Acheronovi nebeski doživljaji

[Acheron]

Promatranje 2018-08-09

Kada tipkam dojmove s promatranja sa zakašnjenjem od 5 dana teško mi je biti detaljan.

Mars je ovu večer bio muljav, atmosfera je bila naizgled mirna ali je planetu nedostajalo kontrasta. Svi detalji su bili lagano zamućeni, kao da je na sliku planeta netko bacio ,,blur" filter u Photoshopu.

Od detalja na njemu mogu navesti sljedeće:
Hellas je bio narančast, velik i lako uočljiv.
Syrtis Major se vidio bez problema, zajedno s pripadajućim ,,morem" Tyrrhenum. Ponovno se vidio Syrtis Minor.
Mare Cimmerium je dominiralo istočnim limbom uz ekvator. Od M. Tyrrhenum je bilo odvojeno ,,prolazom" Hesperia. Južno od M. Cimmerium prostirala se sjajna regija, Eridania. Između nje i Hellasa bio je splet šarolikog terena koji nosi naziv Xanthus i Ausonia. Xanthus je tanka pruga koja spaja Mare Australe i Mare Cimmerium.
Zanimljivo je kako se južna polarna kapa jedva vidjela.
Istočno od sjeverno vrška Syrtis Majora opet sam vidio diskretnu pjegu – Nodus Alcyonus. Na prošloj skici sam ga identificirao kao Nubis Lacus.
Uz sam istočni limb bilo je nešto što mi je ličilo na naoblaku.



Kampanja promatranja Marsa za sada dobro napreduje, plan da ga skiciram svaka 2-4 dana se ispunjava.


Mars_20180809_2105UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr

[Acheron]

Promatranje 2018-08-12

Vrijeme mi ide na ruku pa sam u nedjelju ulovio priliku za promatranje.

Za razliku od četvrtka, atmosfera je večeras bila mnogo mirnija. Mars se pomaknuo više na večernje nebo pa više ne moram čekati do 23h, već promatranja mogu započeti oko 22:30. Tada imam prozor od 30-40 minuta između krošanja stabala obližnjeg parka.

Što sam vidio na planetu? Mnogo toga. Slabo poznajem ovo lice Marsa pa nisam mogao uočiti neke poznate odlike, kao recimo Syrtis Major ili Sinus Sabaeus. Zato je ovo ispalo putovanje u nepoznato.

Južna polarna kapa (SPC) je bila jako uočljiva. U četvrtak se skrivala ali sada je blještala. Oko nje je bio tamni prsten, a prema istoku se pružala tamna regija – Mare Chronium. Iz tog mora su se pružale tri ,,žbice", a ona najzapadnija je bila tako tanka i ravna da sam na tren pomislio kako imam viziju kanala. Tu tanku ,,žbicu", koja se pružala do Mare Tyrrhenuma na zapadnom limbu, je teško identificirati, ali sumnjam kako se radi o Xanthusu, koji dijeli svijetle regije Ausoniu i Eridaniu. Još jedna žbica, malo nejasnija i deblja, dijelila je Eridaniu od Electrisa, a pružala se od mjesta gdje je Xanthus dirao M. Chronium do Mare Cimmerium. Treća žbica je išla od M. Chroniuma prema Mare Sirenum. Ta je bila najdeblja i najlakše uočljiva. Ona je dijelila Phaetonthis od Electrisa. Mare Cimmerium je na istočnoj polovici imalo malu izbočinu prema sjeveru. Uz zapadni limb na jugu se vidio rub Hellasa, narančast, a uz ekvator grba Syrtis Minora.
Sjeverna hemisfera planeta je bila ,,čudna". Sredinom diska, uz centralni meridijan pružala se žuto-siva regija slabog kontrasta koja se širila prema sjevernom limbu. Na svom najjužnijem dijelu, sjeverno od Mare Cimmeriuma, učinila mi se najizraženijom. Što je to? Teško je identificirati ali na njenom mjestu trebao bi se nalaziti Elysium. Možda se radi o kakvoj slaboj izmaglici nad ovom vulkanskom visoravni.


Za kraj, kako je nebo bilo lijepo čak i u mom osvijetljenom dvorištu, pogledao sam NGC 7006, kuglasti skup u Delfinu. Na 250x bio je tamna mrlja s mogućom granulacijom, ali bez jasnih detalja, pojedinih zvijezda, jezgre ili sličnog.

Oko 23:10, nakon 40 min promatranja, spakirao sam teleskop i završio s promatranjem.


Mars_20180812_2045UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr

[Ivano]

Mars više ni ne promatram, bolje mi je pročitati Acheronovo promatranje. 

[Frenki]

 

[Vger]

Nista ja to ne vjerujem.:)

[Acheron]

Prica se da je Mars ravna ploča

[Vger]

Vidis da znas.:) Ovo sam vec stavio...pa ako neko nije vidio.:)
https://www.facebook.com/groups/587342754794289/permalink/851696778358884/

[Acheron]

Promatranje 2018-08-13

Večerašnje promatranje bilo je kratko jer Mars nije surađivao. Za teleskopom sam proveo tek pola sata.

Postavio sam teleskop sat vremena prije promatranja, kakav mi je već običaj, a tek sam u 22:20 počeo s promatranjem. Odradio sam alligment GoTo montaže i rekao teleskopu da se usmjeri u Mars. Kada sam pogledao u okular, na 215x povećanju, vidio sam samo juhu od mrkve. Planet je bio narančasta mrlja koja se teško mogla izoštriti u disk, a o detaljima na njemu nije bilo govora. Transparentnost neba je bila odlična, čak je u mom dvorištu SQM mjerio 19.75, solidan rezultat od postavljanja LED rasvjete. Mogao sam vidjeti najsjajnije dijelove Mliječnog puta od zviježđa Cefeja (Kefeja) do Orla. Nažalost, kada je transparentnost tako dobra zrak je u pravilu nemiran. Uzrok transparentnosti su vjetrovi, pri tlu i visinski, koji sprječavaju nakupljanje aerosola na jednom mjestu kao u vrijeme stabilnih anticikloni.

Razočaran juhom od mrkve u okularu, okrenuo sam se kometu 21P/Giacobini-Zinner. Komet se dao lako vidjeti, bio je sjajan kao neka od Messierovih galaksija u Djevici. Izmjerio sam dimenzije kometa na 2′ x 1′, a sjaj mu procijenio na magnitudu 9. Kako drugi promatrači procjenjuju da je komet te večeri bio na magnitude 8, moram poradi na metodi procjene. Na kraju sam skicirao komet kako ne bi ostao nezabilježen.

Oko 22:50 umiješala se standardna priča, posao, rano ustajanje itd... pa sam spakirao teleskop i otišao na spavanje. U gužvi sam pa ovaj report pišem s 6 dana zakašnjenja.


20180813_21P_Giacobini-Zinner_89x by Vedran Vrhovac, on Flickr

[Acheron]

Promatranje 2018-08-17
Zbog obaveza i oblačnijeg vremena nisam stigao promatrati Mars punih 5 dana. Kako je želja pratiti planet svaka 3-4 dana, kako bih lijepo zabilježio njegovu punu rotaciju, ova pauza je poremetila dosadašnji ritam promatranja. Na svu sreću, nebeska mehanika nudi par aseva iz rukava kako bi se nadoknadilo propušteno.

Mars se oko svoje osi okrene jednom od 24h i 36 min. Promatrač na planetu primijetio bi kako se Sunce ili zvijezda u sat vremena pomaknu 14.6° na nebu, a za usporedbu, na Zemlji je taj pomak 15° (360°/24h). Ako promatrate Mars svaki dan u isto vrijeme, tj. u razmaku od 24h, zbog te male razlike u brzinama rotacije vama će planet u okularu biti zakrenut za iznos od 10° u odnosu na prošlo promatranje. Iz tog razloga je potrebno 36 dana promatranja u isto vrijeme kako bi vidjeli punu rotaciju planeta. Ali, što ako niste promatrali par dana? Tu dođe as iz rukava u igru. Ako promatrate planet 24 h i 36 min nakon prethodnog promatranja, koje ste npr. obavili u ponedjeljak u 22h a sada je utorak i 22:36, vidjeti ćete isti centralni meridijan. Ali što ako je oblačno par dana i vi stignete promatrati tek u srijedu, a treba vam promatranje planeta kako je izgledao u ponedjeljak u 22h? Od ponedjeljka do srijede su tri dana i vi ako promatrate planet 3x36min kasnije, tj. u srijedu u 23:48, vidjet ćete isto lice planeta kao da ste ga promatrali u ponedjeljak u 22h. Možda je malo komplicirano za poloviti, ali upravo sam tu foru prodao večeras.

Dobra stvar poslije opozicije je što se planeti sele na večernje nebo. Nije više potrebno čekati ponoć kako bi ga vidjeli dovoljno visoko nad horizontom. Ako pogledate moja promatranja s kraja srpnja i početkom kolovoza, vidite da su obavljena oko 23:30, a sada se planet na istom dijelu neba nalazi u 22:20. Sve je to od velike pomoći za astronome koji žele voditi normalne živote uz hobi 😊


Mars_20180817_2015UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Planet je večeras bio bolji nego 13.8. i pri promatranju, tj. skiciranju odlučio sam više pažnje posvetiti ucrtavanju lokacija detalja na planetu. Primijetio sam da mi skice dosta ,,plešu" s položajem detalja, što će otežati kasnije izradu karte. Iz tog razloga sam odlučio preći s više ,,impresionističkog" skiciranja planeta na tehnički. Prva skica nastala je u 22:15, na 300x s binoviewerom. Planet je na mahove izgledao dobro u okularu, ali bilo je trenutaka kada je zakuhao kao da potok teče preko njega. Vidjela se jasno polarna kapa s crnom ,,ogradom" naokolo. Malo ispod polovice diska (razmišljam naopako, jer je slika u mom teleskopu zarotirana za 180° pa je u biti ,,ispod" zapravo ,,iznad") vidjeh splet svijetlih i tamnih mrlja. Isticala se jedna krupna, ovalna mrlja (Mare Sirenum) tih istočno od centralnog meridijana, koja kao da je imala nejasan pipak prema gore (dolje). Ta mrlja mi je postala orijentir za skiciranje ostatka planeta. Zapadnije, ali odvojena pukotinom, nastavljala se još jedna tamna mrlja – Mare Cimmerium. Ispod, južnije, od njih sam vidio dvije svijetle regije u sivkastoj mrlji. Ona bliže centralnom meridijanu je bila Phaethoritis, a ona uz zapadni limb Electris. Na samom istočnom limbu otkrivale su se naznake još jedne svijetle mrlje koju nisam mogao identificirati. Sjevernija polovica sjeverne hemisfere imala je pak mrvicu sivu koprenu po sebi.

Drugo promatranje sam odradio u 23:20, kada se planet zarotirao za 15°. Atmosfera je sada bila mrvicu mirnija, usudio bih se reći da je surađivala. Ponovno je Mare Sirenum bila najuočljivija pojava na planetu, ali splet mrlja ispod nje i Mare Cimmerium je sada bio kompleksnije naravi. Vidjele su se jasno svijetle pjege Phaethoritis, Electris a preko limba se sada pokazala i Eridania. Zapravo, Eridania se trebala vidjeti i na prethodnoj skici ali pretpostavljam da ju je turbulentna atmosfera zamrljala i spojila s Eridanijom. Na Mare Cimmerium vidio sam dva ,,pipka" kako se pružaju prema sjeveru. Polarna kapa je bila jasno vidljiva i obrubljena ,,ogradom", a djelom sjeverne hemisfere se opet pružala neka sivkasta koprena.


Mars_20180817_2120UT_300x by Vedran Vrhovac, on Flickr

Za kraj sam si večer zasladio promatranjem kometa 21P/Giacobini-Zinner. Komet je malo dobio na sjaju i dobro se nosio sa bitno lošijim nebom nego 13. kolovoza.

Zbog gužve objavljujem report sa zakašnjenjem.

[Vger]

Znas...stvarno jedva cekam party na PG...pa da malo zavirim kroz tu tvoju cijev...a potogovo s binoviewerom. Jedno prakticno pitanje...kako je najlakse provjeriti da usitinu vidim komet? Ovo sam ljeto vidio nesto sto je mozda bio komet, no nisam mogao provjeriti. Na kartama ih nema i u vecini programa koje koristim nisam nasao opciju trazenja istih. Stelarium i Stachart imaju tu opciju, ali kao dodatni update?

[Acheron]

Koristim Cartes du Ciel i tamo imam opciju downloadanja aktualnih podataka o malim objektima sunčevog sustava (asteroidi i kometi).
Ako ti se neda s tim zafrkavat, uvijek imaš web http://cometchasing.skyhound.com/

[Vger]

Skinuo aplikaciju i dodatne apdejte...radi.:) hvala:)

[Vger]

Jedino sto nema za android?

[Acheron]

Kaj će ti na androidu? Kad se ide u mrak ide se u mrak, bez ekrana pametnih naprava.
Šalu na stranu, ja si na papir napišem koordinate tih objekata pa kasnije putem (papirnatog) atlasa ih pronađem.

[Vger]

Moze i tako..moze i tako.:) al ipak cudno da nema za android.