Sunce u ofenzivi

Prvi je dan zime iako nam po meteorološkim podacima to tako baš i ne izgleda. Studen nam tek predstoji. No ima jedna dobra informacija za sve one zimogrozne željne mora i Sunca.

Sunčani sat Sagitta Borealis zvjezdarnice Apollo.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja9599

More nam je tu blizu kao konstanta no Sunce tijekom godine "prešetava" po nebu a uz "naginjanje" planeta te njegovo kruženje oko matične zvijezde sve skupa dovodi do promjene godišnjih doba. Zimi Sunce izlazi na jugoistoku, a zalazi na jugozapadu, ljeti pak izlazi na sjeveroistoku, a zalazi na sjeverozapadu i tada se u meridijanu (čitaj; u podne) nalazi jako visoko iznad horizonta. No dobro, to smo više manje sve znali i prije čitanja ovih redaka. Gdje je tu ona dobra informacija s početka teksta?


Visina Sunca na nebu po mjesecima tijekom godine. © Ljubaznošću: Marino Tumpić, Vidulini observatory.
Prvim danom zime zaustavljeno je "putovanje" Sunca prema jugu, a samim time dan se više neće skraćivati. Doduše, mimo "školskog gradiva" dani s početkom zime, ne postaju duži. Za prvu promjenu morat ćemo pričekati 26. prosinca. Sunce će se toga dana zadržati minutu duže na našem nebu nego danas. Taj produžetak dana nije ravnomjerno raspoređen na jutro i večer! Sunce će i nadalje izlaziti sve kasnije ali će i zalaziti kasnije. Evo kako izgleda matematika promjene trajanja dana; prvog dana zime (22.prosinca) Sunce je izašlo u 07:41 sati, a zašlo u 16:26 sati. Dana 26. prosinca Sunce izlazi u 07:42 sati, a zalazi u 16:28 sati (minutu duži dan). Početkom Nove godine, 03. siječnja Sunce će izaći najkasnije tijekom godine (07:44 sati), a zalazak će biti u 16:35 sati, dan će tada (u odnosu na današnji, prvi zimski dan) biti duži punih šest minuta!

Sunčani sat može biti odlični astronomski instrument koji zorno prikazuje nebesku mehaniku po kojoj se Zemlja
kreće oko Sunca. Na slici je sunčani sat Sagitta Borealis zvjezdarnice Apollo. © Ljubaznošću: Danijel Reponj
U nedjelju 04. siječnja 2015. godine izlazak Sunca prvi će puta krenuti sve ranije (07:43 sati), zalazak će pak biti u 16:36 sati. Dan će trajati osam minuta duže, a tu promjenu polako ćemo početi osjećati u svakodnevnom životu, a ne samo u astronomskim podacima. Otada će noć sve više i sve brže uzmicati pred zrakama svjetla koje dopiru s naše matične zvijezde. Istina, biti će potrebni mjeseci da opet zaronimo u toplo more ali priča o sunčanju na plaži i brčkanju u moru upravo je počela. Vrijeme je da pomalo počnemo razmišljati o novim kompletima za plažu, pa makar to bile samo sunčane naočale, ručnik i zaštitna krema ako nas već recesija (ili životna filozofija) odmakne od novih ljetnih krpica za prikrivanje erotičnih dijelova tijela.

Kada stavimo, recimo olovku, na sredinu gnomona, njezina sjena pada na sunčani sat
i pokazuje visinu Sunca na nebu. © Ljubaznošću: Danijel Reponj

Položaj sjene u vrijeme ljetnog solsticija (dolje) i zimskog solsticija (gore). © Ljubaznošću: Danijel Reponj
Na sunčanom satu Sagitta Borealis koji se nalazi u neposrednoj blizini virovitičke zvjezdarnice Apollo lijepo se vidi kako Sunce tijekom godine mijenja visinu. Donja oznaka pokazuje položaj sjene gnomona kada se Sunce nalazi u ljetnom solsticiju. Tada je Sunce visoko, a sjena pada nisko na sunčani sat. No, danas, kad se Sunce nalazi u zimskom solsticiju i nisko je nad obzorom, sjena je visoko. Razlika u visini sjene između zimskog i ljetnog solsticija jasno je vidljiva. To je naime kut pod kojime Sunce prividno "pleše" svoj godišnji ples svake godine, a predstavlja nagib ekliptike, odnosno staze po kojoj Zemlja kruži po eliptičnoj stazi oko Sunca.

NAPOMENA!
Podaci o izlascima i zalascima Sunca te trajanju dana izračunati su za lokaciju Vidulini (45.1406°N, 13.8489°E) a izraženi su u lokalnom vremenu (UT+1)!

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!