Mladen i Goran Hudec - Izrada teleskopa 7. dio

Teleskop je osnovni astronomski instrument kojega astronomi koriste kako bi upoznali i dokučili tajne svemira. Ako ga je Galileo mogao napraviti prije više od 400 godina, možete i vi. Evo i kako...

Dobsonov reflektorski teleskop. © Ljubaznošću: Cheap Astronomy
Članak
0Komentari
Broj otvaranja6933

Inž. Mladen i Goran Hudec
Kosmoplov broj 13. - 30. prosinca 1969. godine


      Kraj šezdesetih i početak sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, ostat će zapamćen u svijetu astronomije, po jednome fantastičnom projektu, koji nikada prije i nikada kasnije nije ponovljen. Mladen i Goran Hudec pobudili su kod astronoma amatera pravu pomamu za izradom astronomskih instrumenata - teleskopa. Kako bismo ponovo oživjeli duh tih vremena i izvukli ga iz zaborava, odlučili smo na stranicama Zvjezdarnice napraviti reizdanje cijeloga serijala, u 13 nastavaka dakako, baš onako kako je to prije 44 godine išlo u časopisu Kosmoplov. Naravno, sve je osuvremenjeno kako i dolikuje 21. stoljeću i Internetu, no u samu srž, a to su tekstovi i ilustracije, nismo previše dirali. Oni zavrjeđuju ostati onakvi kakvi su i bili.

      Koliko to god zvučalo avanturistički, i dan danas postoje ljudi koji radije sami izrađuju svoje teleskope, nego da ih kupuju gotove. U opisima se nije ništa posebno promijenilo od tada pa se sve to može primijeniti i danas. Dokaz su i mnogobrojne teme na našem Astroforumu u kojima astronomi razmjenjuju iskustva upravo oko raznih izrada i modifikacija teleskopa i astronomske opreme. To znači samo jedno: duh i ideja koje su "posijali" Mladen i Goran, žive i dan danas! Nadam se da ćete uživati čitajući ovaj serijal, a u zadnjem, trinaestom dijelu, dat ćemo vam ga na poklon kompletnog u PDF formatu, kako biste mogli imati sve na jednome mjestu.

Dugo vam već obećavamo priču o montiranju zrcalnog teleskopa, pa je vrijeme i da održimo obećanje. Preporučili smo vam za početak zrcalo odnosa 1:10 promjera 10 cm i treba da shvatite odmah u početku da to nije nimalo neozbiljan posao.
Njegov domet su zvijezde do 12. veličine, sve planete osim Plutona, Jupiterovi i Saturnovi sateliti, velik broj planetoida, maglica, dvojnih zvijezda i divni detalji na Mjesecu, Jupiteru, a pod povoljnim okolnostima čak i na Marsu. Prvi instrument kojim se uputite u "šaranje" po nebu ne bi smio biti veći - da se ne izgubite! Da, doslovno izgubite, nemojte se smijati!

Traženje nekog objekta na nebu sa većim teleskopom (koji ujedno ima i manje vidno polje) nije nimalo jednostavno, ponekad je čak i uzaludna stvar, a da ne govorimo da sa zvijezdama treba prvo sklopiti poznanstvo. Za sistematsko upoznavanje onoga što možete vidjeti sa vašim "velikim okom" treba vam barem godinu-dvije.

Vjerujte da ćete i onda, ako jednog dana nabavite ili izradite veći objektiv, radije upotrijebiti stari čije sposobnosti bolje poznajete. On će vam dati ono što može i onda ako vam Kamenko (novinar-meteorolog Kamenko Katić op.ur.) ne osigura savršeno vedro nebo, a da ne govorimo o tome da ga lako možete ponijeti sobom na kakav izlet na planinu ili na ljetovanje.

Newtonov teleskop

Funkciju objektiva na svim reflektorima preuzima konkavno, sferno ili parabolično zrcalo. Sliku koju u svom fokusu stvori zrcalo treba povećati okularom, dakle, treba do fokusa doći s prednje strane s okularom! Ako to pokušate, zakloniti ćete glavom sve zrake koje dolaze na zrcalo i od teleskopa ništa! Osim za one na Palomaru, koji si kod zrcala od 5 metara mogu priuštiti da sjednu - u fokus. Newton je u konstrukciju umetnuo koso - dijagonalno - ravno zrcalo. Dijagonalno zrcalo zaklanja srednji dio zrcala i time nešto malo svjetla gubimo, ali bez toga ne ide. Zrcalo bi moralo biti što manje, da nam oduzme manje svjetla, ali opet ne premaleno, jer nam u tom slučaju ne bi u okular skrenulo sve zrake koje glavno zrcalo skuplja u fokusu. Treba još misliti da i za zvijezdu čija slika pada na rub vidnog polja okulara trebamo sve zrake.
Ravninu slike t.j. žarište treba za dužinu "c" prebaciti iz osi glavnog zrcala. Ta dužina mora biti za barem 6-8 cm veća od polumjera zrcala, naprosto jer ne možemo bliže doći zbog - nosa!

Ako želimo da dijagonalno zrcalo zaklanja što manje svjetla, ono mora imati eliptičan oblik, a bokovi mu moraju biti koso odbrušeni, tako da ono izgleda kao da je iz valjka odsječeno pod 45° sa dva paralelna presjeka. U tom slučaju ono baca na glavno zrcalo kružnu sjenu, a ako ga gledamo kroz okularsku cijev opet izgleda okruglo.

Nešto veće gubitke svjetla (mačku o rep s time) dobit ćemo ako zrcalo načinimo pravokutno, sa odnosom strana a:b = 1:1,41 i ako samo kraće strane odbrusimo pod 45°. Pogledajte na sliku 2); takvo zrcalo zaklanja samo 1,25 puta više svjetla od idealno eliptičnog i čitav cirkus sa rezanjem elipse otpada.
Da bi vam prištedjeli trud oko izračunavanja dimenzija dijagonalnog zrcala, dajemo vam u tablici veličine manje osi elipse "a" (odnosno manje stranice pravokutnika) za promjere zrcala od 80 do 200 mm i odnose otvora 1:6 do 1:16. Kod toga smo uzeli u obzir promjer vidnog polja okulara 15 mm i bočnu udaljenost od ruba zrcala ("e") 70 mm. Uz svaki podatak o dimenziji zrcala "a" dali smo i podatak o procentu zaklanjanja površine glavnog zrcala.
Za one koji će si graditi teleskop iz gotovih optičkih dijelova briga oko izrada dijagonalnog zrcala otpada, a iz niza razloga preporučujemo i svima koji će brusiti sami glavna zrcala od 12 ili 16 cm da za prvi puta nabave gotovo, aluminizirano dijagonalno ravno zrcalo.

Ako i izrađujete sve dijelove teleskopa iz drveta, jer je ono pristupačnije i lakše se obrađuje, iako je neophodno barem držač dijagonalnog zrcala načiniti od metala. Vjerujemo da će vam za obradu biti daleko najprikladniji aluminij, a da budemo iskreni i mi smo ga do sada najviše koristili za one dijelove koje smo sami izrađivali. Pretpostavljamo da u obradi metala niste "velemajstori" i nemojte se ljutiti ako vam solimo pamet sa stvarima o kojima već i bravarski vrapci pjevaju.

Držač dijagonalnog zrcala mora omogućiti zakretanje zrcala oko optičke osi teleskopa i precizno reguliranje ravnine zrcala. Ako nemate neku drugu ideju kako to načiniti, poslužite se detaljima na slici broj 3.

Ležaj načinimo iz komada aluminijske ili mesingane cijevi sa stjenkom od 1 mm. Od tvrdog drveta (bukovine) izradite okrugao komad koji lagano ulazi u cijev. Cijev zajedno sa uloškom možemo umjereno pritegnuti u škripac ("mengele"), a da pri tome ne oštetimo cijev. Sada otpilimo cijev zajedno sa uloškom pod 45°. Preostaje vam da još izradite 4 šapice, koje će pridržavati zrcalo. Šapica je široka 4-5 mm, a mjereno u pravcu osi cijevi oko 2 mm. Drveni uložak pomaknemo za tih 2 mm u cijev, obilježimo šapice, a ostatak cijevi uklonimo turpijom. Šapice laganim udarcima čekićem zavrnemo tako da zahvaćaju oko 1 mm na kosu plohu zrcala.

Drugu stranu cijevi odrežemo ravno. Na bokovima cijevi na tri mjesta izbušimo rupe za vijke, a onda okruglom turpijom proširimo rupice u smjeru osi teleskopa tako da budu duguljaste. Možda će vam biti najzgodnije izbušiti dvije rupice jednu kraj druge i onda ih malom turpijom za ključeve, spojiti. Komadić lima sa druge strane uloška ima u sredini rupu 4 mm, eventualno s druge strane proširene za glavu vijka, ili, ako nemamo vijak s upuštenom glavom, ukopamo u sredini čela drvenog uloška rupu u kojoj ima dovoljno mjesta za glavu vijka. Kroz rupicu proturimo vijak M4 dužine 20 mm i sa druge strane čvrsto stegnemo sa dvije matice, tako da se vijak ne može u pločici okretati. Pločicu sa tri mala vijka sa upuštenom glavom pritegnemo uz drveni uložak koji smo prethodno skratili na potrebnu duljinu. Sada na pločici i cijevi načinimo marke koje će nam osigurati da uvijek možemo postaviti uložak u cijev u pravom položaju. Uložak fino odbrusimo brusnim papirom i na njegovu kosu plohu nalijepimo komadić sukna (čohe) da dijagonalnom zrcalu stvorimo "udoban ležaj". Treba izbjegavati pritezanje stakla metalom, pa radi toga šapice s unutrašnje strane prelijepimo plastičnom ljepljivom trakom ili selotejpom. Pokušajmo sada ležaj složiti.

Na čohu kapnemo u sredinu malu kap OHO ljepila i zrcalo prilijepimo, pa uložak sa stražnjom pločicom i zrcalom namjestimo u cijev i obilježimo položaj izduženih rupica na drvenom ulošku. Pazite! Metalizirano zrcalo ne smijete nikako dirati prstima, jer je vrlo lako oštetiti tanak sloj metala na zrcalu. U sredini rupica ćemo označiti mjesto za vijke i svrdlom nabušiti rupice za vijke i time je ležaj gotov. Ipak, rastavite prije bušenja sve, jer ima još posla.

Nosač se može najjednostavnije načiniti od komada ugaonog aluminijskog profila 30x30 dužine oko 10 cm, ali tako da onaj dio nožice profila koji bi zaklanjao zrake svjetla odrežemo. Preostali dio profila je dovoljan da osigura dosta stabilan položaj zrcala. Prema veličini ležaja zrcala izrežemo nožicu profila i na mjestu gdje treba doći vijak koji strši iz ležaja zrcala izbušimo rupu 4 mm za prolaz vijka. Položaj zrcala ćemo regulirati sa tri vijka za koje treba u nožici vijka narezati navoj. Pazite da ne dođu baš na glave vijaka kojima smo limenu pločicu vezali uz uložak i da su približno raspoređeni pod 120°.

Ovdje smo se malo posvadili. Goran sumnja da ćete uspjeti sami narezati navoj, a "senior" (kako ga je urednik nazvao) tvrdi, da su jugoamateri vještiji nego što to on misli i da, prema Bobiju, tu "problema nema"! Treba nabaviti ili posuditi alat za narezivanje navoja. To su tri navojna svrdla za M4 vijke i ručica za narezivanje navoja. Izbušimo rupice 3 mm i u ručicu stavimo navojno svrdlo broj jedan. Nosač učvrstimo u škripac i okomito, ali zaista okomito na plohu uz umjereni pritisak ušarafimo svrdlo u rupu.

Obično to ide najbolje ako se svrdlo zakrene za 45° i malo vrti i natrag i zatim zaokrene za daljnjih 45°. Nije loše u rupu kapnuti kap ulja ili za aluminij bolje ugurati malo sapuna. Nakon što smo i svrdlo broj dva protjerali kroz rupu pokušamo vijak ušarafiti u rupu. Obično već ide, a ako ne, pročistimo rupu sa svrdlom broj 3. Vidite da to nije tako teško. Ako nam ne vjerujete, zamolite komšiju mehaničara da vam pokaže kako se to radi.

Drugu stranu nosača nemojte obrezivati prije nego što složite tubus, mogli bi se prevariti u dužini nosača.

Ploču na koju ćete sa jedne strane pričvrstiti okularski tubus, a sa druge strane nosač kosog zrcala, nemojte isto tako odrezati prije nego što dovršite tubus, opet su u pitanju definitivne mjere. Može biti i od šperploče, ali je bolje da i nju izradimo od polutvrdog aluminijskog lima debljine 2 mm. Hotimično vam nismo dali nikakve mjere, jer one ovise o tome iz kakvog ćete materijala izraditi tubus. Kada vam budu gotovi tubus, ležaj i nosač kosog zrcala i okularski tubus nacrtajte taj detalj u mjerilu 1:1 i iz nacrta si uzmite mjere...

Počnimo sada sa okularske strane. Najjednostavnije će vam biti izraditi okularski tubus iz papira, kako je to opisano u prošlom broju. Okularski tubus vežemo za ploču pomoću komada panel ploče u koju jednostavno ulijepimo papirnu cijev po kojoj se pomiče okularski tubus. Na slici su vam prikazani svi dijelovi a i kompletna ploča sa svim dijelovima.

Veza nosača kosog zrcala sa pločom ostvaruje se preko komada kutnog "L" profila. Kod toga treba, unatoč tome što ste točno mjerili, kasnije još točnije regulirati položaj kosog zrcala. Radi toga su rupe na nosaču duguljaste, da biste zrcalo mogli precizno dovesti u sredinu tubusa. Na kutnom komadu trebati će još tri rupe, a isto tako i tri rupe na ploči. I rupe kroz koje pritežemo kutni komad za ploču su duguljaste, da bi i u tom smjeru mogli točnije namjestiti zrcalo u os. Da vas dalje ne gnjavimo, mislimo da su slike dovoljno jasne. Isti detalj pokazali smo u još jednoj ozbiljnijoj varijanti, kod koje ima tokarskog posla. Ako se ne možete sami odlučiti na izradu svega po onoj prvoj varijanti, moći će vam ovakav ležaj, nosač i okularsku cijev izraditi tokar. Treba ipak malo objašnjenja.

Na cijevi moramo imati jednu duguljastu rupu kroz koju ušarafimo vijak u drveni umetak. Pločica na čelu umetka i cijev se spajaju navojem, pa taj vijak ima samo svrhu da spriječi zakretanje umetka. Nosač je ploča aluminijskog lima 3 mm koja ulazi u prorez na osovini, ili da osovinu stanjimo do pola. Osovina završava vijkom kojim se priteže okrugla ploča. Okularska cijev ima pravokutni ili trapezni navoj sa hodom barem 1,0 do 1,5 mm, pa se izoštravanje vrši okretanjem okularskog tubusa. Okularski tubus treba izraditi iz tanke mesingane ili bakrene cijevi.

Obično nećete naći takvu koja ima unutarnji promjer baš kao vaš okular, pa moramo uzeti najbližu širu cijev. Tome se može pomoći tako da se iz željeza izradi kalup sa rupom koja ima promjer koji nam treba, a na dužini od 10 mm načinimo konični prijelaz. Pomoću jakog škripca možemo cijev utisnuti u kalup i time joj smanjiti promjer. Taj smanjeni promjer nam treba na dužini od 15 do 20 mm. Nakon toga treba još cijev na glodalici obraditi na točnu mjeru. Na kraju suženog dijela te cijevi izbušimo 4 rupice i suženi dio raspilimo uzduž osi. Ovo je radi toga da okular možemo dovoljno čvrsto pridržavati, a da pri tome lako vadimo iz cijevi.

Ako imate kakvu refleksnu foto kameru, kojoj se može skidati objektiv (na primjer Exacta ili Praktica) sjetiti ćete se jednog dana da vaš teleskop upotrijebite kao objektiv kamere. Treba zato predvidjeti dodatak kojim ćete moći fotoaparat učvrstiti na mjesto okulara. Ali o tome drugom prilikom detaljnije.

U broju 7 smo već u prvom članku prikazali kako izgleda kućište objektiva i gotovi teleskop. Sa ovim što smo sada opisali o montaži dijagonalnog zrcala možete si stvoriti i predstavu čitavog teleskopa. Ipak, za idući nastavak ostavljamo detaljnije o montaži glavnog zrcala, izradi tubusa i centriranju dijagonalnog i glavnog zrcala, te posrebrivanje zrcala.

BRUŠENJE DIJAGONALNOG ZRCALA

A sada, da bi ostali dosljedni sami sebi a i zadovoljili vašu znatiželju, opisati ćemo vam i rezanje i brušenje dijagonalnog zrcala. Za rezanje stakla treba nam stolna bušilica sa vrlo malim brojem okretaja (60 do 90 u minuti). Rezanje je moguće i sa ručnom bušilicom bez motora koju na stalku pridržavamo u okomitom položaju, s time da se čitava bušilica može samo vertikalno lagano pomicati.

Staklo režemo sa posebno izrađenom krunom iz mesingane, bakrene ili željezne cijevi sa stjenkama od 1 mm. Kruna može na donjem dijelu biti nazubljena (vidi sliku!) ili naprosto na svakih 5-10 mm po opsegu pilom zarezana. Na gornjem dijelu kruna ima ploču ili zavarenu ili zalemljenu za cijev i osovinu 3-10 mm koju stegnemo u glavu bušilice. Na ploči treba načiniti bliže rubu nekoliko otvora kroz koje se dodaje brusni prah (200) i tekućina za hlađenje (voda ili terpentin).

Na staklo koje se reže krunom treba sa donje (eventualno i sa gornje) nalijepiti zaštitnu ploču stakla, obično staklo debljine 2 mm. Lijepiti možemo ili kanadskim balzamom ili kalofonijem. Oba komada stakla zagrijemo nad plamenikom (špirit, plin) tako da ih pridržavamo drvenom štipaljkom za rublje 5-30 cm iznad plamena, stalno pomičući. Kada se dovoljno zagriju stavimo na jedan komad grudicu kalofonija i nastavimo grijanje dok se kalofonij ne rastopi. Tada na suhoj krpi poklopimo stakla, dobro krpom pritisnemo i pustimo da se pod pritiskom lagano ohlade.

Da bi kalofonij bio žilaviji dobro je prethodno rastopiti kalofonij u posebnoj posudi i na otprilike 5 ccm kalofonija dodati dvije-tri kapi terpentina ili 10% bitumena. Za dijagonalno zrcalo pripravimo stalak koji ima gornju plohu pod 45° i istovremeno sa međusobnim lijepljenjem stakla zalijepimo kalofonijem zaštitno staklo za stalak. Kod rezanja treba biti strpljiv, jer traje najmanje jedan sat. Na isti način možemo rezati pločice za leće okulara, na primjer iz razbitih stakala od naočala i ploče za zrcala do 15 cm promjera, samo ovo posljednje mora biti obavezno na stolnoj bušilici.

Bušenje optički ravnih ploha je teže od brušenja sfernih površina. Da bi bili sigurni da smo stvarno izbrusili ravnu površinu moramo istovremeno brusiti tri okrugle ploče istog promjera, nazovimo ih "A", "B", i "C". Budući da će nam već sirovo staklo biti približno ravno možemo odmah početi sa finijim brusnim prahom na primjer sa br. 400. Brusimo kao normalno ploču "A" na "B" kratkim potezima oko 5. min. Sada zamijenimo podlogu i kao podlogu uzmemo ploču "C". Nakon 5 min. prekinemo i na ploči "C" i nastavimo brusiti ploču "B". Iduća faza je postavljanje ploče "A" kao podloge za "B". Sami si složite šemu rada tako da nikada ne brusite dulje od 5 min. u istom poretku. Ako sve tri ploče jedna na drugu savršeno pristaju, tada to mogu biti samo potpuno ravne plohe. Geometrija, šta ćete!

Da bi proces brušenja tekao kako treba, potrebno je već izrezano dijagonalno zrcalo nadopuniti do punog kruga. Dijagonalno zrcalo treba izrezati (krunom) iz okrugle ploče nešto većeg promjera i nakon rezanja ostatak ploče dijamantom rasjeći na 4 komada. Na ravnoj staklenoj podlozi premazanoj (na primjer silikonskom pastom za parkete), složimo natrag sve dijelove, ali sa razmacima od 3 mm. Oko dijelova postavimo metalni otvoreni obruč ali tako da je barem 1 mm iznad podloge.

Privremeno zatvorimo otvore uz podlogu i razrez prstena ljepljivom trakom i zalijemo staklene dijelove u prstenu sa 5-6 mm debelim slojem tek umiješanog gipsa. Daljini prostor ispunimo naizmjence slojevima raščešljane vate i rijetkog gipsa, dok ne ispunimo prsten. Gipsom učvršćene plohe treba brusiti nakon i do 3 sata stajanja, a kod prekida rada omotati vlažnom krpom. Najbolje je ipak kompletno brušenje i poliranje dovršiti za dva do tri dana. Nakon brušenja i poliranja otvorimo izvijačem metalni prsten tako da gipsani blok ispadne. Ako se ne usudite gipsani blok razbijati (ipak, oprez!) dlijetom, ostavite sve u posudi sa solnom kiselinom, nakon 24 sata gips će omekšati.

Neki predlažu da se dijagonalno zrcalo prvo izbrusi i ispolira u formi veće staklene ploče i da se rezanje vrši na već ispoliranoj plohi, ali smatramo da je to stvar ukusa. Izbrušena ploha se može kod rezanja oštetiti, a isto se može desiti i kod razbijanja gipsanog bloka. Izaberite sami!.

ODGOVORI NA PISMA

Božić Aleksandar - G. Milanovac

Pišete nam: "Po vašim stručnim save tima počeo sam brušenje zrcala ali mi od početka nije išlo za rukom, tako da sam razljućen razbio već upola izbrušeno zrcalo. Ponovo ne bih želeo da započnem posao". Mi se ne ljutimo, jer smo kao prvo napisali da za brušenje optike treba prije svega živaca i strpljenja. Zao nam je da nam niste napisali sa kakvim ste materijalom radili. Možda je greška bila u tome?

Pishić Rizah - Rijeka

Zaprepastili ste nas! Pišete nam da Vam je već prema prvom našem članku uspjelo da izbrusite dva zrcala od 22 cm promjera! Doduše, bez optičkih proba, ali nadamo se da su Vam uspjela; uostalom, najbolja kontrola je konačna slika u montiranom teleskopu, a za tu tvrdite da Vas zadovoljava. A sada ono rudi čega nam pišete. Započeli ste brusiti zrcalo od 50 cm promjera sa žarištem od 800 cm! Šta ćete s njime početi? Takav "komad" traži veliku i tešku konstrukciju, a veliko je pitanje da li to možete sami izvesti. A na onaj način kako to mislite - da lovite sliku s okularom u ruci - sumnjamo da ćete mnogo postići. U najmanju ruku okular ćete teško zadržati u blizini osi. Greška koju imate je očigledna, zrcalo ima u srednjem dijelu manji promjer zakrivljenosti nego li uz rub. Pokušajte to izjednačiti prstenastom matricom, i - kontrolirajte optički!

Kašić Veljko - Rijeka

Vaš članak o teleskopu koji ste izradili primili smo i biti će objavljen u sljedećem broju. Prema skicama koje ste nam postali načiniti ćemo crteže za štampu. Hvala na suradnji i nadamo se da ovo neće biti Vaš posljednji prilog za "Kosmoplov".

OBAVIJEST ČITAOCIMA ZAINTERESIRANIM ZA BRUŠENJE OPTIKE

U početku serije o gradnji teleskopa nismo niti približno mogli ocijeniti koliki će biti broj onih koji su zainteresirani bilo za samostalno brušenje optike, bilo za gradnju teleskopa iz gotovih dijelova. Da budemo iskreni, nismo ni izdaleka očekivali toliki odaziv, jer nam još uvijek svakodnevno stižu narudžbe.

Čitaocima koji su tražili brusili materijal možemo saopštiti da smo pristupili kompletiranju paketa. Imamo malo poteškoća i sa ambalažom, ali i to će kroz koji dan biti gotovo. Pošiljke ćemo poslati pouzećem, tako da otpadaju pitanja oko toga komu slati novac za isporučenu robu. Molimo vas da odmah na pošti otvorite paket iz dva razloga - radi kontrole da li isporučeno odgovora Vašoj narudžbi i da li je sve u redu stiglo. Pošiljke su osigurane i oštećenje paketa treba odmah reklamirati.

Za optičke tvornice predstavlja poteškoću uključivanje manjih serija u proizvodnju. Škola za preciznu mehaniku i optiku "Ruđer Bošković" u Zagrebu voljna je izraditi i manju seriju sfernih zrcala, ravnih (dijagonalnih) zrcala, te leća za okulare.

Izgleda prema sadašnjem stanju da nećemo moći ispuniti obećanje o isporuci prizmi umjesto dijagonalnih zrcala. Do sada smo čekali sa definitivnom narudžbinom, jer smo time samo koristili zainteresiranima. - I škola, naime, mora u cijenu uračunali troškove izrade matrica i potrebnog alata, pa će zbog ovoga zakašnjenja cijene moći biti otprilike onakve kakve smo predviđali, ili čak i nešto niže.

Vjerujemo da ćemo moći održati rok koji vam je urednik najavio u prošlom broju. Naručeno ćemo vam isto tako poslati pouzećem. Ispričavamo se onima koji su naručili gotova zrcala od 16 cm. promjera. Broj pristiglih narudžbi je suviše malen da bi se isplatilo ulaziti u proizvodnju, te predlažemo da se zadovoljite sa zrcalima od 120 mm. Poteškoće su iskrsle sa staklom. Nismo mogli naći potrebnu količinu stakla debljine 15 mm. Za zrcala od 12 cm može se tolerirati i odnos debljine i promjera 1:10 pa ćemo vam takva stakla poslati. Tražeći raznorazne mogućnosti pronašli smo slučajno manju količinu gotovih ploča od PYREX stakla promjera 15 cm. debljina 20 mm. Ovo staklo se posebno odlikuje vrlo malim deformacijama uslijed promjena temperature - i od njega je izrađena većina zrcala za srednje i velike teleskope. Cijena mu je nešto viša od običnog, pa takva ploča staje oko 60,00 din.


Važna napomena!

Sve što ste ovdje pročitali, a tiče se cijena i načina nabave, danas više ne vrijedi. To znači da se materijali i dijelovi za izradu teleskopa ne mogu nabavljati putem Zvjezdarnice u Zagrebu ili bilo koje organizacije spomenute u tekstu. Isto tako ne vrijede niti cijene koje su navedene. Ta pravila vrijedila su u vrijeme kada su članci izlazili u Kosmoplovu ali danas više ne vrijede. Molimo vas da uvažite ovu napomenu.


Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!