Amerikanci devastiraju zvjezdano nebo

Starlink sateliti, kao egzekutori zvjezdanog neba diljem planeta, narasti će do preko 12000 novih satelita u Zemljinoj orbiti!

Skupina Starlink satelita. © Ljubaznošću: Mónika Landy-Gyebnár
Članak
0Komentari
Broj otvaranja4924

Problematici svjetlosnog zagađenja kod nas se ozbiljno pristupilo na razmeđi tisućljeća. Prepoznata je ona i prije kao smetnja doživljaju iskonskog zvjezdanog neba i astronomskim opažanjima ali tada nije bilo pretjerane volje (a još uvijek ni prijeke potrebe) stvari nazvati i tretirati pravim imenom. Posljednjih dvadesetak i nešto više godina, zahvaljujući raznoraznim svjetlotehničkim bravurama i unosnom poslovnom ulovu tipa "lako ćemo" brojni maheri prečesto su nas "častili" nepotrebnim, bezrazložnim, nakaradnim, a zapravo devastacijskim p(r)oosvjetljenjem noći. U svega par godina "proosvjetiteljstva" ugroza noćnog krajobraza poprimila je alarmantne razmjere.

Tragovi Starlink satelita na astrofotografiji Orionove maglice. © Ljubaznošću: David Blanchard
Krenulo se u akciju prepoznavanja problematike, njezinih učinaka i manifestacija te rješenju iste uz značajnu medijsku podršku. Naš je portal (baš kao i autor članka) godinama neumorno educirao javnost, ukazivao na problematiku, bio izvrgnut kritikama (kakvo sad zagađenje svjetlom i slično) ali ustrajali smo i uspjeli spriječiti totalni egzodus zvijezda na noćnom nebu. U priču o potrebi očuvanja neokaljanog zvjezdanog neba uključili su se i UN pa čak i Rimokatolička crkva i to (makar i samo dijelom) zahvaljujući i člancima kojima smo potencirali kako Tri kralja nikada ne bi našli put do Isusa da nisu imali zvijezde na nebu, te da svjetlosne kule do neba kojima se osvjetljava crkve i zvonike nisu dio "božjeg"naukovanja".

Tijekom vremena ispostavilo se kako je problematika svjetlosnog zagađenja prvorazredni problem za cijeli ekosustav i čovjeka ali i pravni, ekonomski, kulturološki, medicinski, energetski, a ne samo astronomski faktor. Danas u Hrvatskoj imamo najbolji ili jedan od najboljih zakonskih rješenja na planetu kojim se svjetlosno zagađenje svelo u pravne okvire. Istina, još uvijek muku mučimo s Pravilnicima prvenstveno zarad svjetlo-oligarske ekipe, nadamo se kako će Boris Štromar i ekipa uspjeti izboriti naše pravo na nasljeđe i na našu ostavštinu za buduće generacije; Zvijezde.

Skupina Starlink satelita. © Ljubaznošću: Mónika Landy-Gyebnár
Danas, u 2020. godini možemo reći kako smo napravili dobar posao, ekološka javna rasvjeta redovna je pojava iako s devijacijama apropo jakosti svjetla, bliještanja, temperature svjetla, razmještaja... Umjetna rasvjeta dio je naše civilizacije, kao takva nužna je i potrebna SAMO ju je potrebno smjestiti u prihvatljive okvire koegzistencije. Taman kada smo pomislili kako su sve izgubljene i dobivene bitke predodredile ishod rata u zvjezdanu pobjedu, uslijedio je silovit "termonuklearni strateški udar" koji prijeti uništenjem zvjezdanog neba do kataklizmičke neprepoznatljivosti.

Pomalo ironično no krivac za to su svemirske tehnologije u rukama privatnika i glad za novcem (poznato?) pod nemuštom krinkom razvoja novih komunikacijskih tehnologija. Amerikanac Elon Musk u javnosti poznat kao tehnološki vizionar i uspješan biznismen (manje je poznato kako ga matična država bespovratno dotira u bezmalo svim njegovim Odisejama s milijardama i milijardama dolara bez kojih su i Tesla i SpaceX i druge tvrtke već bile zagrizle u težak bankrot), s projektom Starlink na nezaustavljivom (?) je putu bestijalnog razaranja ljepota zvjezdanog noćnog krajobraza.

Starlink sateliti uhvaćeni astrokamerom. © Ljubaznošću: Lovel Observatory.
Njegovim putem, u bliskoj budućnosti sprema se krenuti još nekoliko privatnih kompanija (Amazon, Samsung…). Osim što je ovdje riječ o nedvojbeno vojno-obavještajnom projektu o čemu se još radi?
Starlink je mreža satelita u niskoj Zemljinoj orbiti s proklamiranim ciljem omogućavanja brzog satelitskog interneta ma gdje se nalazili, neovisno o bilo kakvoj zemaljskoj infrastrukturi (osim one za opsluživanje samih satelita). Da bi se ostvarila globalna pokrivenost brzim i protočnim internetom potrebno je lansirati preko dvanaest tisuća satelita (12.000+ !).

Ovakva gužva u svemiru sama je po sebi neprimjerena, a dodamo li tome još nekoliko privatnih tvrtki koje namjeravaju slično, kroz svega dvije do pet godina, na svega stotinjak i nešto više kilometara od Međunarodne svemirske postaje, mogli bi imati desetine tisuća satelita što nije prihvatljiva opcija čak ni po pitanju sigurnosti u svemiru i svemirskog smeća koje je već danas značajan problem, a u budućnosti će tek eskalirati.

Starlink sateliti snimljeni iznad Mađarske. © Ljubaznošću: Robert Fidrich
Letjelice u Zemljinoj orbiti, naročito one veće, lako možemo vidjeti golim okom na noćnom nebu, prilikom nadlijetanja naših krajeva kao sporoputujuće zvijezde koje u tišini remete mir nebeske mehanike. Golim okom zapravo vidimo odbljesak Sunčeve svjetlosti od fotonaponskih panela, termoelemenata i same konstrukcije satelita. Upravo se u tome ogleda cijela priča svjetlosnog zagađenja podignuta na razinu zagađivača iz svemira. Prva flota Starlink satelita lansirana je 24. svibnja 2019. godine, druga 11. studenog 2019. godine, a treća 07. siječnja 2020. godine. Svako lansiranje u svemir nosi po šezdeset satelita.

Računamo li i dva eksperimentalna Starlinka (22.02.2018.) u ovom trenutku SpaceX ima u niskoj orbiti oko Zemlje 182 letjelice, a njima će se 27. siječnja 2020. godine pridružiti i četvrta flota od šezdeset novih letjelica. Odbljesak svjetla od ove grupacije satelita koje lete u skupinama sjajniji je od većine vidljivih zvijezda na nebu. Diljem svijeta ljudi opažaju i fotografiraju dosad neviđene prizore poput scena iz znanstveno-fantastičnih filmova. Suprotno uvjeravanjima iz SpaceX-a kako se sateliti neće vidjeti i kako neće imati negativne implikacije na zvjezdano nebo i astronomiju, dogodilo se suprotno.

Starlink sateliti snimljeni meteorskom kamerom iznad Italije. © Ljubaznošću: Farra Observatory
Astronomi diljem svijeta uzbunjuju institucije ne bi li se problem nekako riješio. Ako problematiku stvara stotinjak satelita kakav li će čušpajz biti na nebu kada ih bude nekoliko tisuća ili čak i nekoliko desetaka tisuća. Nitko danas više ne želi davati nikakve garancije kako će to sve izgledati u skoroj budućnosti. Smijemo predvidjeti kako će ovim putem naše zvjezdano nebo svakog trena biti ispresijecano pokretnim, treptećim svjetlećim objektima, da će svaka pomisao na nebeski mir (ili amaterska odnosno znanstvena istraživanja svemira) i romantiku noćnog krajobraza biti samo povijesni zapis koji je čovjek svojom nesmotrenošću (ili bolje reći bezobrazlukom) potpuno uništio za sebe danas i za pokoljenja koja dolaze.

Zemaljsko svjetlosno zagađenje uvelike smo zaustavili, enormnim trudom i edukacijom, pokudama i pohvalama i mi i naši kolege iz drugih zemalja izborili smo se za zvijezde. Predstoji nam još puno posla do konačnog cilja. Kvalitetne, primjerene umjetne rasvjete uvažavajući sve čimbenike. Hoćemo li dopustiti Amerikancima da napore nas u Hrvatskoj, na Balkanu, u Europi, diljem cijelog svijeta svojim bezobrazlukom i nepromišljenošću obezvrijede. Hoćemo li im dopustiti da unište najgraciozniju pozornicu koja je noću rasprostrta ispred naših očiju? Nećemo!


Ovako izgledaju kada putuju nebom. © Ljubaznošću: VideoFromSpace

Radi brige za noćni krajobraz planeta kao i želje odnosno potrebe za njegovim očuvanjem američkom predsjedniku i kongresu te veleposlanstvu SAD u RH kao i SpaceX-u, upućeno je prosvjedno pismo i zahtjev da se problematika riješi odnosno do daljnjeg obustavi lansiranje ovakvih letjelica u svemir. Tuđe (nebo) nećemo - svoje ne damo!

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!