Astronomski događaji i pojave u 2009. godini

Nedjelja, 18. siječnja 2009. u 19:31 sati

Na ovome mjestu možete pogledati što će se događati u 2009. godini. Odabrali smo za vas ono zanimljivo što će se moći vidjeti sa naših zemljopisnih širina. Naravno, ako se dogodi nešto nepredviđeno, a to je uvijek moguće, to nećete naći ovdje. No, potrudit ćemo se da ono što znamo da će se sigurno dogoditi, prezentiramo na zanimljiv i pregledan način. Ako vam nešto nije jasno oko pojmova i naziva koje ćete ovdje pročitati, objašnjenje svakoga od njih možete pronaći u Astronomskom rječniku u našoj rubrici Svemir.

Ova je godina proglašena Međunarodnom godinom astronomije, pa očekujte puno manifestacija i događanja povodom ove teme, iskoristite ih kako biste podijelili svoje zanimanje o astronomiji s drugima, razmijenite svoja iskustva i obogatite se novim znanjima!


Sunce danas

Ovako naše Sunce izgleda danas. Slika se obnavlja automatski svaki dan po nekoliko puta. Ima li na Suncu ikakve aktivnosti, moći ćete ju ovdje vidjeti u obliku Sunčevih pjega. Želite li znati više o trenutnom stanju Sunca, svakako svratite na stranice Solar images at SDAC gdje možete pogledati kako Sunce izgleda u ostalim dijelovima spektra.
Praćenje pojava vezanih uz Sunčevu aktivnost, kao što je pojava aurore, Sunčeva vjetra i slično, naći ćete u ažurnim vijestima koje možete pronaći na stranicama SpaceWeather.com

Mjesečeve faze

Zanima li vas u kojoj je fazi Mjesec, to možete vidjeti ovdje lijevo. Slika se mijenja svaka četiri sata. Kako će Mjesec izgledati određenog trenutka u budućnosti ili možda faza u kojoj je bio u prošlosti, na primjer dana kada ste se rodili, vidjet ćete ako svratite na stranice Virtual Reality Moon Phase Pictures gdje to možete vrlo jednostavno doznati.

Pomrčine Sunca i Mjeseca

U 2009. godini dogodit će se ukupno šest pomrčina, dvije pomrčine Sunca i četiri pomrčine Mjeseca. Prva od pomrčina Sunca je prstenasta, a druga totalna ili potpuna, dok su prve tri pomrčine Mjeseca Zemljinom polusjenom, a četvrta, posljednjeg dana u 2009. godini, djelomična pomrčina Mjeseca vrlo male faze. Prolazak Mjeseca kroz Zemljinu polusjenu se ne može vidjeti golim okom, tako da ove pomrčine nisu atraktivne. Zbog toga, a i zbog činjenice da se pomrčine Sunca neće vidjeti iz Hrvatske, ove godine nećemo imati atraktivnih pomrčina. Pomrčina Mjeseca koja će se dogoditi 31. prosinca će biti vrlo male faze, svega 0,076 (7,6%) tako da će i ona proći gotovo nezapaženo. No, za one koji će ju ipak htjeti promatrati dajemo podatke.

Pomrčina Mjeseca

Dana 31. prosinca dogodit će se djelomična pomrčina Mjeseca. Mjesec će djelomično proći kroz Zemljinu sjenu. Središnji trenutak pomrčine je u 19 sati 22,8 minuta (UT). Najveća faza pomrčine je 0,076 Mjesečevoga prolaza kroz Zemljinu sjenu.

kontakt
vrijeme UT
   
1
Ulazak Mjeseca u Zemljinu polusjenu - početak pomrčine
17:17,1
2
Ulazak Mjeseca u Zemljinu sjenu
18:52,7
3
Središnja točka ili najveća faza pomrčine (7,6%)
19:22,8
5
Završetak izlaska Mjeseca iz Zemljine sjene
19:52,7
6
Mjesec napušta Zemljinu polusjenu, kraj pomrčine
21:28,2
   

Meteori

Što je meteor? Definicija kaže ovako: meteor - svjetlosna pojava koja nastaje izgaranjem meteoroida u Zemljinoj atmosferi. U našem jeziku poznati su i pod nazivom "zvijezde padalice". Svake godine događaju se pojačane aktivnosti meteora pa ih tada možemo promatrati u većem broju nego što je to inače uobičajeno. U tabeli dolje možete pogledati kada se očekuju pojačane aktivnosti meteora.

dan
mjesec
meteorski potok
 
05
Siječanj
Maksimum meteorskog potoka Quadrantida
25
Veljača
Maksimum meteorskog potoka Leonida (aktivni: 15.02. - 10.03.)
22
Travanj
Maksimum meteorskog potoka Liridi (aktivni: 16.04. - 25.04.)
05
Svibanj
Maksimum meteorskog potoka Eta Aquaridi
29
Srpanj
Maksimum meteorskog potoka Delta Aquaridi
12
Kolovoz
Maksimum meteorskog potoka Perzeidi (aktivni: 17.07. - 24.08.)
09
Listopad
Maksimum meteorskog potoka Drakonidi (aktivni: 06.10. - 10.10.)
22
Listopad
Maksimum meteorskog potoka Orionidi (aktivni: 02.10. - 07.11.)
06
Studeni
Maksimum meteorskog potoka S Tauridi
10
Studeni
Maksimum meteorskog potoka N Tauridi
17
Studeni
Maksimum meteorskog potoka Leonidi (aktivni: 10. 11. - 23.11.)
23
Prosinac
Maksimum meteorskog potoka Ursidi
14
Prosinac
Maksimum meteorskog potoka Geminidi (aktivni: 07.12. - 17.12.)
 
 

Mjesec u perigeju i apogeju

Što je perigej? To je točka u kojoj je tijelo u stazi oko Zemlje najbliže Zemlji. Perigej se ponekad upotrebljava i za prividnu stazu Sunca oko Zemlje. Apogej je najudaljenija točka od Zemlje na stazi nekog tijela koje kruži oko Zemlje. U našem slučaju, u tabeli ispod su podaci za Mjesec. Dakle, tu možete vidjeti kada će Mjesec biti najbliže ili najdalje od Zemlje, odnosno u perigeju ili apogeju. Vremena su u UT. U razdoblju dok je na snazi ljetno (ukazno ili službeno) vrijeme, ovim podacima treba dodati po dva sata (2h). Ove godine to je u razdoblju od nedjelje 26. ožujka, do nedjelje 29. listopada.

perigej
 
apogej
        
 mjesec u godini
dan
sat UT

 udaljenost km

 mjesec u godini
dan
sat UT

 udaljenost km

        
 Siječanj
10
10:53
357500
 Siječanj
23
00:12
406115
 Veljača
07
20:09
361486
 Veljača
19
17:01
405131
 Ožujak
07
15:08
367019
 Ožujak
19
13:17
404301
 Travanj
02
02:32
370013
 Travanj
16
09:17
404231
 Travanj
28
06:28
366041
 Svibanj
14
02:58
404914
 Svibanj
26
03:45
361154
 Lipanj
10
16:05
405785
 Lipanj
23
10:40
358017
 Srpanj
07
21:40
406232
 Srpanj
21
20:17
357464
 Kolovoz
04
00:43
406026
 Kolovoz
19
04:54
359641
 Kolovoz
31
11:05
405267
 Rujan
16
07:57
364053
 Rujan
28
03:34
404431
 Listopad
13
12:29
369067
 Listopad
25
23:19
404166
 Studeni
07
07:31
368899
 Studeni
22
20:05
404734
 Prosinac
04
14:13
363478
 Prosinac

20

14:55

405730
   
 

Mjesečeve mijene (faze) - vremena su u UT

 

Mlađak

Prva četvrt

Uštap

Zadnja četvrt

 

d   h   m

d   h   m

d   h   m

d   h   m

 Siječanj

26 07:55

04 11:55

11 03:27

18 02:46

 Veljača

25 01:35

02 23:12

09 14:49

16 21:38

 Ožujak

26 16:07

04 07:45

11 02:37

18 17:49

 Travanj

25 03:23

02 14:33

09 14:55

17 13:38

 Svibanj

24 12:11

01 20:44

09 04:01

17 07:27

 Svibanj 
31 03:22
  

 Lipanj

22 19:35

29 11:28

07 18:11

15 22:15

 Srpanj

22 02:34

28 21:59

07 09:21

15 09:53

 Kolovoz

20 10:01

17 11:41

06 00:55

13 18:55

 Rujan

18 18:43

06 04:48

04 16:03

12 02:16

 Listopad

18 05:32

26 00:41

04 06:11

11 08:56

 Studeni

16 19:13

24 21:38

02 19:14

09 15:56

 Prosinac

16 12:02

24 17:35

02 07:31

09 00:15

 Prosinac  
31 19:13
 
     

Zemlja u perihelu i afelu i počeci godišnjih doba

A, što su to perihel i afel? Perihel je točka u kojoj je tijelo na stazi oko Sunca najbliže Suncu. Afel je suprotno od perihela pa je to onda najudaljenija točka staze tijela od Sunca koje se giba oko Sunca. U ovome slučaju to je naš planet Zemlja. Osim toga, dolje su i podaci o počecima godišnjih doba u ovoj godini, odnosno o proljetnom i jesenskom ekvinociju te ljetnom i zimskom solsticiju.

Perihel: 04. siječnja u 15h UT
Afel: 04. srpnja u 02h UT

Proljetni ekvinocij (početak proljeća) nastupa 20. ožujka u 11:44 UT
Jesenski ekvinocij (početak jeseni) nastupa 22. rujna u 21:18 UT

Ljetni solsticij (početak ljeta) počinje 21. lipnja u 05:45 UT
Zimski solsticij (početak zime) počinje 21. prosinca u 17:47 UT

Ljetno vrijeme 2009. godine traje od 29. ožujka pa sve do 25. listopada. Da biste iz svjetskog vremena (UT) dobili srednjoeuropsko vrijeme (SEV), podacima trebate dodati jedan sat. U razdoblju ljetnog računanja vremena (UK - službeno ili ukazno vrijeme) podacima u svjetskom vremenu (UT) dodajte dva sata.

UT+1=SEV     UT+2=UK     SEV-1=UT     SEV+1=UK     UK-2=UT     UK-1=SEV