Autor Tema: Acheronovi nebeski doživljaji  (Posjeta: 3032 vremena)

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #30 u: 12.07.2018. u 12:31:09 sati »
Za vikend se nešto vrzmaju vedrine, moglo bi biti nešto.

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #31 u: 15.07.2018. u 19:35:46 sati »
Promatranje 2018-07-13

Kakve su šanse da se poklopi super vedra noć i petak? Jako malo. Vremena imam, vrijeme je ok, želje za promatranje ne nedostaje. Što drugo preostaje prekaljenom astronomu nego otići na teren.

Odlučio sam otići u Pokupsko Cerje, lokaciju koju sam ove godine više puta posjetio. Nebo nije na razini Like ili Petrove gore, ali je dovoljno blizu za vizualna promatranja solidne kvalitete. Sjeverno nebo je ispod 30-35° u kaši zagrebačkog svjetlosnog zagađenja, ali na jugu je poprilično solidno. Nedostatak lokacija je manja nadmorska visina, samo 165 m. Prednost je što je 35 minuta vožnje od kuće.

Na promatralište sam došao u 22h  i odmah se bacio na sastavljanje teleskopa. Samo 20 minuta kasnije praktičan. SQM je u 22:20 mjerio 20.40 mpas.
U jednom trenu je iz obližnjeg kukuruzišta izletio auto i pošao cestom po kojoj sam se ja raširio. Cesta vodi u šumu pa nisam očekivao probleme s prometom no eto, čini se kako je sudbina astronoma takva im se često omiljene lokacije za promatranja preklapaju s fukodromima. Moram skinuti kapu vozaču tog auta iz kukuruzišta, već sam bio spreman da se dogovorim s njim da zajedno pomaknemo teleskop, ali on je s autom prošao po travi uz cestu, čak je jednim kotačem zahvatio komadičak nasipa na kojem se lako mogao ostaviti dio branika ali nije se dao smesti. Gledao sam u čudu nakon što me prošao i otišao u noć.

Plan je bilo promatrati zviježđe Zmijonosca kako bih njega uvrstio u dijelove neba koje mogu smatrati pregledanim. Unatoč velikom prostoru koje zviježđe pokriva, pokazalo se poprilično siromašno objektima. Dok sam čekao da se smrači za početak sam krenuo pogledati neke poznate objekte. SQM je u 22:30 mjerio 21.15 mpas. Astronomska noć je započinjala tek u 23:15, ali ovo je već dovoljno blizu „pravoj“ noći za promatranje.

U ovaj izvještaj ubacit ću nove kratice za okulare, jer mi se neki preklapaju s fokusom pa da ih mogu lakše razlikovati. Kratice su sljedeće:
-UW: za 23, 15 i 7 mm SkyWatcher Sky Panorama okulare s 82° prividnog vidnog polja
-HP: za 17 i 10.5mm Hyperione okulare s 68° vidnog polja
-PLN: za 7, 6 i 5 mm SkyWatcher Planetary okulare s 58° vidnog polja.

Promatranje

Messier 11, OC, m=5.8, Sct
100x UW: Jako lijep prizor iako zvijezdama nedostaje malo „briljantnosti“ na koju sam navikao sa tamnijih lokacija. Promjer skupa sam procijenio na 1/6 vidnog polja, tj. na oko 8 lučnih minuta. Brzo brojanje zvijezda otkriva kako ih je barem 150 vidljivo kao dio skupa u teleskopu. Sredinom skupa dominira jedna zvijezda koja znatno odskače svojim sjajem od ostalih.
Ono što mi je konačno postalo jasno je zašto ovaj skup nosi naziv „divlja patka“. Stvarno te zvijezde izgledaju kao formacija ptičurina u letu. Oblik skupa bi se mogao opisati kao „pravokutnik“ iz čijeg gornjeg desnog kuta (u newton teleskopima) izviru dva „krila“ u smjeru 5 i 9h (kazaljke na satu). Krila su lagano zavijena.

Messier 26, OC, m=8.0, Sct
100x UW: Kako je ovo završilo u Messierovom katalogu meni nije jasno. Kraj tolikih lijepih NGC-ova koje je Messier propustio našla se ova šaka jada od skupa. Vidim cirka 30tak zvijezda u oblačiću koji liči na gljivu ili kišobran. Prividni promjer skupa procjenjujem na oko 2 lučne minute.
Oko 22:40 se dovoljno smračilo pa sam se prebacio na sustavno promatranje Zmijonosca.

Sektor neba od RA: 16h DEC: -20° do RA: 17h DEC: -10°

Na redu je bio prvo dio zviježđa iznad Škorpiona. Krenuo sam nadobudno, loveći neke IC maglice na granici Zmijonosca i Škorpiona.

IC 4592 i IC 4601, rNEB, m=N/A, Sco
65x UW: Navalio sam odmah na teške objekte, refleksijske maglice. Naravno, obje maglice nisam vidio iako se dalo skužiti kako IC 4601 ima manjak zvijezda. Očito je u igri neki oblak prašine koji blokira Mliječni put.

Messier 107, GC, m=7.8, Oph
65x UW: Svjetla mrlja s finom granulacijom, vidi se povećanje sjaja prema sredini. Tri zvijezde, na 3, 9 i 12h obrubljuju skup.
100x UW: Vidim 10tak zvijezda pojedinih zvijezda u skupu, sve su na rubu skupa. Jezgra je granulirana ali halo oko nje je gotovo nepostojeći.

Ovo je ujedno bio i kraj pregleda sektora, prelazim na drugi. SQM u 23:00 mjeri 21.20 mpas.

Sektor neba od RA: 16h DEC: -10° do RA: 17h DEC: 0°

Messier 10, GC, m=6.6, Oph
100x UW: Jako lijep, sjajan oblak zvijezda promjera oko 7', jezgra je oko 2' u promjeru. Skup je prošaran s oko 50 pojedinih zvijezda ali najupečatljivija karakteristika je lanac zvijezda u obliku slova „S“ koji se pruža kroz središte, od 1h prema 7h.
300x PLN: Skup se sada raširio cijelim vidnim poljem, vidim barem 100 pojedinih zvijezda a jezgra je gotovo razlučena. Vidim u jezgri pojedine zvijezda sa malo mliječnosti između njih. „S“ lanac je prisutan i jednako upečatljiv. Seeing je napuhao zvijezde pa mi nedostaje oštrine.
215x UW: Na ovom povećanju i vidnom polju skup izgleda najljepše.

Messier 12, GC, m=6.1, Oph
100x UW: Iako podaci kažu drugačije, ovaj skup u okularu izgleda tamnije do M10. Možda je krivac za tu pojavu što M12 ima veći broj sjajnih zvijezda a sam skup je manje raskošan.
Skup je zgusnut, bez izražene jezgre ali ima tu nekolicinu relativno sjajnih zvijezda po sebi. Za razliku od M10, koji ima raskošan halo, M12 nema takav halo već se na rubu jezgre nalaze kratki lanci od po tri-četiri zvijezde. Jezgra je pak izraženo ovalna a neki halo se može vidjeti samo na gornjem dijelu skupa. Promjer skupa je oko 6'.

Palomar 15, GC, m=14.2, Oph
215x UW: Ajde da malo polomim zube na „nemogućem“ objektu. Vrtio sam teleskop oko lokacije gdje bi trebao biti skup ali ništa od toga. Čak sam se uvjerio da na jednom mjestu vidim neku tamnu mrlju ali u takvim slučajevima zabilježim položaj objekta kako bih kasnije provjerio. Želja za vidjeti nešto i teški uvjeti promatranja ponekad mogu dovesti do toga da „vidite nevidljivo“. Provjera nakon promatranja je pokazala kako je ovo bio takav slučaj. Po tko zna koji put, od Palomara 15 ništa.

NGC 6118, GX Sc, m=11.7, Ser
215x UW: Veoma tamna mrlja, vidi se samo sa skrenutim pogledom. Izgleda kao zvijezda sa ovalnom atmosferom. Oko 10' u smjeru 7h od galaksije je sjajna zvijezda.

Kraj pregleda sektora. Vlaga je opasno napala, u šumi se čuju živine. SQM u 23:30 ponovno mjeri 21.20 mpas.

Sektor neba od RA: 17h DEC: -20° do RA: 17h DEC: 0°

NGC 6342, GC, m=9.2, Oph
215x UW: Teleskop je usmjeren dosta nisko pa moram klenut da bi vidio ovaj skup. Malen oblačić, ovalan u smjeru sjever-jug, vidljiva jezgra. Tekstura skupa otkriva slabu granulaciju a na 11h, pri rubu skupa je samotna zvijezda.

NGC 6356, GC, m=8.2, Oph
215x UW: Velik i sjajan skup. Na tren sam pomislio da je GoTo fulao i da gledam obližnji Messier 9. Granulacija je prisutna ali nije jako uočljiva, uglavnom je tekstura skupa mliječna. Jezgra je jasno izražena. Vidi se nekolicina pojedinih zvijezda između 10 i 11h.

Messier 9, GC, m=7.8, Oph
215x UW: Sjajan, veliki skup. Pokazuje krupnu granulaciju pa mi se čini da su zvijezda na rubu vidljivosti. Skrenutim pogledom vidim par pojedinačnih zvijezda. Solidan prizor sve u svemu.

Primijetio sam da se kroz tražioc ništa ne vidi jer se sav orosio. Sva sreća, GoTo koji mi inače više smeta sada je od velike koristi te nastavljam tražiti objekte dalje. Mars bliješti nad istočnim horizontom.

Messier 23, OC, m=5.5, Sgr
100x UW: Okular mi je ispunjen s mnoštvom zvijezda sličnog sjaja i boje. Brojim ih nabrzaka oko 100 komada. Skup je pravokutnog oblika, pruža se oko 40x20' i jako lako ga je uočiti. Nije utopljen u pozadinskim zvijezdama. Jako lijep prizor.

NGC 6445, PNEB, m=11.2, Sgr
100x UW: Malena flekica, ovalna, sjajna a na 11h uz sami rub vidnog polja okulara vidim još jednu mrlju.
250x PLN: Dva sjajna luka na 6 i 12h, između je maglica. Kao da je slabiji luk i na 9h, zbog čega cijela maglica izgleda kao slovo „C“.

NGC 6440, GC, m=9.3, Sgr
215x UW: Ovo je mrlja na rubu vidnog polja od NGC 6445. Malen, umjereno sjajan oblak s mliječnom teksturom. Bez drugih detalja.

NGC 6507, OC, m=9.6, Sgr
215x UW: Nekakva samotna nakupina od 6-7 zvijezda s naznakama maglice u pozadini.

Ruprecth 135, m=N/A, Ser
215x UW: Dvije nakupine s ukupno 15 umjerenog raspona u sjaju.

NGC 6309, PNEB, m=11.5, Oph
215x UW: Sitna, ali sjajna mrljica koja gotovo dira zvijezdu na 7h.
300x PLN: Ovalna mrlja koja kao da ima „repić“ ili diskretnu kvrgu na 1h. U maglici mi se na trenove pričinjava šupljina. Na ovom većem povećanju maglica ima znatan pad svjetline.

IC 1257, GC, m=13.1, Oph
215x UW: Ništa, ne ide mi s IC-ovima danas.

NGC 6366, GC, m=13.0, Oph
215x UW: Par puta sam prošao pogledom točno preko ovog skupa a onda sam ga u jednom trenu opazio. Oblak jedva vidljivih zvijezda, ni ne izgleda kao kuglasti skup već kao neki otvoreni skup. Bez detalja, tj. ne mogu ih vidjeti.

Messier 14, GC, m=7.6, Oph
215x UW: Ovalan, sjajan i relativno veliki oblak. Jezgra skupa je neproporcionalno velika. Tekstura skupa otkriva finu granulaciju a skrenuti pogled otkriva nekolicinu pojedinih zvijezda.
300x PLN: Skup ne otkriva nikakve nove detalje, sada vidim pokoju pojedinu zvijezdu više sa skrenutim pogledom. Njegov promjer procjenjujem na 3'.

Ovo je ujedno kraj promatranja sektora RA: 17h DEC: -20° do RA: 18h DEC: 0°. Pogled uokolo otkriva da je zadnji dio promatranja odrađen kroz slabu maglu. Sat pokazuje 00:20, a SQM unatoč magli mjeri ponovno 21.20 mpas. Dok magla ne uništi priliku za promatranja okrećem teleskop prema Marsu.

Mars

Seeing (stabilnost atmosfere) je bolja nego pri zadnjem promatranju planeta. Unatoč tome, nema detalja na planeta. Uporno promatranje otkriva nejasne forme gornjoj (južnoj) polovici planeta. Vidi se slabo polarna kapa i oblak uz sjeverozapadni limb. Pažljivo promatranje na 300x s binoviewerom otkriva kako u polarnu kapu zadire „prst“ koji je gotovo dijeli u dva dijela. Blizu sjeveroistočnog limba uočavam mrvicu tamniju regiju, moguću naznaku Olympus Monsa.
Nakon skiciranja u 00:40 proglašavam fajrunt i bježim s maglovitog brda. Ona je sada već postigla solidnu gustoću. Zanimljivo je da 500 m dalje nije bilo ni truna magle.


Mars 2018-07-13 2235UT by Vedran Vrhovac, on Flickr
« Zadnja izmjena: 15.07.2018. u 22:49:50 sati od Acheron »

Offline ediglavas

  • Phobos
  • **
  • Postova: 38
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #32 u: 15.07.2018. u 22:15:57 sati »
Ti si postao kategorija za sebe  *šešir*

Offline Beorn

  • Arlecchino dello Cosmo
  • Moderator foruma
  • Europa
  • *
  • Postova: 333
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #33 u: 17.07.2018. u 14:02:53 sati »
E kakva je ovo utakmica bila, a koliko je golova Ach zabio! Svaka čast!!!  *pljesk* *pljesk* *pljesk*
Teleskopi: Antares - Celestron C11 XLT, Anglachel - Equinox 120ED APO, Beba - StarTravel 80, Lutonja - Meade 5000 80mm triplet
Dalekozori: Lunt LE 7X50 Magnesium, Bresser 10X50
Montaže: Skywatcher EQ6Pro SynScan modificirana, Losmandy GM8
Kamere: ATIK 383L+, Canon 600D, QHY5L-IIm

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #34 u: 26.07.2018. u 19:25:14 sati »
Promatranje 2018-07-25

Opozicija Marsa je za 2 dana pa se koristi svaka prilika za promatranje. A karte su baš lože posložene za nas na sjevernoj hemisferi. Planet nisko kulminira, tek 18° nad horizontom a onda je prije dva mjeseca buknula pješčana oluja. U jednom trenu se činilo kako od cijele ovo opozicije ništa.

Na svu sreću, uvijek je tu svjetlo na kraju tunela. Prašina u tankoj atmosferi Marsa počela se slijegati i na forumu Cloudy Nights, prema fotografijama i skicama članova, jasno se vidi kako kontrast detalja na planetu raste.

U smirivanje oluje i sam se uvjerio sinoć. Kada sam usmjerio teleskop prema Marsu, on je bio tek 15° nad horizontom, ali detalji su bili prisutni. Nisu imali visoki kontrast no moglo ih se pouzdano detektirati. U okularu teleskopa planet je bio baš velik.

Prvo sam primijetio južnu polarnu kapu (SPC), koja je postala svjetlija. Potom oblake na sjevernom limbu. Uskoro je iskočila tamnija regija Aurorae Sinus, a onda sam shvatio kako je cijela južna polutka prošarana spletom mrlja niskog kontrasta. Vidio sam Mary Erythraeum, kako iščezava prema istočnom limbu te „procjep“, albedo pojavu Eos, koji ga odvaja od Aurorae Sinusa. Zanimljivo je kako su Eos i Aurorae S. smješteni gdje je Valles Marineris, najveći rasjed Sunčevog sustava. Nakon uočavanja ova dva mora, opazio sam kako je SPC obrubljena s tamnim rubom a tik sjeverno od polarne kape je bila ovalna svjetla regija – Argyre. Mislim da je ovo prvi put da sam tako pouzdano detektirao ovaj udarni bazen širok 1700 km. Proučavanje površine je otkrilo trapezastu mrlju na istočnom rubu oblaka uz sjeverni limb. To je Mare Acidalium, specifična upravo zbog svog oblika.

Ostatak diska planeta nije pokazivao detalje, vidjelo se kako Mary Erythraeum blizu istočnog limba se gubi u svjetliju regiju. Na samom zapadnom limbu, uz ekvator, učinilo mi se da vidim svjetlu mrlju.
Osim Marsa, poigrao sam se novom igračkom – mikrometarskim okularom kojeg mi je posudio Boris. Podjela na njemu je pregruba za mjerenje detalja na planetu, barem pri povećanju od 120x. Možda bi uz barlow 3x bio korisniji za tu namjenu. Zato sam na Albireu umjerio okular, da vidim koliki je iznos jedne podjele te sam dobio rezultat da je on 12.5“. To se poklapa s promjerom Marsa, kojeg sam izmjerio kao 2 podjele tj. 25“. Zanimljivo je kako preliminarna upotreba na binovieweru otkriva kako je povećanje 360x s 12.5mm okularom, a ne 300x. To će biti potrebno dodatno testirati, po danu.

Na kraju, pozdravio bih ježa koji je patrolirao oko teleskopa i „uzdisao“.


Mars_20180725_2115_189x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #35 u: 29.07.2018. u 12:43:09 sati »
Promatranje 2018-07-28

Subota je bila noć za guštanje u Marsu. Večer prije smo na jarunskom nasipu odradili jako uspješno promatranje opozicije Marsa i pomrčine Mjeseca. Zapravo, oblaci su skrivali Mars i Mjesec gotovo do 23h pa su ljudi gledali Jupiter i Saturn. Prošlo je mnoštvo posjetitelja, nisam bio svjestan točno koliko jer je od 20h pa do ponoći oko mog teleskopa stalno bio red. Procjene idu od nekoliko stotina do možda i tisuću ili dvije ljudi. Brojke nisu bitne, bitno je da je sve prošlo u redu.

Opoziciju sam darovao za javno dobro, ali to ne predstavlja problem. Mars će još mjesec dana biti velik i selit će polako na večernje nebo. Zapravo, tek će 31. srpnja planet prići najbliže Zemlji te doseći svoj promjer od 24.3“. Opozicija ne znači nužno i najbliži prilaz Zemlji.

Subota 28.7. je ponudila još bolje uvjete promatranja nego petak. Osim par oblačaka, nebo je bilo čisto i Mjesec se udaljio pa nije tako blještao kraj planeta. Postavio sam teleskop oko 23h i pričekao da se ohladi a onda sam 20 minuta prije ponoći počeo s promatranjem.

Dok je Mars još bio nisko, tek 16° nad horizontom, pokušao sam uloviti Marsov mjesec Deimos (Trepet), koji je trebao biti oko 1.5 lučne minute od planeta. Nije mi pošlo za rukom vidjeti krumpirasti mjesečić, vjerojatno zbog prevelikog sjaja pozadine neba. Obližnju zvijezdu magnitude 9.5 sam jasno vidio, a Deimos je trebao imati sjaj od magnitude 12, unutar dometa teleskopa. Kada se Mars dovoljno udaljio od krošnji, krenuo sam s promatranjem samog planeta.

Započeo sam promatranje planeta sa 189x. Atmosfera je bila nemirna i planet je kuhao, ali su se vidjeli slični detalji kao i na zadnjem promatranju. U jednom trenu, iza ponoći, atmosfera je totalno zakuhala pa se planet pretvorio u narančastu kašu u okularu. Nisam se dao smesti već sam strpljivo čekao da se zrak smiri, što se dogodilo, 15 minuta kasnije. Kažu kako u uvjetima nestabilne atmosfere nema smisla ići na velika povećanja, ali odlučio sam taj savjet večeras ignorirati. Ubacio sam u binoviewer 12.5mm okulare i dobio 300x povećanja (imam indikacije kako je to zapravo 350x) te započeo promatrati planet.

Kada sam pogledao kroz okular vidio sam veliki disk planeta, južnu polarnu kapu s tamnim obrubom, a onda su krenuli na tren uskakati detalji u pogled. Argyre je bio žut kao žumanjak, tamni „prsti“ na zapadnom limbu –Margaritifer i Aurorae Sinus. Prema samom zapadnom limbu se pružao tanki „prst“ – Coprates. Istočno od meridijana imao sam splet svijetlih i tamnih mrlja – Noachis, a između njega i polarne kape Mare Australe. Čak sam uspio na istočnom limbu uloviti naznake Sinus Sabaeus.

Niti sjeverna polutka nije prazna. Vidio se oblačni sustav uz sjeverni pol (NPH – North Polar Hood), Mare Acidalium južno od njega s nastavkom Deuteronilus. Središnji disk planeta je na mahove otkrivao tanku liniju – Oxia Palus, kako se pruža od Sinus Sabaeus prema Mare Acidalium. Mogu samo zamisliti koliko detalja bih vidio da nije bilo pješčane oluje.

Cijelo to čupanje detalje iz planeta je trajalo gotovo 40 minuta. Isplatilo se biti uporan jer ova skica je možda jedna od najdetaljnijih koju sam ikada napravio. Htio bih napomenuti kako su kontrasti na skici povećani, jer moje crtačke sposobnosti nisu dovoljno dobre da vjerno prenesu fine varijacije u kontrastima i svjetlini.


Mars_20180728_2235UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr


Offline zac

  • Phobos
  • **
  • Postova: 53
  • Spol: Muški
  • Još uvijek spor, ali ide...
    • ŽACove web stranice
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #36 u: 29.07.2018. u 20:24:12 sati »
Ma, svaka tui čast, koliko možeš opširno opisivati opažanja. Ak tak nastaviš, treba to prepucat u engleski i zamijenit one njihove suhoparne priručnike za opažanja :)

Mar? Da, i sa manjim skopom je isto takav. žuti krug sa event. naznakom polarne kape. Prednost: skica mi je gotova za 13,33 sekunde *zubo*
T: 23 cm MAK, klasični refraktori 6-12 cm
DVO: 6x30 Kowa, 10x50 Bresser, 25/32x88 TS
M: EQ6, alt-az vlastita izrada
K: Canon EOS i nešto leća

Offline Mladen

  • Phobos
  • **
  • Postova: 80
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #37 u: 29.07.2018. u 21:38:22 sati »
 *pljesk*  *tu*

Offline Bruno

  • Phobos
  • **
  • Postova: 78
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #38 u: 30.07.2018. u 00:23:37 sati »
Majstor! *šešir* *pljesk*
Celestron 8 XLT na CAM GoTo
Philips ToUcam PRO II
DFK 21AF04.AS
TS 15x70

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #39 u: 30.07.2018. u 08:07:08 sati »
Želio bih izraziti fascinaciju nazivima albedo pojava koje je Giovanni Schiaparelli dodijelio planetu. Poetičnost naziva me oduševljava te mi je gušt kasnije raditi skice i imenovati viđene detalje. Nazivi koje je Schiaparelli upotrijebio prije 130 godina su vezani uz mitologiju Sredozemlja pa tako na planetu možete naći sljedeće pojave:

    Argyre i Chryse – dva mitska otoka sačinjena od srebra i zlata
    Margaritifer Sinus – prolaz bisera
    Noachis – Noina zemlja
    Xanthe – Zemlja plavokosih ljudi
    Oxia Palus – Močvare Oksije
    Moab – regija u današnjem Jordanu
    Candor – zemlja svjetla
    Deucalionis regio – Zemlja Deukaliona, sina Prometeja
    Coprates – klasično ime rijeke Dez u Iranu
    Thaumasia – zemlja čuda
    Mare Acidalium – more kiseline
    Deuteronilus – drugi Nil

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #40 u: 01.08.2018. u 23:14:39 sati »

Promatranje 2018-07-31

Kampanja promatranja Marsa je u punom tijeku. Večeras sam odradio još jedno, kako bi ispratio cijelu rotaciju planeta za koju je potrebno 36 dana. Želja mi je napraviti vizualnu kartu površine Marsa, ali o tome ću pisati u listopadu, barem se nadam 😊

Teleskop je postavljen u 21:30 kako bi se temeljito temperaturno aklimatizirao. U međuvremenu sam obavio večeru, tuširanje i hrpu drugih sitnica kako bih promatranju mogao pristupiti neopterećen. Konačno sam za kormilo svog svemirskog broda sjeo u 23h, podesio GoTo i otkrio kako je Mars na 20 minuta zašao za krošnju stabla u parku preko puta ceste. Što sad?

Uzimam mikrometarski okular i idem malo mjerkati. Ne želim doći u mrak i onda razvijati teoriju i praksu mjerenja, već se bolje pripremiti. Već sam prije otkrio kako je razmak 1 podjele oko 12.5“ tako da je mjerenje jednostavno, treba samo izmjeriti preko koliko crtica podjele se pružio pojedini objekt. Prvi testni objekt je bio M11. Naciljao sam ga s GoTo i centirao u okular. Tu otkrivam problem, kada upalim osvjetljenje podjele kako bih mogao napraviti očitanje, osvjetljenje sakrije objekt. Dobro, M11 je dosta svijetao pa mjerenje obavljam bez većih poteškoća. Dobivam rezultat kako se vizualno skup proteže 6.7′ x 5.2′. Sad se neki pitaju zašto dovraga mjerim već poznate podatke? Mjerim jer volim mjeriti i zato jer su podaci o veličinama objekta dobiveni s fotografija pa često nemaju veze s vizualnim dojmom. Nakon što sam izmjerio M11, prelazim na M57. Tu me podjela i njeno osvjetljenje jako ometaju jer kada se upali maglica postane jedva vidljiva. Ipak, nekako blinkanjem rasvjete procjenjujem dimenzije maglice na 62“ x 36“. Samo za usporedbu, često citirane dimenzije maglice (prstena) su 90“ x 60“.

Kada sam završio s M57, Mars je taman napuštao zadnje grane krošnje. Okrenuo sam teleskop, ubacio binoviewer na povećanju 300x te krenuo s promatranjem. Slika je bila mirna ali bez detalja. Kontrast je definitivno bio lošiji nego u subotu. Ipak, jasno se vidjela polarna kapa i velika svjetla regija na jugoistočnom limbu u obliku slova D – Hellas. Ovo su bila dva najlakše uočljiva detalja. Južnu polutku opet je krasila nejasna mreža tamnih i svijetlih regija. Pažljivim promatranjem uspio sam identificirati neke od njih, poput Mare Serpentis, Sinus Sabaeus, Sinus Meridiani. Na sjeveroistočnom limbu vidio se zapadni rub Syrtis Majora, a na jugozapadnom limbu lagano žuta regija gdje je Argyre. Polarna kapa je opet bila obrubljena izrazito tamnim rubom. Sjeverna hemisfera planeta je bila bezlična, crvenkasta. Tek se malo uz sjeverozapadni rub nazirao sivi pojas, to je oblačni sustav iznad sjevernog pola. Nakon subote bio sam pomalo razočaran viđenim. Nije mi jasno, atmosfera se činila tako mirna a detalja nigdje nije bilo.

Za kraj sam pogledao Pi Aquilae, dvojnu zvijezdu s razmakom komponenti od 1.4“. Ova zvijezda mi je kao neki reper za stabilnost atmosfere. Kako bi misterij bio veći, večeras sam je razdvojio lakše nego ikada na 300x povećanju. Stabilnost atmosfere je očito bila jako visoka na većim udaljenostima od zenita.

Koju minutu iza ponoći uslijedilo je pakiranje teleskopa i odlazak na počinak. Ipak me sutra čekao novi radni dan.

PS: Jako sam zadovoljan ovim srpnjom. Puno vremena se provelo za teleskopom i velik posao napravio. Nadam se kako će kolovoz nastaviti u istom tonu.


Mars_20180731_2140UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Offline Ivano

  • Phobos
  • **
  • Postova: 97
  • Spol: Muški
  • Osijek
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #41 u: 02.08.2018. u 08:21:57 sati »
Baš sam s guštom pročitao izvješće uz jutarnju kavu. Bilo bi super kada bi jednog dana sastavio knjigu ili nešto slično sa svim svojim promatranjima i skicama.  *šešir*

Offline Frenki

  • Io
  • ****
  • Postova: 287
  • ex makijato
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #42 u: 02.08.2018. u 11:48:06 sati »
 *tu*
TS25x100LX,БПЦ:8x30,7x35,12x40,2x10x50,20x60,Carl Zeiss Jena 8x30,revue 20x80
Skywatcher MAK:102/1300,AZ GO TO...Nikon D3200

Offline Acheron

  • Važna osoba
  • Europa
  • *
  • Postova: 307
  • Lovi tamne fleke
    • Zvjezdopisi
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #43 u: 06.08.2018. u 18:04:25 sati »

Promatranje 2018-08-04

Kampanja promatranja Marsa je u punom tijeku. Večeras sam odradio još jedno, kako bi ispratio cijelu rotaciju planeta za koju je potrebno 36 dana. Želja mi je napraviti vizualnu kartu površine Marsa, ali o tome ću pisati u listopadu, barem se nadam 😊

Teleskop je postavljen u 21:30 kako bi se temeljito temperaturno aklimatizirao. U međuvremenu sam obavio večeru, tuširanje i hrpu drugih sitnica kako bih promatranju mogao pristupiti neopterećen. Konačno sam za kormilo svog svemirskog broda sjeo u 23h, podesio GoTo i otkrio kako je Mars na 20 minuta zašao za krošnju stabla u parku preko puta ceste. Što sad?

Uzimam mikrometarski okular i idem malo mjerkati. Ne želim doći u mrak i onda razvijati teoriju i praksu mjerenja, već se bolje pripremiti. Već sam prije otkrio kako je razmak 1 podjele oko 12.5“ tako da je mjerenje jednostavno, treba samo izmjeriti preko koliko crtica podjele se pružio pojedini objekt. Prvi testni objekt je bio M11. Naciljao sam ga s GoTo i centirao u okular. Tu otkrivam problem, kada upalim osvjetljenje podjele kako bih mogao napraviti očitanje, osvjetljenje sakrije objekt. Dobro, M11 je dosta svijetao pa mjerenje obavljam bez većih poteškoća. Dobivam rezultat kako se vizualno skup proteže 6.7′ x 5.2′. Sad se neki pitaju zašto dovraga mjerim već poznate podatke? Mjerim jer volim mjeriti i zato jer su podaci o veličinama objekta dobiveni s fotografija pa često nemaju veze s vizualnim dojmom. Nakon što sam izmjerio M11, prelazim na M57. Tu me podjela i njeno osvjetljenje jako ometaju jer kada se upali maglica postane jedva vidljiva. Ipak, nekako blinkanjem rasvjete procjenjujem dimenzije maglice na 62“ x 36“. Samo za usporedbu, često citirane dimenzije maglice (prstena) su 90“ x 60“.

Kada sam završio s M57, Mars je taman napuštao zadnje grane krošnje. Okrenuo sam teleskop, ubacio binoviewer na povećanju 300x te krenuo s promatranjem. Slika je bila mirna ali bez detalja. Kontrast je definitivno bio lošiji nego u subotu. Ipak, jasno se vidjela polarna kapa i velika svjetla regija na jugoistočnom limbu u obliku slova D – Hellas. Ovo su bila dva najlakše uočljiva detalja. Južnu polutku opet je krasila nejasna mreža tamnih i svijetlih regija. Pažljivim promatranjem uspio sam identificirati neke od njih, poput Mare Serpentis, Sinus Sabaeus, Sinus Meridiani. Na sjeveroistočnom limbu vidio se zapadni rub Syrtis Majora, a na jugozapadnom limbu lagano žuta regija gdje je Argyre. Polarna kapa je opet bila obrubljena izrazito tamnim rubom. Sjeverna hemisfera planeta je bila bezlična, crvenkasta. Tek se malo uz sjeverozapadni rub nazirao sivi pojas, to je oblačni sustav iznad sjevernog pola. Nakon subote bio sam pomalo razočaran viđenim. Nije mi jasno, atmosfera se činila tako mirna a detalja nigdje nije bilo.

Za kraj sam pogledao Pi Aquilae, dvojnu zvijezdu s razmakom komponenti od 1.4“. Ova zvijezda mi je kao neki reper za stabilnost atmosfere. Kako bi misterij bio veći, večeras sam je razdvojio lakše nego ikada na 300x povećanju. Stabilnost atmosfere je očito bila jako visoka na većim udaljenostima od zenita.

Koju minutu iza ponoći uslijedilo je pakiranje teleskopa i odlazak na počinak. Ipak me sutra čekao novi radni dan.

PS: Jako sam zadovoljan ovim srpnjom. Puno vremena se provelo za teleskopom i velik posao napravio. Nadam se kako će kolovoz nastaviti u istom tonu.

Rijetko se događa da prognoza vremena u ponedjeljak nacrta vedrinu za subotu navečer i onda se to obistini. Takvi događaji se dogode jedanput godišnje i ravni su dobici na lutriji. Osim povoljne prognoze i drugi preduvjeti su se poklopili: Mjesec izlazi tek u 00:30 i imam vremena.

Za takve izlete najpogodnija je lokacija u Cerju Pokupskom. Laganih 35 minuta vožnje autom i čovjek se nađe u solidnom mraku. Na teren sam došao u 21:45 te sam imao 45 minuta do početka astronomskog mraka. Čim sam stao osjetio sam kako ću večeras imati društvo u obliku letećih kukaca. Bilo ih je na stotine, komaraca, leptira, lepica… Uz to, čim sam započeo s postavljanjem opreme s glavne ceste se krenuo spuštati auto. Subota navečer je, a u balavaca je krv vrela pa su krenuli na fukodrom a kad tamo astronom amater u ulozi cockblockera. Dotični auto me osvjetljavao minutu, vidio je da nešto postavljam, okrenuo se u produžio dalje. Kako je lokacija u solidno pustom kraju, ne sumnjam da su se snašli.

Slaganje teleskopa je prošlo bezbolno, malo zafrkancije oko kolimacije i 22h sve je bilo spremno. Napravim alligment i da ću krenuti promatrati, a kad ono iščupa se kabel od kontrolera. Runda psovki i opet ispočetka, teleskop je za koju minutu bio ponovno spreman. Krenem tražiti prvi objekt a kad kabel opet izgubi kontakt. Nova runda psovki, temeljito provjeravanje svih kontakata i ponovno na alligment. U 22:20 sve je radilo kako spada.

Nebo je bilo odlično! SQM je u 23h mjerio 21.25, što je jako dobro za ovako pristupačnu lokaciju. Vlage je bilo ali ne kao prošli puta. Stabilnost atmosfere je bila manje dobra, Mars je kasnije u okularu bio bljedunjav i slika je stalno imala „mikrotrzajeve“. Njima se moglo doskočiti stalnim fokusiranjem ali onda čovjek trese teleskop, ne uspijeva se koncentrirati itd… Pri promatranju planeta odlučio sam naći sredinu fokusa i jednostavno čekati da planet uleti u njega.

Na početku promatranja, taman kada sam se privikao na mrak osvijetlio me zrakoplov! Njihov koridor je 20-30 km južnije i inače se vide 15° nad horizontom, ali ovaj frajer je na prilazu zračnoj luci malo promašio koridor. Upalio je duga svjetla i obasjao mene na tlu. I što napraviti u takvim situacijama nego opsovati i pretrpjeti ometanje. Kasnije, oko 23:30 prekinuo me drugi auto, ali taj se nije previše premišljao. Vidio je da ima nekog i okrenuo dalje.

Osim toga, bube su me napadale, neki noćni leptir se zaljubio u finder pa je letio oko njega kad god bi mu se približio. Čak mi se u glavu zaletio u par navrata. Na kraju je odletio u nepoznatom smjeru.
Osnovne informacije

Broj promatranja: 2018-18
Datum: 04.08.2018.
Vrijeme: 22:30 – 00:35
Lokacija: Pokupsko Cerje
Temperatura: 19°C
Vlažnost: visoka
Tlak:
Prozirnost: odlična
Granična magnituda: SQM 21.25
Seeing: ispod prosjeka
Instrument: 300/1500 GoTo
Promatranje

Prvi na tapeti je bio komet 21P/Giacobini-Zinner. To je ujedno 23. komet koji sam vidio.

21P/Giacobini-Zinner, CAS

215x UW: Sjajan komet! Glava kometa je sjajna s sitnom, izduženom jezgrom u smjeru 8h (20:32UT). Skrenuti pogled otkriva rep u smjeru 8h.
143x HP: Na manjem povećanju komet je sjajniji, res je više izražen ali to je to od detalja.
300x PL: Veliko povećanje otkriva moguću slabašnu zvjezdicu u sredini jezgre, vidljivu samo golim okom. Jezgra je vidljivo izdužena.
Mikrometarskim okularom mjerim dimenzije glave na 1.2′ x 0.5′ i dužinu repa na oko 3.5′

Nakon kometa nastavljam s redovitim pregledom neba.
Sektor neba od RA: 17h DEC: 00° do RA: 18h DEC: +20°

Pregledavanjem ovog dijela neba zatvaram veliku rupu i mogu cijeli komad neba oko Zmijonosca proglasiti gotovim.

NGC 6384, GX Sb, m=10.4, Oph

215x UW: Malena, tamna flekica. Skrenuti pogled otkriva prugu svjetla s ovalnom atmosferom i naznake slabe jezgrice. Mrljica se pruža u smjeru 0.5h i duga je oko 0.7′.

NGC 6426, GC, m=10.9,  Oph

215x UW: Poprilično tamna mrlja a opet velika. Ne pokazuje neke detalje. Skrenuti pogled otkriva nejasne zvjezdice ili jako finu granulaciju.

Collinder 350, OC, N/A, Oph

215x UW: Vidio sam luk od dva dijela s 8 zvijezda ukupno. Luk se proteže oko 1/3 vidnog polja (oko 7′).
NAPOMENA: Provjera pokazuje da sam vidio skup ali nisam mislio da je to skup pa sam objekt opisao na krivoj lokaciji.

IC 4665, OC, m=4.2, Oph

215x UW: Ovo nije objekt za ovako velika povećanja, ali kad sam već tu zašto ne. Rijedak je, sastoji se od sjajnih zvijezda i daleko je veći od vidnog polja okulara.

NGC 6509, GX Sb, m=12.5, Oph

215x UW: Tamna mrlja, mala i bez detalja. Vidi se samo da je ovalna. Gotovo skrivena zvjezdicama u vidnom polju.

NGC 6389, GX Sb, m=12.1, Her

215x UW: Veoma tamna, mala nepravilna mrlja s nejasnim rubovima. Malo svjetlija prema središtu.

NGC 6500, GX Sa, m=12.2, Her

215x UW: Tamna, ovalna mrlja s nejasnim rubovima, dosta sitna. Svjetlija u sredini. Na lijevom rubu ima zvjezdicu (mag 15.6). Čini par s NGC 6501.

NGC 6501, GX S0, m=12.0, Her

215x UW: Tamna, okrugla, svjetlija u sredini i nešto manja od NGC 6500. Zbog sjajnije jezgre lakše ju je uočiti. Na 1/4 vidnog polja u smjeru 4h je dvostruka zvijezda.

S NGC 6501 završio sam sa sektorom neba.Potom sam prešao na druge objekte, kako sam ih se sjetio.
Ostatak promatranja

Messier 16, NEB, m=6.0, Ser

143x HP s OIII filterom: WOW! Ne pamtim da sam ikad ovako jasno vidio maglicu. Sjajna je, blago zakrivljena kao veliki luk svjetla. Oko 4x je duža nego šira i na lijevo od sebe ima zvjezdani skup. Na sredini maglice je nekakva “rupica”. Skiciram.


20180804_M16_143_OIII by Vedran Vrhovac, on Flickr

Messier 17, NEB, m=6.0, Sgr

143x HP s OIII  filterom: Jel to meni oči noćas rade na 120% ili nešto, ali maglica se rasula po vidnom polju. Vidi se patka, rep, zvjezdani skup. Blješti iz okulara.

100x UW s OIII filterom: Manje povećanje je dodatno posvijetlilo maglicu i ljepše je kadriralo. Što reći nego da sam oduševljen. Najbolji pogled dosad na nju.

Messier 8, NEB, m=5.8, Sgr

100x UW s OIII filterom: Mislio sam da me M17 izuo iz cipela, ali Laguna! Ti mater! Daklem, maglica je ispunila 4/5 vidnog polja. Izgleda kao da topovska kugla se probija kroz oblak i ispred sebe stvara udarni val. “Kugla” je sjajan, ovalni komad maglice gore lijevo. Hourglass nebula blješti u njoj čak na 100x povećanju. Gleda s desne strane, od cca 1 sat pa prema 8 sati se pruža tamni luk, neproziran. S druge strane tog luka maglica se nastavlja. Teško je to riječima opisati, teško je to na papir sročiti. Izgleda jednostavno fantastično. Najbolji pogled na maglicu do sad.

Messier 20, NEB, m=8.5, Sgr

100x UW s OIII filterom: Trifid, malo dalje od M8 izgleda sjajno. Kao da je netko cvijet s tri latice i dvostrukim tučkom smjestio na nebu. “Latice” su odvojene tamnim “pukotinama”, zbog čega je i dobila ime “Trifid” tj. “Trorežanj”. Ispod Trifida vidim još jednu okruglu maglicu oko zvijezde koja gotovo dira Trifid. Fantastično!
Skiciranje Marsa

Skicirao sam na kraju Mars na 300x koristeći binoviewer. Ne znam zašto, ali jako teško mi je bilo percipirati detalje na planetu a nestabilna atmosfera nije pomagala previše. Unatoč svemu, uspio sam iskamčiti skicu iz tako loših uvjeta.
 

Mars_20180804_2220UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Umoran ali zadovoljan s promatranjem u 00:35 započeo sam sa spremanjem i odlaskom kući.

Offline veljac

  • Deimos
  • ***
  • Postova: 168
  • Spol: Muški
Odg: Acheronovi nebeski doživljaji
« Odgovori #44 u: 06.08.2018. u 22:12:39 sati »
S guštom pročitao  *tu*
T: Maksutov 127, SW ED 80
M: AZ-EQ5, Nexstar SLT
K: Qhy8c,  ASI120MC
F: Canon M10, 15-45 mm
+ nešto stakla