta“ u smjeru juga, ali to je toliko rubna detekcija da je lako mogla biti igra seeinga. Pješčana oluja na Marsu je odradila temeljit posao u skrivanju detalja. Sam dojam planeta nije se bitno promijenio u 45 minuta promatranja, svijetli rub uz limb planeta je očito posljedica oluje i tisuće tona prašine u zraku. Na kraju su ove nejasne mrlje u sredini, svjetla pjega na sjeveroistoku i polarna kapa bili jedini detalji koje sam vidio.

Uskoro je sat pokazivao 1:35 ujutro, odlučio sam se spakirati i otići spavati. Nadam se da će se ova prašina spustiti kroz mjesec dana kako bi bar nešto od detalja na planetu mogao vidjeti. Pješčana oluja možda je pokvarila detalje na površini planeta ali otvara mogućnost lakšeg uočavanja Olympus Monsa. Ovaj divovski vulkan viri iz prašine i bitno je drugačije boje od uzburkanog pijeska.




Mars_20180707_2330UT_189x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Offline zac

  • Phobos
  • **
  • Postova: 53
  • Spol: Muški
  • Još uvijek spor, ali ide...
    • ŽACove web stranice
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #29 u: 12.07.2018. u 11:13:06 sati »
Super skice! Ja se u zagorju osječam ko Noa, samo curi i vlaži, a oblaka ko u priči!  Jes da mi je zvjezdarnica na šui, dakle prvi kat, ali i tam već sve smrdi po vlazi... Valjda bu (po prognozi bar) za dan dva i malo vedrog, a i vikend je tu pa ne moram jurcat po poslu...
T: 23 cm MAK, klasični refraktori 6-12 cm
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Bresser, 25/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća