Bosona, prva BiH zvijezda

Iskoristio sam pogodne vremenske uvjete i snimio još jednu zvijezdu. Ovaj puta to je zvijezda Bosona, dolazi nam iz Bosne i Hercegovine.

Položaj na kojemu se nalazi Bosona.
Članak
0Komentari
Broj otvaranja623

Kao što vam je već poznato, povodom obilježavanja stote godišnjice od osnivanja Međunarodnog astronomskog saveza (IAU), organizacije koja jedina ima ovlasti dodjeljivati imena i oznake nebeskim tijelima, donijeta je odluka da se raspiše natječaj u kojemu su svi građani mogli predlagati imena zvijezdama i njihovim pripadajućim egzoplanetima odnosno ekstrasolarnim planetima (planeti oko drugih zvijezda van Sunčeva sustava) i glasati za najbolje prijedloge. Na raspolaganju je bilo 112 zvijezda i egzoplaneta, a u natječaju je učestvovalo 112 država iz cijeloga svijeta i svih kontinenata. Bosni i Hercegovini je pripala zvijezda oznake HD 206610 i njezin ekstrasolarni planet HD 206610b. Na tom natječaju, BiH je odabrala ime za dodijeljenu joj zvijezdu HD 206610, Bosona, a za planet HD 206610b, Naron.

Kakva su to imena?

Ime Bosne kao teritorija prvi put je zabilježeno u 10. stoljeću, u grčkom obliku Βόσονα (Bosona) koji je označavao regiju. U dokumentu bizantijskog cara Konstantina VII, Bosnu spominje kao "malu zemlju", Horion Bosonu. Smatra se da je ime Bosne nastalo kao hidronim, po imenu rijeke Bosne, centralnog vodotoka u Bosni i Hercegovini. Rijeka Bosna teče iz Sarajeva, kroz Bosnu kao zemlju, do rijeke Save na sjeveru. IAU je Bosni i Hercegovini dodijelio zvijezdu u zviježđu Vodenjaka pa se simbolika rijeka (vode) odlično uklopila.

Položaj Bosone na nebu.
U antici je rijeka Neretva bila poznata kao Naron, Narona i Narenta. Neretva je najveća rijeka istočnog dijela jadranskog sliva. Dobila je ime po Keltima, a nazivali su je rijekom "Nera Etwa" što znači "Tekuće božanstvo". Neretva teče Hercegovinom, dijelom kroz Hrvatsku, i u velikoj delti se ulijeva u Jadransko more.

Što znamo o zvijezdi Bosona i egzoplanetu Naron?

HD 206610 Bosona je zvijezda narančasti div, od nas je udaljena oko 482 svjetlosne godine i pripada spektralnom tipu K. Ljudsko oko u idealnim uvjetima u mraku može vidjeti zvijezde šeste zvjezdane veličine, odnosno magnitude (6m). Bosona je zvijezda koje je osjetno slabijeg sjaja i njezina zvjezdana magnituda je 8,50m što znači da ju ne vidimo golim okom. Pa kako ju onda možemo promatrati? Pazilo se da dodijeljene zvijezde budu ljudima dostupne uz pomoć dvogleda ili manjih astronomskih teleskopa. Možemo ju snimiti i klasičnim fotoaparatom, naravno ako znamo gdje se nalazi.

Bosona, prva BiH zvijezda. © Ljubaznošću: Danijel Reponj
Što se tiče planeta Naron, on nam je nedostupan. Njega ni najveći zemaljski teleskopi ne mogu ugledati. Otkriven je 2009. godine metodom radijalne brzine. Riječ je o plinovitom divu, malo masivnijem od Jupitera. Potrebno mu je oko 1,8 zemaljskih godina da jednom obiđe oko svoje zvijezde Bosona, od koje je udaljen 1,74 astronomskih jedinica (prosječna udaljenost Zemlje od Sunca).

Gdje se nalaze i kako ih naći?

Zvijezdu Bosona možemo vidjeti odmah nakon zalaska Sunca, kada padne prvi mrak. Nalazi se u zviježđu Vodenjaka, nisko nad južnim obzorom. Kako je sada zimsko doba, mrak pada vrlo brzo pa se Bosona može vidjeti već oko 17:30 sati pa sve do 20 sati kada zalazi na jugozapadnom horizontu. Kao orijentir vam može poslužiti blistavi planet Venera koji se ovih dana odlično vidi na jugozapadnom dijelu neba i ne možete ga promašiti. Obavezno se koristite manjim teleskopima ili jačim dvogledima. Kao pomoć možete koristiti neki od planetarija, programa za računala, ili recimo odličan online Stellarium na webu. U tražilicu Stellariuma upišite HD 206610 i pokazat će vam točan položaj zvijezde Bosona, naravno pod oznakom HD 206610.

Snimanje Bosone

Kao što sam već snimio hrvatsku zvijezdu Stribora, odlučio sam, čim mi to vremenske prilike dozvole, snimiti i Bosonu. Otvorila mi se i ta prilika pa sam ju iskoristio. Iz svoje zvjezdarnice Apollo snimio sam 30.12.2019. godine i zvijezdu Bosona. Metoda snimanja je bila kao i ranije, u primarnom fokusu robotiziranog teleskopa Maksutov-Cassegrain 127/1500 mm sam snimio 75 snimaka kojom prilikom je svaki snimak eksponiran 30 sekundi pri ISO 3200 čime sam postigao vrijeme eksponiranja od 2250 sekundi, odnosno 37,5 minuta.

Bosona, prva BiH zvijezda - inverzni snimak. © Ljubaznošću: Danijel Reponj
Na kraju sam sve snimke stackirao u finalnu astrofotografiju. Mjesec koji je bio u blizini sam iskoristio za fino fokusiranje i preciznije određivanje položaja. I sada imate ekskluzivnu priliku vidjeti kako izgleda prva BiH zvijezda Bosona. Nadam se da će vam se pružiti prilika da ju i uživo vidite. Potražite u svojoj sredini neko astronomsko društvo ili zvjezdarnicu i zamolite astronome da vam pokažu zvijezde, Mjesec i planete. Prizori koje ćete vidjeti su zaista vrijedni divljenja.

Bez komentara
Želiš komentirati? Klikni!