Apollo 11: Idemo na Mjesec - šesti dio

Apollo 11: Idemo na Mjesec - šesti dio

Ponedjeljak, 05. svibnja 2008. u 09:17 sati

Nakon što su izvršene sve pripreme s ljudskim posadama, opisane u prethodnom dijelu, donesena je povijesna odluka: idemo na Mjesec! Misija Apolla 11 postigla je primarni cilj cjelokupnog projekta Apollo, a to je slijetanje na Mjesec posade od dva čovjeka te njihov siguran povratak na Zemlju. Povijesnu posadu su činili Neil A. Armstrong - zapovjednik, Michael Collins - pilot zapovjednog modula i Edwin E. Aldrin Jr. - pilot lunarnog modula. I ova misija je koristila Saturn V raketu (model SA-506) te zapovjedni modul nazvan Columbia i mjesečev modul zvan Eagle.

                   

Amblem misije

Portret posade: Armstrong, Collins i Aldrin

Letjelica je lansirana dana 16.07.1969. godine u 8 sati i 32 minute sa kompleksa 39A (Kennedy svemirski centar). Apollo 11 je lansiran u orbitu Zemlje na visinu od 162 x 160 kilometara, a nakon 2 i pol satne provjere sustava, korištenjem stupnja S-IVB postavljen je u putanju prema Mjesecu. Nekih 30 minuta poslije, S-IVB se odvojio od zapovjedno-servisnog modula.
Parametri postavljene putanje su bili gotovo savršeni. Ipak trebalo je jedno podešavanje putanje tijekom leta. Astronauti su tijekom putovanja ušli u lunarni modul i provjerili sustave letjelice.
Negdje oko 76 sata od lansiranja letjelica je ubačena u orbitu oko Mjeseca, a nakon 4 sata obavljen je manevar kako bi se letjelica postavila u kružnu putanju oko Mjeseca na visini od 106 x 87 kilometara lunarne orbite. Tijekom 30. orbite astronauti su ugledali mjesto slijetanja, koje je bilo udaljeno nekih 20 kilometara jugozapadno od kratera Sabine u Moru Tišine. Provjereni su sustavi u lunarnom modulu, a posada se nakon toga odmarala.
93,5 sata misije (20.07.1969.) posada lunarnog modula je ušla u modul i nakon toga ga je odvojila od zapovjednog modula. Potom je na letjelici aktiviran pogon radi silaska prema površini Mjeseca. Nakon 1 sata ponovo je aktiviran potisni pogon radi spuštanja. Tijekom spuštanja sustav za navođenje detektirao je alarme, međutim NASA je usprkos tim alarmima odlučila da se ide na slijetanje. Negdje na visini od 300 metara od površine Mjeseca aktivirano je ručno navođenje modula obzirom da letjelica nije mogla sletjeti na predviđeno mjesto, jer je naišla na ogromni krater ispunjen stijenama. Nakon slijetanja, u spremnicima je ostalo goriva za oko 30 sekundi leta. Alarmi su se oglasili obzirom da računalo nije stiglo obraditi sve podatke, te njegov rad nije odgovarao trenutnom stanju letjelice i njezine visine.


"First step"

U 3 sata i 17 minuta 20.07.1969. godine (u 102 satu 45 min i 39,9 sekundi) letjelica je dodirnula Mjesečevo tlo u Moru Tišine. Nakon dvosatnih provjera mjesečevog modula, posada je imala prvi obrok na Mjesecu. Predviđen je i odmor posade prije vanjskih aktivnosti, međutim, do odmora nije došlo jer posada nije bila umorna. Zapovjednik misije, Armstrong, stupio je na Mjesečevo tlo točno u 09 sati, 56 minuta i 15 sekundi dana 20.07.1969. godine, u 109 satu, 56 minuti i 15 sekundi trajanja misije. Pri tom je izrekao svima poznate riječi "Ovo je mali korak za čovjeka, ali ogroman za čovječanstvo". Omogućen je i televizijski prijenos s Mjesečeve površine zahvaljujući tv kameri iz modula s opremom. Odmah potom je i pilot mjesečevog modula stupio na tlo Mjeseca te su dva člana posade provela prve trenutke adaptiranja na potpuno nove uvjete okruženja, s kakvima se čovjek još nije susreo. Armstrong je odmah počeo prikupljati uzorke s tla koje je stavljao u svoj džep, u slučaju da bi posada morala odmah napustiti površinu.


Uzorak mjesečevog tla koje
je prikupio Armstrong

Uskoro je položena i zastava te uzeti daljnji uzorci mjesečevog rigolita. Postavljen je i aktiviran uređaj za mjerenje solarnog vjetra, pasivni seizmograf i laserski fotoreflektor, (uređaj se zvao EASEP). Nakon toga je Aldrin pokušao bušenjem prikupiti uzorke iz mjesečevog tla koristeći se pri tom geološkim čekićem, a Armstrog je otišao nekih 30 metara od LM (do ruba kratera little west) kako bi slikao modul i površinu Mjeseca.  Prikupljen je 21 kilogram materijala za analizu tla na Zemlji. 


Rub kratera little west koji je fotografirao Armstrong, udaljen 30 m od LM-a

Time je završila dva i pol satna misija izlaska na Mjesečevu površinu. Nakon ulaska, astronauti su svemirska odijela izbacili na površinu.


Buzz Aldrin pozira Armstrongu


Povijesna ploča koja je ostala na ljestvama lunarnog modula,
još uvijek se nalazi na Mjesecu

Nakon što se posada odmorila, točno u 124 satu i 15 minuti krenulo se u uzlijetanje s Mjesečeve površine. Letjelica je dosegnula orbitu na visinu od 72 x 15 kilometara, a mjesečev modul se spojio s orbiterom točno u 128 satu misije. Nakon što je posada prešla u zapovjedno-servisni modul sa uzorcima tla, lunarni modul je izbačen.
Povratni let je počeo aktiviranjem potisnog motora u trajanju 150 sekundi tijekom 31 revolucije oko Mjeseca, točno u 135-om satu i 30-oj minuti. Na visini od 124 kilometara zapovjedni modul se odvojio od servisnog, 15 minuta prije ulaska u atmosferu Zemlje. Zahvaljujući automatskom sustavu za slijetanje, zapovjedni modul je uspješno sletio u Pacifik nakon 195 sati, 18 minuta i 35 sekundi od početka misije. Posada je nakon toga smještena u karantenu kako bi se izbjeglo prenošenje možebitnih patogena s Mjesečeve površine, iako se pokazalo da su astronauti nakon dolaska bili zdravi.
Letjelica je funkcionirala besprijekorno. Tako je uspješno postignut glavni cilj cijelog projekta, slijetanje ljudske posade na Mjesec i njihov siguran povratak na Zemlju prije kraja desetljeća.


Aldrin stoji blizu pasivnog seizmičkog uređaja.
U pozadini se vidi LM Eagle


Aldrin raspakirava opremu


Aldrin kod Američke zastave


Posada Apolla 11 kod predsjednika Busha u Bijeloj Kući 2004. godine

U idućem nastavku serijala, upoznat ćemo vas s drugom misijom na Mjesecu, Apollo 12, i njihovim zadacima koje su trebali obaviti na mjesečevoj površini. Srodni članak: Apollo 11.