Mars Phoenix spreman za slijetanje na Mars

Subota, 24. svibnja 2008. u 08:02 sati

Lansirana prije desetak mjeseci, NASA-ina svemirska letjelica sada je u orbiti oko Marsa, spremna za spuštanje landera na njegovu površinu. Proteknu li posljednje provjere sustava letjelice i landera po planu, "amarsiranje" se očekuje 25. svibnja 2008. godine u 23:53 sati (UT). Nekoliko minuta kasnije Zemaljska mreža radioteleskopa trebala bi primiti prve signale letjelice s crvenog planeta.
Spuštanje landera će započeti nekoliko desetaka minuta prije pri brzini od 21.000 kilometara na sat. Aerodinamični toplinski štit usporiti će lander tako da se po njegovom odbacivanju može pristupiti daljnjem usporavanju brzine letjelice pomoću velikih padobrana. Na kraju, neposredno iznad površine i pri samom slijetanju uključiti će se retro-rakete koje bi landeru trebale priskrbiti meko spuštanje na Mars. Letjelica će tada otvoriti svoje solarne panele kako bi se opskrbljivala električnom energijom i napunila svoje akumulatore, što je nužno za početak znanstveno istraživačkog rada.
Mjesto slijetanja odabrano je veoma pažljivo, nakon višemjesečnih proučavanja fotografija Marsove površine snimljenih u visokoj rezoluciji pomoću specijalne kamere HiRISE smještene na letjelici Mars Reconnaissance Orbiteru koji se nalazi u orbiti oko Marsa. Ukoliko bi lander sletio na veći kamen razbio bi se, a sleti li na većem nagibu postoji opasnost da se prevrne, odnosno da ne može u cijelosti odraditi zamišljeni program istraživanja.


Mars Phoenix Lender slijeće na Mars (računalni prikaz)

Mars Phoenix lander ima za glavni cilj uzimanje uzoraka površine i leda pomoću robotičke ruke duge 2.35 metara te njihovu analizu u laboratoriju koji nosi u sebi, kako bi se pronašao eventualni život u ma kojem mikro obliku na Marsu bio. Postoje li Marsovske bakterije na lokalitetu spuštanja landera, suvremeni autonomni laboratorij trebao bi ih detektirati. Prije tridesetak godina slični eksperiment nije učinjen letjelicama Viking 1 i 2 i nije dao decidirani odgovor ima li ili nema na Marsu života. Sada, nakon tri desetljeća čekanja, znanstvenici imaju novu priliku. Doduše neki su znanstvenici skeptični prema mogućnosti pronalaska života na lokalitetu spaljenom uslijed djelovanja retro raketa, no prema drugima robotička ruka uzeti će i uzorke ispod površine gdje djelovanje raketnog mlaza ne bi trebalo uništiti život. U svjetlu ove ciljane misije traganja za životom (NASA-ini roveri Spirit i Opportunity koji borave na Marsu su zapravo robotički geolozi!) treba promatrati i nedavnu izjavu direktora Vatikanske zvjezdarnice koji je rekao kako je mogućnost postojanja života na drugim svjetovima - također Božansko djelo i kako je sasvim u skladu s crkvenim naukom da je Bog u svemiru s bilijardama i bilijardama zvijezda i još većim brojem planeta podario život i velikom broju njih - život poseban i jedinstven za svaki svijet u svemiru!
Prije nekoliko godina, slična je misija (Mars Polar Lander) doživjela neuspjeh upravo pri spuštanju zbog upotrebe različitih mjernih jedinica za izračun trajektorije i postupaka pri spuštanju! Očekuje se da će lander biti operativan najmanje tri mjeseca.
Kao kuriozitet ovoj misiji spomenimo i izjavu astronauta Petea Conrada (koji je na Mjesecu sedamdesetih godina u Apollo misiji skinuo s ranije poslane robotičke letjelice Surveyor 3 dijelove opreme kako bi na Zemlji detaljno proučili njihovo stanje nakon dugotrajnog boravka na našem prirodnom satelitu) koji kaže: Mala bakterija sa Zemlje preživjela je put na Mjesec, višemjesečni boravak na njemu i povratak na Zemlju, a da nitko o tom impozantnom otkriću danas i ne govori. Ako Zemaljske bakterije mogu preživjeti na Mjesecu, sasvim je izvjesno kako su se i Marsove bakterije mogle razviti na negostoljubivom tlu crvenog planeta.