Novi komet na noćnom nebu

Petak, 17. travnja 2009. u 22:09 sati

Zvijezde repatice, ili kometi kako ih običavamo nazivati, rijetka su prigoda na zvjezdanom nebu, no kada se dogode postaju prvorazredna atrakcija. Ne tako davno nerazumijevanje njihove pojavnosti i strukture bilo je predmet strahopoštovanja i nelagode na "nepromjenjivom" nebeskom svodu. Nedavno otkriveni komet C/2009 Yi-SWAN najvjerojatnije neće uspjeti postati dovoljno sjajan da bi ga mogli vidjeti golim okom, no njegova je zanimljivost ta da se radi o kometu koji je tijekom cijele noći vidljiv nedaleko sjevernog nebeskog pola u zviježđu Kasiopeja.


Snimak kometa Yi-SWAN od strane Gregga Ruppela

Zanimljiv je i tijek njegova otkrića, najprije ga je 26. ožujka otkrio Korejski astronom-amater Dae-am Yi, a neovisno od njega 04. travnja i Rob Matson koristeći SWAN aparaturu na svemirskom teleskopu SOHO, izvorno namijenjenim za opažanje i istraživanje Sunca. No Korejski astronom nije odmah o svom otkriću izvijestio CBAT (Central Bureau for Astronomical Telegrams) na Smithsonian Astrophysical Observatory u Cambridgeu (SAD, Massachusetts) svjetskoj instituciji za prijavu i nomenklaturu novootkrivenih kometa. Tek kada je i Matson svoje podatke dostavio u CBAT postalo je jasno kako je riječ o istom kometu neovisno otkrivenom od dvoje astronoma. Na posljetku komet je dobio službeni naziv C/2009 F6 Yi-SWAN. Prema dostupnim podacima to je prvo otkriće kometa od strane nekog Korejca u suvremenoj povijesti. Riječ je o neperiodičnom nebeskom tijelu koji je sada navratio u blizinu Sunca, a njegova će ga putanja pri odlasku odvesti tako daleko da nije moguće izračunati ponovni povratak. Dana  08. svibnja doći će najbliže Suncu i tada će od njega biti udaljen 190 milijuna km. Komet je sada vidljiv i najmanjim dalekozorima neposredno do glavnih zvijezda u zviježđu Kasiopeja kao zgusnuta svjetleća grudica.


Pozicijska karta za komet u zviježđu Kasiopeja

Prilikom potrage dalekozorom nije ga moguće zamijeniti za neko drugo nebesko tijelo. Kometi su mala nebeska tijela na eliptičnim putanjama oko Sunca. Prilikom približavanja zvijezdi temperatura na njihovoj jezgri raste te počinju isparavati plin, led i prašinu koji se počinju "vući" za jezgrom tvoreći tako rep kometa. Čestice obasjane Sunčevim svjetlom, istu reflektiraju, a nama se čini kako je riječ o pravoj zvijezdi repatici. Treba reći kako je rep, iako na nebu impozantnih dimenzija (ponekada dug i po nekoliko desetaka milijuna km!), zapravo "tigar od papira" koji sadržava tek skroman djelić materije matičnog tijela. Za one koji u potragu za kometom krenu ranim jutrom, prije svitanja, svakako obratite pozornost prema istočnom horizontu gdje nas očekuje sjajna Venera, ovaj puta u ulozi "zvijezde Danice" ili "Zornjače", kako se to nekada pričalo u našim krajevima.