Mars Global Surveyor

Utorak, 14. veljače 2006. u 01:11 sati

Uvod

Lansiranje: 7.11.1996. godine
Ulazak u orbitu: 12.09.1997. godine
Masa: 767 kg
Znanstveni instrumenti: High-resolution camera, thermal emission spectrometer, laser altimeter, magnetometer/electron reflectometer, ultra-stable oscillator, radio relay system.


Logo misije Mars Global Surveyor

NASA-ina letjelica Mars Global Surveyor je najstarija letjelica poslana na Mars koja je još u uporabi, i promatra Crveni planet skoro jedno desetljeće. Njegov zadatak je proučavanje Marsove površine i atmosfere.
Mars Global Surveyor je bila prva uspješna misija poslana na Mars poslije Vikinga. Do Marsa je došla 12.09.1997 i poslala je više podataka nego sve ostale misije zajedno.
MGS kruži u polarnoj orbiti oko Marsa, u koju je ušao metodom aerobrakinga, na visini od 400 km. Jedan krug oko Marsa je napravio jedanput u dva sata, dvanaest puta na dan.

Letjelica

MGS je odlično dizajnirana letjelica koja uspješno radi od trenutka lansiranja, 7.11.1996. godine. Tijelo letjelice sadrži računala, spremnike za gorivo, komunikacijski sustav i ostalu opremu. Na vanjsku stranu letjelice su pričvršćeni motori.


Umjetnički prikaz letjelice Mars Global Surveyor

Skroz napunjena, sa gorivom i opremom, letjelica je u trenutku lansiranja težila 1060 kilograma. Dugačka je 3 metra sa motorima i opremom. Tijelo letjelice ima dimenzije od 1,2 x1,2 m, a sa raširenim solarnim pločama je široka 12 metara.
Da bi se smanjili troškovi misije, na MGS su stavljeni dijelovi preostali sa misije Mars Observer te još puno novih instrumenata.
Solarne ploče, koje su uvijek okrenute prema Suncu proizvode 980 W električne energije, a dio nje se skladišti u baterije.
Komunikacija sa Zemljom se obavlja pomoću jedne jake antene promjera 1,5 metara.

Instrumenti

MOC – Mars Obriter Camera

 *MOC slika vrijeme na Marsu i daje potporu Mars Reconnaissance Orbiteru u njegovom putu prema Marsu i u budućoj fazi aerobrakinga.
 *Posebne leće mogu naslikati objekte veličine od 0,5 metara
 *MOC se koristi za nadgledanje promjena između godišnjih doba te pomaže u određivanju položaja slijetanja budućih rovera i landera.


Mars Odyssey kako ga je snimila Mars Orbiter Camera s Mars Global Surveyora 
na udaljenosti od 135 i 90 kilometara. © Image credit: NASA

MOLA - Mars Orbiter Laser Altimeter

*Mars Orbiter Laser Altimeter je napravio najdetaljniju topografsku kartu nekog planeta do sada. Dao je znanstvenicima podatke i mape u kojima postoji mogućnost pogreške od 30 centimetara.
*Podaci sa Laser Altimetera daju informacije o mogućnosti postojanja vode na Marsu i njenu lokaciju.

U Lipnju 2001 godine MOLA je došao do kraja njegova života, ali su senzori nastavili detektirati promjene na površini u bliskom infracrvenom dijelu spektra

TES – Thermal Emission Spectrometer
Instrument promatra atmosferu i mineralni sastav Marsovog tla metodom analiziranja infracrvenog zračenja – traženjem topline emitirane sa Marsove površine.

*TES je otkrio nove topografske dokaze da je Mars posjedovao vodu u svojoj ranoj povijesti
*Podaci sa TES-a su dokazali da je u prošlosti voda na Marsu bila smještena bliže površini te da je Mars imao deblju atmosferu
*Mjerenja pokazuju naslage minerala hematita, minerala koji obično nastaje u tekućoj vodi, blizu Marsovog ekvatora. Ovi podaci su pomogli znanstvenicima da odrede konačno mjesto za slijetanje Mars Exploration Rovera

MAGNETOMETER

*Ovim instrumentom su detektirane velike varijacije u magnetskom polju na različitim dijelovima Marsa

RADIO SCIENCE

Znanstvenici za ovo istraživanje koriste podatke dobivene sa MGS-ove komunikacijske antene da bi izračunali gravitacijske varijacije na Marsu. Ova istraživanja pomažu znanstvenicima u određivanju atmosferskog pritiska kojeg posjeduje Mars


Ovi su znanstvenici oživotvorili misiju Mars Global Surveyor

Pregled najvažnijih događaja

11.09.1997. – Ulazak u orbitu oko Marsa
 MGS-ovi motori su morali raditi 22 minute da letjelicu ubace u izduženu orbitu oko Marsa. Za puni krug oko Marsa trebalo mu je 44h 59min i 34s. MGS je u prvotnoj orbiti imao najnižu točku na stazi na visini od 262 km a najvišu 54026 km.

17.09.1997. – Početak aerobrakinga
 17.09. je tim znanstvenika počeo izvoditi serije aerobrakinga u svakoj orbiti. To je smanjivalo orbitu MGS-a zahvaljujući otporu zraka u najvišim slojevima Marsove atmosfere.

11.10.1997. – Pauza aerobrakinga
 Tim znanstvenika je odlučio malo povećati visinu MGS-a, da više ne dodiruje slojeve atmosfere zato što su primijetili da se jedna solarna ploča na MGS-u savila uslijed aerobrakinga.

7.11.1997. – Nastavak aerobrakinga
 Nakon nekoliko tjedana analize odlučeno je ponovno početi sa aerobrakingom. Tim znanstvenika je odlučio da je aerobraking siguran te da neće više naštetiti letjelici.

Studeni 1997. – Svibanj 1998. – Aerobraking, Faza 1
 Tijekom slijedećih 6 mjeseci aerobrakingom će se orbita sa prijašnjih 45 sati smanjiti na samo 12 do 6 sati.

Svibanj 1998. – Studeni 1998.
 U ovom periodu proces aerobrakinga će se ponovno obustaviti da bi letjelica ponovno zauzela najpovoljniji položaj u odnosu na Sunce.

Studeni 1998. – Ožujak 1999. – Aerobraking, Faza 2
 Tijekom slijedećih 6 mjeseci proces aerobrakinga će se nastaviti da bi se najudaljenija točka orbite smanjila na visinu od 450 kilometara. Tada će MGS oko Marsa napraviti krug svakih 2 sata.

Ožujak 1999. – Početak kartografiranja
 Proces aerobrakinga je završen i letjelica je ušla u konačnu orbitu.

Želite li pročitati više o svemu ovome, možete to pronaći na stranicama Mars Global Surveyor ili na Mariovim stranicama.