Pada ROSAT

Petak, 21. listopada 2011. u 23:34 sati

Njemački aeronautički centar (GAC) lansirao je 1. lipnja 1990. godine satelit ROSAT (njem. Röntgensatellit) nazvan po poznatom njemačkom otkrivaču Wilhelmu Röntgenu, a lansiran je s Cape Canaveral-a na Floridi. Satelit težine 2,4 tone u svemir je ponijela američka raketa Delta II i orbitirao je na visini od oko 580 km. Projekt je u početku zamišljen da satelit bude u funkciji 18 mjeseci s mogućnosti produžetka do 5 godina, no funkcionirao je nešto više od 8 godina, premašivši sva očekivanja. U ROSAT su osim njemačkih, bili ugrađeni britanski (Wide Field Camera) i američki (Position Sensitive Proportional Counters) instrumenti.


Umjetnički prikaz ROSAT-a

Primarna misija je bila istraživanje svemira na području X-zračenja za što je korišten teleskop promjera 840 milimetara s fokusom od 2400 milimetara. Usprkos kvarovima na solarnim panelima, satelit je radio do 1999. godine kada je otkazao sustav za praćenje. Zbog nemogućnosti izvršavanja svojih zadataka, projekt ROSAT zaključen je 12. veljače 1999. godine.


ROSAT među zvijezdama. © Foto: Dennis Mammana, Borrego Springs, California

Medijska bura oko nedavnog pada masivnog satelita UARS još se nije stišala, a već nam slijedi pad ROSAT satelita. Ovaj njemački rendgenski teleskop, nakon dvadeset i jedne godine provedene u svemiru, sada se nekontrolirano kreće k sigurnom ulasku u niže slojeve Zemljine atmosfere. Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti kada će ROSAT ući u svoj posljednji krug oko Zemlje.


ROSAT-ov snimak supernove Pupil A

Prema informacijama iz Njemačke i Europske svemirske agencije, najvjerojatnije će se to dogoditi u ranim jutarnjim satima tijekom nedjelje. Obzirom na njegovu masu i veličinu, zasigurno će veći broj krhotina preživjeti pakleni put kroz atmosferu i pasti negdje u ocean ili na kopno. Tek sat ili dva prije toga, moći će se dati procjena koje će područje biti ugroženo padom krhotina ovog satelita.