MRO uspješno ušao u Marsovu orbitu

Subota, 11. ožujka 2006. u 20:34 sati

NASA-ini kontrolori misije su u petak 10. ožujka 2006. godine potvrdili MRO-ov uspješan ulazak u orbitu oko Marsa, te da je sa letjelicom sve u redu i da izvrsno funkcionira.
 
Kada je MRO poslao signal da je uspješno uključio svoje motore, JPL-om se čuo pljesak. Razlog tako velikom oduševljenju kontrolora je bio dosta velik rizik da MRO ne uđe u orbitu jer se NASA sa ulaskom zadnja četiri orbitera nije baš proslavila. Naime, dva od četiri orbitera nisu ušla u orbitu oko Marsa.

S jednim je izgubljen kontakt odmah nakon paljenja motora, a druga letjelica Mars Climate Orbiter je bila jedinstven slučaj u povijesti NASA-e. Razlog uništenja tog orbitera je bio predubok ulazak u atmosferu Marsa. Naime, letjelica za usporenje svoje brzine osim glavnih motora koristi i način zračnog kočenja ili aerobrakinga. Kočenje letjelice postupkom aerobrakinga se odvija na način da sama letjelica ulazi u više slojeve atmosfere Marsa te ju taj zrak pomalo koči, ali ako ipak uđe preduboko, ona izgori zbog trenja zraka. Nakon što je sve proračunato, letjelica je počela sa aerobrakingom, no s letjelicom je izgubljen kontakt. Razlog takve greške je iznenađujući: inženjeri u JPL-u su koristili različite mjerne jedinice. Jedni su koristili SI-sustav, a drugi stare engleske mjere. Na taj način je napravljena greška koja je kao rezultat, nažalost, imala uništenje Mars Climate Orbitera.
 
27-minutno gorenje motora je usporilo MRO na brzinu od 17700 km/h, a od Marsa, kada mu je bio najbliže prošao je na visini od 420 km. Opet je pred inženjerima JPL-a bio još jedan trenutak istine. Ako letjelica, kada se pojavi iza Marsa,  ne bude dovoljno smanjila brzinu, neće ući u orbitu oko Marsa nego samo projuriti pored njega, a ako bude dovoljno smanjila brzinu onda će ulazak biti u redu. Ali, sve je teklo prema planu i nije bilo nikakvih grešaka i MRO je ušao u 35-satnu eliptičnu orbitu. Signal sa MRO-a je došao do Zemlje, do JPL-a, a u JPL-u oduševljenje i mnogi inženjeri su tada mogli odahnuti za neko vrijeme.


Letjelica Mars Reconnaissance orbiter

Mars Reconnaissance orbiter nosi šest instrumenata uključujući najjaču teleskopsku kameru ikada poslanu u svemir. Kamera je nazvana HiRISE, a moći će snimiti objekte koji su maleni kao radni stol. S ostalim instrumentima MRO će istraživati Mars od podzemnih slojeva preko površine sve do atmosfere, te će prikupljene podatke slati i do 10 puta brže od ostalih orbitera i poslati će više podataka nego sve ostale misije zajedno.

MRO će još prenositi komunikaciju između JPL-a i ostalih misija uključujući Mars Exploration Rovere Spirita i Opportunityja. Oko Marsa trenutno kruže četiri orbitera, osim MRO-a, tu su još i NASA-in Mars Global Surveyor i Mars Odyssey te europski (ESA) Mars Express. Gužva i interes oko Marsa se nastavljaju.

Vijesti iz astronomije i astronautike možete pročitati i ovdje.