Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 5. dio

Teleskop je osnovni astronomski instrument kojega astronomi koriste kako bi upoznali i dokučili tajne svemira. Ako ga je Galileo mogao napraviti prije više od 400 godina, možete i vi. Evo i kako...

Teleskop kapetana Williama Clarkea, engleske proizvodnje. © Ljubaznošću: Denver Museum of Nature and Science
Članak
0Komentari
Broj otvaranja3134

Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 11. - 30. studenoga 1969. godine


      Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, ostat će zapamćen u svijetu astronomije, po jednome fantastičnom projektu, koji nikada prije i nikada kasnije nije ponovljen. Mladen i Goran Hudec pobudili su kod astronoma amatera pravu pomamu za izradom astronomskih instrumenata - teleskopa. Kako bismo ponovo oživjeli duh tih vremena i izvukli ga iz zaborava, odlučili smo na stranicama Zvjezdarnice napraviti reizdanje cijeloga serijala, u 13 nastavaka dakako, baš onako kako je to prije 44 godine išlo u časopisu Kosmoplov. Naravno, sve je osuvremenjeno kako i dolikuje 21. stoljeću i Internetu, no u samu srž, a to su tekstovi i ilustracije, nismo previše dirali. Oni zavrjeđuju ostati onakvi kakvi su i bili.

      Koliko to god zvučalo avanturistički, i dan danas postoje ljudi koji radije sami izrađuju svoje teleskope, nego da ih kupuju gotove. U opisima se nije ništa posebno promijenilo od tada pa se sve to može primijeniti i danas. Dokaz su i mnogobrojne teme na našem Astroforumu u kojima astronomi razmjenjuju iskustva upravo oko raznih izrada i modifikacija teleskopa i astronomske opreme. To znači samo jedno: duh i ideja koje su "posijali" Mladen i Goran, žive i dan danas! Nadam se da ćete uživati čitajući ovaj serijal, a u zadnjem, trinaestom dijelu, dat ćemo vam ga na poklon kompletnog u PDF formatu, kako biste mogli imati sve na jednome mjestu.

Primili smo mnogo Vaših pisama, dragi čitaoci, i pomalo počinjemo na njih odgovarati. Odgovore ćemo za sada ograničiti na ono o čemu je bilo govora u našim člancima. Prema tome, strpite se!

Već smo ranije bili obećali da ćemo po završetku brušenja i poliranja opisati vrlo detaljno i gradnju zrcalnog teleskopa-refraktora. Budući da ima dosta pitanja i o refraktorima (teleskopima s akromatskim i neakromatskim objektivima) te o okularima, odlučili smo da vam napišemo nešto i o tome. Što se tiče vaših želja u pogledu nabavki materijala i gotovih optičkih dijelova vjerojatno ste do sada već uspjeli vidjeti šta možete sami izraditi, kolike su vaše mogućnosti, te da li ćete se odlučiti da brusite sami, ili da pribavite gotove dijelove.
U redakciju je već stigao popriličan broj narudžbi, podjednako za sirovine i za gotove dijelove, ali odlučili smo da pričekamo još neko vrijeme da naručimo dijelove od tvornica, svaki dan stižu nove narudžbe, a cijene ovise o broju naručenih primjeraka. Još jednom vam preporučujemo da nam se javite, jer kad jednom naručimo izradu dijelova, nećemo moći tako brzo ponovo naručiti od tvornica novu seriju.

A sada ponovo na naše zrcalo! Nemojte misliti da ste baksuz ako vam se zrcalo kod poliranja pretvorilo u "rotacioni krumpiroid". Sami ste krivi, jer niste dovoljno pazili! Ali, evo još nekoliko "grifova" za popravljanje oblika ili kako se to zove "retuširanje". Prije samog zahvata treba pomoću probe polusjene ustanoviti kako izgleda prividni profil tj. u čemu je zapravo odstupanje od idealne sfere. Mislite uvijek na to da možemo skinuti ono što je višak, i da se treba vratiti na sferno zrcalo. Ako se radi o ispupčenom prstenu veće širine ili ispupčenoj sredini zrcala često pribjegavamo tzv. lokalnom retušu. Iz panel-ploče izrežemo krug 1/6 do 1/5 promjera zrcala. Pripremimo malo mekšu smolu od one za mekšu matricu (treba je za jednu žličicu) i nanesemo s jedne strane drvene pločice u debljini 2-3 mm.

Toplu smolu formiramo preko mrežaste tkanine (ne zaboravite glicerin!) na zrcalu. Eventualno se vrućim nožem nanese malo čistog voska i pločica zagrije nad plamenikom i ponovo formira. Onaj dio prstena koji želimo "izvaditi" laganim kružnim pokretima poliramo uz zakretanje zrcala nakon što prođemo puni krug. Lokalnim retušem brzo skidamo staklo i radi toga već nakon jedne do dvije minute retuša prekidamo i poliramo normalno na mekšoj matrici opet minutu do dvije. Naravno da slijedi optička kontrola, da vidimo rezultat, čim se zrcalo malo ohladi od poliranja.

Lokalni retuš možemo upotrijebiti i kada smo dobili hiperbolično zrcalo. U tom slučaju treba izvaditi tanji sloj naznačen na slici 1. Naizmjeničnim retuširanjem i poliranjem na mekoj matrici dosta brzo ćemo se riješiti hiperbole. Naravno, uz kontrolu žarišnih daljina pojedinih zona. Vrlo je efikasno rješavanje istog zadatka pomoću posebne prstenaste matrice. Oblik matrice, koja se radi iz mekše smole pokazan je na slici 2. Može se i sa tvrde matrice žiletom izvaditi sredina i vanjski prsten, tako da samo srednji prsten dodiruje staklo. Aktivni prsten treba u tom slučaju premazati voskom. Polira se sa potezima preko sredine kod kojih rub zrcala doseže do ruba prstenaste matrice. I ovdje treba kontrolirati svaku jednu do dvije minute, i eventualno oštrije rubove retuširane zone "ispeglati" mekšom matricom.

Ako vam se desi nešto što nismo predvidjeli snađite se sami! Ili nam pišite. Uostalom, zapamtite da nema upropaštenih objektiva, postoje samo nedovoljno korigirani! Konačno, kako parabolizirati solidno ispolirano sferno zrcalo? Ima nekoliko načina koji se svi izvode sa mekšom matricom. U stvari, treba iz sredine zrcala izvaditi nešto materijala. Slike su dovoljno jasne, istaknimo samo da treba kontrolirati daljine slika pojedinih zona pomoću maske svake dvije minute. Proces ide naravno utoliko brže što je manji odnos promjera i žarišne daljine.

Izaberite sami što vam se najviše sviđa! Najpolaganije ide po sistemu A, najbrže po C, najpravilnije po D, a najveću mogućnost da stvar zadržimo u rukama po šemi B.
 
Obećali smo nešto o okularskim probama. Radi se naprosto o tome da optički nož zamijenimo okularom i ispitujemo sliku koju dobijemo u žarištu, te ispred i iza njega. Upotrebite najkvalitetniji okular koji imate! Idealno sferno zrcalo daje u žarištu savršenu sliku "zvijezde", oštro i bez zraka. Ako pomaknemo okular nekoliko centimetara prema zrcalu (slika unutar žarišta) zvijezda se pretvara u okruglu pločicu jednoliko rasvijetljenu. Ista slika se dobije i nekoliko centimetara iza žarišta (slika van žarišta). Kod ostalih oblika van žarišta su okrugle pločice koje nisu jednoliko rasvijetljene (vidi sl. 5). Naročito je to karakteristično kod hiperboličnih zrcala. Okularskom probom možemo jedino ustanoviti izvitoperenost plohe tj. astigmatizam.

Konačnu optičku kontrolu dati će tek gotovi teleskop na pravoj zvijezdi. Kod toga će samo parabolično zrcalo dati jednoliko rasvijetljene pločice unutar i izvan žarišta, jedino što nam se u sliku miješa zasjenjenje dijagonalnim zrcalom.
Dosta sa struganjem i glancanjem. Nadamo se da ste ipak dovoljno uporni i da vas nismo uspjeli toliko prestrašiti da odustanete od posla. Samo hrabro! Kada prvi puta pogledate Mjesec teleskopom čije ste zrcalo sami izradili, neće vam biti ravan ni Karl Zeiss! Garantiramo vam da će rezultat daleko preći ono što ste očekivali. Čak i profesionalni optičari priznaju da su zrcala koja si amateri sami bruse po pravilu daleko preciznija nego ona serijska iz tvornica. Naprosto zato što ih radimo za sebe i što rijetko odustajemo od korigiranja prije nego što ih smatramo savršenim. Samo pazite, kada jednom zagrizete u taj posao nećete se zadovoljiti svojim prvencem (gorko iskustvo autora)!

ODGOVORI ČITAOCIMA

Veljko Kašić - Rijeka

Začudio nas ja veliki broj pisama čiji autori napominju da već imaju iskustva u gradnji teleskopa. Neki od njih primijenili su i vrlo originalna rješenja, koja zaslužuju i veću pažnju. Izdvojili smo instrument koji je izradio Veljko Kašić iz Rijeke, prije svega radi jednostavnosti i jeftinoće. Kao objektiv upotrijebio je leću od naočala (+ 0,75). Ali za vas bi sigurno bilo interesantnije da vam on sam objasni detalje. Veljku smo napisali pismo u kojem ga molimo da za "Kosmoplov" napiše kraći članak sa opisom svog teleskopa. Nadamo se da će on biti tako ljubazan da se odazove našoj molbi i da ćemo već u jednom od idućih brojeva pročitati njegov članak. Inače, u svojim pismima Veljko nam je postavio i neka pitanja. Tuži se da mu je slika obojena i pita kako da se tog nedostatka os-lobodi. Obzirom da je njegov objektiv neakromatski, obojanje slike se ne da ukloniti, ali ga je moguće ublažiti postavljanjem blende ispred objektiva: Otvor blende mora sam odrediti, nije teško načiniti više blendi iz kartona različitih otvora, isprobati ih i odabrati onu koja mu najbolje odgovara. Time će, doduše, izgubiti nešto svjetla, ali će kvaliteta slike biti znatno bolja.

Drugi Veljkov problem je određivanje žarišne daljine okulara. On je kod toga nešto pogriješio, tako da mu povećanje teleskopa koje je izračunao prelazi stvarno povećanje. Kada se radi o okularu složenom iz više raznih leća najbolje je žarišnu daljinu naprosto izmjeriti. To je vrlo jednostavno, snop sunčanog svjetla skupimo u točku i izmjerimo udaljenost između središta okulara i svjetla točke. Povećanje ćemo izračunati tako da žarišnu daljinu objektiva podijelimo sa žarišnom daljinom okulara. Uostalom, o tome ćete dobiti detaljnije informacije u našem sljedećem članku.

Zlatko Smolčić - Beli Manastir

Čini nam se da Zlatka muče slični problemi kao i mnoge od vas. On se interesuje da li se za izgradnju teleskopa mogu koristiti leće sa raznih drugih optičkih instrumenata, pa navodi fotoaparate, dvoglede i džepne svjetiljke. Jedna stvar je sigurna, sa džepnom svjetiljkom se sigurno nećete pomoći! Kvaliteta leća na džepnim svjetiljkama je na takvom nivou da tako nešto nije moguće. Ali ove druge dvije mogućnosti nisu za odbaciti. Neki fotoaparati imaju vrlo kvalitetnu optičku opremu ali sumnjamo da ćete naći leću sa žarišnim daljinama koje bi omogućile veća povećanja. Osim toga, jedno upozorenje! Ne rastavljate upotrebljive fotoaparate, lakše je nabaviti jednu leću za teleskop nego čitav fotoaparat. Što se tiče dvogleda, stvar je u redu. Ako iz neupotrebljivog dvogleda izvadite leću, od nje ćete moći načiniti teleskop, sa istim optičkim sposobnostima, kakve je imao i dvogled. Ali, zar tada nije lakše upotrebljavati dvogled za promatranje neba?

Drugo pitanje odnosi se na mogućnost nabavke materijala za brušenje. Popis materijala koji se može nabaviti preko "Kosmoplova" već je objavljen u broju 8. Ali kako nam se čini da je dio čitalaca propustio ili zagubio ovaj broj, popis ponavljamo u ovom broju.

MATERIJAL ZA TELESKOPE

U međuvremenu od posljednjeg članka prikupili smo neke informacije o mogućnostima nabavke materijala i dijelova za teleskope u našoj zemlji. Na tržištu tog materijala nema i radi toga treba tek organizirati izradu i isporuku. Ipak Vam možemo dati neke orijentacione podatke koji još nisu fiksni, jer jako ovise o broju naručenih primjeraka. Pri svemu tome smo vodili računa da su najzainteresiraniji baš đaci i srednjoškolci koji raspolažu sa relativno malo sredstava i da cijene moraju biti što je moguće niže.

Sirovo staklo za 12 cm zrcalo (2 kom.): 25,00-30,00 din.
Brusni materijal za 2 zrcala: 30,00-40,00 din.
Leće za okular: 20,00-40,00 din.
Aluminizirano zrcalo žarišne daljine 1200 mm: 100,00-120,00 din.
Dijagonalno zrcalo, aluminizirano: 15,00-25,00 din.
Kompletan okular: 70,00-100,00 din.
Prizma umjesto dijagonalnog zrcala: oko 50,00 din.
Sirovo staklo za 16 cm zrcalo: 30,00-40,00 din.

Isporuke bi bile organizirane preko Zagrebačke zvjezdarnice ako se nađe dovoljno zainteresiranih. Budući da do sada unatoč Vaših mnogobrojnih pisama niti približno ne znamo koliko bi koje vrste materijala trebalo, molimo vas da se sa svojim konkretnim zahtjevima u pogledu količina i vrsta potrebnog materijala javite redakciji.


Važna napomena!

Sve što ste ovdje pročitali, a tiče se cijena i načina nabave, danas više ne vrijedi. To znači da se materijali i dijelovi za izradu teleskopa ne mogu nabavljati putem Zvjezdarnice u Zagrebu ili bilo koje organizacije spomenute u tekstu. Isto tako ne vrijede niti cijene koje su navedene. Ta pravila vrijedila su u vrijeme kada su članci izlazili u Kosmoplovu ali danas više ne vrijede. Molimo vas da uvažite ovu napomenu.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!