IYA 2009: Virovitica i Međunarodna godina astronomije

Srijeda, 18. ožujka 2009. u 18:23 sati

Što je to i zašto baš ova godina?

Dana 20. prosinca 2007. godine, Generalna skupština Ujedinjenih naroda, Međunarodni astronomski savez (IAU) i organizacija UNESCO, proglasili su 2009. godinu, Međunarodnom godinom astronomije (International Year of Astronomy; IYA 2009). Zašto baš 2009. godina? Povod tome je obilježavanje 400. godišnjice od kako je slavni Galileo Galilei prvi puta, 1609. godine usmjerio svoj teleskop u nebo. Ta se godina uzima kao početak moderne astronomije, tada je prvi puta upotrijebljen teleskop, koji je i dan danas neizostavni osnovni instrument u astronomiji, bilo na Zemlji ili u svemiru (poznati Svemirski teleskop Hubble). Međunarodna godina astronomije pod sloganom: "Svemir: na vama je da ga otkrijete" zamišljena je da približi astronomiju svakome čovjeku i to u obliku popularizacije astronomije putem različitih manifestacija na međunarodnom nivou, ali i na nacionalnoj i lokalnoj razini također. U Hrvatskoj je uloga nacionalnog organizacijskog središta pripala Zvjezdarnici Zagreb i Hrvatskom astronomskom društvu.


Galileo Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. - Arcetri kraj Firence, 8. siječnja 1642.) Portret izradio J. Sustermans

Glavni zadaci IYA 2009. su omogućiti što većem broju ljudi pogled kroz teleskop, onako kako je to prije gotovo četiri stoljeća radio Galileo Galilei, popularizirati astronomiju putem medija i prikazati ljudima sva velika otkrića napravljena do sada, i naravno, educirati ih o štetnosti prekomjerne umjetne rasvjete, poznate pod pojmom - svjetlosno onečišćenje.

Gdje je tu Hrvatska?

U projektu sudjeluje čak 140 zemalja sudionica. I Hrvatska je jedna od njih. Hrvatski astronomi amateri, astronomske udruge i ljubitelji astronomije također učestvuju u ovome projektu. Na žalost, suočeni smo s činjenicom da se astronomija kod nas gotovo uopće ne uzima za ozbiljno u školama, pa ljudi nakon školovanja izlaze bez onih osnovnih znanja o svijetu koji okružuje ovu plavu točku u beskraju, kojoj smo nadjenuli ime - Zemlja. U 21. stoljeću kada ljudi svakodnevno borave u svemiru (Međunarodna svemirska postaja - ISS), kada naši izaslanici u obliku svemirskih letjelica, sondi, robota, putuju diljem Sunčeva sustava, istražuju, spuštaju se i kotrljaju površinama stranih dalekih svjetova, prevrću kamenje, kopaju i buše planete, susreću se s asteroidima, kometima, skupljaju međuplanetarnu prašinu, mjere zračenja, snimaju sve što se može snimiti i izmjeriti, ljudi općenito nemaju pojma o svemu tome. Neki čak niti danas ne vjeruju da su ljudi bili u svemiru, pa tako ni na Mjesecu. Njihovo je znanje o tome jako oskudno pa ni ne čudi da tako razmišljaju. Na televizijama i ostalim medijima u Hrvatskoj ima jako malo popularizacije znanosti, no zato cvate posao astrologiji i vračarama koje za skupe novce gledaju u karte i proriču naivcima sudbinu. Kao da se nismo maknuli iz srednjeg vijeka!

A gdje je Virovitica?

Virovitica je imala priliku dičiti se astronomskom udrugom, koja je ponosno nosila ime poznatog virovitičkog astronoma i znanstvenika iz 18. stoljeća Mirka Danijela Bogdanića, udrugom koja je promicala znanost, dakle znanje. No podcjenjivanjima i omalovažavanjima kojima su bili izloženi njezini članovi od strane činovnika gradske birokracije, i nerazumijevanju sredine u kojoj su djelovali, obilježila je Viroviticu kao grad u kojemu ne cijene znanost pa je djelovanje astronomske udruge u tišini prestalo, a da nije doživjela niti svoj drugi rođendan. Gradu Virovitici na ponos i diku! No, virovitički astronomi su intelektualno i moralno iznad ovog lokalnog nerazumijevanja pa su nastavili svoje djelovanje, isto kao i ranije, u sklopu popularnoga astronomskog internetskog web portala Zvjezdarnica gdje objavljuju svoje radove samostalno te sudjelujući u aktivnostima na astronomskom forumu, okupljalištu astronoma i znanstvenika, populariziraju astronomiju i znanost, dijeleći zajednički interes i ljubav prema astronomiji s forumskom zajednicom u kojoj se nalaze astronomi iz gotovo cijeloga svijeta. Kada već neće Virovitica... I stoga, iskreno se nadam da će napori koje će svijet uložiti 2009. godine, ovo stanje promijeniti na bolje.


Mirko Danijel Bogdanić, virovitički astronom i znanstvenik
(Virovitica 1762. - Budim 1802.)

I u Virovitici će astronomi, u sklopu međunarodnog programa "100 sati astronomije" koji se održava od 02. do 05. travnja 2009. godine, organizirati aktivnosti povodom Međunarodne godine astronomije 2009., i građanima ovoga grada pružiti priliku da vide ono što je promatrao Galileo Galilei. Te će se aktivnosti odvijati na parkiralištu osnovne škole Vladimir Nazor u kojoj djeluje istoimeni astronomski klub, u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Priprema se i popularno predavanje u Gradskoj knjižnici i čitaonici, pod nazivom "Svjetlost zvijezda i teleskop". Krajem travnja, odnosno početkom svibnja, Viroviticu će posjetiti predsjednik Hrvatskog astronomskog društva koji je i glavni koordinator Nacionalnog središta za obilježavanje IYA 2009. za područje Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac s kojime virovitički astronomi imaju sjajnu suradnju, i kojom prilikom će održati prigodno predavanje za građane. Virovitički astronomi upoznat će ga tom prilikom sa svojim radom ali i problemima i nerazumijevanjem s kojima su se susreli u svojem djelovanju u Virovitici i provesti ga središtem grada kako bi se upoznao s problemom svjetlosnog zagađenja Virovitice, ali i s prekrasnom povijesnom jezgrom grada.

Cilj je da se javnost upozna s problemom svjetlosnog onečišćenja, u kojemu se recimo to otvoreno, Virovitica naprosto guši jer (ne)odgovorni ljudi iz grada ne vode računa o tome, needucirani su, nisu čuli za ekološku rasvjetu i njezinu primjenu pa za posljedicu imamo to da se iz središta grada više gotovo uopće ne vide zvijezde, a računi za javnu rasvjetu sve su veći... I dok je u razvijenom svijetu svijest za tu problematiku već usađena u društvo, u Virovitici se ne razmišlja o tome nego se umjesto ekološke rasvjete stavljaju rasvjetna tijela koja su sasvim neprimjerena (samo jedan od primjera su svjetla na obilaznici), a u zadnje vrijeme svjedoci smo devastacije okoliša nevjerojatno agresivnim i opasnim svjetlećim reklamama koje su namjerno postavljene na vrlo osjetljiva mjesta i to tako da dovode u ozbiljnu opasnost sigurnost cestovnog prometa, naročito u vrijeme kada su ceste mokre, pa svojim zasljepljujućim svjetlosnim bliještanjem otežavaju vozačima sigurno prometovanje cestama, i samo je pitanje vremena kada će zbog toga biti nastradalih. Naravno da i te reklame pridonose svjetlosnom onečišćenju Virovitice, koja se svrstava u gradove s progresivnim rastom svjetlosnog zagađenja. Opet u suprotnosti sa zdravim razumom i svjetskim trendovima smanjenja posljedica ovakve vrste i racionalizacijom potrošnje energije.

Galileo za 21. stoljeće

Gledajući na sve to, Galileo Galilei je i prije 400 godina bio ispred mnogih ljudi iz 21. stoljeća, jer mu je um bio otvoren prema usvajanju novih znanja, otkrivanju neotkrivenoga, njegova neograničena znatiželja i entuzijazam, poticaj su bili i ostali mnogim znanstvenicima da ustraju u svojem radu. Iako je za dlaku izbjegao da ga službena Crkva, putem svoje zloglasne inkvizicije pošalje na lomaču, sudbinu koju nije uspio izbjeći još jedan velikan, Giordano Bruno, ostao je vjeran svojem životu i radu te je u povijesti ostao zapamćen kao veliki čovjek i znanstvenik koji je odškrinuo vrata modernoj astronomiji, prije 400 godina!


Originalni Galileov teleskop (Image Credit: Istituto e Museo di Storia della Scienza, Florence)

Znanost, pa tako i astronomija, više nije povlastica samo uskog kruga odabranih ljudi, znanost je danas duboko ukorijenjena u svakom dijelu ljudskoga života, slobodno možemo reći da je znanost način življenja i djelovanja čovječanstva, rezultati istraživanja danas su dostupni svakome zainteresiranome pojedincu, znanošću se danas može baviti gotovo svatko, jer znanost, to smo svi mi. Astronomija je samo jedan mali dio toga prekrasnoga i zanimljivoga svijeta, i želja nam je da se njome bavi što više ljudi, jer astronomija je naša budućnost. Jednoga dana, odvesti će cjelokupno čovječanstvo u neslućene avanture u dubine svemira, tamo odakle smo i potekli. Do tada, možemo se pripremati i naučiti što više o svijetu koji nam svake noći nudi otkrivanje svojih tajni, pružajući nam priliku da postanemo dio njega, barem na trenutak. Pođimo Galilejevim stopama i postavimo si pitanja koja si je on postavljao.

Što je astronomija?

Iako danas znamo puno više no što je Galileo znao, to ne umanjuje draž ponovnog otkrivenja tajni noćnoga neba. Otkrijmo opet Mjesečeve kratere pogledom kroz teleskop, baš kao što je to učinio i Galileo, otkrijmo planet Jupiter i Galilejeve satelite, planet Saturn i njegov prsten, zvijezde u Mliječnoj stazi ili Kumovoj slami, Sunčeve pjege, otkrijmo Venerine mijene, uputimo se u bližu povijest i otkrijmo zvjezdane skupove, galaksije i maglice, pogledajmo kako izgledaju repovi kometa, bacimo pogled na Sunčevu koronu, poslušajmo zvukove iz svemira pomoću radio teleskopa... Nema veze što je to sve već otkriveno, otkrijmo to ponovno, doživimo to osobno i uvjerimo se da je Galileo bio u pravu, da je astronomija predivna znanost prepuna ljepota koje samo čekaju da ih ugledamo.


Logo Međunarodne godine astronomije 2009.

Iskoristimo priliku i naučimo nešto novo, nešto što nismo znali, divimo se prizorima koji nam se ukazuju već i kroz običan dvogled, dalekozor kojega imate pri ruci i kroz kojega ste promatrali ptice. Uzmite ga u ruke i izađite u zvjezdanu noć. Okrenite ga prema zvijezdama i pogledajte prizore koje je prije 400 godina prvi puta ugledao Galileo, ništa boljim instrumentom. Oni su i sada potpuno isti kao i onda, jednako lijepi i tajanstveni, osjetite oduševljenje koje je osjetio i Galileo, divite se prizorima koje ćete ugledati i nemojte stati. Podijelite ih s obitelji, prijateljima, učenicima, nastavnicima, prolaznicima... Postanite i vi dijelom Međunarodne godine astronomije 2009. Jer, netko je jednom prilikom lijepo rekao - Zemlja je jedan veliki svemirski brod, a tako je malo ljudi koji se usude pogledati kroz prozor! Promijenimo tu činjenicu i otvorimo taj prozor svima oko sebe, pogledajmo zajedno kroz okno, širom otvorenih očiju, bez straha, jer, ako je to mogao veliki Galileo, sigurno možemo i mi!

Eto, upravo to je - astronomija, vjerovali ili ne...!