SMART-1 udarila u Mjesec

Nedjelja, 03. rujna 2006. u 17:07 sati

Europska (ESA) svemirska sonda za istraživanje Mjeseca, koja je ujedno i prvi europski satelit koji je ubačen u orbitu oko Mjeseca, nakon uspješnog završetka svoje misije, na nalog sa Zemlje, uključila je svoje ionske motore i uputila se na svoj zadnji let – prema površini Mjeseca. Bio je to njezin zadnji zadatak. Udar u Mjesečevu površinu tekao je po planu i dogodio se danas u 07:42:22 sati po našem vremenu. Kako Mjesec u to vrijeme više nije bio vidljiv iz naših krajeva, nismo mogli promatrati taj događaj, no pomno su ga promatrale zvjezdarnice širom svijeta. SMART-1 je od studenoga 2004. godine kružila oko Mjeseca i za to vrijeme poslala na Zemlju tisuće fotografija i podataka o našem najbližem nebeskom susjedu. Nakon što je njezina misija završena, sonda je kontrolirano srušena na Mjesečevu površinu te je i na taj način pokušala znanstvenicima pružiti još novih podataka o Mjesečevoj površini, kao i o onome što se nalazi ispod njegove površine. Da bi se sve odigralo kako su znanstvenici priželjkivali, u nekoliko navrata napravljene su korekcije njezine putanje te je pri brzini od oko 7200 kilometara na sat, u jutro 03. rujna 2006. godine, sonda udarila u predviđeno područje, 34.4°S, 46.2°N, u područje Lacus Excellentiae. Udar u Mjesec su se pripremali promatrati astronomi s opservatorija Kitt Peak, no zbog prevelike vlage u zraku, to je bilo upitno. Nebo iznad Havaja, koje je motrio 3,6 metarski CFHT kanadsko-francuski havajski teleskop na Mount Kea, (Canada France Hawaii Telescope) bilo je pak čisto pa se od njih više očekivalo. U 07:30 sati, 13 minuta prije udara, kontrola misije u Darmstadtu, u Njemačkoj, dobila je zadnje podatke sa sonde. Iščekivanje je bilo u samom vrhuncu. U 07:45 sati, potvrđen je udar u Mjesec, brzinom od 2 kilometra u sekundi.


Infracrveni snimci CFHT teleskopa na kojima se vidi područje i
trenutak prije i poslije udara SMART-1 sonde u Mjesec.
Copyright: CFHT

Udar su promatrali profesionalni astronomi sa zvjezdarnica širom svijeta, od Južne Afrike do Kanarskih otoka, Južne Amerike, kontinentalnog dijela SAD-a i ostalih dijelova Zemlje, gdje je to god bilo moguće. Znanstvenici sa CFHT, teleskopa zvjezdarnice na Havajima promatrali su područje Mjeseca gdje se dogodio udar, u infracrvenom dijelu spektra i među prvima obznanili fotografije koje vam prikazujemo. Sonda je u površinu udarila pod vrlo malim kutom, u blizini terminatora (linija koja dijeli osvijetljeni od neosvijetljenog dijela Mjeseca, dana i noći), dakle u tamni dio koji je u sjeni i kojega Sunce ne osvjetljava. Pretpostavljalo se da bi udar, zahvaljujući maloj gravitaciji Mjeseca, koja je tek trećina zemljine gravitacije, mogao izbaciti u visinu do desetak ili više kilometara, čestice i dijelove Mjesečeva tla, prašine i kamenja, koji bi na taj način dospjeli u područje visine gdje bi ih Sunčeve zrake mogle direktno osvijetliti, i na taj način omogućiti teleskopima sa Zemlje da izvrše snimanja i potrebna mjerenja, pa bi se i na taj način došlo do još korisnih podataka o geološkom sastavu Mjeseca.

O samoj misiji SMART-1 i njenoj zadaći smo već pisali, pa ako ste to propustili, svakako pogledajte o kakvoj je sondi riječ.

Više o svemu možete pronaći na ovim stranicama:

Zvjezdarnica - SMART-1 u Mjesečevoj orbiti
ESA Science & Technology: SMART-1 Lunar Impact
Canada France Hawaii Telescope

Raspravljati o svemu možete na našem AstroForumu.